Inf. osn. Prez. osn. Infinitiv Prezent Drugi razred -vid-je- -vid-í-//-vid-0- vidjeti vidím/ vidě Treéi razred -bjei-a- -bjež-i-//-bjei-0- bjézali bjěiím/ bjěžě Peta vrsta kor. + suf. -a- kor. + suf. -á- Prv i razred -kop-a- -kop-ä-J/ -kop-aj- kopali kôpäm/ kôpaju Drugi razred -uč-áva- -uč-ävä-// -uč-äva- (pro)uč-ávati proiičäväm/ proučávaju Šestá vrsta kor. + suf. -ov/a-//-ev/a- kor. + suf. -u/je Prv i razred -kup-ov/a- -kup-u//ě-//-kup-U/J0- kupovali kupujem/ kupujú -bič-ev/a- -bič-u/jě-// -bič-u/j0- bičevali bičujem/ bičujú Drugi razred -manj-ľv/a- -manj-u/jě-//-mimj -u/j0- (s)manjivati smánjujém/ smánjujti Glagolski vid 205. Glagolski je vid sredstvo izražavanja svršenosti i nesvršenosti glagolske rad-nje, stanja ili zbivanja. Po njemu se glagoli dijele na svršene (perfektivne) i nesvršene (imperfektivne). 206. Svršeni se glagoli mogu tvoriti od nesvršenih i nesvršeni od svršenih. 207. Svršeni se glagoli tvore od nesvršenih bilo zamjenom sufiksalnoga morféma osnove nesvršenih glagola bilo pridružívanjem prefiksalnoga morféma osnovi nesvršenih glagola. 208. Na prvi se način (zamjenom sufiksalnoga morféma osnove nesvršenih glagola) tvore svršeni glagoli poput bacili (zamjenom sufiksalnoga morféma -a- osnove nesvršenoga glagola bäcati), a na drugi svršeni glagoli poput prěgledati (pridružívanjem prefiksalnoga morféma pre- osnovi nesvršenoga glagola glědati). 209. Pri tvorbi nesvršenih glagola od svršenih zamjenom sufiksalnoga morféma osnove svršenih glagola rabe se morfemi -a-, -ava- i -iva-. Usp.: preporúč-i-li > preporúč-a-ti, prouč-i-ti > prvuč-áva-ti i ukljúč-i-ti > uključ-iva-ti. 210. Morfemi -a-, -ava- i -iva- glase i -ja-, -java- i -jiva- kad korijenski morfém ispred sufiksalnoga morféma -/- završava na suglasnike i skupove suglas-nika: b. d, f, l, m, n, p, s, t. v, z, sl, sn, zn. st, zd. Tada j zahtijeva njihovu jotaciju: (b) prispodôb-i-ti > prispodáblj-a-ti. sukôb-i-ti > sukoblj-áva-ti udúb-i-ti se > udublj-iva-ti; (d) prédvid-je-ti > predvíd-a-ti. prilagôd-i-ti se > prilagod-áva-ti se i ugrád-i-ti > ugrad-iva-ti; (j) za'saráf-i-ti > zašaraflj-iva-ti; (1) pomôl-i-li se ( pojaviti sé) > pomálj-a-ti se. isél-i-ti > iselj-áva-ti i ostäkl-i-ti > ostaklj-iva-ti; (m) pripitôm-i-ti > pripitomlj-áva-ti i namám-i-li > numamlj-íva-ti, (n) začin-i-ti > začinj-a-ti, usiln-i-li > usitnj-áva-li i zaslrán-i-ti > zasfranj-iva-ti; (p) skup-i-ti > skúplj-a-ti, začép-i-ti > začeplj-áva-li i ishláp-i-ti > ishlaplj-íva-ti; (s) oglás-i-ti > oglaš-áva-ti i oglás-i-ti > oglaš-íva-ti: (t) obrát-i-li se > ôbraé-a-íi se, razgôlit-i-ti se > razgolié-áva-ti se i zäpamt-i-ti > zapamč-íva-ti; (v) pôzdrav-i-ti > pôzdravlj-a-ti, iskrív-i-ti > iskrivlj-áva-ti i uglá\'-i-ti > ugla\-lj-íva-ti; (z) ôpaz-i-ti > opáž-a-li, súz-i-ti > suž-áva-ti i zaráz-i-li se > zaraž-iva-ti