Usporedba standardnog srpskog, hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije ISO kod, vodeći svjetski autoritet za klasifikaciju jezika, drži srpski, hrvatski i bosanski posebnim jezicima koji čine jedan makrojezik koji se naziva srpskohrvatskim. U Crnoj Gori službeni je jezik crnogorski, koji je u postupku standardizacije, međutim nema svoj ISO kod i smatra se dijelom srpskoga jezika. Povijest Sva četiri standardna jezika utemeljena su na štokavskim govorima. Pretežno su kroz povijest korišteni nazivi slovinski i ilirski, ili nazivi regionalnog predznaka (slavonski, bosanski, dalmatinski, dubrovački). Službenim je jezikom Kraljevine SHS imenovan srpskohrvatskoslovenski. ^[1] U doba NDH službeni jezik imenovan je isključivo hrvatskim imenom, korišten je korijenski pravopis i jezik se htio što više očistiti od tuđica i usvojenica. Zabranjena je uporaba ćirilice. ^[2] Prvih par godina komunističke Jugoslavije službenim jezicima imenovani su slovenski, hrvatski, srpski i makedonski, da bi Novosadskim dogovorom 10. prosinca 1954. "ustanovljeno" da su hrvatski i srpski jedan jezik s dva ravnopravna pisma (latiničnim i ćirilićnim) i dva ravnopravna izgovora (ekavskim i (i)jekavskim). Jezik se ima zvati srpskohrvatskim ili hrvatskosrpskim. U socijalističkim republikama BiH, Srbiji i Crnoj Gori jezik je službeno imenovan srpskohrvatskim, a u Hrvatskoj isprva hrvatskosrpskim. U hrvatskim školskim svjedodžbama do 1970./71. službeno ime nastavnog predmeta glasilo je hrvatskosrpski jezik, a od 1971./72. hrvatski ili srpski jezik. Nakon 1990. dolazi do razdvajanja srpskog i hrvatskog i stvaranja bosanskog i crnogorskog standarda. Godine 2008. hrvatski, srpski i bosanski jezik dobili su posebne međunarodne ISO kodove. ^[3] Dokumentiranje razlika 1935. godine izlazi u beogradskom stručnom časopisu "Naš jezik" članak srpskog jezikoslovca Radoslava Boškovića pod imenom "O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika". Autor navodi da bi po njegovoj procjeni rječnik razlika između dvaju jezika mogao imati tri do četiri tisuće riječi. Dvije godine kasnije Julije Benešić u svojoj "Gramatici hrvatskoga ili srpskoga jezika" nabrojio je oko 1 300 riječi koje koristi jedan jezik/inačica, a ne koristi drugi. Godine 1940. u izdanju Matice hrvatske u Zagrebu izlazi knjiga "Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika" dr. Petra Guberine i dr. Krune Krstića. Popraćen opširnom raspravom o hrvatskom standardnom jeziku, ovaj rječnik sadržava oko 4 500 riječi. Božidar Vančik u svom tekstu "Otkrića o hrvatskom jeziku" kaže: "Pod utjecajem predrasuda da su hrvatski i srpski jedan jezik u svom korijenu i da su hrvatska i srpska jezična praksa... nastale pod tuđim jezičnim utjecajima i poradi samostalnog stvaranja novih kovanica na jednoj i na drugoj strani, mnogi neupućeni misle da su rječničke razlike među hrvatskom i srpskom jezičnom uporabom slučajne, bez ikakve međusobne sveze, a osim toga misle da su te razlike neznatne, jer obuhvaćaju oko 10.000 riječi, a kad te rječničke razlike međusobno uspoređujemo vidimo da one nisu nimalo slučajne nego da su podvrgnute čistim jezičnim zakonima koji obuhvaćaju oko 85 različitih glasovnih zakona i preko 200 zakona tvorba riječi, a kad riječi kojima se hrvatska jezična uporaba razlikuje od srpske usporedimo s hrvatskim čakavskim i kajkavskim govorima, vidimo da je golema većina tih hrvatskih riječi čakavsko-kajkavskog podrijetla, da se dakle ne radi o dvije jezične inačice nego o dva posebna južnoslavenska jezika". Beogradski gradski kazališni djelatnik Jovan Ćirilov 1989. izdao je "Srpsko-hrvatski rečnik varijanti/Hrvatsko-srpski rječnik inačica". Najopširnije je djelo na ovu temu "Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika" hrvatskog jezikoslovca Vladimira Brodnjaka, izišao 1990-ih. On navodi: "No, zanemarujući novine, u kojima se i inače pojavljuje relativno malen broj riječi pa je i broj razlika manji nego u književnim djelima, možemo kazati da su razlike između srpskog i hrvatskog leksika između 11,5% do 16%, pri čemu razlike u vezi s refleksom jata obuhvaćaju oko 5%. Samo u rijetkih (uglavnom starijih) pisaca te razlike dosežu i 20%, ali pri tome valja reći da je tu počesto riječ o pravim arhaizmima, koji su doduše navedeni