Optativ (željni náčin)
712. Optativom (željnim načinom), koji je po oblíku podudaran s radním glagolskirn pridjevom, izražava se želja, nada, zazivanje blagoslova, kletva, prokletstvo i sl., npr. Zivjeli!, Dohro itam došli!, Bog vos poživio!, Dabogda prosili!. Vrazi ga odnijeli!, Mnogo Ijela sretun bio!
Optativ dolazi, i to kao obvezatan, i u zavisnim surečenicama nckih zavisno-složenih rečenica, posebice dopusnih, npr. Mu kakopostupio. uvijekje netko nezadovoljcm: Rádio ne rádio, isto ti je (v. par. 1425 i 1426).
713.
714
715.
716
717.
718
Pasivni glagolski oblici
Glagolska vremena i náčiní u aktivu načelno su u odnosu sročnosti s imen-skim dijelom rečenice (subjektom), koji u pravilu označuje vršitelja radnje. Kada je mcdutim vršitelj radnje íz bilo kojih razloga nevažan ili nebitan (kad je u prvome planu predmet zahvaéen radnjom, tj. objekt, kad je vršitelj nepoznat, kad mje poželjno da se spominje i sl.). upotrebljavaju se oblici pasiva, npr. Vojsku je spálila sve kuče u lom selu (aktiv) prema U tom su selu sve kuče spaljene (pasiv).
Zbog toga su oblici pasiva osobito česti u publicističkome stilu (ponajprije u jeziku novina), npr. Izglasan je zákon o kulturnoj suradnji. Oslobodení su svi zatočenici. Zabranjen je přistup bolesnicima,
U takvim su primjerima česti i krnji oblici pasiva, tj. oni u kojima ne dolazi pomocní glagol (v. par. 696). Takvi su oblici posebno česti u novinskim naslovima, npr. Vbíjen voda pobunjenika, Razriješen ministar vanjskih poslova, Postavljen kamen temeljac za zgradu nove pošte. Ima medutim i pasivnih konstrukcija u kojima se navodi i vršitelj radnje (agens). One se susreéu uglavnom u tekstovima administrativnoga i pub-licističkoga stila i u njima oznaka za vršitelja radnje ima ustrojstvo od + genitiv ili od strane + genitiv, npr. Svi ée oni biti odlikovani od predsjenika državě, Slrogo su na to upozoreni od strane medunarodne zajednice. Ako oznaka za vršitelja radnje u aktivnoj rečenici nema značenje aktivno-ga vršitelja, nego ima značenje prouzročitelja radnje, onda ona u pasivnoj rečenici može imati oblik instrumentala, usp. Požár je opet zahvatio dijelot ve Dalmacije (aktiv) prema Dijelovi Dalmacije opet su zahvučeni požarom (pasiv).
Osim pasiva koji se tvori pomocním glagolom biti i trpnim glagolskirn pí-djevom, a koji se katkada naziva pravim (pridjevskim) pasívom (npr. čitan je, bio je ěitan, bijaše čitan, bit če čitan, neka bude čitan. bio bi čítán i sl.^ razlikuje se i se pasiv, koji se tvori povratnom zamjenicom se i aktivním
719.
oblicima glagola, npr. Oslobaäaju se svi zatočenici, Rusi se zgrada u Pomiň linskoj ulici, Morat če se više radi ti.
Takav je pasiv posebno čest u tekstovima znanstvenoga i administrativnoga stila. npr. Ti se pravci sijeku pod kútom od 90 stuprýeva, Upravní odbor bira se na dvije godine, Počinilelj toga djela kaznit če se novčanom kožnom do 5 000 kuna.
720.
Nelični glagolski oblici
Neličnim glagolskirn oblicima pripadajú infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski priloží. Takvima sc nazivaju zato što nemajú vanjskih glagolskih ka-tegorija. tj. ni lica ni broja ni vremena ili načina. Od glagolskih svojstava ti oblici imaju samo unutarnje glagolske kategorije, tj. kategorije svojstvene glagolima kao riječima, a ne kao oblicima. a to su glagolski vid i prijelaz-nosťneprijelaznost.
721
Infinitiv
Infinitiv (neodredeni glagolski oblik), npr. čítali, svanuti, reči, svojevrstan je „križanac" (hibridni oblik) izmedu glagola i imenicc: njime se imenuje radnja (proces) ili rezultát procesa, pa je po tome blizak glagolskirn imeni-cama (npr. čitanje, svanuče), a od glagola ima unutarnje kategorije, tj. svoj-stva vida i (ne)prijclaznost. Infinitiv u spojevima riječi i rečenicama može imati različite službe:
1. slúži za tvorbu složenih (ličnih) glagolskih oblika, npr. futura prvoga (npr. Uskoro če svanuti);
2. slúži kao dopuna:
a) uz modálne glagole, npr. Treba priiekati, Moramo biti složni;
b) uz fazne glagole, npr. Počelo se razvedravati, Nastavíte čitati;
c) uz glagole koji označujú mišljenje, govorenje, namjeru, volju i sl., npr. Ne vole se svadati, Sutra mislimo otputovati, Namjeravam kupiti kačicu;
3. slúži kao dopuna uz imenske riječi i konstrukcijc, npr. Strah me je uči, Dužni ste reči što znáte. Naše je pitati;
4. može imati i službu subjekta, npr. Trlatije zdravo.
Glagolski pridjevi
Glagolski pridjevi (pročitao, pročítán) u pravom su smislu riječi hibridni (míjesani) oblici. Od pridjeva imaju ponajprije mociju (tj. moguénost da se "ijenjaju po rodu, da imaju sva tri roda: pročitao, procitala, procitalo) a od glagola zadržavaju, kao i infinitiv, glagolski vid i (ne)prijelaznost. Glavna je