Pravogovorna i pravopisna vježba na zasićenim tekstovima (vježbe S. Težaka) 1. Umetnite odgovarajuće foneme (č, ć, dž, đ) u sljedećemu tekstu: Cica Ciro i caca cedo zapricali se pred Cirinom kucom. Ispijajuci vrcice caja osjecaju i cuju proljece. Iz vrtica dolijecu pcele i pticice. Mirisno cvijece obecava mnogo voca i povrca. Na cempresu curlice kos. Rjecicom lagano krece camcic. U camcicu cuci sicušan djecacic. - Covjece! Ciro! Cije je ono momce? – upitat ce Cedo. - Ma zar se ne sjecas mog necaka Mice? – zacudeno ce cica Ciro i povice Mici: - Hej, Mico! Zecicu stricev! Hoce li biti za veceru koji sarancic? A Mico klice: - Bit ce, strice, bit ce sarancica i somica. *** Dim je gradevinac. Zaraduje i za mladu bracu. Njegov rodak Dek ima takoder svjedodbu gradevinskog tehnicara, ali mu se više svida dudo i dez. Voda je malog orkestra i velik šaljivdija. Kad dode kuci, obicno postaje galamdija. Dipa i vice sestri: “Hej Dejn, peceš li digericu?” Vježba Glasovi č, ć, dž i đ Stavite u zagrade odgovarajuće glasove! Norma je preba( )ena. Sjede( )i je spavao. Kupio je brija( )i pribor. Posje( )ivao ga je redovito. Neprimije( )en je izašao iz ku( )e. Na obzorju svi( )e. Goni( ) je gonio konje. Izgubio je klju( ) od ku( )nih vrata. Nije se mogao obu( )i na vrijeme. Smra( )ilo mu se pred o( )ima. On ga pra( )aše u stopu. Prihvatio je ba( )enu rukavicu. Ne okre( )i se oko sebe. Jesi li okre( )io sobu? Dobio je na dar ru( )ni sat. Donio joj je stru( )ak cvije( )a. Vrlo dobro pam( )aše svaku pjesmu. Vra( )aju( )i se ku( )i, zaustavio se pred poto( )i( )em i ugledao ra( )i( )a kako se mi( )e pod kamenom. Jau( )u( )i tr( )ao je niz brijeg. Drš( )u( )i uhvatio je maj( )inu ruku. Putni( )ki se vlak zaustavio na pješa( )koj stazi. Iz Ivi( )ine ru( )ne torbe ispadoše nao( )ale. Preno( )išta mu se ne zna. Pred njim je zamije( )en pozla( )en lan( )i( ). Juna( )ki se držao dok su ga mu( )ili. S radoš( ) se sje( )ao vo( )njaka. Bila je o( )arana pti( )jim cvrkutom. Bio je dotu( )en vide( )i je onako ispa( )enu. U njegovoj smo zada( )i našli po( )etni( )kih grešaka. Izletište je bilo posje( )eno. Prazni( )ki su dani uvijek bu( )ni. Na no( )nom ormari( )u, u poluzamra( )enoj sobi opazi njezinu sliku. Prevr( )u( )i, onako u vru( )ici, njezine stvari, osjeti da ga izdaje snaga. Pronađite pogrešno napisane riječi! noć, većer, kljuć, kučni, domaći, zadača, preopterećen, najveći, večina, plićina, pomoč, čovjećji, inače, provlaćiti, rječnik, poduzeće, priča, politički, istiće se, zamaščen, pisaći pribor, plačenik, korbač, povjesnićar, seičan, pilič, plemić, brača, njemaćki, podmičen, košćica, ručica, bočica, ulični, kraljićin, ugošćen, mirnoča, punoća, poskoćnica 8a. domaća zadaća Vježba č i ć; dž i đ Stavi odgovarajući dijakritički znak: tanjuric muzicar naruciti ca( )av otocic stapic rucni šešir( )ija cvijece turisticki cevapcici deter( )ent seljacki cekaonica raznjici predo( )ba trcati natjecaj cesce le( )a nejasnoca citatelj osjecati se oslobo( )enik pomican prica cistoca grož( )ani klobucar izrecen ucenicki ho( )a vjecan pokrivac kucanstvo šaljiv( )ija uzrocnik prihvacanje sinoc cevab( )inica zamracenje postici sreca ( )uro bespuce plac covjek ( )enovljanin pec zracni djecak ( )ez-orkestar plivacica vodeci cetiri ( )ulabija vjetrenjaca novcani potrosacki ( )uboks veslac braca dorucak ( )ins-odjeća vjencic najjaci cokolada ( )akon cvor kuca caj ( )avolast glasacki otocani citati ( )ambo( )et sivaci ciniti pomocni ( )entlmen brijaci (ljudi) junacki dostavljac Ma( )ar noc Splicani cistac bun( )ija pecenje cascenje voce la( )a 8b. domaća zadaća Ispravite prema pravilima o velikome i malom slovu: Potkraj 18. stoljeća počelo se u hrvatskoj i mađarskoj stalno naseljavati levantinsko građanstvo iz turskoga carstva: grci, armenci, cincari, srbi, makedonci osnivajući u većim gradovima svoje kolonije. U hrvatskoj se, na primjer, razvila odjevna mnufaktura upravo s dilaskom grka i makedonaca. Poznato je da su mnogi od tih doseljenika i u kulturi ostavili traga, primjerice u beču bankar sina i veletrgovac dumba, a u hrvatskoj već u drugoj generaciji neki mijenjaju zvanja i na raznim područjima sudjeluju u kulturnome životu zemlje. Domaći se trgovci, dakako, kao i drugdje bune protiv stranaca, pa se u cehovskom statutu iz 18. st. zabranjuje trgovina s njima. Godine 1808. žale se građani na grčke trgovce koji im kvare posao. Ipak se strani trgovci pomalo naseljavaju na kaptolskome području, na manduševcu u kući lackovića (danas trg republike) i kod čizmara miklaušića. Trgovine su imali i u radićevoj ulici. Uz to su se bavili i stočarstvom. (Iz udžbenika Vesne Požgaj-Hadži)