Izdavač ŠKOLSKÁ KNJIGA, d.d. Zagreb, Masarykova 28 Stjepan Babic * Šanda Ham • Milan Moguš Za izdavača Ante Žužul, prof. Urednica Dunja Merkler Recenzenti Dalibor Brozovič Marina Čubrió Naslovna stranica Jenio Vukelic Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo je preporuku kojom se odobrava uporaba Hrvatskogu školskog pravopisu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske rješenjem klasa: 602-09/05-01/0007, ur. broj: 533-12-05-02 od 16. veljače 2005. godine. hrvatski školskí pravopis uskladen sa zaključcima Viječa za normu hrvatskoga standardnog jezika © ŠKOLSKÁ KNJIGA, d.d., Zagreb, 2007. Nijedan dio ovc knjige ne smije se umnožavati, preslikavati ni na bilo koji náčin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. 3. izdanje Zagreb, 2009. KÁZALO Konačno hrvatski pravopis.............................................................................................7 PRAVOPISNÁ PRAVILA.................................................................................................9 SLOVOPIS I PRAVOPIS.............................................................................................11 SLOVO I SLOVOPIS..........................................................................................11 PRAVOPIS............................................................................................................13 GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI...........................................................................15 GLASOVI ČI Č...................................................................................................15 GLASOVI /)/ T D................................................................................................17 GLAS H................................................................................................................18 GLAS./.................................................................................................................19 DVOGLASNIK....................................................................................................21 Smjenjivanje ije/je/e/i..................................................................................21 Smjenjivanje ije/je.......................................................................................22 Smjenjivanje ije/e........................................................................................23 Smjenjivanje je/jě........................................................................................24 Smjenjivanje je/ije.......................................................................................24 Smjenjivanje e, i/ije.....................................................................................25 Smjenjivanje ije, je/i....................................................................................26 JEDNAČENJA ZAPORNIKA.............................................................................28 Jednačenje šumnika po zvučnosti...............................................................28 Jednačenje zapornika po tvorbenom mjestu...............................................29 Gubljenje zapornika.....................................................................................30 VELIKÁ I MALA POČETNÁ SLOVA.......................................................................32 VELIKO POČETNO SLOVO.............................................................................32 Vlastita imena..............................................................................................32 Riječi iz počasti...........................................................................................37 Prva riječ u rečenici.....................................................................................38 MALO POČETNO SLOVO................................................................................38 TUDICE........................................................................................................................40 TUDA VLASTITA IMENA.................................................................................41 TUDICE KOJE NISU VLASTITA IMENA.......................................................43 SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISAMI-............................................................44 Opča načela sastavljenoga pisanja.......................................................................44 Imenice..................................................................................................................45 Pridjevi.................................................................................................................-46 5 Zamjenice..............................................................................................................47 Brojevi...................................................................................................................49 Glagoli...................................................................................................................50 Priloží....................................................................................................................51 Věznici...................................................................................................................53 Prijedlozi...............................................................................................................53 Rastavljanje riječi na kraju retka.........................................................................54 PRAVOPISNÍ ZNAKOVÍ............................................................................................55 Točka (.)................................................................................................................55 Upitnik (?)............................................................................................................55 Uskličnik (!)..........................................................................................................56 Upitnik i uskličnik (?!), (!?)................................................................................56 Zarez (,)................................................................................................................57 Nizanje.........................................................................................................57 Naknadno dodavanje...................................................................................58 Suprotnost....................................................................................................60 Točka sa zárezom (;)............................................................................................60 Dvotočje (:)...........................................................................................................61 Trotočje (...).......................................'