řitanje • Koje su vrijednosti suvremenom čovjeku važnije, kulturně ili přírodně? Zašto? i Znáte li gdje u Hrvatskoj postoji zaštičena priroda? O kakvoj je prirodi riječ i zašto je zaštičena? ► Koja su mjesta u Hrvatskoj spomenici kultuře? U čemu je njihova vrijednost? » Znáte li neka mjesta ili područja u Hrvatskoj ili svijetu koja objedinjuju prirodnu i kultúrnu baštinu? Opišiteta mjesta. Planina Medvednica - ravnoteža prírode i kultuře ciju. Gradili su se planinarski objekti i putovi, bicikJističke i skijaške stazc. Danas se ističe staza Bliznec jer je to jediná šumska staza u Hrvatskoj prilagodena slijepim i slabovidnim osobama te osobama s različitim vrstama invalidnosti. U srednjem su vijeku sagradene brojne utvr-de na području Medvednice. One su služile i za obranu od osmansldh napadá i za život. Napuštěné su zauvijek početkom 18. stolječa kad se promijenio náčin života i kad je prestala ratna opasnosL jedna takva utvrda jest Medvedgrad Medvedgrad je nastao u 13. stolječu i bio jedna od največih srednjovjekovnih utvrda. Sastojaose od dva prsteňa židova i tri kule. Unutar jezgrě bila je veliká gradska palača i kapela sv. Filipa i Jaková te několiko gospodarskih zgrada. Na obronku planine Medvednice nalazi se največa špilja u sjevernoj Hrvatskoj. Zove se Veternica. Dobila je naživ po tome što čak i lje-ti iz njezina otvora puše hladan vjetar. Dugačka je 7128 metara, a za posjetitelje je uredeno 360 metara. U unutrašnjosti špilje nalaze se čudesní ukrasi nastali djelovanjem podzemnih voda. U špilji Veternici živio je špiljski medvjed i pračo-vjek. Praljudi iz Veternice bili su vješti lovci na mamute, jelene, nosoroge i medvjede, a u špilji su živjeli zimi. Špilju je danas moguče posjetiti uz stručno vodstvo. Medvednica, planina koja ulazi u grad, u svijetu je vrlo rijedak fenomén. To je prostor u kojemu se isprepliéu kulturně i prirodne vrijednosti. U prošlosti je ta planina stanovnicima 5 Zagreba bila izvor drva, ugljena, soli, kamena, srebra i vode. Njezin naživ govori da je bila car-stvo medvjeda. Nekad su ondje živjeli i vukovi i risovi. Unatoč tome što Medvednicu posječuje puno ljudi, uvjeti za razvoj biljnog i životinjsko- 10 ga svijeta još su dobři. Ondje je zabilježeno čak 1346 biljnih \Tsta. Priroda i čovjek na Medvednici oduvijek žive uskladeno. Sredinom 19. stolječa Medvednica je dobila svoju izletničku i rekreacijsku funk- jc bilo oko 5 kilograma srebra. Prije nego što bi se spuštali u rud nik, rudari bi odlazili na moli-tvu u kapelicu svete Barbare, zaštitnicc rudara. Bojali su se vatre, vode i raznih nesretnih sluča- 65 jeva. Na kraju dana zahvaljivali su svetoj Barbari. Zbog toga je i danas u rudniku postavljen kip svete Barbare. Izvor: Euro-City 196 RAZGOVARAJTE S NAMA! Udžbenik hrvatskoga kao drugoga i stranoga ježíka za razme B2-C1 Na području Medvednice zabilježeno je dva-desetak vrsta šišmiša, a u špilji Veternici čak trinaest. Svi su šišmiši zaštičeni zákonom jer su ugrožena vrsta. Šišmiši su prirodni pesticíd zato što jedu kukce. Kad ne bi bilo šišmiša, kukci bi uniš'ili šume. Oni zimi hiberniraju u špiljama. Veternica je zimi zatvorená za posjetitelje kako posjetitelji ne bi uznemiravali šišmiše. Na Medvednici se nalazi i rudnik Zrinski, jedini srednjovjekovni rudnik u Hrvatskoj koji je ureden za posjetitelje. Iz tog se rudnika vadila ruda koja je sadržavala i malo srebra. Rad u srednjovjekovnome rudniku bio je iznimno težak. Rudarska je smjena trajala 10 ili 12 sati. Tama, vlaga, hladnoča i prašina bili su rudarska svakodnevica. Rudari su rudu vadili ručno. Imali su samo čekič i lopatu. Vadili su je na površinu * kolicima. U rudniku je radilo tridesetak rudara. Vadili su dnevno 10 000 kilograma rude u kojoj 10.LEKCIJA OkoNäizmeduočuvanjaiizgradnje 197