se; (sl) izmisl-i-ti > izmišlj-a-ti. zapôsl-i-ti > zapošlj-ch'a-ti i zapôsl-i-ti > zapošlj-íva-ti; (sn) zakásn-i-ti > zakašnj-á\'a-ti i razbjesn-i-ti > razbješnj-iva-ti; (zn) isprázn-i-ti > isprainj-áva-ti i isprázn-i-ti > ispražnj-iva-ti; (stl iikřst-i-ti > ukŕšt-a-li, iipropásl-i-ti > upropašt-áva-ti i premôst-i-ti > premošč-iva-ti; (zd) iibrázd-i-ti > ubražd-íva-ii. 11. Jedino glagoli prvoga razreda prve vršte tvore nesvršeni oblik glagola su-fiksalnim morfemom -/-. Pritom im sc samoglasnik korijcnskoga morféma e mijenja u o: prě-ves-0-ti > pre-vôd-i-ti, dô-nes-0-íi > do-nôs-i-ti itd. (Takvi glagoli u suvremenoj razgovornoj komunkaciji rado prelaze u tvorbcni model tipaporôd-i-ti > porád-a-ti, pa glase (i)prevádati, donášali itd.) 212. Ima glagola koji su u jednome obliku i nesvršeni i svršeni, dakle su dvo-vidni. Tako npr.: večerali, ôbjedovati, dôrtičkovati, rt'tčati, vidjeti, strádali itd. Takvih glagola ima najviše medu posúdením glagolima na -ira-ti: or-ganizírati, sugerírati, dekorirati, ignortrati, aktualizirali, urbanizirati. she-matizírati itd. Njihova se nesvršenost, odnosno svršenost može prepoznati samo u kontekstu. Usp.: On iivi/ek tako večera (nesvrš.) i Kad večeraš, dodi. pa čemo porazgovarati (svrš.). Da bi bili komunikacijski prozirniji, i oni znadu dobití prefiksalne morféme koji glagole čine svršenima: pověčerati, porúčali itd. ili nesvršenima: mčávati, razminirávati itd. 213. Sufiksalni morfém -(j)a- cesto zahtijeva duljcnjc prethodnoga sloga. Zato ée o ispred njega postati a (dugo o daje a): slôm-i-ti > slám-a-ti, urôn-i-ti > uránj-a-ti, porôd-i-ti > porád-a-ti itd. To je razlog zašto ée pri zamjeni sufiksalnoga morféma -a- u svršenoga glagola pregledati sufiksalnim morfemom -a- u nesvršenom glagolu pregledati doéi do razlike u naglasku jednoga i drugoga glagola: pregledati (svrš. gl.) i pregledati (nesvrš. gl.). (Danas se glagol pregledati sve češče zamjenjuje vidski prozirnijim glago-lom pregledá\ati.) 214. U glagola prve vrste i u nekih glagola drugc vrste (sa sufiksalnim morfemom -nu-) morfém -a- tc glasovi i skupovi glasova /, e, je i ije u korijensko-me morfému izazivaju promjenu suglasnika k, g, h u c, z, s: (is)ták(0/nu)(ti) > (is)tic(a)(ti), (iz)rek(0)(li) > (iz)ric(a)(ti), (is)tek(0)(ti) > (is)tjec(a)(ti). (pre)sjek(0)(ti)> (pre)sijéc(a)(ti). (s)prég(0/nu)(ti)> (s)préz(a)(ti), (iz)dáh-(nu)(ti) > fa)dis(a)(ti) i sl. 215. Promjenu g u z izaziva i suodnos sufiksalnoga morféma -a- s prcthodnitn samoglasnim p (is)trg(0/nu)(ti) > (is)trz(a)(ti). 