Planiramo
iutovanja i izlete
Varaždin, grád baroka, glazbe i cvijeda, najvažnije je kulturno, administrativno, gospodarsko i obrazovno središte sjeveme Hrvatske. Prví se put spominje 1181. godine. Varaždin je od 1756. do 1776. godine bio glavni grad Hrvatske. Poznat je po muzejima, galerijama, lijepom groblju {zaštičeno je kao spomenik prirode), po tekstilu i dobroj hráni. Posebna turistická atrakcija su barokní centař i stará tvrďava.
U Varaždihu se svake jeseni (od 1971. godine) održava festival ■ Varaždinske barokně večeři, a ■ popularan je i Špancirfest, festivai uličnih šetača. Varaždin je od 1756. do 1776. godine bio glavni grad Hrvatske
Putovanja
iNeki ljudi cijeli život žive ondje gdje su roďeni. Neki mnogo putujú. Caři je Šyeďanin. Oři cesto putuje. Nedávno je bio u Hrvatskoj.. Poslije je posjetio Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku. Uskoro odlazi u Poljsku m na kraju se vrača u Švédsku. Ako pitate Carla zašto putuje, pn |ce vam reči: „Ja volim dinamičan život. Kad putujem, uživam jer imam priliku upoznati nove ljude, krajeve, glazbu, hranu, špiča... Na putovanjima puno učim o životu. Za mene je život ;: putovanje. Stari su filozofi gpvorili da je život kretanje. I ja 1 tako mislim."
Znáte ii odgover: Kamo najviše putujú Šveďani? : Kamo putujú Hrvati? Kamo putujú Japanci? 1 Kamo putujú Amerikanci? Kamo putujú Nijemci? Kamo putujú Australci?
Odgovoriie: i Volite li Vi putovati? ; Kamo Vi putujete?
I Koje je Vaše putovanje bilo posebno lijepo ili zanimljivo?
U koje zemlje još želite putovati?
I
n
W
i
I
i
T
F I
Putovanje prema moru
Hrvoje i Liang idu na more. Krenuli su ráno ujutro. Put je dug. Několiko puta stali su i razgledavali prirodu. Ljeto je.
Hrvoje:     Veselím se što idemo na more. Obožavam
more i njegove tajne. Liang:       Koliko dugo roniš?
Hrvoje:      Oko 10 godina. A prije dvije godine počeo
sam i snimati. Jesi li ti ikada ronio? Liang:       Nisám. Bojim se. A ti se ne bojiš? Hrvoje:      Ne. Ronjenje je kao egzotično i uzbudljivo putovanje. Liang:       A može li biti opasno?
Hrvoje:     Da. Kad ronim prema dnu, móram pažiti na tlak. Liang:       Možemo li na putu prema moru napraviti pauzu? Ne volim se dugo voziti.
Hrvoje:      Naravno. Možemo stati, odmoriti se i usput uživati... Liang: Hvalati!
Hrvoje:     Može pian? Sada idemo prema
Rastokama. Ondjeje naša prvá postaja: malo selo na slapovima. Ima i mlinove. Možemo kupiti brašno za palacinke. Onda idemo prema Plitvicama. Ondje obavezno moramo stati. Plitvice su prekrásne: jezera, slapoví, ribe i šuma. Poslije idemo u restoran na domači ručak. Nakon ručka idemo prema moru kroz tunel na Velebitu. I onda još jedan sat, i u Zadru smo!
Liang:       Odličan pian. Jako se veselím putovanju na more.
stati - stanem   postatí - postanem   početí - počnem
Hrvoje ide prema moru.
Hrvoje ide na more
lijsfl; Napišite dativ:
Hrvoje ide u more
muški rod ženskí rod srednji rod
DATIV IMEN1CA
komu? čemu?
jednina " student u studentic i vremeníi \
I GRAMATIK^
množina student ima ||
studentic arriä
vremen ima
Dativ je po nastavcima jednak lokativu.
!dem prema izlazu.
