Glagoli po predmetu radnje
Buäenje
Prvi se probudio otac.
Nije to zapravo ni bio neki otac, jer koliko je Dado vidio u svojim školskí m knjigama, to sto bi tre-balo da bude otac izgledalo je starije, ozbiljnije, i bilo je - š to je najvažnije - krátko podšišano, a ovaj njegov imao je kosu dužu od učiteljice, stalno se bekeljio i lupao takve grozne glaposti da se mama morula derati na njega kao na balavca.
A osim toga nije se probudio sam od sebe (dakle, tata), jer to mu ne bi uspjelo barem do podneva, nego ga je zdrmala ona mala nákaza na nočnom ormariču koj a se derala kao siréna šerifa u New Yorku - eeeeeeeeeiiiiiiii - a pritom je plesala i kozáčok, tako bijesno i strasno da se velikom kazaljkom lupala po nosu, a malom po koljenima.
(Hrvoje Hitrec, Snwgovci, ulomak)
f
■■■■•-■
a?
Kako Dado doživljava svoga oca? S kim ga usporeduje? Što je smiješno u tom úlomku?
^g*   Kako se naziva istaknuta dopuna u sljedečim primjerima?
... imao je kosu dužu od učiteljice ... IM ATI - Koga? Što? ... lupao je gluposti...                       LUPATI - Koga? Što?
... Dado je vidio to...                       VIDJETI - Koga? Što?
Kako se naziva objekt u akuzativu?
Objekt u akuzativu kao dopuna glagolu iskazuje da radnja izravno prelazi na predmet radnje, da objekt trpi radnju.
Za potpunu obavijest o tim glagolskim radnjama nije dovoljan samo vršitelj radnje več i onaj kóji radnju trpi. U sve tri rečenice nalaze se obavijesti o vršitelju radnje, o radnji i o predmetu radnje.
Glagole kojí mogu imati objekt u akuzativu nazivamo prijelazni glagoli.
qIôcjo!
43
j^   Koje su glagolske dopune u sljedečim primjerima?
'& ne májo
... izgledaoje starije ...                        Kako je izgledao?                    ( l^Su   objekT u
Mama se morala derati na njega.        Na koga se morala derati?         V   akuzativu.
... /o i»u ne bi uspjelo dopodneva ...   Komu / Do kada ne bi uspjelo? Mogu li ti glagoli imati uz sebe izravni objekt?
Pro m otri:
IZGLEDATI, DERATI SE, USPJETI -j£egJťFŠtá?                     4#'
(Glagole kóji ne mogu imati objekt u      ~\                        |        I
akuzativu nazivamo neprijelazni glagoli.   J                     j^^j
jgf'   Neprijelazni glagoli mogu imati neizravni objekt. Npr.
- u genitivu: vrijedi zlata      - lokativu: pretjera u spavanju
- u dativu: s Uč i učiteljici      - instrumentalu: zalupi vratima.
Ima neprijelaznih glagola kóji ne mogu imati objekt kao dopunu nego samo priložne oznake. Npr.
Satima bezbrižno leží u krevetu. Kuči uvijek křeče duljim putom.
Neki prijelazni glagoli mogu imati izravni i neizravni objekt. Npr.
Oslobodí nas (A) lijenosti (G). Ocu (D) donosí mir (A). Nudí susjedu (A) čajem (I).
j^   Što je predmet radnje u sljedečim rečenicama?
Proni otri;
VRŠITELJ RADNJE                      RADNJA
Otac................................se probudio.
Mama................................se derala.
Nákaza ...........................se lupala (po nosu).
U tim rečenicama istovjetni su vršitelj i predmet radnje - subjekt vrši radnju na sebi. Predmet radnje izrečen je akuzativom povratne zamjenice.
í *•'
Glagoli kóji uz sebe imaju povratnu zamjenicu se nazivaju se povratni glagoli.
misko sr prcjeo.
44
jjjf   Koje su glagolske dopune u sljedečim primjerima?
