-ŕ? ZEMLJEI JEZICI 5l "KepublikaHrvatskajejadransU &"! fsľedn]oeuropskaZeml)a. _^ ■i S* U Hrvatskoj živi oko 4 500 000 stanovnika. Stanovnici su večinom Hrvati, a manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Romi, Albánci, Slovenci, Madari, Česi, Slováci i drugi. Glavni grad Zagreb ima oko 800 000 stanovnika. Odgovorite na pitanja. Hrvatska ima kontinentálnu, pla-ninsku i mediteransku klimu. Hrvatska ima 8 nacionalnih parková - 4 na moru i 4 na kopnu. Hrvatska ima 21 županiju. kuna ií,a 100 lipa. • Kakvajezemlja Republika Hrvatska? • Koliko Hrvatska ima stanovnika? Tko su oni? * Kakva je klima u Hrvatskoj? * Kakav je politickí sústav Hrvatske? ' Kako se zove hrvatski novac? Predstavíte svoju zamiju! • Gcjje se nalazi? • Koliko ima stanovnika? 8 Tko su stanovnici? 3 Kakvu ima klimu? 9 Koji je službenijezik? o Kako se zove novac? ^0 ®0/? Neki studenti uče hrvatski zato što imaju hrvatsko podrijetlo. Njihovi su tate i mame ili djedovi i bake Hrvati. Oni žele nau-čiti jezik da mogu razgovarati s rodacima. Drugi studenti imaju posao u Hrvatskoj ili su u braku s Hrvatom (Hrvaticom). Žele dobro govoriti hrvatski da mogu ži-vjeti i raditi u Hrvatskoj. Neki od stude-nata studiraju hrvatski ili druge slavenske jezike. Neki studenti nisu ni podrijetlom ni životom ni studijem povezani s Hrvat-skom, ali vole hrvatski i uče ga iz ljubavi. Zanimljivo je čuti kakve dojmové imaju studenti o Hrvatskoj. .;: - Qdgovorits na pitanja. Kakvi su studenti koji uče hrvatski jezik na Croaticumu? Zašto oni uče hrvatski jezik? Croaticu Centar za hrvatski kao drugi i stráni jezik het " _ i ___________j ^ Tko je ovo? Što je ovo? rjiJälíy Jííí'i! Hrvatskaje srednjoeuropska zemlja. SUBJEKT Hrvatska je srednjoeuropska zemlja. DIO PREDI KATA imenice mr (vidjeti gramatickí pregled) njihovi taté (tata ••• kaožV, mspoľ) i razgovarati s rodacima (k, g, h + i c, z, s + i) ni životom ni studijem (palatal + -em) kakve dojmové imaju študenti UPOZNAVANJE. Da vas upoznam - ovo je moja prijateljica Davorka. Drago mi je. Ja sam... Dobar dan! Ja sam Miljenko Murtič. Veselim se što sam Vas upoznao. Zovemse... Moje ime je... Môžete li, molim Vas, ponoviti kako se zovete? Oprosti, nisam čuo tvoje ime. Ispričavam se, zaboravila sam Vaše ime, môžete li ga ponoviti? PREPOZNAVANJE DRUGIH - ■ Mislim da smo se vec upoznali. Žao mi je, ne sjeéam se. ■.■••v Čini mi se da se vec známo. Poznati ste mi. Poznajem Vas / te iz videnja. : Mi se več poznajemo, bili smo zajedno na tečaju hrvatskog je- zika. Drago mi je što te opet vidim! DAVANJE SLUŽBENIH PODATAKA Zovem se... / Moje ime je... Ime májke je... -Ime ocaje... Moj e dj evoj áčko prežime je... Roden(a) sam... Moja adresa je... ]a sam državljanin/državljanka Njemačke. Broj moje putovnice je... Imam privremeni/stalni boravak u Hrvatskoj. Upoznajmo se! Kako se zovete? Odakle ste? Što ste po nacionalnosti? Što ste po zanimanju? Što stud i rate? Kakav posao radite? Što radite u slobodno vrijeme? U kojim