u ovom rječniku, ali se u suvremenih pisaca sasvim rijetko pojavljuju". Razlike Pravopis i pravogovor Hrvatski standardni jezik koristi isključivo latinicu Ljudevita Gaja, a srpski i bosanski koriste ravnopravno i nju i ćirilicu Vuka Karadžića. Crnogorski standardni jezik ima dva slova više u svojoj latinici i ćirilici. latinica ћирилица A a А а B b Б б C c Ц ц Č č Ч ч Ć ć Ћ ћ D d Д д Dž dž Џ џ Đ đ Ђ ђ E e Е е F f Ф ф G g Г г H h Х х I i И и J j Ј ј K k К к L l Л л Lj lj Љ љ M m М м N n Н н Nj nj Њ њ O o О о P p П п R r Р р S s С с Š š Ш ш T t Т т U u У у V v В в Z z З з Ž ž Ж ж Hrvatski, bosanski i crnogorski standard isključivo su (i)jekavski, dok srpski ravnopravno rabi ekavski i (i)jekavski izgovor. Ikavski izgovor nepravilan je za književnu uporabu u svim četirima standardima. preteča ekavski ikavski ijekavski ijekavska pravila *lěp lep lip lijep dugo ě → ije *vrěme vreme vrime vrijeme *věra vera vira vjera kratko ě → je *děvojka devojka divojka djevojka *trěbati trebati tribat(i) trebati kratko ě → e *grějati grejati grijati grijati kratko ě → i *selo selo selo selo e u korenu, ne ě Hrvatski standard ima propisani pravogovor, dok ostali standardi nemaju. Srpski standard zbog ćirilićnog pisma drukčije provodi transkripciju i transliteraciju stranih imena. Tako se imena gradova i ljudi iz govornih područja jezika pisanih latinicom na srpskom i crnogorskom pišu fonetski (kako se izgovaraju), a na hrvatskom i bosanskom onako kako se pišu u izvornom obliku. Infinitiv se drukčije piše. * hrvatski, bosanski: Uradit ću to. * srpski, crnogorski: Урадићу то./Uradiću to. Fonetika Riječ Hrvatski Srpski Engleski Opposition -u/e burza berza stock exchange porculan porcelan porcelain Opposition -u/i tanjur tanjir plate Opposition -l/-o after o sol so salt vol vo ox kolčić kočić stick Srpski standard često izostavlja slovo H: čahura čaura cartridge hrvač rvač wrestler hrđa rđa rust Morfologija Poneke riječi imaju slovo h u hrvatskom i bosanskom, a v u srpskom. engleski srpski hrvatski i bosanski tobacco duvan Duhan to cook kuvati Kunti dry suvo Suho deaf gluvo Gluho U bosanskom jeziku često se javlja slovo h u riječima u kojima ga u hrvatskom i srpskom nema. engleski bosanski hrvatski srpski easy lahko lako lako soft mehko meko meko coffee kahva kava kafa Slijede još neki primjeri različite morfologije. engleski Bosanski hrvatski srpski crnogorski point Tačka točka tačka tačka correct Tačno točno tačno tačno municipality Općina općina opština opština priest Svećenik svećenik sveštenik svještenik male student Student student student student female student Studentka studentica studentkinja studentkinja studentica male professor Profesor profesor profesor profesor female professor Profesorka profesorica profesorka profesorka profesorica scientist Naučnik znanstvenik naučnik naučnik translator Prevodilac prevoditelj prevodilac prevodioc reader Čitalac čitatelj čitalac čitaoc diver Ronilac ronilac ronilac ronioc thinker Mislilac mislilac mislilac mislioc Međutim: assembly Skupština skupština skupština skupština male president Predsjednik predsjednik predsednik predśednik female president predsjednica predsjednica predsednica predśednica male Black Crnac crnac crnac crnac female Black Crnkinja crnkinja crnkinja crnkinja teacher Učitelj učitelj učitelj učitelj Pisanje međunarodnica Često su prijevodi međunarodnica različiti. Engleski Bosanski Hrvatski Srpski to organize organizirati organizovati organizirati organizovati to construct konstruirati konstruisati konstruirati konstruisati Međutim: to analyse analizirati analizirati analizirati Suvremene međunarodnice uglavnom su ušle u hrvatski i bosanski jezik preko grčkog i talijanskog, a u srpski i crnogorski preko francuskog i ruskog. Stoga se često javljaju razlike u lokalizaciji. Riječi iz grčkog često su došle u srpski izravno, a u hrvatski preko latinskog jezika. Postoji nešto razlika u zemljopisnom nazivlju. Engleski Bosanski Hrvatski Srpski Bilješka Bethlehem Betlehem Betlehem Vitlejem Iz latinskog u hrvatski, iz grčkog u srpski Athens Atina Atena Atina Europe Evropa Europa Evropa Cyprus Kipar Cipar Kipar chlorine hlor Klor hlor impedance impedanca impedanca impedansa Iz latinskog u hrvatski, iz francuskog u srpski But: license licenca licenca