KAKO S£ SKLANJ»UU NEOJkEOEM PKlUJtVl/
214. Vodredeni M pridjevi muší ..•„ i srednje;: roda u jtdnini sklanjaju prcma inuni-(koj sklonidlii. slicno kao imenice muškoga roda: lijep-0 stol-o. lijep-a slol-a. lijcp-u siolu-u.... a ienski rod neodredenih pridjeva sklanja islo kao i odredeni. <-* 219.)
1'jdiZni se nastatoi ntritlri-dviiili pridjeva z.inskugu roda i svja triju rodová 11 mnnžini ne razlikuju od padeznih nastav aka odredenih pridjeva.
Neodiedcni se pridjevi muškog i srednjeg roda sklanjaju ovako:
		jednina			množino	
	m i	s. r.	i. r.	m. r.	s. r.	2. r.
N	ern-o	ern o	ern a	cm-i	ern-a	cme
G	trna	ern-a	ern-e	cm-ih	cm iii	cm-ih
1'	ern-u	ern-u	cfn-oj	ern-im	ern-im	ern-im
A	= N.G	= N	.m n	ern-e	■ N	= N
V	-	-	-	-	-	-
L	O LTn-U	o ern-u	o ern-oj	o ern-im	o ern-im	0 ern-im
1	ern-im	ern-im	nii-om	cm im	ern-im	ernim
215. U neodreitenth pridjeva. kao i u imenica. akuzativ i nominaiiv niiiskogn roda isii mi za nez.ivo. a aku/ali\ i geniliv isn sil 7a Živo
216. Ncodredeni pridjevi muškoga roda u nominativu jednine (i akuzativu i iniaju nepo-stojano a i to pridjevi koii završavaju na ak. au, ar
nepnstojano a nepostojano a
tanak-o   > lank-a mokar-o   > mokr-a
ravan-o   > ravn-a vlaZan-o   > vlaZn-a
217. U ohlicima bez nepostojunoga a u dodir mogu doci šummci razliciti po zvučnosti pa se provodí jednaíenje po zvučnosti
drzak    >   drzk-a   > drsk-a Ijuhak   >   ljubk a   > ljupk-a
218. pMsvo|ni pridjevi lu "i. n- in no s\otn mi oblíku ncodiedeni: Maikm-o. 0rtjtb\ • h m-o ali upoirebljaiujii -.ť i u odicdenom oblíku Takt) se muže culí pos\ojui pridjci u odreitenoin .'bliku
ť knjiznki nema ni jcdiiogu KrfťfňWKtí romana.
A rotíte se ctili í u neodredenom ohlil.u
U knjiznici nema m jedltOga A'i Urinu romanu
prednosi treba dali neodredenom oblíku. A'Wľ.'/iio kflt.nftř. bmfiWtL /owfoi n.
Vj-.KO JÍ ÍÁLhlOAJo Ui/RtUiNI l-ML-JCVtľ
219. Odredeni pridjevi sklaujajii st po sklonidbi koja se na/i>a pridjevna sklonidba Pridjcv na sklonidba ima posebne naslavke u genitivu. dativ u i lokalivu jednina muškoga i srednjega roda. Nástavci za ženski rod i za množinu svih Iriju rodov a jednaki su kao u neodredenih pridjeva:
		jednina			mnoZina	
	nt. r.	s. r.	i. r.	m r.	s. r.	z. r.
N	cm i	ern-o	cm-a	ern-i	cm-a	ern-e
G	ern-oga	ern-oga	cm-e	ern-Ih	ern-ih	ern-ih
n	ern-onm	cm-nniii	cm-nj	em-im	em-im	ern-im
A	= N.G	= N	ern-u	cm-e	= N	= N
V	= N	= N	= N	= N	= N	= N
1	o ern-om	o cm-om	o ern-oj	o etn-im	o ernim	o eni-im
1	ei nim	ern-im	ern-om	ern-im	ern-im	ern-im
220.   Pridjevi srednjega roda nu nenepCanik u N jd. imaju nastavak -o iern-ni. a na itepeallik nastav ak -t < smed-e >.
\kn osnova pridjeva muškoví i snilnji'^a roda zavrSava na nenepéanik (em-i. ern-o). pridjev ce u G. D. L. jd. imati naslavke -o«a. -oniii. -oni. ali ako omioi a ?avrsava na nepOanik Ismcd-i. smed-el pridjev ee u (j. D. L jd. imali nastavke -i-ua -tmu. -iffl.
		jednina			mnoZána	
	m. r.	s. r.	t. r.	m. r.	s. r.	ž. r.
N	smed-i	smed-e	smed-a	smed-i	smed-a	smed-e
G	smed-ega	smed ega	smed-e	smed-ih	smed-ih	smed-ih
ľ	smed-emu	smed-emu	-med oj	smed-ím	smed-im	smed-im
A	= N. G	= N	smed-u	smed-e	= N	■ N
V	= N	= N	= N	= N	= N	= N
L	o smed-em	0 snied-em	0 smed oj	o snied-im	o smed-im	o smed-im
1	smed im	snied-im	smed-om	smed-im	smed-im	smed-im
221. U odredenih pridjeva. kao i u imeniea. akuzativ i nominativ muškoga roda isti su za neíivo. a akuzativ i geniliv išli su za 2ivn.
222. Po pridjevnoj se sklonidbi. osim mlredenih pridjeva. sklanjaju i neke zamjenice. pa se ta sklonidba naziva i pritljrv iiti-zanijenirka.
ŠTO SU OBLICI S NAVESCtMA I KAKO SE UPOTREBUAVAJU?
223. Odredeni oblici pridjeva muškoga i srednjega roda u genitivu. dativu i lokativu jednine imaju naveske. \avezak je zavrsni samopašník padeznoya nástavka kuji nije obvezan. može se pridodati u nástavku, ali i ne mora. < Milici s naseseima oni su obliei u kojima je navezuk upntrijebljen