situacijama i s kim govorite hrvatski jezik? /c 'Í7 h:ij\ Ja sam Barbara iz Canberre u Australiji. Studiram geo-grafiju. Želim istraživati prírodu u Hrvatskoj. Zato tre-bam znati hrvatski. Stanujem blizu fakulteta u stanu s jednom simpatičnom Hrvaticom. Zadovoljna sam stanom i cimericom. Došla sam u veljači, a bit ču ovdje do sljedeče zime, do Nove godine. Želim putovali po Istri, Kvarneru i Dalmaciji, upoznati kulturu i prírodu. Čítala sam u knjizi o otoku Mljetu i gledala reportažu o Kornatima. Hrvatska ima očuvanu prirodu. Nema puno zemalja koje to imaju. Zaokružite T ako je tvrdnja točná ili N ako je netočna. Studentica dolazi iz Australije. T - N Studentica više voli kultúru nego prirodu. T - N Studentica stanuje sama u kuči. T - N Ona je čitala o hrvatskoj prirodi. T - N Hrvatska je priroda očuvana. T - N Ja sam Akiko Horvat iz Japana. Udaná sam za Hrvata iz Zagorja. Inače sam profesorka pjevanja, a sada supruga i májka. Iako zbog djeteta nemam puno vremena, puno učim hrvatski. Dojmoví o Hrvatskoj su dobri, iako je ovdje sve drukčije nego u Japanu. Uglavnom sam zadovoljna; Još ne poznám puno ljudi, ali bit če bolje kad dobro naučím jezik jer ču moči raditi i imati prijatelje.; Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili M ako je netočna. Akiko je Kineskinja. T - N Ona je profesorica glazbe. T - N Ona je udaná i ima dijete. T - N Akiko ne želi naučiti hrvatski. T - N Akiko nikada više ne želi raditi. T - N Japanska kultura je različita od hrvatske. T - N ponovimo] imenicežr(vidjeti gramatickí pregled) ovdje u Hrvatskoj (imenice na -ska, -ška -čka imaju lokativ -oj) ima puno zemalja (sekundarno a) čitala sam u knjizi (k, g, h + i -> c, z, s + i) [ponovimo] imenice sr (vidjeti gramatickí pregled) nemam puno, vremena (vrijeme — vremena) zbog djeteta (dijete - djeteta) 43 Što.je neobično u Hrvatskoj? Thea (SAD): U Hrvatskoj možete pušiti na ulici, a u Americi ne. Tanja (Njemačka): Hrvati imaju perilice u kupaonicama. Mi u Njemačkoj iraamo sobe za perilice i rublje. Milan (Češka): Hrvati provode puno vremena u kafičima. Peter (Venezuela): Hrvati se malo ljube. Oni samo kažu: Bog! i to je sve. Mi u Venezueli uvijek se lju- bimo kada vidimo prijatelja. RAZGOVOR • Kakvi su Vaši dojmoví o Hrvatskoj? • Jeste li vidjeli nešto neobično? Jitender(lndija): 1^ A Hrvati se puno ljube, i to na ulici! U Indiji ne možete vidjeti polju-bac! •.v.,:..;:r^;-.,,v.;;,.>.:,PUSA^: ■ Prijateljski poljubae (takozvana pusa) važanjé dio sváko dnevne kultúre aHryatskoj. Dobri prijatelji.ljube se dva puta u obraz kad sesretnu nakon duljeg vremena. Ljudi se ljube dva puta u obraz i kad jedni drugima nešto če-stitaju. Ako su j ako dobri prijatelji i ako su jako sretni što se vide, grle se. N"ije običaj da se ljudi ljube i grle kad se prvi put vide ili upoznaju. Kad se upoznaju, ljudi se ru-kuju. Zagrljaj i tapšanje po ramenima normálni su medu prijaleljima. •• ■ arapski talijanski hrvatski kineski... madarski švédski slovenskí