GRAMATIKA -ost KTNE IMENICE) zaljubljenost, mladost, starost, zrelost, radost, žalost, dužnost, vrijednost, javnost, znanost, aktivnost, slučajnost, glupost, prošlost, sadašnjost, budučnost, ličnost, kreativnost, nježnost, vječnost, svjetlost, književnost, mudrost, hrabrost, mogučnost... Dovršíte rečenice: Znáš li što o hrvatskoj poi/ijesti ? (povijest) On je bio njezina prva Ona mi je u Vi ste čovjek od Svi srno mi od Nije mogao govoriti od Mi živimo u Zanima me hrvatska Oni govore Cesto razmišljamo o Naša ljubav trajat če do . (ljubav) . (misao mn) ■ (riječ) i mesa, (krv) . (zaljubljenost) (sadašnjost) . (povijest) (glupost mn) . (budučnost) . (smrt) Jedna od najpoznatijih ljubavnih priča u hrvatskoj književ-nosti jest ona u romanu Zlatarovo zlato Augusta Šenoe. Plemič Pavle Gregorijanec zaljubio se u zlatarovu kčerku Doru Krupičevu. Ljubav izmedu plemiča i gradanke bila je zabra-njena i zato su pred njom stajale brojne prepreke. Romantič-na ljubav završila je tragično: Doru su otrovali, a Pavle je nakon Oorine smrti poginuo u ratu kao junák. Ovo niie zboqom Na rastanku Mariano: Bog! Došao sam se oprostiti. Sutra se vračam u Argentinu. Jasna: Nije moguče! Zar več?! Vrijeme stvarno leti... Dodi opet! Ovo ne smije biti zbogom! Obečaj mi! Mariano: Ma ovo sigurno nije zadnji put što sam u Hrvatskoj. Hoču, doči ču opet! Znáš da ovdje imam roďake. Molim te, pozdraví Hrvoja! Reci mu da ču mu se javiti mejlom! Jasna: Hoču, řeči ču mu. A ti pozdraví svoje roditelje! Mariano: Hvala! Vidimo se uskoro, nadám se. Vasna: Vidimo se! Sretan put! Mariano: Hej, bog, Johne! John: Kamo ideš? Mariano: Pozdraviti se s prijateljima jer se sutra vračam kuči. A ti? John: Nisám znao da več ideš. Mariano: Da, istekla mi je stipendija za učenje hrvatskoga jezika. John: Šteta! Ja ostajem ovdje još godinu dana: učiti hrvatski i uživati s novim prijateljima. Mariano: Nadám se da černo se negdje opet sresti. John: I ja. Sretan ti put! Vrati se u Hrvatsku! Mariano: Hoču! Hvala! Uživaj u Hrvatskoj! GRAMATIKA I IMPERATIV 3. lice množine prezenta ► čekaju (bez -u) + -a, -mo, -te jednlna množina ja - mi čekaj mo ti čekaj 0 vi čekaj te 3. lice množine prezenta ► rade (bez -e) + -i, -imo, -ite ja - mi rad imo ti rad i vi rad ite 3. lice množine prezenta ► tuku k, g, h ispred i ► c, z, s ti tuk + i ► tuci biti > budí, budimo, budite Čekajmo Alena! Vráti se! Pecimo koláče! Budi dobar! Upišite imperatív: - ■ Obeéaj mi da ovo nije zbogoml Pozdraví svoje roditelje! mejlove! (čitati, ti) Molim te, mi! (pisati) zajedno! (pjevati, mi) na more! (iči, mi) na odmoru! (uživati, vi) se opet u Hrvatsku! (vratiti, vi) prirodu! (čuvati, ti) hrvatski zajedno! (učiti, mi) se životu! (radovati, vi) ono što voliš! (raditi, ti) Reci da ovo nije zbogom! Mite u Hrvatsku! (doči, vi)! vrata prema sebi! (povuči, vi) zakasnit češ! (obuči se, ti) palacinke! (ispeči, mi) (otiči, ti) po kruh! (priječi, mi) križanje! (izači, ti) s prijateljima! Upišite imperativ: Uči hrvatski! (učiti, ti) razglednice prijateljima! (napisati, ti) Molim Vas, mi e-mail! (posiati) Povremeno novine! (pročitati, vi) ručak zajedno! (skuhati, mi) Bolestan si, odmah u krevet! (iči) Molim Vas, nam gdje je fakultet! (reči) zajedno! (zapjevati, mi) Dobro se ! (zabavljati, vi) svoju sobu! (spremiti, ti) zajedno! (zapjevati, vi) Za goste palacinke! (ispeči, ti) mi! (vjerovati, ti) IMPERATIV ZA 3. LICE Neka radi! Neka rade ! ' GRAMATIKA 3. lice jednine ► neka + 3. lice jednine prezenta 3. lice množine ► neka + 3. lice množine prezenta Neka ide! Neka nas čekaju! Neka obeéa da ovo nije zbogom! (obečati, on) u Hrvatskoj! (uživati, on) u šetnju! (iči, one) novine! (čitati, ona) ručak! (kuhati, oni) NIJEČNI IMPERATIV izravni imperativ Ne radi! Ne radimo! Ne radite! blaží imperativ Nemoj raditi! Nemojmo raditi! Nemojte raditi! Ne parkiraj auto ovdje! Nemoj parkirati auto ovdje! Upišite izravni i hlaži imperativ: Budi tvrdoglav! A. Ne budi tvrdoglav! B. Nemoj biti tvrdoglav! Kupujmo samo straně proizvode! A. ! Radi nered! A. , Viči! A. ! Bacajmo smeče po ulicama! A. Vjerujte medijima! A. B. ! B. ! B. Ponekad se koristi samo nemoj, nemojmo, nemojte Nemojte to raditi! ► Nemojte! Svi na more! Hej, Filipe, kako si? Kamo češ na more? Ne znam još točno. Vjerojatno na Korčulu. A ti? Ja idem na jedrenje po cijelom Jadranu. Isplovit černo u Rijeci vjetar bude dobar, přistat černo na Pelješcu. Prekrasno! Onda češ upoznati cijeli Jadran. Da, jedva čekám. Krečemo za tjedan dana. S kim ideš na jedrenje? Idem s prijateljima iz Italije, a skiper če nam biti jedan Hrvat -morski vuk! Ja idem na more s budúcom suprugom. Stvarno?! Nisám znao da imaš tako ozbiljnu vezu? Da, planiramo se vjenčati kad se vratimo s mora. Čestitam! Sretno! I tebi sretno na moru! Mirno more! Hvala, a ja tebi želim mirnu bračnu luku! Mnogi Hrvati Ijeti rado idu na Jadransko more. Obala je vrlo lijepa. Pláže su kamene ili pješčane. More je čisto, toplo i ugodno za kupanje. Drugi idu u prirodu: u brda, u šume, na jezera, na rijeke, u planine. Ondje mogu šetati, planinariti, iči u ribolov... Odgovorite na pitanja: Gdje i kako obično provodíte Ijeto? Volíte li više more ili planine? Zašto? Što volite raditi na Ijetovanju? Ako ste bili na Jadranu, kakvi su Vaši dojmovi o njemu? i, ako praví Ljetovanje u svjetioniku Trebate li pravi odmor i samoču? Dosta vam je grada i gužve? Ljetujte u svjetioniku! Ljetovanje u svjetioniku veoma je popularno. Ondje môžete nači potpun mir, a imate i sav potreban komfor. Svjetionici imaju struju, toplu i hladnú vodu, a vaš mobitel ima signál. Môžete unajmiti i brod za izlet. Sportski turizam Mnogi turisti dolaze u Hrvatsku radi sporta. Na primjer, Skradin je jako privlačan veslačima te kajakašima. U Skradinu se turisti mogu baviti kosarkom, nogometom, rukometom, odbojkom i biciklizmom. Môžete voziti bicikl ili šetati stazom u Nacionálnom parku Krka i uživati u krajoliku - ne samo Ijeti nego i zimi. Seoski turizam Mnogi turisti dolaze u Hrvatsku radi Ijetovanja na obali ili otocima, ali neki više vole seoski turizam. Seoski je turizam razvijen gotovo u svim županijama. U Vukovarsko-srijemskoj županiji môžete upoznati drugačiju Hrvatsku i pri tome se dobro odmoriti. Môžete iéi na izlete, u lov i ribolov, u šetnju, na bazén. Môžete brati gljive, igrati odbojku, nogomet ili se bocati. Nemojte propustiti slavonske specijalitete! Srednjovjekovni istarski gradiči U unutrašnjosti Istre ima mnogo prekrasnih srednjo-vjekovnih gradova - Motovun, Beram, Buje, Buzet, Grožnjan, Hum, Labin, Oprtalj, Pazin, Žminj... Nalaze se najčešče na brežuljcima i izgledaju kao utvrde. Vrlo su slikoviti. Kuče su kamene, a ulice uske, krivudave. Istarski gradovi bogati su kulturním životom. U Motovunu se održava medunarodni filmski festival. Hrvatski dvorci i utvrde Hrvatska je bogata dvorcima i utvrdama. Neki od najljepših dvoraca i utvrda jesu: Trakoscan (Varaždinska županija), Velikí Tábor, Bežanec (Krapinsko-zagorska županija), Ozalj, Novigrad na Dobri, Dubovac (Karlovačka županija), Severin na Kupi, Kraljevica (Primorsko-goranska županija), llok (Vukovarsko-srijemska županija), dvorac Adamovich (Osječko-baranjska županija) i drugi. Mnogi dvorci imaju muzej, izložbu slika, knjižnicu, suvenirnicu i vinski podrum. Dvorci cesto imaju uredene parkové i šetališta. Neki su preureďeni u hotele. A za one hrabre... Ako želite letjeti, môžete pokušati! Morate doči na istarsku stijenu Raspadalicu ili na Biokovo. Paraglajderi mogu gledati panorámu Kvarnerskoga zaljeva i pláže Makarske, Brača i Hvara. Ako ste avanturist i ako ste dovoljno hrabri, môžete skakati sa Šibenskoga mosta u rijeku Krku. Skakaonlca je udaljena 4 kilometra od Šibenika i 10 kilometara od Nacionalnog parka Krka. Za umirovljenike skokoví su besplatni. Hej ii Napišite sastavak: Na rafting môžete ÍČi na rijeke: Kupu, Zrmanju, Cetinu i Dobru. Rijeka Zrmanja ima jedan od najljepših kanjona u Europi. Najbolja rafting staza je na rijeci Dobri kod Ogulina. Moj nezaboravni odmor Prijatelji Dečki! Cure! Mladiči! Djevojke! Prijatelju! Prijateljice! Ivane! Petre! Marko! Nado! Ivana! Marice! Mladičů! Djevojko! Ljudi u formalnoj situaciji Gospodo Perič! Gospodice Jurič! Gospodična! Gospodine Periču! Gospodine Glavane! Profesorice Horvat! Doktore Lončariču! Roditelji i djeca Maco! Mišiču! Milo moje! Šunce moje! Mama! Tata! Marnice! Tatice! Majko! Oče! Brate! Sestro! Sine! Kčerko! Teta! Striček! Barba! Ujo! Striko! Zaljubljeni par Dušo moja! Srce moje! Ljubavi moja! Šunce moje! Srečo moja! GRAMATIKA I VOKATIV IM E N I C A Ivan e muž u č, č, dž, ď, j, Ij, nj, š, ž, št, žd + u čovjek ► čovječe k,c > í; g ► ž; h ► š Vokativ množine jednak je nominativu množine. —— ~*fm o' y\ — Bog, Josipe! Kako si, prijatelju? Čovječe, što se dogodilo? tac ► oče Upišíte vokativ: Doktore, nije mi dobro! (doktor) Hvala lijepa, ! (brat) , dodi na ručak! (Petar) , prestaní pušiti! (Ivan) Prijatelju moj!(prijatelj) Gospodine , izvolite sjesti! (Jurkovič) Dragi moj , molim te, skuhaj ručak! (muž) Hvala Vam lijepa, ! (učitelj) Čovječe, ne Ijuti se! (čovjek) Štotrebaš, ? (vojnik) , budi dobar! (dječak) Dragi ! (Bog) GRAMATIKA ženo Ljubice -ica > -ice Vokativ množine jednak je nominativu množine. Evo me, bako! Bog, Ijepotice! Dobar dan, gospodine Jurkoviču! Dobar dan, gospoďo Jurkovič! Ženská se prezimena ne dekliniraju! [Upišite vokativ: Što ti je, zeno ? (žena) Dobar dan, (májka)! moja! (duša) , nazovi me! (sestra) ; Gospoáice, môžete li mi pomoci? (gospodica) , kako si? (Zlatica) Draga moja ! (dušica) Mila ! (majčica) IMENICE SREDNJEG RODA Vokativ srednjeg roda jednak je nominativu. Sunce moje drago! Selo moje! Srce moje! (srce) , dodi! (zlato) moje! (dijete) GRAMATIKA ■ Riječi u zagradama stavíte u vokativ:_ Marine, moraš više učiti hrvatski! (Marin) , kako si? (Marica) , mogu li Vas nešto pitati? (gospodin profesor) , kad radite? (doktorica Jukič) Dragi moj ! (Bog) , slatki ! (dom, dom) , urazumi se! (žena) Drago mi je što te vidim, ! (prijatelj) , doďite na ručak! (djeca) , možete li mi pomoci? (gospoďa) Žao mi je, , ali danas ne radimo. (gospodin) , gdje si cijelu noč? (nesreča) , kako ste? (profesor Horvatič) moja, igrajte se! (dječica) Naslov hrvatske himne je „Lijepa naša ". (domovina) Lijepa naša domovino f Lijepa naša domovino, oj junaíka zemljo mila, staré slavě