504.
505.
506.
507
Takvi sc besprijedložni odnosi kad je rijcč o nesklonjivim brojevima mogu razrješavati i brojevnim pridjevima, koji se tada rabe uz imenice bez obzi-ra na njihov spol i rod. Usp.: Timje petnaestorim siromašnim gradanima potrebnú trajnija pomoč, Svojoj je sedmoroj djeci osigurao smještaj u několiko privalnih stanova, Tím bi se devetorim sportašicama svatko mogao ponositi.
Redni brojevi
Redni broj jest broj kojim se izriče redoslijed onoga što se kazuje ime-nicom.
Ono što je pod rednim brojcm /. tvoři se od osnove prv-, ono što je pod rednim brojcm 2. od osnove drug-, ono što jc pod rednim brojem 3. od osnove treé-, ono što je pod rednim brojem 4. od osnove četvrt- i ono što je pod rednim brojem J. od osnove pět-. Osnove poput pět- imaju redni brojevi od 6. do 99. Osnova od rednoga broja 100. glasi sto-, od rednoga broja 200. dvjestó-, od rednoga broja 300. tristo-, od rednoga broja 400. četiristô- i od rednoga broja 500. pětsto-. Osnovu poput osnove pětstd- imaju redni brojevi od 600. do 999. Osnova od rednoga broja / 000. glasi tisuč-, od rednoga broja 2 000. dvije tisué-, od rednoga broja 3 000. tri tisuč-, od rednoga broja 4 000. četiri tisuč- i od rednoga broja 5 000. pět tisuč-. Osnovu poput osnove pět tisuč- imaju osnove rednih brojeva od 6 000. do 99 000. Osnova od rednoga broja / 000 000. glasi milijún-. od rednoga broja 2 000 000. dva milijún-, od rednoga broja 3 000 000. tri milijún-, od rednoga broja 4 000 000. četiri milijun- i od rednoga broja 5 000 000. pět milijún-. Osnovu poput osnove pět milijún- imaju redni brojevi od ň 000 000. do 999 000 000. Osnova od rednoga broja l 000 000 000. glasi milijärd-. od rednoga broja 2 000 000 000. dvije milijSrd-, od rednoga broja 3 000 000 000. tri milijärd-, od rednoga broja 4 000 000 000. četiri milijärd- i od rednoga broja 5 000 000 000. pět milijärd-. Osnove od rednih brojeva / 000 000 000 000. dalje glase kao osnove rednoga broja / 000 000. (bilijún-, trilijún- itd.). . Na osnove přv-, drug-, treč-, četvrt- i pět- dodaje se sufiks -i: přvi, drítgi, trěči, čětvrti, pěti (i tako do deveděsět děveti); na osnove stô-, dvjěstd-, tristo-, četiristô- i pětsto- sufiks -ti: stati, dvjěstóti, tristdti, čětiristóti, pětstdti (i tako do děvelsto deveděsět děveti); na osnove tisuč-, dvije tisuc-, tri tisuč-, četiri tisuč- i pět tisuč- sufiks -iti: tisučiti, dvije tisučiti, tri tisucili, četiri tisučiti, pět tisučiti (i tako do deveděsět tisúčä deveděsět dewti). na osnove milijún-. dva milijún-, tri milijún-, četiri milijún- i pět milijún-sufiks -ti: milijúnti, dva milijún ti, tri mi/ijúnti, četiri milijúnti, pět milýuno (i tako do deveděsět milijúnä deveděsět děveti); na osnove milijärd-. dvije milijärd-, tri milijärd-, četiri milijärd-, pět milijärd- sufiks -iti: mUijáraitt, dvije milijärdiú, tri milijärditi, četiri milijärditi, pět milijärditi (i tako do deveděsět milijärdi deveděsět děveti).
508.
509.
510.
511.
Brojevne imenice
Brojevna imenica jest imenica koja ima značenje broja ili količine. Brojevne imenice tvore se tako da se na osnovu glavnoga broja dodajú su-fiksi -ojic(d), -oric{á), -oj(e) i -er(o). Usp.: dv-(á) + ojica > dvojica, tr-(í) + ojica > trojica, pět- + orica > petôrica itd., dv-(á) + oje > dvoje, tr-(í) + oje > troje, pět- + ero > pětero itd. Osnova broja četiri za takvu tvorbu glasi četv-: červ- + orica > četvôrica i červ- + ero > čětvero.
Brojevne imenice na -ojic(a) i -oric(a) odnose se na muški spol, a brojevne imenice na -oj(e) i -et\o) na miješani spol (muški i ženski) i na ono što znáči mlado (od čovjeka ili životinje). Usp.: dvojica muškaraca, trojica itnuka, četvorica asistenata, ali: dvoje Ijudi (jedno muško i jedno žensko), troje unučadi, petero prasadi.
Uz brojevne se imenice na -ojic(a) i -oric(a) u sintagmatskim odnosima rabi srednji rod množine, a uz brojevne imenice na -oj(e) i -er(o) srednji rod jednine. Usp.: Na ulazu su se našla petorica muškaraca, Večje stiglopetero pútnika, Pred vralima se igralo troje unučadi, Ostalo mu je poštedeno sedmero jaradi.
Sklonidba brojevnih imenica
Brojevne imenice imaju samo jedninu.		
N: dvájic-a	dv-bj-e	čěrv-er-o
G: dvájic-ě	dv-óga	červ-ór-ga
D: dvojic-i	dv-ňma	četv-ór-ma
A: dvójic-u	dv-bj-e	čětv-er-o
V: dvojic-o	dv-bj-e	čětv-er-o
L: dvôjic-i	dv-úma	četv-ór-ma
I: dvójic-óm	dv-ůma	četv-ór-ma
■3. Kao čětvero sklanja sc i čětvoro, pa ondá i petero i pětoro itd.
Brojevni pridjevi
514. Brojevni pridjev jest pridjev koji znáči par ili skup koji čini ejelinu. i 515. Brojevni se pridjevi tvore tako da se na osnovu glavnoga broja dodajú sufi-ksi -oj(i) i -or(í). Usp.: dvbji, trbji, čětvori, pětori itd. 516. Brojevni se pridjevi rabe uz imenice koje imaju samo množinu (pluralia tantum), zatim uz imenice koje znače par ili skup koji znáči ejelinu. Usp.: Hjto/a vrata, troje čarape, petore Ijestve, šestore Mače, dvoji obojci.