Glagolski prilozi
w
Brvnara za slikara
Slikar žureči seponovo složi svoj príbor. Dabar, prihvativši bez prenemaganja slikarevu putnu torbu avionske kompanije, křene prema šumi. Gavran se oglasi uzbudeno grakčučl visoko gore u zraku: - Slikar u šumi! Leteci neko vrijeme bez smiste, kao da se u jednom třenu t ku odlučio prizemljiti. Pratívši njegov let, moglo se zamijetiti daje odletia prema šiljastim i zlokobnim vršcima Kaktusovca. Morao je pr\'i javiti neobičmt vijest.
Brvnara do koje je dabar doveo slikara bila je sagradena izuzetnom vještinom marljivih graditelja. SmjestivŠi se uz Širi potok, imala je udobnost starinskih krušnih peci i dovoljno prostora za slikarevu nevelikú prtljagu.
Vješti drvosječe dabrovi oblikovali su je od glatkih, mudro odabranih obliea, prilagodavajuči je vješ-to okolini.
(Sunčana Škrinjaric, Slikar u šumi, ulomak) S kim se druzi slikar? Zašto književnica dabrove naziva vještim drvosječama?
tfr^   Pro m otri sljedeče rečenice. Koliko je glagola u svakoj od njih?
Slikar žureči se složi svoj príbor.
Prihvativši putnu torbu, dabar křene prema šumi.
Svaka od gornjih rečenica ima dva glagola. Jesu li to složené ili jednostavne rečenice?
Pa-J! Predikát je onaj glagol koji je u licu. Slikar žureči se složi svoj pribor. Prihvativši putnu torbu, dabar křene prema šumi.
Vspore d'i:
POIN
Slikar žureči se (glagol> <— KAKO? ... s/oži svoj pribor.
Slikar žurno (prilog) <— KAKO?..........složi svoj pribor.
Glagolski oblik žureči (se) u rečenici ima istu službu kao i prilog žurno. Od glagola žuriti (se) nastao je prilog žureči (se).
C
Glagolski su prilozi prilozi nastali od glagola.
3
Glagolski su prilozi u rečenici priložne oznake - dopune predikátu. Kao i drugi prilozi, oni su nepromjenjive riječi.
Dokáži tvrdnju o nepromjenjivosti giagolskih priloga mijenjajuči rod i broj subjekta u gornjemu primjeru.
r
(J/£T'  Kazuju li glagolski prilozi vrijeme vršenja radnje koju izriču?
Usporetti vrijeme radnje izrečene predikátom i glagolskim prilogom:
PON POV Gavran se oglasi grakčuči... ... prihvativši torbu, krene ...
- istovremeno s oglasi i grakče - prije prihvati torbu, pa onda krene
Razlikujemo dva gtagolska priloga:
a) glagolski prilog s atlas n j i - njime izrečena radnja vrš i se istovremeno kada i radnja predikata. Naziva se i particip prezenta.
b) glagolski prilog prošli - njime izrečena radnja vrši se prije radnje predikata. Naziva se i particip perfekta.
Utvrdí način tvorbe glagolskih priloga.
Glagolski prilog sadašnji
3.1. mn. prezenta + nastavak —> glagolski prilog sadašnji
Žure, grakéu, lete, prílagodavaju + -či —> žureči, grakčuči, ieteči, prilagodavajuči
Pomocní glagoli: biti, htjeti —> h tuhu i hoteči
Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola.
Glagolski prilog prošli
osnova + nastavak —> glagolski prilog prošli
a) osnova završava na otvornik.............nastavak -vši
prihvati-ti, ispratiti-ti, smjesti-íi + -vši —> prihvativši, isprativši. smjestivši donije-ti. legnu-ťi, nas/ika-íi + -vši —> donijevši, legnuvši, naslikavši
b) osnova završava na zatvornik.............nastavak -avši
moči (ittog), isplesti [piet), doči (doš-ti) + -avši —>
mogavši. ispletavši, došavši Pomocní glagoli: biti    bivši, htjeti —> htjevši/hotjevši Glagolski prilog prošli mogu imati svi glagoli, ali je običniji od svršenih glagola.
Glagolski prilozi tvořeni nastavcima -v, -av ( npr. prihvatiw došav) danas se rijetko kořistě i imaju izrazitu izražajnu vrijednost, zvuče starinski (arhaično).
51
gffi   U spor ľ (f i PO izrečene gíagolskim pri logom:
PON PON   -^PON <^POM
... oglasi se grakčuči ... oglasi se uzbuáeno grakčuči gore u zraku PON PON  <- O
Prativši, moglo se ... Prativši njegov let, moglo se ...
POU POU     <- POM
Smjestivši se, i/na f a je ... Smjestivši se uz širi potok, hnala je ...
Glagolski prilog u rečenici može imati službu različitih priložnih oznaka. Kao i drúgi glagolski oblici, može imati svoje glagolske dopune: PO i O.
Nalazi li se glagolski prilog ili njegov skup na prvom e mjestu u rečenici, uvijek se odjeijuje zárezom.
Glagolski prilog odjeijuje se zárezom i ako je umetnut ili naknadno dodan. Npr.
Dabar, prihvativši... torbu avionske kompanije, krenepremet šumi. p/gp   Koju službu imaju glagolski prilozi u sljedečim rečenicama?
Uspor edi:
Ležeči, nečemo mnogo napravili. Osvježavajuči se, popili smo napi tak.
Cestom uporabom neki glagolski prilozi postaju pridjevi. Mogu se sklanjaíi, a u rečenici s u atributi.
Noseci (prilog, POU) teret mosta, stupovi su napukíi.
Noseci (pridjev, m. r. N mn., at.) stupovi su napukíi pod teretom mosta.
"Ležeči policajci" korisni su na cestama. Osvježavajuči napitak nas je rashladío.
Ml WBffiňk
Pazi!
Uspio je slijedeči (prilog, PON) svoj put. S/jedeci (pridjev, m. r. A jd, at.) put bit Če bolje.
Glagolski prilozi u učestaloj atributnoj svezi (npr. budúci muž, bivši Ijudi) mogu se ponašati kao imenice. Imenica se tada izostavlja, a njezinu ulogu preuzima pridjev. Npr.    Budúci (muž) je došao posjetiti míadenkine rodake. Oni su buducega (muža) primili vrh srdačno.
52