504. Takvi se bcsprijcdložni odnosi kad je riječ o ncsklonjivim brojevima mogu razrješavati i brojcvnim pridjevima, koji se tada rabe uz ímeniee bez obzi-ra na njihov spol i rod. Usp.: Tim je petnaestorim siromašnim gradanima potrebná trqjnija pomoč, Svojoj je sedmoroj djeci osigurao smještaj u několiko privatnih stanova, Tim bi se devetorim sportašicama svatko mogao ponositi.
Redni brojevi
505. Redni broj jest broj kojim se izriče redoslijed onoga što se kazuje ime-nicora.
506. Ono što je pod rcdnim brojeni /. tvoři se od osnove přv-, ono što je pod rednim brojem 2. od osnove drug-, ono što je pod rcdnim brojeni 3. od osnove treč-, ono što je pod rednim brojem 4. od osnove četvrt- i ono što je pod rednim brojem 5. od osnove pěl-. Osnove poput pět- imaju redni brojevi od 6. do 99. Osnova od rednoga broja 100. glasi sto-, od rednoga broja 200. dvjestó-, od rednoga broja 300. tristo-, od rednoga broja 400. četiristô- i od rednoga broja 500. pětstd-. Osnovu poput osnove pětstd- imaju redni brojevi od 600. do 999. Osnova od rednoga broja / 000. glasi tisuč-, od rednoga broja 2 000. dvije tisuč-, od rednoga broja 3 000. tri tisuč-, od rednoga broja 4 000. četiri tisuč- i od rednoga broja 5 000. pěl Usuč-. Osnovu poput osnove pět tisuč- imaju osnove rednih brojeva od 6 000. do 99 000. Osnova od rednoga broja / 000 000. glasi milijun-, od rednoga broja 2 000 000. dvä milijuu-, od rednoga broja 3 000 000. tri milijůn-, od rednoga broja 4 000 000. četiri milijuu- i od rednoga broja 5 000 000. pět milijun-. Osnovu poput osnove pět milijun- imaju redni brojevi od 6 000 000. do 999 000 000. Osnova od rednoga broja / 000 000 000. glasi milijärd-, od rednoga broja 2 000 000 000. dvije milijärd-, od rednoga broja 3 000 000 000. tri milijärd-, od rednoga broja 4 000 000 000. četiri milijärd- i od rednoga broja 5 000 000 000. pět milijärd-. Osnove od rednih brojeva / 000 000 000 000. dalje glase kao osnove rednoga broja / 000 000. (bilijun-. trilijun- itd.). Na osnove přv-, drug-, treč-, četvrt- i pět- dodaje se sufiks -í: prii, d/íigi, trěči, čětvrti, pěti (i tako do deveděsět děvetí); na osnove stô-, dvjěstd-, tristo-, četiristô- i pětstd- sufiks       stáli, dvjéstóti, tristóti. čětirislóti, pétstoti (i tako do děvetsto deveděsět děveti); na osnove tisuč-, dvije tisuc-, tri tisuč-, četiri tisuč- i pět tisuč- sufiks -ili: tisučiíi, dvije lisučiti, tri tisucm četiri tisučiíi, pět lisučiti (i tako do deveděsět físučä deveděsět diveni na osnove milijun-, dvä milijun-, tri milijun-, četiri milijun- i pět milijun^ sufiks -ti: milijunti, dva milijunti, tri milijúnti, četiri milijunti, pět milijn"" (i tako do deveděsět milijúnä deveděsět děvetí); na osnove milijärd-. dvije milijärd-, tri milijärd-, četiri milijärd-, pět milijärd- sufiks -iti: milijôraim dvije milijärditi, tri milijärditi, četiri milijärditi, pět milijärditi (i tako do deveděsět milijärdl deveděsět děvetí).
507.
Brojevne imenice
508. Brojevna imenica jest imenica koja ima značenje broja ili količine.
509. Brojevne imenice tvore se tako da se na osnovu glavnoga broja dodajú su-flksi -ojie(a). -orie(a), -oj(e) i -er{o). Usp.: dv-(á) + ojica > dvojica, tr-(í) + ojica > trojica, pěl- + orica > petórica itd., dv-(á) + oje > dvoje, tr-(í) + oje > troje, pět- + ero > petero itd. Osnova broja četiri za takvu tvorbu glasi četv-: četv- + orica > četvôrica i četv- + ero > čětvero.
510. Brojevne imenice na -ojic(a) i -oric{a) odnose se na muški spol, a brojevne imenice na -oj(e) i -er(o) na miješani spol (muški i ženski) i na ono što znáči mlado (od čovjeka ili životinje). Usp.: dvojica muškaraca, trojica unitka, četvorica asistenata, ali: dvoje ljudi (jedno muško i jedno žensko), troje unučadi, petero prasadi.
511. Uz brojevne se imenice na -ojic(a) i -oric(a) u sintagmatskim odnosima rabi srednji rod množine, a uz brojevne imenice na -oj(e) i -er(o) srednji rod jednine. Usp.: Na ulazu su se našla petorica muškaraca. Vec je stiglo petero pútnika. Pred vratima se igralo troje unučadi. Ostalo mu je poštedeno sedmero jaradi.
Sklonidba brojevnih imenica
512. Brojevne imenice imaju samo jedninu. N: dvójic-a dv-bj-e G: dvójic-ě dv-óga D: dvňjic-i dv-óma A: dvójic-u dv-bj-e V: dvojic-o dv-bj-e L: dvojic-i dv-óma I: dvôjic-ôm dv-óma
»13. Kao čětvero sklanja se i čětvoro, pa onda i petero i pěloro itd.
Brojevni pridjevi
5K. Brojevni pridjev jest pridjev koji znáči par ili skup koji čini ejelinu.
515. Brojevni se pridjevi tvore tako da se na osnovu glavnoga broja dodajú sufi-ksi -oj(í) i -or(í). Usp.: dvojí, trbji, čětvorí,pělori itd.
516. Brojevni se pridjevi rabe uz imenice koje imaju samo množinu (pluralia tantum), zatim uz imenice koje znače par ili skup koji znáči ejelinu. Usp.: troja vrata, troje čarape, pelore Ijestve, šestore hlače, dvoji obojei.
cetv-er-o
četv-ór-ga
četv-ór-ma
čStv-er-o
čětv-er-o
četv-ór-ma
četv-ór-ma