W idSmo na more' Mi 'demo prema! moru . (rnoreý' !•
Idemo na vrh. Idemo prema
i
Ji ideš na parkiralište. Ti ideš prema 1 On ide u park. On ide prema ;Vi idete na fakultet. Ví idete prema :.Mi idemo na jezera. Mi idemo prema ■Studenti idu u učionice. Oni idu prema
(vrh)
(parkiralište)
. (park)
. (fakultet) . (jezera) . (učionice)
Idem kuči. Idem (prema) kuči.
Rastoke
Rastoke su slikovito maleno selo uz magi-stralnu cestu Zagreb - Plitvička jezera. Nalaze se na rijeci Slunjčici. Selo je staro više od 300 godina, a poznato je po tradicionalnim drvenim kučama, mlino-vima, mostičima i slapovima.
Naoionalni parkoví
Hrvatska ima ukupno 8 nacionalnih parková.
U planinama su: Plitvička jezera, -Risnjak, Sjevemi Velebit i Paklenica. Na moru su: Komati, Míjet, Brijuni i Krka. '
Plitvička jezera
Plitvička jezera nalaze se u Lici 1 izmeďu planina Male Kapele i Plješivice. Imaju 16 jezera. Jezera 9 su modrozelená i cista. Največe jezero je Proščansko m jezero. Jedno jezero dobiio je ime po poznatoj hrvatskoj opernoj J pjevačici Milki Trnini - Milino Kj jezero. Plitvice imaju bogatu floru 5 i faunu: šume, ribe, ptíce, vukove, j
m
medvjede.
Plitvička jezera nacionálni su park < od 1949. godine, a od 1979. na A
mm
popisu su UNESCO-a.
Zadar
Zadar je srednjodalmatinski grad smješten na poluotoku. Nalazi se nasuprot otoku Ugljanu. Mnogi turisti posječuju Zadar. Razgledavaju spomenike i gračfevine. U Zadru je poznat antički Fórum Romanům. Na Forumu je glasovita 'J predromanička crkva Sveti Donat {11. stolječe) Uz more su mořské orgulje.
Godišnja doba
PROUEČE dolazi u ožujku. U ožujku je vrijeme promjenjivo i kišno, a u travnju i svibnju je ugodno. Toplo je, ali nije vruče. Sunčano je, a kiša pada samo ponekad.
LIETO dolazi u lipnju. U lipnju, srpnjú i kolovozu je vruče. Temperature su jako visoke. Nebo je vedro, ne pada kiša.
I JESEŇ dolazi u rujnu. Rujan je I umjereno topao mjesec. U listopadu i : studenem neboje oblačno i cesto , pada kiša. Vjetrovito je i maglovito. &To su prilično hládni mjeseci.
0	
m	o
0	*
o	
ZIMA dolazi u prosinců. U prosinců i síječnju vrijeme je vrlo hladno. Temperature su niske. Cesto pada snijeg. U veljači je vrijeme promjenjivo, a . snijeg se polako topi.
f
■T:'
Napišite lokativ:
U1 kolovozu idem na more. (kolovoz)
u	idem na skijanje.	(siječanj)
u	sam u Zagrebu.	(veljača)
u	idem u Split.	(ožujak)
u	sam opět u Zagrebu.	(travanj)
u	idem u Ameriku.	(svibanj)
u	idem na odmor.	(lipanj)
u	sam na otoku Rabu.	(srpanj)
u	idem na otok Krk.	(kolovoz)
u	idem svaki dan u vinograd.	(rujan)
u	sam u Zagrebu i Varaždinu.	(listopad)
u	sam u Rijeci.	(studen i)
u	sam u Puli.	(prosinac)
•'• ■'  '"■   Odaovorite na pitanja:
Kakva je klima u Vašoj zemlji? Kakvo vrijeme volíte? Zašto? Kakvo vrijeme ne volite? Zašto?