216. Sufiksalni se morfemi -(j)a-, -(j)ava- i -(j)iva- ponekad pojavljuju u istih glagola: uk'rst-i-ti > ukŕšt-a-ti, ukršt-áva-ti i ukršc-iva-ti. U tome se slučaju st, kako vidimo, uz sufiksalni morfém -ja- jotacijom mijenja u št. Tako je najčešée i sa sufiksalnim morfemom -java-: ukrštávati, iskorištávati, upropaštávati, uvrštávati itd. (Rijetki su oblici sa šó uz -ja- i -java- - usp. pročíšéati i pročiščávati.) Jedino se uz sufiksalni morfém -jiva- pojavljujc samo šó: ukrščivati, iskorišóivati, zamašóivati, upropašóívati itd. 217. Buduči da se na sufiksalnim morfemima -(j)ava- i -Qjiva- nalazi (na pr-vome slogu) dugouzlazni naglasak, ispred njih su slogovi krátki, pa se ije kao refleks glasa jot u glagola prema kojima se tvore pretvára u je ili e (prema pravilu Srje > Sre): primijéniti > primjenjfvqti, navijéstiti > na-vješčivati, onesvijéstiti > onesvješävati, uklijéštiti > uklješóivati, ucijémti > ucjenjivati, osiijépiti > osljepljívati, docijépiti > docjepljivati, nalijépiti > naljepljivati, odijéliti > odjeljivaíi, pobijéditi > pobjedivati, stijésniti > stješnjávati, užlijébiti > uiljebljívati, istrijébiti > istrebljívati, otrijézniti > otrežnjívati, okrijépili > okrepljivati, nastrijéliti > riastreljivati, zaprijéčiti > zaprečivali, potkrijépiti > potkrepljivati itd. (Pravopisom su dopuštěni i oblici istrjebljívati, otrježnjívati, okrjepljivati, nastrjeljívati, zaprječivati, potkrjepljívati itd.) 218. Glagoli prve i druge vrste ispred sufiksalnih morféma-0- i -ftu-Jeproduljuju u ije: nädje(0/nu)(ti) > nadijé(v)(a)(ti). (raz)iimje(0)(ti) > (raz)umijé(v){a)(ti). (prô)htje(0)(ti) > (pro)htijé(v)(a)(ti) (v je tu medusamoglasničko) itd. 219. To se dogada i sa sufiksalnim morfemom -je- u glagola četvrte vrste tipa sagôrjeti i zúsíarjeti koji se ne zamjenjuje sufiksalnim morfemima -(j)a, -Q)ava- i -(j)iva-: sagórje(0)(ti) > sagoiijé(v)(a)(ti) i zástarje(0)(li) > za-starijé(v)(aj(ti). 220. Isto je tako i sa je u korijcnskome morfému glagola četvrte vrste tipa is-póvjediti: ispôvjed(i)(ti) > ispovijéd(a)(ti), zapôvjed(i)(ti) > zapovijéd(a)(ti), propôvjed(i)(t) > propovijéd(a)(ti) itd. 221. U glagola složenih od lětjeti stvorenih sufiksalnim morfemom -a- e se u ko-rijenskome morfému mijenja u ije: po!eí(/e)(ti) > polijét(a)(ti), izlět(je)(ti) > izlijét(a)(ti) itd. Tako je i sa e i i u glagola složenih od lěči/lěgmiti (lěg(0/ nu)(ti)) i liti (li(0)(ti)): pôleg(0/mi)(ti) > polijég(a)(li) i pôli(0)(li) > po-lijév(a)Oi). 222. U nekih glagola druge vrste ispred sufiksalnoga morféma -mi- suglasnici (korijenskoga morféma) d, k (iza suglasnika s), g (iza suglasnika z), l i b ispadaju, ali sc u nesvršenih glagola sa sufiksalnim morfemom -a- vracajú: prěki(nu)(li) (< prěkid(mi)(ti» > prekid(a)(ti), briz(nu)(ti) (< brizg(mt)(ti)) > brhg(a)(li), stis(nu)(ti) (< slisk(nu)(li)) > stisk(a)(ti), pokré(nu)(ti) << pokľét(mt)Utt) > pôkret(a)Oi) i pôgi(nu)(ti) (< pôgib(nti)(ti» > pogíb(a)(ti). 23. U glagola tipa uskočili, umôčiti i rastôäti suglasnik je č u alternaciji sa suglasnikom k: uskôč(iHti) > uskákfa)(ti). umÔČ(l)(tí) < umák(a)(ti) i ras-tôč(i)(ti) > rasták(a)(ti). 