^Ja ne rvcqo
... izgledao je starije ...                        Kako je izgledao?                    f ln\3n   ODJ^WT u
Mama se mor ala derati na n j ega.        Na koga se morala derati?         V   3í£uz2iuvu.
... /o mu ne bi uspjelo dopodneva ...   Komu / Do kada ne bi uspjelo? Mogu li ti glagoli imati uz sebe izravni objekt?
Promotri:
IZGLEDATI, DERATI SE, USPJETI -ľKega^=§tá?                     <&
(Glagole kóji ne mogu imati objekt u      "\                      Ti
akuzativu nazivamo neprijelazni glagoli.   J                    QIQCjOl
j^   Neprijelazni glagoli mogu imati neizravni objekt. Npr.
- u genitivu: vrijedi zlata      - lokativu: pretjera u spavanju
- u dativu: sliči učiteljici      - instrumental: zalupi vratima.
Ima neprijelaznih glagola kóji ne mogu imati objekt kao dopunu nego samo priložne oznake. Npr.
Satima bezbrižno leži u krevetu. Kuéi uvijek křeče duljim putom.
Neki prijelazni glagoli mogu imati izravni i neizravni objekt. Npr.
Oslobodí nas (A) lijenosti (G). Ocu (D) donosi mir (A). Nudi susjedu (A) čajem (I).
^j^   Što je predmet radnje u sljedečim rečenicama?
Promotri:
VRŠITELJ RADNJE                      RADNJA
Otac................................se probudio.
Mama................................se derala.
Nákaza ...........................se lupala (po nosu).
U tim rečenicama istovjetni su vršitelj i predmet radnje - subjekt vrši radnju na sebi. Predmet radnje izrečen je akuzativom povratne zamjenice.
v
Glagoli kóji uz sebe imaju povratnu zamjenicu se nazivaju se povratni glagoli.
misko sr prcjeto.
povrathl <jUqo1
44
fJjf*    Povratne glagole razlikujemo ovisno o prelaznosti radnje na subjekt.
a)    Pravi povratni glagoli izriču radnju koja prelazi na subjekt i mogu se zamijeniti naglašenim oblikom povratne zamjenice:
Olac se pmbudio. Otac je pmbudio sebe. Takvi su glagoli npr. hvalili se, umiti se, češljati se, pokrenuli se ...
b)    Uzajamno povratni glagoli izriču radnju koju vrše dva subjekta uzajamno jedan na drugome ili jedan prema drugome:
Kazaljke se lupaju.      Jedna kazaljka lupa drugu i obratno. Takvi su glagoli npr. družili se, voljeti se, dogovarati se, grlili se, gledali se ... Ako uz te glagole dolazi naglašeni oblik povratne zamjenice, znáči da svaki subjekt vrši radnju na sebi: voli sebe. gleda sebe ... Uz uzajamno povratne glagole upotrebljava se i nenaglašeni dativ povratne zamjenice:
dodajú si, pružaju si, obeéaju si...
c)    Ostali povratni glagoli su nepraví povratni glagoli. Oni kazuju da se radnja odnosi na subjekt, ali se povratno se ne može zamijeniti naglašenim oblikom sebe:
Mama se der ala.      Mama je deralaßeß^
Takvi su glagoli npr. igrali se, crvenjeti se, naoblačiti se, sramiti se, Ijulili se ...
^p   U nekim se hrvatskim govorima pojedini glagoli upotrebljavaju kao povratni glagoli. Npr.
aničiosi neštozajwj
U standardnome jeziku oni nisu povratni pa ih treba upotrebljavati bez povratne zamjenice: Sjeo sam i nanic io nešto za pojesti. Gledali srno utakmicu i pri tome malo navi jali.
Panovi i utvrdi:
	GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI			
	PRIJELAZNI Mogu imati objekt u akuzativu.		NEPRIJELAZNI Ne mogu imati objekt u akuzativu.	POVRATNI Imaju povratnu zamjenicu se.
				
GLAGOLI
[si fozwče^uji po vidu.__A PoPgfcpMeruf^p^e.
g\^o\i
45