djedovino, da bi vazda sretna bila! Teci, Savo, Dravo, teci nit ti Dunav silu gubi, sinje more, svijetu reci da svoj národ Hrvat ljubi! Mila, kano si nam slavná, Dok mu njive šunce grije, mila si nam ti jediná, dok mu hrašťe bura vije, mila kuda si nam ravna, mila kuda si planina! Spomenik Lijepoj našoj u Klanjcu (Hrvatsko zagorje) dok mu tijelo grob sakrije, dok mu živo srce bije! Antun Mihanovič Zagreb je grad koji pulsira" Klaus Bauer je u Zagrebu od 2001. godine. On se u hrvatskoj metropoli osječa kao kod kuče. Upoznao je Zagreb. Ima svoja omiljena mjesta i dobar kontakt s ljudima. Roďen je u Salzburgu. Ima 47 godina. U austrij-skom dnevnom listu „Kleine Zeitung" rádio je 18 godina. Kad je novinska kuča iz Graza kupila jedné zagrebačke novině, dobio je posao u Zagrebu. Novinař. Je li Varn ponekad žao što živite u Zagrebu, a ne u svojoj domovini? Klaus: Ne, nikada. Zadovoljan sam poslom u zagrebačkim novinama. Drago mi je što sam u Zagrebu, a zadovoljna je i moja obitelj. Novinař. Jeste li prije bili u Zagrebu? Klaus: Da, jedanput, 1990. godine, ali vrlo krátko i samo poslovno. Novinař. Kakvi su Vaši dojmoví o gradu i o Zagrepčanima? Klaus: Zagreb mi se jako sviďa. On je po arhitekturi mješavina Graza, Venecije i Trsta. Grad Zagreb ima jako dugu povijest i tradiciju, ali je ujedno i mlad grad, grad koji pulsira. Ljudi su noču vani, na ulicama i trgovima, na Trgu bana Jelačiča, u Tkalčičevoj. Novinař. Imate li omiljena mjesta u Zagrebu? Klaus: Da. Za mene je najljepše mjesto u Zagrebu Mirogoj. Sviďaju mi se i Gornji grad i Kaptol i park Maksimir. Maksimir su zelena pluca grada. Novinař. Imate li vremena za šetnje gradom? Klaus: Imam. Víkendom cesto šetam i užívam u gradu. Novinař. Kako Varn se svida hrvatska kuhinja? Klaus: Kuhinja mi se svida zato što je raznolika. Volim riblje specijalitete, ali i janjetinu. Novinař. Uz dobro jelo ide i dobro vino. Kako Varn se svidaju hrvatska vina? Klaus: Više volim austrijska vina, ali mi se i ovdje neka vina sviďaju. I i Novinař. Volite li sami pripremati jela i kuhati? Klaus: Da, rado kuham i rado kupujem namirnice na tržnicama Dolac, Britanski trg ili Kvaternikov trg. Novinař. Kako Varn ide hrvatski jezik? Klaus: Inače lako učim strane jezike, ali hrvatski je vrlo težak. Mislim da je sličan latinskom jeziku. Novinař: Nedostaje li Varn nešto iz Austrije? Klaus: Da, nedostaju mi austrijske ceste. Novinař. Koliko dugo planirate ostatí u Zagrebu? Klaus: Planiram ostati 5 godina. To če za mene biti lijepe godine. Odgovorite: Tko je Klaus Bauer? Od kada Klaus živi u Zagrebu? Kako se osječa u Zagrebu? Što misii o Zagrebu? Koja su njegova omiljena mjesta? Svida li mu se hrvatska kuhinja? Što Klaus misii o hrvatskom jeziku? Što mu nedostaje u Hrvatskoj? FONETSKI DODATAK I RAZUMIJEVANJE SLUŠANIH TEKSTOVA Cilj je fonetskih vježbi (uvježbavanja glasova koji strancima predstavljaju poteškoče, uvježbavanja govornih riječi - naglašenih riječi i enklitika, usva-janja glasovnih promjena) u ovom udžbeniku razvijanje vještine slušanja i izgovora hrvatskog jezika, a nakon svake cjeline krátkom vježbom razumi-jevanja student može provjeriti svoju komunikacijsku kompetenciju. nftte ti... ttÉM Kada dodete u Hrvatsku... |JÉL^ Učite hrvatski na Croaf/cumu! Posjetite hrvatske nacionálne parkové! Upoznajte Ijepotu Dalmacije! Usvojite dupina ili supa! Posadite maslinu! Pjevajte hrvatske pjesme! Kušajte hrvatske specijalitetel ...i DOBITE OPET!