224. Pri tvorbi nesvršenoga glagola od glagola tipa zäbrinuíi n se odvaja i (jotacijom) mijenja u nj: zäbrin(u)(ti) > zabrinj(áva)(ti). U skladu s time suglasnički se skup sn mijenja u šnj: zgiisn(u)(ti) > zgušnj(áva)(ti). (Zgiiš-njävati može glasiti i zguščivati - prema modelu zgust(nu)(ti) + jiva(ti) > zgíišc(iva) razvodnj(áva)(ti) i zakásn(i)(ti) > zakašnj(áva)(ti). 226. Specifične promjene doživljavaju glagoli prve vrste, posebno u svorne ko-rijenskom morfému. U njima ispred nástavka -//' suglasnici d i / postaju s: krad+ 0+ ti > krasti i norm. plet+ 0+ ti > plěsti, b-ps: greb+ 0+ ti > grěpsti, ak + t, g + tih + t-č: rek+0+ti > reči, mog+0+ti > môči i vrh+0+ti > v/r/. To se dogada i sa d + t u glagola iéi (< id+0+ti). U glagola tipa rästi ispred nástavka -// suglasnik / ispada: rast+0+ti > rásti. 227. Pri tvorbi nesvršenih ohlika glagola od svršenih u glagola prve vrste najčešée sudjeluje sufiksalni morfém -(j)a- (vrlo rijetko sufiksalni morfemi -(j)ava- i -(j)iva-). Taj morfém utječe na ove promjene korijenskoga morféma: 1. dugo ě postaje im ili inj: (sá)že(0)(ti) > (sä)žim(a)(ti) i (pô)či(0)(ti) >(pô)änj(a)(ti); 2. krátko e u glagola tipa sázreti postaje ije: (sá)zre(0)(ti) > (sa)zrijé(v)(a)(ti) (v je tu medusamoglasničko); 3. dugo ě u glagola tipa zakleti postaje inj: (zä)kle(0)(ti) > (zá)klinj(a)(ti)\ 4. va u glagola tipa sázvati postaje /v: (sá)zva(0)(ti) > (sa)ziv(a)(ti); 5. sla u glagola tipa släti postaje Silj: (pô)sla(0)(ti) > (po)šilj(a)(ti); 6. ra u glagola tipa säbrati postaje ir: (sô)bra(0)(ti) > (sä)bir(a)(ti): 7. r u glagola tipa sátrti postaje ir: (sá)tr(0)(ti) > (sá)tir(a)(ti); 8. riji u glagola tipa umrijěti postaje ir: (ii)mrijě(0)(ti) > (u)mir(a)(ti), (prô)drije(0)(ti) > (prô)dir(a)(ti); 9. u u glagola tipa pósuti postaje ip: (pô)su(0)(ti) > (pô)sip(a)(ti); 10. o u glagola tipa pomoci postaje a: (pô)mog(0)(ti) > (po)múg(a)(ti). CLAGOLSKI VID PROMJENE KOJE IZAZIVA Svršeni Nesvršeni j^j. -i- / -je- / -0-1 -je- / -nu- -a- -áva- -iva- -ja- -jäva- -jh-a- preporúč-i-ti preporúč-a-ti prviič-i-li prouč-áva-ti ukljúč-i-li iiključ-íva-ti sukób-i-ti sukoblj-úva-ti prispodób-i-ti prispodáblj-a-li udúb-i-ti udublj-iva-ti prédvid-je-ti 1_ predvid-a-ti prilagód-i-li prilagod-áva-ri ugrád-i-ti itgrad-iva-li zašaráf-i-li ' zašaraflj-iva-ti pomôl-i-ti I_ pomálj-a-li isěl-i-ti iselj-úva-li oslákl-i-li oslaklj-iva-ti pripitom i-ti pripilomlj-áva-ti namám-i-ti numumlj-íva-ti začin-i-ti zaCinj-a-ti usitn-i-ti usitnj-áva-ti zas Irán-i-li zuslrcmj-iva-ti skiip-i-ti skúplj-a-li zacep-i-ti ishláp-i-ti oglús-i-ti začeplj-úva-ti oglai-áva-ti ishlaplj-iva-ti a \ Svršeni Nesvršeni 1 Suf. . , . , „ , . , -i-/-ie-/-0-/ -ie-/-mi- -a- -ava-morf. -iva- -ja- -jäva- -jha- oglás-i-ti oglaš-iva-li obrál-i-ti se ôbač-a-íi se razgólil-i-ti se razgolií-áva-ti se zápamt-i-li