1. Tvorite irealne pogodbene rečenice: postojati čudo / ja ti vjerovati ona ne izazivati taj pas / on ne ugristi ona on diplomirati / dobiti posao ne padati kiša / ona izaći u šetnja ti ne izlagati se puno sunce / ne izgorjeti ponos dozvoljavati / ja moliti za oproštaj ja više zalijevati orhideju / ona ne uvenuti on ne pričati na mobitel tijekom vožnja / prometna nesreća ne dogoditi se on ne pozvati taxi /ne stići na vlak ja netko /svi sanjati svoj san 2. Dopunite ispravan oblik izraza u zagradi: Odzvonilo …………………………….. (stalan radni odnos), poslodavci više vole ……………….. (honorarci) Hoće li u ………………….. (skora budućnost) stalno zaposlenje s ……………………….. ……………… (sve njegove prednosti) biti privilegij samo nekih, a rad na ……………….. ……….. (određeno vrijeme) prevladati na ……………………………(tržište radne snage)? Sudeći prema …………………………………..(podaci i globalni trendovi), upravo takav scenarij bi se mogao dogoditi i u ………………(Hrvatska), poručuju stručnjaci. (Sigurnost radnog mjesta) …………………………….. je odzvonilo, a umjesto …………… (ono) na scenu može stupiti sigurnost posla ako se za to stvore pravi uvjeti. Neizbježno se primičemo ………………………………………………..(era pravih freelancera, mali biznisi i ugovorni rad). Naime, svaka kriza od ……………………………………….…(rane devedesete godine) je pogoršala stanje na …………………. (tržište rada), a sva izgubljena radna mjesta se teško vraćaju. Lani je izravno iz …………………….. (radni odnos) u …………….. ……………… (evidencija nezaposlenih) upisano 189.137 ljudi. Od ………………..(ukupan broj) čak ih je 72.265 bez posla ostalo zbog ………………………………(prestanak rada poslodavca ili otkaz) ili su proglašeni ……………………………. (tehnološki višak). I taj se broj radnika u odnosu na ………………………….. (2008. godina) više nego udvostručio. 3. Promijenite glagolski vid u sljedećim rečenicama: Naređivala mu je što treba raditi. Spomenuli smo je. Objasnio nam je zadatak iz matematike. Obavijestit ću vas. Razmislili su o tome. Pobjeđujemo ih. Izbjegavala sam takve situacije. Pojavili su se prvi simptomi bolesti. Nestali su i ti problemi. Osvajao je prvo mjesto u natjecanjima. Koncerti će se održati u Zagrebu. Postao je vrlo neugodan. Ne želim to istaknuti. 4. Izraze u zagradi stavite u ispravan oblik: (3 ljudi) (stajati) na trgu. (5 unučad) (doći) k baki. (4 turista) (prijaviti se) za izlet. (10 prijatelj) (čekati) nas u gradu. (2 naš znanac) nas (tražiti) jučer. Ne idemo na put bez (oni 2). 5. Podvučene zamjenice stavite na prvo mjesto u rečenici: Poslao mi je dopis. Vidjet ću te sutra. Nije nam rekao ništa. Reći ću vam sve. Ostavili su ti poruku. Nazvat ćemo ga večeras. Nisu me vidjeli. Posjetio ih je. Svi ga vole. Vratili smo joj knjigu. Sviđa im se. Naći ćete je kod kuće. 6. Podvučene izraze zamijenite zavisnom rečenicom: Nakon dolaska na fakultet počeo je odmah s radom. Dogodilo se to na moj rođendan. Promatrala sam to iz radoznalosti. O njegovoj prometnoj nesreći još nitko nije znao. Od gladi nisam mogao izdržati. Bolestan čovjek mora imati mir. Prilikom seljenja razbio je nekoliko tanjura. Tresao se od ljutnje. Sve smo uradili po njegovoj želji. Umetnite ije/je/e/i: pob…diti, pob…đivati, pob…eda, nepob…div, pob…dnik; razum…ti, razum…vanje, razum…vati; gr…šiti, pogr…ška, gr…h, gr…šnik, gr…hovi, nepogr…šiv; sm…ti, sm…on; sm…šiti se, osm…hnuti se, osm…h, sm…šak; prim…njivati, prim…niti, prim…na, prim…njiv; zaht…vati, zaht…v, zaht…van; sm…stiti, sm…štaj, nam…štaj, prem…stiti, prem…štaj; upotr…bljavati, upotr…biti, upotr…ba; unapr…diti, unapr…đivati, unapr…đenje; pr…titi, pr…tnja; d…liti, pod…la, d…ljiv; izm…riti, m…ra; sagor…ti, sagor…vati, sagor…v; izl…čiti, l…kovit; izv…stiti, izv…štavati, izv…šće; sn...g, sn...žni, sn…govi; b…ljenje, b…lanjak, izb…ljivanje, izb…liti; s…dati, s…lo, s…dalo; sm…sa, prom…šati, m…šavina; um…ti, um…tnost, um…će; zam…na, m…njati, prom…niti; pripov…dati, pripov…tka, pripov…dač, pripov…dni; sv…tliti, osv…tljavati, sv…tlucav, sv…tiljka; Razlikuju se tri vrste pogodbenih rečenica: 1. stvarne pogodbene rečenice - sadržaj glavne rečenice ostvaruje se ako se ostvari uvjet sadržan u pogodbenoj rečenici. Veznici: ako, ukoliko. (Ako vam prodamo zemlju, morate poštivati vodu.) 2. moguće pogodbene rečenice - moguće je ostvarenje sadržaja glavne rečenice ako je moguće ostvarenje sadržaja zavisne rečenice. Predikat zavisne uvijek je u kondicionalu i počinje veznikom ako. (Ako bi se javili, posjetili bismo ih.) 3. nestvarne ili irealne pogodbene rečenice -da je moguća pogodba, bilo bi moguće i ostvarenje sadržaja glavne rečenice. Te rečenice najčešće u zavisnoj surečenici imaju sadašnje ili prošlo vrijeme i veznik da, a u glavnoj kondicional, sadašnji ili prošli (I. ili II.). (Da ne vjerujem u pobjedu, ne bih se ni natjecao.) 1. Tvorite stvarne/realne pogodbene rečenice, moguće pogodbene rečenice i nestvarne/irealne pogodbene rečenice: (zakleti se, oni) (vjerovati, ja) im (pozvati, oni) na rođendan rođake (doći) (disati, ja) duboko (smiriti se) (ozepsti, mi) (vratiti se) s izleta (ne htjeti, ti) doći (htjeti doći) netko drugi (otkriti, ja) njezinu tajnu (naljutiti se, ona) na mene (podići, on) jedan uteg (ne umoriti se) 2. Prevedite : V případě, že – Vzhledem k – Ve srovnání s – Pokud jde o – Co se týká – Jedná se o – Na rozdíl od – V souvislosti s – V důsĺedku – Mít na zřeteli – Vzít na vědomí – Dát na vědomí – Vzít v potaz – Za účelem – Soudě podle – Nehledě na – 4. Napišite hrvatske ekvivalente: de fakto – a priori – de iure – persona grata – par excellence – persona non grata – à propos – lupus in fabula – nota bene – modus vivendi –