Glagolski prilozi
Brvnara za slikara
Slikar žureči se ponovo složi svoj príbor. Dabar, prihvaíivši bez prenemaganja slikarevu putnu torbu avionske kompanije, krene prema šunii.   Gavran se oglasi  uzbudeno grakčuči visoko gore u zraku: - Slikar u šumi! Leteči neko vrijeme    *» bez smisla,   kao da se u jednom   trenutku  odlučio        * prizemljiti, Prativši njegov let, moglo se zamijetiti da je odletio prema šiljaslim i zlokobnim vršcima Kakíusovca. Morao je prvi javiti neobičnu vijest.
Brvnara do koje je dabar doveo slikara bila je sagradena izuzetnom vještinom marljivih graditelja. Smjestivši se uz širi potok, imalaje udobnost starinskih krušnih peci i dovoljno prostora za slikarevu nevelikú prtljagu.
Vješti drvosječe dabrovi obiikovaíi suje od glatkih, mudro odabranih oblica, prilagodavajuči je vješ-to okolini.
(Sunčana Škrinjarič, Slikar u šumi, ulomak) ..■»■h o3>^ S kim se druži slikar? Zašto književnica dabrove naziva vještim drvosječama?
»
^^   Promotri sljedeče rečenice. Koliko je glagola u svakoj od njih?
Slikar žureči se složi svoj príbor.
Prihvativši putnu torbu, dabar krene prema šumi.
Svaka od gomjih rečenica ima dva glagola. Jesu li to složené ili jednostavne rečenice?
Paži! Predikát je onaj glagol kóji je u lieu.
Slikar žureči se složi svoj pribor.
Prihvativši putnu torbu, dabar krene prema šumi.
Usporedi:
PON
Slikar žureči se (glagol) <— KAKO? ... složi svoj pribor.
Slikar žumo (prilog) <— K.AKO?..........složi svoj pribor.
Glagolski oblik žureči (se) u rečenici ima istu službu kao i prilog žumo. Od glagola žuriti (se) nastao je prilog žureči (se).
Glagolski su prilozi prilozi nastali od glagola.
J
Glagolski su prilozi u rečenici priložne oznake - dopune predikátu. Kao i drugi prilozi, oni su nepromjenjive riječi.
l£
IX
Dokáži tvrdnju o nepromjenjivosti glagolskih priloga mijenjajuči rod i broj subjekta u gornjemu primjeru.
^g-   Kazuju li glagolski prilozi vrijeme vršenja radnje koju izriču?
I sporedi vrijeme radnje izrečene predikátom i glagolskim prilogom:
PON                                         POV
Gavrcrn se oglasi grakčuči...                        ... príh vativši t orbu, křene ...
- istovremeno s oglasi i grakóe                    - prije prihvati torbu, pa ondá křene
Razlikujemo dva glagolska priloga:
a)   glagolski prilog sadašnji - njime izrečena radnja vrši se istovremeno kada i radnja predikata. Naziva se i particip prezenta.
b)   glagolski prilog prošli - njime izrečena radnja vrši se prije radnje predikata. Naziva se i particip perfekta.
o^   ľtvrdi náčin tvorbe glagolskih priloga.
Glagolski prilog sadašnji
3.1, mn. prezenta + nastavak —> glagolski prilog sadašnji
lure, grakču. lete, prilagodavaju + -či —> žureči. grakčuči, leteči, prilagodavajuči Pomočni glagoli: biti, htjeti          —» buduči, hoteči
Glagolski prilog sadašnji tvoři se samo od nesvršenih glagola.
Glagolski prilog prošli
osnova + nastavak —> glagolski prilog prošli
a) osnova završava na otvornik.............nastavak -vši
prihvati-ti, ispratiti-ti, smjesti-ti + -vši —> prihvativši, isprativši, smjestivši donije-ti, legnu-ti, naslika-ti + -vši —» donijevši, legnuvši, naslikavši
b)  osnova završava na zatvornik.............nastavak -avši
moči (mog), isplesti {plet), doči (doš-íi) + -avši —>
mogavši, ispletavši, došavši Pomočni glagoli: biti —> bivši, htjeti —> htjevši/hotjevši Glagolski prilog prošli mogu imati svi glagoli, ali je običniji od svršenih glagola.
Glagolski prilozi tvořeni nastavcima -v, -av ( npr. prihvath došav) danas se rijetko kořistě i imaju izrazitu izražajnu vrijednost, zvuče starinski (arhaično).
51
jjgť    L spuredi PO izrečene glagolskim prilogom:
PON                                              PON    -> PON   <- POM
... oglasi se grakčuči              ... oglasi se uzbudeno grakčuči gore u zraku PON                                             PON   <r- O
Prativši, moglo se ...               Prativši njegov let. moglo se ...
POU                                         POU      «-          POM
Smjestivši se, hnala je ...        Smjestivši se uz širi potok, i mala je ...
Glagolski prilog u rečenici môže imati službu različitih priložnih oznaka. Kao i drugi glagolski oblici, môže imati svoje glagolske dopune: PO i O.
Nalazi li se glagolski prilog ili njegov skup na prvome mjestu u rečenici, uvijek se odjeljuje zárezom.
Glagolski prilog odjeljuje se zárezom i ako je umetnut ili naknadno dodan. Npr.
Dabar, prihvativši... torbu avionske kompanije, kreneprema šumi.
jg*   Koju službu imaju glagolski prilozi u sljedečim rečenicama?
L sporedi:
Ležeči, necemo mnogo napraviti. Osyježavajuči sc, popili smo napitak.
Cestom uporabom neki glagolski prilozi postaju pridjevi. Mogu se sklanjati, a u rečenici su atributi.
Noseči (prilog, POU) teret mosta, stupovi su   V^. napukli.
Noseči (pridjev, m. r. N mn., at.) stupovi su           v%
napukli pod teretom mosta.
"Lezečipolicajci" korisni su na cestama. Osyježavajuči napitak nasje rashladio.
Paži!
Uspioje slijedeči (prilog, PON) svoj put.
Sljedeči (pridjev, m. r. A jd., at.)put bit CC bol/e.
Glagolski prilozi u učestaloj atributnoj svezi (npr. budúci muž, bivši Ijudí) mogu se ponášali kao imenice. Imenica se tada izostavlja, a njezinu ulogu preuzima pridjev. Npr.      liuduvi (muž) je došao posjetiti mladenkine rodake. Oni su budučega (muža) primili vrh srdačno.
52