Aorist Aorist je prošlo svršeno vrijeme. Tvori se samo od svršenih glagola po vidu. Koristi se za izricanje radnji koje su se dogodile naglo ili netom prije trenutka o kojem se o njima govori. Primjeri: Predvidjesmo taj skok padobranom. Saznadoh za prevaru o kojoj mišljah. Aoristom se ostvaruje dinamičnost i živopisnost radnje. U razgovornom i suvremenom jeziku malo se koristi, češće se javlja u književno umjetničkim tekstovima. Konjugacija ili sprezanje glagola u aoristu: predvidjeti saznati 1. osoba jednine predvidjeh saznadoh 2. osoba jednine predvidjeØ saznade 3. osoba jednine predvidjeØ saznade 1. osoba množine predvidjesmo saznadosmo 2. osoba množine predvidjeste saznadoste 3. osoba množine predvidješe saznadoše Aorist se tvori dodavanjem nastavaka 1. -h, -Ø, -Ø, -smo, -ste, -še (ako osnova završava na samoglasnik) 2. -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše (ako osnova završava na suglasnik) na prezentsku osnovu glagola. Aorist pomoćnih glagola: BITI (naglašeni /nenaglašeni oblik) HTJETI (naglašeni /nenaglašeni oblik) 1. osoba jednine bih htjedoh/htjeh 2. osoba jednine bi htjede/htje 3. osoba jednine bi htjede/htije 1. osoba množine bismo htjedosmo/htjesmo 2. osoba množine biste htjedoste/htjeste 3. osoba množine biše/bi htjedoše/htješe Ja bih čokolade. Ja bi čokolade Mi bismo čokolade Mi bi čokolade Vi biste čokolade. Vi bi čokolade Pri tvorbi aorista, u nekih glagola dolazi do glasovnih promjena. strig(ći) + e strige striže g ispred e = ž pek(ći) + e peke peče k ispred e = č Zdroj :eduvizija.hr