Crnogorski jezik Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije Crnogorski jezik Govori se u https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/22px-Flag_of_Monte negro.svg.png Crna Gora^[1] https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Flag_of_Serbia.svg/22px-Flag_of_Serbia.sv g.png Srbija (Vojvodina) Ukupno govornici oko 229.251 ljudi; oko 37% stanovnika Crne Gore (2011) Službeni status Službeni jezik u https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/22px-Flag_of_Monte negro.svg.png Crna Gora Reguliran od Institut za crnogorski jezik i književnost Jezički kodovi ISO 639-1 Nemá Crnogorski jezik je standardizirana varijanta srpskohrvatskog jezika, i službeni je jezik Crne Gore od donošenja Ustava Crne Gore u listopadu 2007. Članak 13. crnogorskog Ustava precizira kako je službeni u Crnoj Gori crnogorski jezik, a ćirilično i latinično pismo imaju ravnopravan položaj^[3]. Crnogorski jezik ima 32 glasa i slova Crnogorski jezik, za razliku od drugih južnoslavenskih jezika, ima 32 glasa i slova ^[4]. Pismo Pisma crnogorskog jezika: latinični slovored latinica A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź ćirilica А Б Ц Ч Ћ Д Џ Ђ Е Ф Г Х И Ј К Л Љ М Н Њ О П С Ш С́ Т У В З Ж З́ ćirilični slovored ćirilica А Б В Г Д Ђ Е Ж З З́ И Ј К Л Љ М Н Њ О П С С́ Т Ћ У Ф Х Ц Ч Џ Ш latinica A B V G D Đ E Ž Z Ź I J K L Lj M N Nj O P R S Ś T Ć U F H C Č Dž Š Kroz istoriju Sam termin crnogorski jezik prvi je puta upotrijebio francuski autor, pukovnik Vialla de Sommieres svom putopisu iz 1813. Voyage historique et politique au Montenegro koji je publicirao kao knjigu u dva toma 1820. godine. Vuk Karadžić u djelu na njemačkom jeziku Montenegro und die Montenegriner iz 1837. nastoji demantirati Sommiera koji "veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga" ^[5]. No, sam Karadžić u istom djelu nudi definiciju kako su "Crnogorci Slaveni Srpske grane Grčkoga zakona" (grčke vjeroispovijesti) ^[6]. Srpski književnik Ljubomir Nenadović u svojem poznatom djelu "O Crnogorcima" 1856. objavio je kako je, prilikom posjeta Crnoj Gori sredinom 19. stoljeća ustanovio da Crnogorci govore crnogorskim jezikom. Prvi je od crnogorskih intelektualaca zatražio uvođenje materinskog, crnogorskog jezika, u Ustav i prosvjetu Radoje Radojević potkraj 1960-ih. Lingvist dr. Vojislav Nikčević tijekom 1990-ih objavio je niz znanstvenih djela kojima je proučavao povijest crnogorskog jezika, te obavio prvi pokušaj njegovog kodificiranja. Posebnost crnogorskog jezika podržao je i 62. Kongres Međunarodnog PEN-a (Perth, Australija, 1995.) kada je posebnom rezolucijom pozvao "srpsku i crnogorsku državu , u ime obaveza i principa sadržanih u Povelji UN, UNESCO-a i PEN-a, na zaštitu i promoviranje lingvističkih i kulturnih prava svih stanovnika Crne Gore" ^[9]. Crnogorski književnik Borislav Jovanović je 2005. u knjizi "Crnogorski književni urbanitet" artikulirao pitanja negiranja, ignoriranja i potcjenjivanja crnogorskog jezika: Na crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvilijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, crnogorizme - sve u skladu s unitarnim i asimilatorskim filološkim koncepcijama. Međutim, crnogorski jezik, usprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O povijesnom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova fonološka, morfološko-sintaksička, ortografska bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani naučni i nacionalni legitimitet. Tako crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna uporaba postala je i njegova najeminentnija citadela. Svoju materinsku memoriju sačuvao je crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, crnogorski jezik se više odazivao a crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog maternjeg jezika“ ^[10]. Prvi puta u povijesti na popisu 2003. bilo je moguće izjasniti se o crnogorskom jeziku kao materinskom i nešto preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% stanovništva, izjasnilo