f
«90. Brojevi tri i čétiri dolaze uza sva tri roda. U sintagmatskim se odnosima oni kad je riječ o muškome i srednjcmu rodu ponášajú kao broj dvá: Ondje su bila i tri [četiri) muškarca. Ta če vaša tri (četiri) stáda morati biti premje-štena na drugo mjesto.
491. Brojevi tri i čétiri uz imenice žcnskoga roda u sintagmatskim odnosima dolaze u množini ženskoga roda: Ondje su bile i tri (četiri) žene.
492. Tako se ponášajú brojevi dva, tri i čétiri i kad su sami i kad su u pratnji kojcga drugog broja. Evo primjera kad su u pratnji drugoga broja: Stigla su dvadeset dva kamióna, U bolnici su se našla i dvadeset tri djeteta. Na pokus su pozvane trideset četiri djevojke.
493. Uz broj dvá rabc se i brojevi oba i ôbadvä, koji se u sintagmatskim odnosima ponášajú kao broj dvá: Oba (obadva) su bila spremna za utrku.
494. Na mjestu se broja dvá za ženski rod rabe brojevi dvije i ôbadvije. I uz njih se, kao i uz brojcve tri i čétiri, u sintagmatskim odnosima rabi množina ženskoga roda: Ondje su bile i naše dvije studentice Obje su bile vrh aktívne.
495. Uz brojeve se od pét dalje, i kad su sami i kad su u pratnji kojega drugog broja, u sintagmatskim odnosima rabi srednji rod jednine. Imenice i zamjenice uz njih dolaze u genitivu množine: Pet studenata polagalo je ispit u treóemu ispitnom roku; Neče bili dovoljno ako ih bude i sto pedeset. kako kážeš.
496. Brojeve tisuču, milijun i milijärdu u ustrojstvu viših brojeva zamjenjuju imenice tisuča, milijun i milijärdu. Usp.: (9 800 700 150) dévet milijärdi ôsamstô milijúnä sédamstô tisučä stô pedeset.
497. Tako i broj stô može zamijeniti imenica stotina. Usp.: (767) sédam stotina šezdését sédam.
498. Ta imenica (stotina) može poprimiti značenje broja (stotinu) i rabiti se mjesto broja stô. Usp.: (150) stotinu pedeset (uz stô pedeset).
Sklonidba glavnih brojeva
499. Od glavnih brojeva sklanjaju se jédan, dvá, dvije, tri i čétiri. (Kao dvá skla-njaju se oba i ôbadvä, a kao dvije - obje i ôbadvije.)
1. jédan jedna
N: jédan-0 jédn-a
G: jédn-og, jédn-oga jédn-é
D: jédn-om. jédn-omu, jédn-ome jédn-ôj
A: (za živo) jédn-og, jédn-oga jédn-u
(za neživo) jédan-0
L: jédn-om, jédn-omu, jédn-ome jédn-ôj
I: jédn-im jédn-ôm
jedno jédn-o
jédn-og, jédn-oga jédn-om. jédn-omu. jédn-ome jédn-o
jédn-om, jédn-omu. jédn-ome jédn-im
500
2. dvá	dvije
N: dv-á	dv-ije
G: dv-áju	dv-'iju
D: dv-äma	dv-jéma
A: dv-á	dv-ije
L: dv-äma	dv-jéma
I: dv-äma	dv-jéma
3. tri	čétiri
K. tr-i	čétir-i
G: tr-ijú	četir-iju
D: tr-ima	čétir-ima
A: tr-i	čétir-i
L: tr-ima	čétir-ima
I: tr-ima	čétir-ima
Uz imenice to izglcda ovako:
a) dvá (oba, ôbadvä) muškarca, séla
dv-áju (ob-äjíi, obadv-áju) miiškäräcä, sélä dv-äma (ob-äma, obadv-äma) muškárcimu, sélima
b) dv-ije (ob-je, ôbadv-ije) žene dv-ijii (ob-iju, obadv-iju) žénä dv-jéma (ob-jéma. obadv-jéma) žénama
c) tr-i muškarca, žene, séla tr-ijit miiškäräcä, žénä, sélä tr-ima muškárcima, žénama, sélima
d) čétir-i muškarca, žene, séla četir-iju miiškäräcä, žénä, sélä čétir-ima muškárcima, žénama, sélima
Ako padeži brojeva dolaze s prijedlozima, sklonidba brojeva nije obvezatna. Tako se može reči i: To sam čuo od dva muškarca i: To sam čuo od dvaju muškaraca, i: Otišao je s dvije žene i: Otišao je s dvjema ienama. i: Iz ona dva sela nema nikoga i: Iz onih dvaju sela nerna nikoga, i: Od spomenuté četiri studentice jedna če biti izabrana kao predstavnica studenata u fakul-letskome viječu i: Od spomenutiu četiriju studentka jedna če biti izabrana kao predstavnica studenata u jakultetskome viječu, i: Prošao je pored oba čuvara ne govoreči ništa i: Prošao je pored obaju čuvara ne govoreči ništa. Prijedlozi pomažu da se i nesklonjivi brojevi uključe u komunikacijski od-govarajuce sintagmatske odnose. Usp.: On se vozi čak s pet automobila. U takvim se situacijama prijedlozima razrješavaju i odnosi koji se inače razrješavaju bez njih. Tako če se reci: 7b su knjige našili studenata. ali i: To su knjige od pet našili studenata.