licenca Iz latinskog u sve tendency tendencija tendencija tendencija Javljaju se razlike u rodu pojedinih imenica. Engleski Srpski Hrvatski minute (n.) minut/minuta minuta second (n.) sekund/sekunda sekunda Međutim: planet planeta planet comet kometa komet territory teritorija teritorij mystery misterija misterij Upitne zamjenice Engleski Srpski i bosanski Hrvatski i crnogorski What did he say? Šta je rekao? Što je rekao? Ask him what he said. Pitaj ga šta je rekao. Pitaj ga što je rekao. What he said was a lie. To što je rekao je laž. To što je rekao je laž. Engleski Srpski i bosanski Hrvatski i crnogorski What did he say? Šta je rekao? Što je rekao? Ask him what he said. Pitaj ga šta je rekao. Pitaj ga što je rekao. What he said was a lie. To što je rekao je laž. To što je rekao je laž. Engleski bosanski i (i)jekavski srpski Hrvatski Crnogorski Where will you be? Gdje ćeš biti? Gdje ćeš biti? Đe ćeš biti? Where will you go? Gdje ćeš ići?? (Kuda ćeš ići?) Kamo ćeš ići? Đe ćeš ići? Which way will you go? Kuda ćeš ići? Kuda ćeš ići? Kuda ćeš ići? Sintaksa Za hrvatski je jezik karakteristično češće koristiti infinitiv, a za srpski tvorbu da+prezent. * hrvatski: Ja ću to učiniti. Ja hoću to učiniti. * srpski: Ja ću to da učinim. Ja hoću to da učinim. Razlike postoje i u upitnom obliku. * hrvatski: Je li moguće? Voliš li me? * srpski: Da li je moguće? Da li me voliš? Dobar je primjer glagol trebati. * hrvatski: Petar treba novac. Ne trebaš me. Trebam raditi. * srpski: Petru treba novac. Ne trebam ti. Treba da radim. Rječnik Hrvatski nastoji koristiti što manje usvojenica i tuđica. Tako zadržava slavenske izraze za mjesece. Engleski Hrvatski Srpski Bosanski January siječanj Januar januar February veljača Februar februar March ožujak Mart mart April travanj April april May svibanj Maj maj June lipanj Jun juni July srpanj Jul juli August kolovoz August august September rujan septembar septembar October listopad Oktobar oktobar November studeni novembar novembar December prosinac decembar decembar Hrvatski za razliku od ostalih standarda ima izrazite purističke tendencije. Engleski Srpski Hrvatski Bosanski Crnogorski one thousand hiljada tisuća hiljada (preferred) tisuća (allowed) hiljada factory fabrika tvornica fabrika tvornica fabrika rice pirinač Riža riža oriz riža carrot šargarepa mrkva mrkva šargarepa mrkva trousers pantalone hlače hlače pantalone pantalone music muzika glazba muzika muzika library biblioteka knjižnica biblioteka biblioteka bread hleb kruh hljeb/kruh hljeb millennium milenijum tisućljeće milenij milenijum spinach spanać špinat špinat spanać football fudbal nogomet fudbal nogomet^1 fudbal nogomet train voz Vlak voz voz wave talas Val talas val val talas person lice osoba osoba lice osoba osoba lice uncivil nevaspitan neodgojen neodgojen nevaspitan one's own sopstveno vlastito osobno vlastito vlastito sopstveno vlastito sopstveno road put drum cesta put put cesta put cesta road toll drumarina putarina cestarina putarina putarina Međutim: dad tata Tata tata babo tata tajo tomato paradajz rajčica paradajz paradajz Engleski Srpski Hrvatski Bosanski to accept prihvatati prihvaćati prihvatati/prihvaćati happy, lucky srećan sretan sretan sretan to comprehend shvatati shvaćati shvatati/shvaćati But: to catch hvatati hvatati loviti hvatati Slijede primjeri posve različitih rečenica na srpskom i hrvatskom. Srpski * 1. U pogledu izduvnih gasova i zagađivanja vazduha u Jerusalimu, treba da se preduzmu mere bezbednosti. * 2. Bela so za kuvanje je hemijsko jedinjenje natrijuma i hlora. * 3. Voz sa železničke stanice krenuće tačno u deset časova. * 4. Svetski šampionat u fudbalu 2010. [dve hiljade i desete] osvojila je Španija pobedivši u finalu Holandiju golom Inijeste u 116. minutu utakmice. * 5. Dok kuvamo supu, dodaćemo šargarepu i mirođiju. Hrvatski * 1. Glede ispušnih plinova i onečišćivanja jeruzalemskog zraka, treba poduzeti sigurnosne mjere. * 2. Bijela kuhinjska sol kemijski je spoj natrija i klora. * 3. Vlak sa željezničkog kolodvora krenut će točno u deset sati. * 4. Svjetsko nogometno prvenstvo 2010. [dvije tisuće i desete] osvojila je Španjolska pobijedivši u završnici Nizozemsku 1:0 Iniestinim pogotkom u 116. minuti utakmice. * 5. Dok kuhamo juhu, dodat ćemo mrkvu i kopar.