zapamč-íva-ti pózdrov-i-ti pózdravlj-a-ti iskrív-i-li iskrivlj-áva-ti ugkiv-i-li uglavlj-íva-ti ópaz-i-ti opái-a-ti súz-i-ti sui-áva-ti zaraz-i-ti se zaraž-íva-ti se izmisl-i-li izmtšlj-a-ti zapôsl-i-ti se zapošlj-áva-ti se isprázn-i-ti ispražnj-áva-ti isprázn-i-ti ispražnj-iva-ti ukrsl-i-ti ukršt-a-ti upmpási-i-li upropaSt-áva-ti premóst-i-ti premošč-iva-ti slom-i-ti slám-ct-ti porôd-i-ti porád-a-ti urón-i-ti uránj-a-ti pregled-a-ti pregléd-a-ti islak-0-či/islák-mt-ti istic-a-ti izrek-0-ti izric-a-ti Svršeni 1 Nesvršeni Suf. 1 . . . . _ . . . m rf ' " ~Je~ / ~Je~ / ~nu~ -a- -dva- -iva- -ja- -java- -jTva- i.stek-0-ti istjec-a-ti prěsjek-0-ti presijéc-a-li sprég-0-li/sprég-mi-li spréz-a-li primijén-i-ti primjcnj-iva-ti onesvijést-i-ti onesvješč-iva-ti uklijéšt-i-ti uk/ješč-iva-ti ucijén-i-ii ucjenj-ha-li nalijép-i-ti naljeplj-íva-ti odijél-i-ti odjelj-iva-ti užlijéb-i-ti užljeblj-iva-ti polkrijép-i-li potkreplj-iva-ti / potkrjeplj-iva-ti zaprijéč-i-li zapreč-iva-ti /zaprječ-iva-ti nádje-0-ťi/nádje-nu-ti nadijě-va-ti _| razitmje-0-ti rozum ijév-a-ti próhtje-0-ti prohtijév-a-ti zastat-je-t i zastur-ijéva-ti sagór-je-li sagor-ijéva-ti polet-je-ti polijét-a-ti próli-0-ti prolijév-a-ti poleg-0-ti polijég-a-ti prěki(d)-nu-ti prekíd-íi-ti Svršeni Nesvršeni \ 1 Suf. morf. -i-/-je-/-0-/-je-/-nu- -a- -dva- -Tva- -ja- -jáva- -jíva- p6kré(t)-nu-ti pokret-a-ti pógi(b)-nu-ti pogib-a-ti uskóč-i-ti uskák-a-ti zábri-n(u)-ti se zabrinj-áva-ti se sážě-0-li sážiin-a-ti sázre-0-ti sazrijé-va-ti záklě-0-li zdklinj-a-ti sázva-0-li saziv-a-ti pósla-0-ti pošilj-a-ti prébra-0-ti prěbir-a-ti satr-0-ti sátir-a-ti__ iimrije-0-ti itmir-a-ti prodrije-0-ti pródir-a-ti pósft-0-ti pósip-a-ti pómog-0-ti pomág-a-ti í_,_i AAlLtlÁltín . Vidskoznačenjske faze 228. Nesvršeni glagoli imaju nasuprot sebi svršene glagolc i, obrnuto, svršeni glagoli - nesvršenc glagole. Svršeni se glagoli tvore od nesvršenih glagola prefiksalnim morfemima, a nesvršeni glagoli od svršenih glagola sufiksal-nim morfemima. 229. U tome smislu postoje tri faze. U prvoj su fazi nesvršeni glagoli. u drugoj svršeni glagoli (stvořeni od nesvršenih glagola prefiksalnim morfemima). a u trečoj nesvršeni glagoli (stvořeni od svršenih glagola sufiksalnim morfemima). Usp.: (1) sjěči > (2) prěsječi > (3) presijécati, (1) bbsti > (2) probošti > (3) probádali, (1) močili > (2) namočili > (3) namakali, (1) kopali > (2) okopali > (3) okopávali, (1) štítili > (2) zaštítili > (3) zaštičivati, (1) trijébiti > (2) istrijébiti> (3) istrebljivati, (1) lijépiti > (2) nalijépili > (3) na-Ijepljívati itd. (Pravopis dopušta i oblik istrjebljivati.) 