Glagoli po vidu Naši susjedi Prekrásni lipanjski dani izvukli SU nas na ulicu. Ljetni su praznici kao stvořeni za igru. U mojoj, Vuzeničkoj ulici živio je starac kojeg smo svi zvali Kikirikí. Nos mu je bio sav kvrgav i prekriven sitnim rupicama, teje izgiedao kao tri neoljuštena kikirikija zalijepljena oho-ljepilom. Žena mu se zvala Zora i nazivali smo je oličenjem zlobe. Umjesto djece imali su stáru. olinjalu psinu koju môžete naci u bilo kojim kukuruzima oblijepljenu čičkom i blatom do butina. Mi, djeca, nismo voljeli ni Kikirikija, ni Zoru. ni njiliovog Leonarda. Nismo nikad zavoljeli fť*^ Leonarda jer, dok je bio puštěn, na ulici se od straka nismo smjeli igrati. Zoru pak nismo voljeli, jer ga je ona puštala. a Kikirikija zato stoje neizmjerno uživao dok je pred našim očima nožem rezao svaku loptu koja bi preko ograde doletjela medu njegove tulipáne. Svim smo susjedima pomagali spremati drva i ugljen, samo njima nismo nika-da pomogli. Svim smo susjedima odlazili u trgovinu, samo njima nismo nikada otišli. Svim smo susjedima kupili lišče po dvorištu i vrtu. prevlačili i pálili granje. samo njima nismo nikada ništa pokupili, ni prevukli, ni potpalili. -f£? Svim j v susjedima lopta smjela ulijetati u vrt, samo njima nije smjela uletjeti. (Mario Šarič. Trešnjevačke trešnje, ulomak) h* Zašto djeca ne vole Kikirikijevu obitelj? Kako se ponášajú prema ostalim susjedima? g/^1 Što zaključuješ o vremenu i trajanju glagolske radnje iskazane istaknutim glagolima? Svim smo susjedima pomagali...............samo njima nismo pomogli. Svima smo susjedima odlazili...................samo njima nismo otišli. Svim smo susjedima kupili, prevlačili, pálili .......................... ........................samo njima nismo pokupili, prevukli, potpalili. Svim je susjedima lopta smjela ulijetati............samo njima nije smjela uletjeti. U svim tim rečenicama iskazana je radnja koja se odigrala u prošlosti: pomagali smo - pomogli smo ... Glagolima se izriče vrijeme u kojemu se radnja odvija. Razliku otkrivamo u trajanju radnje: pomagati - pomoci... U hrvatskome jeziku glagolomje moguče izreči i nodata! f""> i an« ■ l sporedi infinitive spomenutih glagola. Koliko Irajt ". 'nu irecena raanja? pomagati...................................pomoci odlaziti.......................................otiči kupiti, prevlačili, páliti.............pokupiti, prevuči, pot páliti ulijetati......................................uletjeti 40 S obzirom na vrijeme o kojemu se govori (ovdje prošlost) glagoli u lijevome stupcu kazuju radnje koje traju, a glagoli u desnome stupcu radnje koje su več završené. Osobina glagola u hrvatskome jeziku da se njima može iskazati trajanje radnje, njezina svršenost i nesvršenost, naziva se glagolski vid. Glagoli koj u izriču radnju koja traje, koja u odredenome vremenu još nije svršena nazivaju se nesvršeni glagoli ili glagoli nesvršenoga vida. Glagoli koj u izriču radnju koja je u odredenome vremenu več svršena nazivaju se svršeni glagoli ili glagoli svršenoga vida. f 2VLAc\ti - kupovati, kázati -* kazivati, doči, otiči —> dolaziti, odlaziti páliti —> zapáliti, potpaliti (pod + páliti), pisati —» dopisati, napisati, zapisati... Pri takvim tvorbama dolazi do promjene u duljini sloga u glagolskoj osnovi, pa dolazi do promjena ije, je, e, i. Npr. razumjeti - razumijevati riješiti - rješavati zapovjediti - zapovijedati zalijepiti - zaljepljivati dospjeti - dospijevati izvijestiti - izvješóivati liti - lijevati zalijetati (se) - zaletjeti (se) leči - lijegati ... dozrijevati - dozriti... Ne zamjenjuje se krátko je sa ije nego postaje dugoye u glagola s osnovom mjera, mjesto, sjesti: mjeriti - zamjerati sjesti - zasjedati namjestiti - namještati. Pohoví i Utvrdil GLAGOLI PO VIDU SVRŠENI Izriču radnje koje su izvršene u trenutku, u cijelosti, ili je izvršen početak, ili završetak radnje. NESVRŠENI Izriču radnje koje neprekidno traju ili se učestalo ponavljaju. 42