Obični gavran

Obični gavran (Corvus corax) je vrsta ptica iz porodice vrana. Dužinom tijela većom od 60 cm je
najveća vrana, ali i najveća vrsta podreda pjevica na svijetu.

Obilježja

Obični gavran je dužinom tijela koja može biti i do 64 cm, težinom između 1 i 1,5 kg te rasponom
krila od 1,20 m značajno veći od svih drugih europskih članova porodice vrana. Jednobojno je crn, a
pokrovna pera, naročito na krilima, imaju metalni sjaj. Upadljiv klinasti oblik repa je posebno
vidljiv u letu i po njemu ga se već izdaleka može razlikovati od vrlo slične vrste crnih vrana
(Corvus corone). Kljun mu je snažan i lagano zakrivljen prema dolje.

U letu se glasno glasaju zvukom koji liči na šuplje korrk ili korkh. Gavran može vrlo dobro
oponašati i glasove drugih vrsta. Može iznimno dobro imitirati ljudski govor.

Rasprostranjenost

Gavrani žive u velikim područjima holarktika. Nastanjuje područja na jug do Magreba, Irana i
sjeverne Indije, kao i do srednje Amerike. U Europi, sjevernoj Americi i na sjeveru Kine postoje
velika područja gdje ih, kao posljedica ljudskog progona, nema. No, u Europu se ponovo vraća. Osim
toga, gavrana nema niti u dijelovima središnje Azije i u najsjevernijim dijelovima Sibira.

Ova vrsta živi u šumama i planinama, ali i na otvorenom prostoru i na obalama.

Gavrani su nekada nastanjivali cijelu Europu. U 19. stoljeću bio je proglašen "štetočinom", i počeo
je progon, tako da ga već oko 1900te više nije bilo u velikim dijelovima. Smanjivanje područja u
kojima je živio nastavilo se sve do Drugog svjetskog rata. Tek u zadnjim desetljećima dolazi do
oporavljanja i povratka gavrana u područja i krajeve gdje je već bio istrijebljen. Ponegdje, kao na
primjer u Belgiji, Nizozemskoj i nekim dijelovima Njemačke gavrani su ponovo naseljeni 1970tih i
1980ih.

Način života i ponašanje

Obični gavrani su stanarice. Žive u trajnim parovima, isto gnijezdo koriste više godina. Na četiri
do šest jaja pretežno leži ženka, ali nakon što se ptiči izlegu, hrane ih i brinu o njima oba
roditelja.

Prehrana

Obični gavrani su tipični svežderi. Jedu žitarice i drugo sjemenje svih vrsta, a vrlo rado jedu
kukuruz. Osim toga, aktivno lovi malene životinje kao miševe, "krade" jaja i ptiče iz gnijezda
drugih ptica ali jede i strvinu. Naročito mlade ptice, prije spolne zrelosti, često cijelu godinu
žive na smetištima.


Ostalo

Obični gavrani spadaju među najinteligentnije ptice. Pokusima je dokazano da je sposoban unaprijed
planirati komplicirane aktivnosti. Kod skrivanja hrane, pokazuje kako izvrsnu sposobnost pamćenja,
tako i sposobnost predviđanja ponašanja drugih. Čini se da gavran zna, da je skrivena hrana sigurna
samo ako ga pri skrivanju nitko nije vidio.

Gavrana se može pripitomiti. U takvim slučajevima, njegova iznimno velika sposobnost oponašanja
glasova dovodi do toga, da "razgovara" s "vlasnikom".

Gavran u europskoj kulturi

Gavran je kao izrazito pametna, socijalna i visoko prilagodljiva životinja bio oduvijek predmet
legendi i folklora. Različite kulture nose i različite legende o gavranu.

Poznata je i poema Gavran (The Raven) američkog književnika Edgara Allana Poa.