230. Ponekad se u prvoj fazi ne nalazi nesvršeni, nego svršeni glagol. Usp.: (1) reči > (2) izreči > (3) izricati, (1) iizěti > (2) oduzěli > (3) oduzimati, (1) dici > (2)pôdiči > (3) pôdizati itd. Glagolskovídska značenja 231. Sufiksi i prefiksi pribavljaju glagolima specifična značenja. Ta značenja zovu se glagolskovídska značenja. Neka od njih prctpostavljaju jednu, a neka tri glagolskovidske faze (prvú, drugu i treču). Prvú fazu predstavljaju nesvršeni, drugu svršeni (stvořeni od nesvršenih prefiksalnim morfemima) i treéu nesvršeni glagoli (izvedeni od svršenih sufiksalnim morfemima -(j)a-, -(Í)ava- i -(j)iva)-. Usp.: (1) bbsti > (2)probošti > (3)probádali, (1) mhlili > (2) räzmisliti > (3) razmĺšljati, (1) dratí > (2) predrali > (3) preorávali, (1) mis/iti > (2) ôsmisliti > (3) osmišljávati, (1) pisati > (2) ispísati > (3) ispisivati, (1) štítili > (2) zaštitití > (3) zaštičivati. 232. Ima glagola koji se u treéoj fazi mogu tvoriti dvama i trima sufiksalnim morfemima. Usp.: (1) kopali > (2) okopali > (3) okápati i (1) Jtdpar/' > (2) okopat i > (3) okopávali, (1) mr/7; > (2) počistiti > (3) počiščati, počiščávati i počiščívati. Ponekad nemá glagola u prvoj fazi, npr. (1) (...)> (2) navijéstiti > (3) navijéštati, navještávati i navješéívati. 233. Prvú fazu mogu predstavljati i svršeni glagoli. Usp.: (1) kázali > (2) iskázati > (3) iskazivati, (1) rif/ > (2) pôreči > (3) poricati, (1) cffč/ > (2) pod/c; > (3) pôdizati. 234. Evo tih glagolskovidskih značenja: 1. Sativno značenje. Ono se izriče sativnim glagolima. To su glagoli kojima se izriče dosta radnje (lat. satis = došla). Tvore se prefiksima na- i iz- i po vratnom česticom se. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj glagolskovidskoj fazi: nájesti se - najédati se, napili se - napíjati se, izmôriti se - izmárati se itd. 2. Intenzivno značenje. Ono se izriče intenzivním glagolima (lat. intendere - napeti, napregnuli). To su glagoli kojima se izriče radnja do vrhunca volje subjekta. Najčešée se tvore prefiksima raz-, uz- i za- i povratnom česticom se. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: razljúlili se - razljučivati se, uzbúditi se - uzbudivati se, zaljú-biti se - zaíjubljivati se itd. 3. Inkoativno značenje. Ono se izriče inkoativnim glagolima (lat. inchoare = započinjatt). To su glagoli kojima se izriče početni dio radnje. Tvore se prefiksima po- i za-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: poľetjeti - polijélati, zarôniti - zaránjati itd. 4. Finitivno značenje. Ono se izriče finitivnim glagolima (lat. finis = kraj, završetak). To su glagoli kojima se izriče završni dio radnje. Tvore se ; sufiksom do-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: doráditi - doŕadivati, dovŕšili - dovršávati itd. 5. Deminutivno značenje. Ono se izriče deminutivnim glagolima (lat. deminuere = umanjivati). To su glagoli kojima se izriče radnja manja od obične. Tvore se prefiksima po- i pro- te sufiksima -uc-, -uck-, -ck-, -k-, -(j)ak-, -uš-, -ašk- i dr. Glagoli s