se da im je crnogorski jezik materinski ^[11]. Karakteristike crnogorskog jezika Glavne razlike crnogorskog jezika u odnosu na standardni srpskohrvatski/srpski jezik ijekavskog izgovora: * Jotovanje d i j daj i đevojka, niđe, poneđeljak, ovđe, đed. * Analogija postoji i kod c i j koji se spajaju u ć: ćepanica, šćeti, ćelokupni. * Primjeri posebne fonološke ijekavice: sijeno, bijelo, nijesam. * Primjeri posebne morfonološke ijekavice: tijeh, ovijeh, ovijema, tijema. * Umjesto lokativa u koristi se akuzativ, a primjeri su: Živi u grad, Ćera đecu po ulicu, Voda u krš. * Lične zamjenice - ja, ti, sebe - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaju nastavak e, (primeri: Daj mene tu knjigu ili Tebe ću vrnuti oni dug) * Narječja u Crnoj Gori imaju dodatna tri fonema: meko Š, meko Ž i (nestandardizovano) meko Z. Jedino još poljski jezik sadrži meko Š (šj) i Ž (žj), a prof. Nikčević preuzeo je poljske grafeme i predložio latinične i ćirilične grafeme za crnogorski jezik - Ś i Ź (za meko Z (dz) predložio je grafem 3, no ovaj grafem i glas nije službeno standardizovan^[12]. Primjeri upotrebe fonema 3 u crnogorskom jeziku: зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati, bronзin. * Primjeri uporabe fonema Ś: śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, śekirati, Śata (nadimak). * Primjeri uporabe fonema Ź: źevati, źenica, iźutra, iźede, źapiti, iźelica, koźetina, Źaga (nadimak). * Primjeri uporabe imenica: preśednik, śekira, lijes, lama, putijer, jeka, miśćelo, bronzin, urivak, gravalje, pinjata… Pisma U Crnoj Gori Ustavom je definirana ravnopravna uporaba ćirilice i latinice. Tri dnevne novine, Pobjeda, Dnevne novine i Vijesti, tiskaju se na latinici, a Dan na ćirilici. Jedina dva politička tjednika, Monitor i Revija D, tiskaju se na latinici. Nacionalna televizija, Javni servis Televizija Crne Gore, sve tekstualne segmente programa (logo, reklame, najave) ispisuje na latinici, kao i gotovo sve druge veće i lokalne TV postaje (TV IN, TV Atlas, TV MBC, TV Montena, TV Vijesti, itd.)^[14]. U internetskom prometu, ima i ćirilice i latinice. Sajt Vlade Crne Gore je i na ćirilici i latinici. Kodifikacija Vlada Crne Gore osnovala je u siječnju 2008. godine Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika u cilju izrade pravopisa, gramatike i rječnika crnogorskog jezika. Ovi dokumenti će, poslije verificiranja, postati sastavni dio prosvjetnog programa u Crnoj Gori. Članovi su Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika: književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u Nikšiću), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik Mirko Kovač, književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik Čedo Vuković, književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. Milenko Perović (Filozofski fakultet u Novom Sadu), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u Podgorici) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću)^[15]. Drugi jezici u Crnoj Gori Tijekom popisa 2011.^[19] stanovništvo se, glede jezika očitovalo ovako: * Srpski: 265.895 (42.88%) * Crnogorski: 229.251 (36.97%) * Bosanski: 33.077 (5,33%) * Albanski: 32.671 (5.27%) * Srpsko-hrvatski: 12.559 (2.03%) * Romski: 5.169 (0.83%) * Bošnjački: 3.662 (0.59%) * Hrvatski: 2.791 (0.45%) Vlada Crne Gore 2003. u školske je programe uvela maternji jezik koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik uči se u općinama koje naseljava albansko stanovništvo. Od školske 2011/12. trebalo je da se izučava crnogorski jezik, ali je dogovorom vlasti i opozicije odlučeno da naziv nastavnog programa bude crnogorski - srpski, bosanski i hrvatski jezik. Zanimljivost Direktor podgoričkog Instituta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić (rođen 1980. godine) prvi je doktor crnogorskog jezika. Čirgić je svoju doktorsku disertaciju na temu „Govor podgoričkih muslimana“, obranio potkraj 2007. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ^[20].