Vremenska prognóza
Posvuda pretežito do potpuno oblačno i kišovito, uz nešto više sunčana vremena u južnoj Dalma-ciji. U zapadnnj unutrašnjosti i gorskim krajo-vima, te na sjevernom i srednjem Jadranu, vec od jutarnjih sati kiše i rijetki grmljavinski pljus-kovi. Vjetar slab promjcnjiva smjora, na Jadranu umjereno i jakD jugo, na sjevernom dijelu rajestimice nmjeren istočnjak, Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 9 do 14, na Jadranu od 15 do 19. a najviše dnevne od 14 do 20 te od 18 do 25°C na Jadranu.
VOLÍM PUTOVAT). ZIMA. PROUEČE, SVEJEWO KAKVO
SVEJEPNO JE LI UETO ILI JESEŇ. JE VRIJEME.
II
li
I I
i 1
i i
Slikari i vrijeme
Oton Ivekovič, Zima
Menci Klement Crnčic, Bura
Dcpunite rečenice:
'. Vol i m putovati unatoč vrsmenu . (vrijeme) Mi putujemo unatoč . (kiša)
On putuje unatoč Ti putuješ unatoč Ona putuje unatoč Vi putujete unatoč Oni putujú unatoč Ja putujem unatoč
. (poledica) (snijeg) . (vručina) . (vjetar) . (magla) . (hladnoča)
prijedlozi: unatoč - usprkos
Hajdemo na izlet!
Prijatelji planiraju iči na izlet u subotu.
Tomislav:   U subotu če biti lijepo vrijeme, Hočete ti ostatí u gradu nekamo? Još ne znam.
Ne želim biti cijeli dan u gradu. Hajdemo na izlet! Može. A karno? Možemo iči na planinarenje! Tomislav:   Ideja nije loša. Igor.         Hočemo li još koga zvati?
Naravno! Ja ču zvati Ivana i Boženu. Dario, hočeš li zvati i Vesnu? Mislirn da če Vesna ovaj vikend biti u Sarajevu. Tomislav.   Šteta. Ona je uvijek zábavná. Dario:       Da, istina je. Koga češ ti zvati? Tomislav:   Zvat ču Katarínu i Sanju.
Još se moramo dogovoriti što čemo nositi. Ja ču nositi gitaru. Ja ču nositi sendviče. Tomislav:   Ja ču uzeti vodu, a djevojke kekse i neko piče. Dario:       Bit če zabavno!
iii idete
Igor: Dario: Igor: Dario:
Dario:
Tomislav:
Dario:
Dario:
Igor: Dario:
SS
ja ču zvati t i češ zvati on če zvati S mi čemo zvati vi čete zvati oni če zvati
ja neču zvati ti nečeš zvati on neče zvati mi. nečemo zvati vi nečete zvati oni neče zvati
Hoču Ii ja zvati? Hočeš li ti zvati? Hoče Ii on> zvati? Hočemo li mi zvati? Hočete Ii vi zvati? Hoče li oni zvati?
prezent glagola htjeti + infinitiv
Ja ču zvati Ivana i Boženu. Ja ču nositi sendviče.
I Napišite futur:
Wha j ce nositi sendviče.' (nositi) : "ia rječnike. (kupiti)
Mi ' Oni ^Ti Vi On
prijatelje. (vidjeti) teieviziju. (gledati) u subotu. (planinariti) tenis, (igrati) novac. (štedjeti)
; I Napišite niječni futur:
WO-] neče biii zanimíjivo. (biti)
Mi
% oni Ona Vi
ítí
(pušiti).
košarku. (trenirati)
ribu. (jesti)
utakmicu. (gledati) kuču. (prodati) djevojku. (ostaviti)
I I I I I I
r •
Postavíte pitanja u futuru: Hočenw li mi pkninmti u subotu? (pianinariti)
liti li mi
li ja sutra li ona li one li vi
(kupiti) ulaznicu za predstavu? (naručiti) kavu i koláče? (znati) ovo? (uzeti) gitaru? (biti) ovdje? (vidjeti) profesora?
GRAMATIKA
FUTUR U INVERZNÍ GLAGOLA NA -t
zvat ču 2vatčeš zvat če Zvat ču Boženu.
zvat čem o zvat čete zvat če Bit če zabavno.