prefiksima mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: poigrati se - poigrá\'ati se, prošétati - prošetávati itd. Sa sufiksima su jcdnoglagolskovidski: svjetliicati, pjeviickali, grhkati (s ispadnutim z), Ijiiljkati, bacäkati se, moljákati, pjevúšiti, Ijuijiiškati se idr. Glagoli pjevucnuti (iz raspodjele ckn k ispada). Ijuljnuti (iz raspodjele Ijkn k ispada) i njima slični pokazuju da i takvi glagoli mogu podlijegati glagolskovidskim promjenama. 6. Augmentativno značenje (lat. augere = povečati). Ono se izriče aug-mentativnim glagolima. To su glagoli kojima se izriče převise radnje. Tvore se prefiksom pre-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj glagolskovidskoj fazi: prejesti se - prejedali se, přesolili - presoljávati, prezásititi se - prezasičívati se itd. 7. Pejorativno značenje. Ono se izriče pejorativním glagolima (lat. peior = gori). To su glagoli kojima se izriče radnja s nijansom pogrdnosti. Tvore se sufiksima -ek-, -car- i -kar-. Usp.: pružéknuti se. vucärati se, piskärati itd. 8. Majorativno značenje. Ono se izriče majorativnim glagolima (lat. maior = veči). To su glagoli kojima se izriče radnja veéa od druge. Tvore se prefiksom nad-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj glagolskovidskoj fazi: nadjáčati - nadjačávati, nadvládali - nad\'ladávali, nadmúdriti - nadmudrívati itd. 9. Totivno značenje. Ono se izriče totivnim glagolima (lat. totus = sav). To su glagoli kojima sc izričc sva radnja (od počctka do kraja). Svi su svršeni, što znáči da pripadajú drugoj glagolskovidskoj fazi. Tvore se prefiksima: iz- (izgráditi), po- (posprémiti), o- (ôbaviti), na- (namanuli), s- (svršiti) itd. 10. Durativno značenje. Ono se izriče durativnim glagolima (lat. durabilis = trajan). To su glagoli kojima se izriče radnja što traje (neprekidno). Svi su nesvršeni, što znáči da pripadajú prvoj i trečoj glagolskovidskoj fazi. Oni koji se tvore od prefigiranih nesvršemih glagola tvore se su-fiksima -{j)a-, -(j)ava- i -(j)iva: misliti - izmíšljati, gráditi - izgradivati, písali - ispisívati itd. 11. Distributivno značenje. Ono se izriče distributivním glagolima (lat. di-stribuere = raspodijeliti). To su glagoli kojima se izriče raspodjela rad-nje. Tvore se prefiksima po-, poiz- i iz- koji se dodajú vec pre fi g i ran i m glagolima. Pritom ne mijenjaju njihov vid. Usp.: porázmjestiti -poraz-mjéštati, porazdijéliti - porazdjeljivati, posprémiti - posprémati, pois-kákali - poiskakivali ili ispoiskakivati. Glagolski oblici 235. Glagolski sc oblici dijele na jednostavne i složené. Jednostavni su glagolski oblici oni koji se tvore od jednoga glagola, a složeni oni koji se tvore od dvaju ili triju glagola, od kojih su drugi i treči pomočni. Pomocní su glagoli biti i htjeti. 