Aorist
U gaju starih lipa
U ponoč se razidoše gosti, a kraljevič ode u gaj od starih lipa. jer je bila mjeseči-na kao dan. a njemu se nije spávalo. Čarob-no bi pogledati na tamtie sjene debeloga drveča. Lipe zamirisaše kao tamjan iz crkve. Kraljevič je lagano šetao i kad izide na pro-planak. najednom ugleda pred sobom usred mjesečine na trávi malú vilu odjevenu    u krásne   haljine   od jinog platná  zlatom vezena. Kosa joj bila duga i spustená niz  I pleci, a na glavi joj zablista zlatna kruna  j ukrašena  dragim  kamenjem.  Ali je bila  ' posve, posve mala. Kao lučica! Kraljevič u čudu zasta i zagleda se u nju, a ona progo-vori glasom kao da srebrno zvonce zvoni:
- Lijepi moj kraljeviču! I mene pozvaše na rx'oje kumovanje. ali ne smjedoh doči u kolo jer sam tako malena; nego ti se ovdje klan/am. na ovqj sjajnoj mjesečini kojaje meni sunčev sjaj.
Kraljeviču sc mala vila svidje. Nimalo se ne uplaši ove nočné pojave. nego joj pristúpi i uze je za ručicu. Ali mu se ona ote i nes tade je. Ostade mu u ruci samo njena rukavica, tako mala da je jedva navuče na svoj najmanji prst. Tužan se vráti u dvore i nikome ne reče ni riječ s kim je bio.
(Národná pripovijetka. Mala vila. ulomak)
Kakav je ugorJaj u gaju starih lipa? Kako je kraljevič doživio malú vilu?
U kojemu se vremenu odigrava radnja ove národne pripovijetke?
Promotri:
... bila je mjesečina. a njemu se nije spávalo.
Je li u sljedečoj rečenici izrečena prošla radnja?
U ponoč se razidoše gosti. a kraljevič ode u gaj od starih lipa ... Kakvi su ti glagoli po vidu? Kako bi ta rečenica glasila u perfektu?
U ponoč su se rozišli gosti. a kraljevič je otišao u gaj od starih lipa.
U objema rečenicama izrečena je prošla radnja. U kojoj je od tili rečenica pripovijedanje živopisnije i dinamičnije?
I sporedi:
PREZENT                           PERFEKT                         AORIST
pozvati..................pozovu ........................pozvali su ............... pozvaše
smjeti..................smijem.........................smjela sam..............   smjedoh
59
[

(Aorist je prošlo svršeno glagolsko vrijeme koje se tvoři samo od svršenih glagola.  j
Aoristom se ostvaruje živopisnost i dinamičnost pripovijedanja. Izriče radnje koje su se brzo odigrale i/ili izvršile u neposrednoj prošlosti.
Zašto aorist nazivamo jednostavnim glagolskim vremenom?
rj^-   Aorist se tvoři dvjema vrstama nastavaka:
a)   osnova završava na otvornik                  b) osnova završava na zatvornik
ugledah     bili
ugleda       bi
ugleda       bi
ugledasmo bismo
ugledaste  biste
ugledáše   biše, bi
Pomočni glagol htjeíi ima dva aorista: s osnovom na otvornik (htjeh), kóji je izrazito stilski obilježen, i na zatvornik (htjedoh).
Pomočni glagol biti ima naglašeni i nenaglaseni aorist. Nenaglaseni se od naglašenoga raz-likuje po tome što mu je slog bi- nenaglašen, a u 3. 1. mn. glasi bi.
htjeh	nestadoh	htjedoh
htje	nestade	htjede
htje	nestade	htjede
htjesmo	nestadosmo	htjedosmo
htjeste	nestadoste	htjedoste
htješe	nestadose	htjedoše
Paži! Aorist: ja bih, mi bismo, vi biste, a neja^B^fffí^^Lbi^
r^   Promo tri i zakljači:
1. 1. jd. řeko h                             podigoh
2., 3. 1. jd. rek + -e —> reče              podig + -e —> podiže
Kako se naziva glasovna promjena u kojoj se glasovi k, gi h ispred e mijenjaju u č, ž i š
60
ŕg-   Aorist se u rečenici môže zamijeniti perfektom ili prezentom svršenoga glagola:
aorist:       Lipe zamirisaše kao tamjan u crkvi. perfekt:     Lipe su zumirisale kao tamjan u crkvi. prezent:     Lipe zamirišu kao tamjan u crkvi.
Aorist se u suvremenim tekstovima i govoru sve manje upotrebljava. Zamjenjuje se perfektom ili, rjede, prezentom svršenih glagola. Zbog svoje izražajnosti i tradicije ipak je neizostavnim dijelom književnoumjetničkih djela. Buduči je oblikom krači od perfekta, književnici ga upotrebljavaju za opisivanje brzih, živih i dinamičnih dogadaja.
L sporedi prezente i aoriste:
Prezent:                                        Aorist:
3. 1. jd.   ode, izide, ugleda, zablista             ode, izide, ugleda, zablista
U nekih se svršenih glagola prezent i aorist u 3. 1. jd. ne razlikuju u pismu. U govoru se razlikuju naglaskom i
duljinom.
Prisjeti se: Što možemo izreči prezentom svršenih glagola?
Qŕs~'    Osini prošlosti aoristom se môže izreči:
a)  svevremenost: Nesta blciga, nesta prijatelja.
Zbog uporabe u narodnim poslovicama takav se aorist naziva gnomski (poslovični) aorist.
b)  budučnost:        Bračo, nastradasmo! (nastřádat óemo)
Pomagajte, izginuše najbolji Ijudi! (izginut če najbolji Ijudi) Sto rekoh, ne porekoh. (neéu poreci)
61