Napišite futur u inverziji:
Kttpif ée auto. (kupiti, on)
novi kaput, (kupiti, ja) mami ogriicu. (pokloniti, mi) prijateljima. (pisati, one) ovaj grad. (voljeti, ti)
GRAMATIKA
FUTUR U INVERZIJI GLAGOLA NA -či
reci cu reči češ reči če
reci cemo reči čete reči če
Reči čete tko ide na izlet.
s-Glagoíi na -či: iči ču, doči ču, nači ču, reči ču, peči éu, stiči ču
u futuru ne gube završno -i._
kjoti cele na sastanak. (doči, vi)
posao, sigurna sam! (nači, ja) na izlet. (iči, mi) na vrijeme. (stiči, on) na večeru? (doči, ti) u 6, a vi u 7 sati. (poči, oni)
Napišite rečenice u futuru:_
A. h cu UMÍ knjigu cijelo popodne. (čitati, ja)
B. ČiM cu knjigu cijelo popodne. (čitati, ja)
A.
B.
A.
B.
A.
B.
A.
B.
A.
B.
A.
B.
A.
B.
A.
B.
A.
B.
u Puli. (Ijetovati, vi) u Puli. (Ijetovati, vi)
sretan. (biti, ti) sretan. (biti, ti)
istinu Ivanu, (reči, ja) istinu Ivanu, (reči, ja)
novi film. (gledati, oni) novi film. (gledati, oni)
u Split u nedjelju. (doči, mi) u Split u nedjelju. (doči, mi)
zdravu hranu, (jestí, mi) zdravu hranu, (jesti, mi)
manekenka. (postati, ona) manekenka. (postati, ona)
zadovoljne. (biti, one) zadovoljne. (biti, one)
prijatelja. (posjetitt, ja) prijatelja. (posjetiti, ja)
Národní običaji
Što je to Sinjska alka?
Gospoda Maric: Pablo:
Gospoda Maric. Pablo:
Gospoda Maric Pablo:
Gospoda Maric: Pablo:
Gospoda Maric
Danas je krasan dan. Izvrstan za putovanje.
Imate zanimljiv instrument. Jesu li to gusle?
Da, jesu. Znáte, ja sam zaljubljen u národne instrumente,
pjesme i plesové.
Stvarno?! Mladi ljudi uglavnom ne cijene narodnu kulturu.
Ja da! Moji su roditelji Hrvati. Več dugo žive u Čileu, ali
jedanput na mjesec u klubu obavezno slušaju hrvatsku glazbu.
Ta glazba je doista posebna!
To je kompliment za hrvatsku glazbu.
Nije samo kompliment. Ja proučavam staré, pomalo
zaboravljene národne pjesme, nošnje i plesové. Evo, úpravo
sad idem u Sinj k čovjeku koji puno zna o nošnjama. Kamo Vi
putujete?
Putujem k sestri u Split.
Odgovorite: Gdje su gospoďa Maric i Pablo? Kamo putuje gospoda Maric? Kamo putuje Pablo? Zašto Pablo putuje u Sinj?
S'njska alka je tradicionalno viteško natjecanje na konjima u dijelu Hrvatske koji se zove Cetinska krajina. Alka je stará oko 300 godina (od 1715.). Alkari nose posebne svečane odore. Njihovi konji imaju specijalnu opremu. Sinjska alka nije poznata samo u Hrvatskoj nego i u svijetu.
Odgovoiite na pítanja: Kakva je tradicionalna národná odječa u Vašoj zemlji? Kakve su tradicionalne pjesme, kakvi su instrumenti i plesoví u Vašoj zemlji?
U subotu idem k   'srku . (Darko) Sutra možemo id k Zasto rijetko ideš k Mája i Ivana idu k
u Osijek. (prijateiji) ? (sestre)
na praznike. (brat)
Zurim se k
Auto je u kvaru, pa idemo k
(Dinka)
(automehaničar)