Život na Marsu postoji Znanstvenici NASA-inog istraživačkog centra Ames – Carol Stoker i Larry Lemke objavili su otkriće u časopisu "Journal of Nature" prema kojem postoje dokazi o životu na Marsu. Dokazi ukazuju na biološke aktivnosti gotovo identične onima na Zemlji. Nisu otkriveni izravni dokazi života na Marsu, već tragovi metana i drugi znakovi koji karakteriziraju biološke aktivnosti pogodne za razvoj organizama skrivenih u pećinama. Organizmi opstaju na životu pomoću vodenih čepova koji se nalaze u pećinama. "Nakon što su uspoređeni podaci dobiveni sa zemaljskih teleskopa i orbitera Europske svemirske agencije (ESA) Mars Express s nalazima iz Rio Tinta imamo sve potrebne podatke da možemo ustvrditi kako na Marsu ima života" – izjavila je Stoker. Točna provjera trebala bi uslijediti u svibnju nakon čega će biti i objavljena, no da bi se utvrdilo što zapravo stvara metan na Marsu potrebno je bušiti duboko ispod njegove površine. NASA 2009. namjerava prizemljiti novi mnogo moćniji rover od "Spirita" i "Opportunityja" - "Mars Science Laboratory". Pogon pomoću nuklearnog reaktora omogućit će mu mnogo veću pokretljivost od prethodnika te će imati napredne spektrometre koji detektiraju metan preciznije od postojećih instrumenata. U Rijeci pronađen jedan od najstarijih glagoljskih zapisa U riječkom Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-a danas je predstavljen ulomak od pečene gline s glagoljskim natpisom, za koji se tvrdi da je jedan od najvažnijih arheoloških nalaza u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina. Taj Svetokrižki ulomak nazvan po brdu gdje je pronađen potkraj prošle godine u Rijeci, mogao biti najstariji do sada pronađen glagoljski natpis na kopnu između Plomina i Senja. Uspoređujući oblik i način upisivanja slova po pojedinima povijesnim razdobljima, natpis bi mogao potjecati s kraja 13. stoljeća – ustvrdili su riječki povjesničari akademik Petar Strčić i Darko Deković. Na ulomku promjera od oko pet centimetara nalaze se samo četiri glagoljska slova upisana izvorno u još svježu glinu prije pečenja, a to su Jat, S, A i E. Na poleđini ulomka nalazi se kasnije urezan grafički simbol nepoznata značenja u obliku ruže vjetrova ili sunčanog sata. Svetokrižki ulomak je 1. prosinca 2004. pronašao učenik riječke osnovne škole Antonio Torre za izviđanja terena u sklopu izvannastavne aktivnosti uređenja poučne staze na brdu Svetom križu iznad istočnog dijela grada. Točna starost zapisa utvrdit će se suvremenim tehnološkim znanstvenim postupcima utvrđivanja starosti keramičkih nalaza. Službeni jezik Hrvatske u EU mogao bi biti srpsko-hrvatski Zbog "tragične pogreške s kraja devedesetih godina i sadašnje prakse hrvatskih pregovarača" službeni jezik Hrvatske mogao bi biti srpsko-hrvatski, kaže Neven Šimac, konzultant francuske vlade za europske integracije zemalja kandidatkinja. Iako je upotreba engleskog jezika zemalja kandidatkinja neophodna većina tih istih zemalja pregovarala je na svom jeziku za razliku od Hrvatske. Uz to dodaje Šimac u vrijeme kada se SFRJ raspadao objavila se zajednička studija hrvatskih i srpskih jezikoslovaca o jedinstvenom jeziku s takozvanim dijasistemom, tako se na mnogim stranim sveučilištima hrvatski i srpski jezik navode kao jedan. Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, kaže da tijek naših pregovora ima bezbroj negativnih posljedica. Ključan je problem u Hrvatskoj nedostatak profesionalizma i činjenica da građane nitko nije obavijestio o negativnim stranama ulaska u Uniju. Kao primjer navodi Bugarsku i Rumunjsku koje imaju prednost ulaska u EU iako imaju znatno lošije uvjete. O problemu našeg prostora, a tako i jezika kaže: "Mislim da je to zbog toga što se EU želi geografski zaokružiti, ostaviti područje bivše Jugoslavije i nas natjerati da se pristojno ponašamo, što je razumno i legitimno, ali ne mogu onda propovijedati o nekim vrijednostima." – iznosi se u Vjesniku. Samostalno uzgajanje tkiva Pacijenti bi uskoro mogli početi "uzgajati" organe za transplantaciju ili implantaciju. Plastična kirurgija će ubrzo početi s transplantacijom kože i tkiva rekonstruiranog od stanica koštane srži uzete iz pacijenta i umjetno uzgojene u laboratoriju. Znanstvenici su na konferenciji za tisak izjavili da su uzeli stanice iz ljudskog donora i stimulirali ih kako bi se razvile u masno tkivo kože, što bi pacijentima moglo omogućiti da "uzgoje" vlastito tkivo za transplantaciju. "Žene oboljele od raka dojke, koje su bile podvrgnute mastektomiji, mogle uzgojiti tkivo za operaciju kojom bi im se nadomjestila odstranjena dojka" – izjavio je Jeremy Mao, profesor inženjenringa tkiva na Sveučilištu Illinois u Chicagu. Uz vlastitu stanicu za uzgoj tkiva je potreban i hidrogel, koji je već odobren za uporabu u medicini, a potreban je kako organizam ne bi odbacivao tkivo. S obzirom da 6,2 milijuna Amerikanaca godišnje mora na plastičnu operaciju zbog zdravstvenih razloga (70 % od tog broja zbog odstranjivanja tumora), te da ih još toliko ide pod nož zbog estetskih razloga, čini se da bi ovo otkriće moglo imati dalekosežnu primjenu.