éngleski... RAZGOVOR ■ Kakvi su običaji u vezi s Ijubljenjem u vašoj zemlji? ■ Grle li se ljudi u vašoj zemlji kad se sretnu? Tapšu li se po ramenima? Hrvatski je južnoslavenski jezik. Ima tri narječja: što-kavsko, čakavsko i kajkavsko. Štokavsko narječje dobilo je ime po zamjenici j":, čakavsko po .f 5, a kajkavsko po Najviše ljudi govori štokavski. Štokavsko je narječje temelj standardnog jezika. Od 9. stolječa Hrvati su písali glagoljicom. Glagoljicu je iz-mislio Grk Čiřil. Čiřil i njegovbrat Metod preveli su vážne latinské i grčke knjige na staroslavenski jezik. Čiřil i Metod dobili su nadimak Sveta Brača. Od 12. stolječa Hrvati su pisali i hrvatskom čirilicom ili bosančicom. U 14. stolječu Hrvati su počeli pisati latinicom. U 17. stolječu latinica je postala glavno pismo, ali su neka slova pisana na talijanski, madarski ili njemački način. 1830, godine Ljudevit Gaj je reformirao hrvatski pravopis. Možemo reči da od tada hr- vatska abeceda ima slova: č, č, dž, d, lj, nj, š, ž. Kojijeodqovortočan? . itrKŕDsM Ttaunumiul..-• ,!HÍJiisí.wminawi*jinJfiMa J-nHSfaumimiisjui apiufyiiimu . íi[raiEjíi«iutľi;oiuiTOaHÍÄW3ili Hli! llCDSlflKŕl flteirtWt>;T|, 'a m apoi*ilimi nu!bu(inc;.i jřitaiasi w truntia iiiid «ot íwsjjj abttQt {toitw súrnou n.vr&m WKn«imoJ|mfe]UiTOmi í>.i H acrůřwii íWwi íŕaiHisihstt Kiii[r5jiins[!.Miiií5n'j i>iiJiív>;,!'inniiiťi.r.iiii] 1 AťäV buíuww u£ stw Ba ufc>M utt jeiíji [ui^ítniiii euToii n ľ mu BH«)íÍÍ7< irsi*j> DÍSatmlríínUi 1- ■ iJrssaiiW/jyjJUiwríiitLiíjjiiBiju fjr iííb[íl3i'--™miijj)i'jír[btiEir ŕ . aru irwuritŕíiflilfani _ .i'c.wiSiť- rjGWfflwyjSni, ■(ŕonstV -. Tftířa 53«x rum i raj* -čki osnova na -g, -h, -s i -ž + -ki > -ški praški, češki, bogataški. osnova na -s, -z + -ki > -ski ruski; francuski... osnova na -č + -ki > -čki plemički... karlovački, bečki, grčki. :HKVAT5KOJ •ŕ ■ Zagreb je glavni grad Hrvatske. Prvi put spomi-: nje se 1094. godine kada je osnovaná Zagrebačka biskupija. Najprije su to bila dva grada - Gradec . i Kaptol. Od 16. stolječa to je jedan grad, Zagreb. Prvi fakultet osnován je 1669. godine. Danas Za-• greb ima oko 800 000 stanovnika. U blizini je ] park prirode Medvednica. Medvednica Hrvatsko narodno kazalište Nacionálna i sveučilišna knjižnica -........— -. ....._ . á f ■•Cd Hrvatsko zagorje regija je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. 5< Ima oko 270 000 stanovnika. Ljudi se bave poljoprivredom, i rade u tekstilnoj i drvnoj industriji. Gradovi su Krapina, Ivanec, Zabok i drugi. U Hrvatskom zagorju ima mnogo dvoraca. Ondje je poznato svetište Marija Bistrica. ji Svetište Marija Bistrica ^Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? ■■Gdje ste bili i što ste vidjeli? Tuheljske toplice Predstavíte jednu regiju u svojoj zemlji. • Kako se ta regija zove i gdje se nalazi? • Po čemu je poznala ta regija? • Koji su vážni gradovi i spomenici u njoj? • Koja je boja karakteristična za nju? • Ima li ta regija karakteristične suveníre i proizvode?