236. Jednostavni su glagolski oblici: prezent, imperfekt, aorist, imperativ, glagolski pridjev radni. glagolski pridjev trpni. optativ. glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli. Složeni su glagolski oblici. perfekt, pluskvamperfekt, futur prví. futur drugi. kondicionál prvi i kondicionál drugi. 237. Neki se glagolski oblici tvore od nesvršenih, a neki od svršenih glagola. Infinitiv 238. Infinitiv je glagolski oblik kojim se izražava radnja, stanje ili zbivanje, a da se přitom njime ne upučuje na lice i broj. 239. Infinitiv ima nastavak -//': pisa-ti. Takav nastavak imaju i glagoli na -Či, ---„ njjma nastalo stapanjem k i / (u glagola tipa reci), g i t (u • <■-. j njeeovih Dio infinitiva isprcd nástavka -ti naziva se intinm rijenski i sufiksalni morfem. Sufiksalni su morfemi infinitivne osnove: -0-, -a-, -i-, -je-, -nu-, -ava-, -iva-, -ova- i -eva-: (pró)-pad-0-(ti), (pro)-úč-i-(ti), (pro)-pad-a-(ti), lis)-tak-nu-(ti), (pro)-uč-áva-(ti). (na)-ruč-íva-(ti), kup ôvaíti), kralj-ěva-(ti) i sl. Morfemi -a-, -ava- i -iva- mogu glasiti i -ja-, -java- i -jiva-. Tada j u njima izaziva jotaciju prethodnih suglasnika: (pred)-víd-a-(ti) (prema (prěd)-vid-je-(ti)), lo)-glaš-áva-(ti) (prema (o)-glás-i-(ti)) i (is)-plaé-íva-(ti) (prema (is)-plát-i-(ti)). Glagolsko vrijeme i glagolski náčin 241. Glagolskim se vremenom izražava vrijeme kada se glagolska radnja dogada, a glagolskim načinom náčin na koji se glagolska radnja dogada. 242. Glagolska se vremena izražavaju prezentom, imperfektom, aoristom, perfektom, pluskvampcrťektom. futúrom prvim i futúrom drugim, a glagolski načini - imperatívom, optativom, kondicionalom prvim i kondicionalom drugim. 243. Glagolska su vremena glagolska sadašnjost, glagolska prošlost i glagolska buduénost. Prezent 244. Prezent je glagolski oblik kojim se izražava glagolska sadašnjost. Tvoři se od prezentske osnove i prezentskoga nástavka (i svršenih i nesvršenih glagola). Prezentsku osnovu čini korijenski i sufiksalni morfem. 245. Sufiksalni su morfemi prezentske osnove -ě-, -i-, -ä- i -jě-. Sufiksalni morfem prezentske osnove -ě- imaju glagoli prve i druge vršte, sufiksalni morfem prezentske osnove -i- glagoli četvrte vršte, sufiksalni morfem prezentske osnove -ä- glagoli pete vršte, a sufiksalni morfem -jě- glagoli treče i šesté vršte. 246. Prczentski su nástavci -m (za prvo lice jednine), -š (za drugo lice jednine), -0 (za treče lice jednine). -mo (za prvo lice množine), -te (za drugo lice množine) i -ě ili -u (za treče lice množine). (Nastavak -ě za treče lice množine imaju glagoli četvrte, a nastavak -u glagoli prve, druge, treče, pete i šesté vršte.) 247. U prvomc razredu treče vršte suglasnik se j sufiksalnoga morféma -jě- stapa sa završnim suglasnicima korijenskoga morféma b, c, d, g, h, k, m, p, s, t, v ' ' « hli č. d, i, š, č. mlj, plj, i, č, vij i í: zób-a-ti - zôb-jé-m > zôblj-e-m,