..................................................................61 Navodnici (" ", ", » «)......................................................................................62 Zagrade ()..........................................................................................................64 Crtiea (-) i spojnica (-)........................................................................................65 Izostavnik (').........................................................................................................66 Naglasci f, \ ~ ')..................................................................................67 Genitivni znak (").................................................................................................68 Znakovi upučivanja (> <)....................................................................................68 Zvjezdica (*).........................................................................................................69 Znak jednakosti (=)..............................................................................................69 KRÁTÍCE......................................................................................................................70 Obične kratice......................................................................................................70 Složené kratice.....................................................................................................71 RJEČNIK N A/. IVU A.....................................................................................................73 Rječnik nazivlja....................................................................................................75 PRAVOPISNÍ RJEČNIK.................................................................................................79 Predgovor pravopisnomu rječniku.......................................................................81 Pravopisní rječnik.................................................................................................83 POGOVOR II. IZDANJU...........................................................................................163 Konačno hrvatski pravopis Ovo izdanje Hrvatskoga školskog pravopisa doista je rezultát povijesnog iskoraka. Zahvaljujuči odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 14. travnja 2005. godi-ne imenovano je Viječe za normu hrvatskoga standardnog jezika, sastavljeno od vrsnih hrvatskih jezikoslovaca, kojim predsjeda akademik Radoslav Katičió. Viječe je svojim odlu-kama riješilo prijepore i nepotrebne polemike koje su dijelile hrvatsku stručnú javnost, opte-rečivale svekoliko školstvo, ali i iscrpljivale cijelu Hrvatsku. Hrvatski školskí pravopis prvi je pravopis uskladen sa zaključcima Vijeéa za normu hrvatskoga standardnog jezika. Pravopis je funkcionalno i didaktickí oblikovan priručnik koji opsegom i načinom iz-nošenja pravopisnih sadržaja odgovara temeljnoj namjeni - školskoj uporabi u učenju hrvatskoga jezika. Dosljedna egzaktnost, sažetost i uporabna pristupačnost čine ovaj pravopisní priručnik iznimno prihvatljivim za svc korisnikc. Skladnom mjerom izmedu jezikoslovne egzaktnosti i uporabne pragmatičnosti autori su usustavili pregledan i dosljedan, sažet i jednostavan priručnik koji na dostupán i znanstveno utemeljen náčin razrješuje brojne i dugotrajne hrvatske pravopisné prijepore. U Hrvatskome školskom pravopisu provedeno je temeljno načelo svakoga dobrog pravopisa stabilnost pravopisné norme. Pravopisno je nazivlje usavršeno, usustavljeno i uskladeno s tradicijom hrvatskoga jezi-koslovnog nazivlja i sa suvremenim znanstvenim spoznajama. Pravopisná su pravila sažeta, pregledna i potpuna, jasna, jednostavno i razumljivo for-mulirana, a broj iznimaka i dvojnosti sveden je na najmanju mjeru. Postavljen je dosljedan kriterij usustavljivanja pravopisnoga rječnika: rječnik obuhvaca onaj dio rječničkog blaga u kojemu je očitá pravopisno upitna problematika, uz usmjerenost na uporabno učestale riječi. Tek je potreba objašnjenja utemeljenosti pojedinih postavki pravopisné norme navodila autore pravopisa da katkad udu i u područje gramatické problematike. U ime Školské knjige zahvaljujem autorskom timu koji je, unatoč kadšto različitim sta-jalištima o pojedinim pitanjima, prihvatio odluke Viječa za normu hrvatskoga standardnog jezika i ugradio ih u ovo izdanje Pravopisa. Hrvatski školski pravopis, uskladen sa zaključcima Viječa za normu hrvatskoga standardnog jezika, povijesni je zaokret u hrvatskom jeziku, jer je politika konačno prepustila jezik jezikoslovcima i o njemu če ubuduče odlučivati isključivo struka. Ante Žužul, prof. PRAVOPISNÁ PRAVILA Slovopis i pravopis SLOVOPIS I PRAVOPIS SLOVO I SLOVOPIS 1. Slovo je pisani znak za glas, a slovopis je sustav slova kojima bilježimo glasove neko-ga jczika. Hrvatsko je pismo latinica, a hrvatski se slovopis naziva i gajica. Nazvaná je prema Ljudevitu Gaju koji je tridesetih godina 19. st. oblikovao hrvatski slovopis kakav srno, uz manje preinake, zadržali do danas. Hrvatska latinica ima 30 slova. Slova mogu biti veliká i mala tiskaná 1. Aa 11. 21. Oo 2. Bb 12. Hh 22. Pp 3. Cc 13. h 23. Rr 4. Čč 14. Jj 24. Ss 5. Čč 15. Kk 25. Šš 6. Dd 16. LI 26. Tt 7. DŽdž 17. LJ lj 27. Uu 8. Od- 18. Mm 28. Vv 9. Ee 19. Nn 29. Zz 10. Ff 20. NJnj 30. Žž veliká i mala pisana 1. A a, 11. 99 21. 2. 12. MA 22. T jx 3. 13. ] ĺ 23. Ji /r 4. C č 14. 1 i 24. f* 5. C č 15. X A 25. T á 6. DA 16. 26. TI 7. Di Ai 17. 94 27. U AJ, 8. D d 18. M /m 28. U/V 9. Z* 19. N m 29. Z. a 10. T( 20. Njmj 30. Z Á Hrvatski se slovopis naziva i gajica. 1 1 H r v a t s k i š k o í s k i pravopis Slovopis i pravopis Nazivi su slova: a, be, ce, če, ce, de, dže, de, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, eš, te, u, ve, ze, že. Redoslijed slova u latinici naziva se abeceda prema nazivima slova a, be, cc, dc. U pisanju se tudih imena i riječi, a i u pojedinim znanstvenim granama, upotrebljavaju i slova koja ne pripadajú hrvatskoj latinici: X, x (iks), Y, y (ipsilon), W, w (dvostruko ve), Q, q (kve) i druga. 2. Hrvatski je slovopis sústav od 30 slova: a) 27 jednoslova (jedno slovo - jedan glas) b) 3 dvoslova (dva slova - jedan glas): dž, lj, nj. Dvoslovi sc izgovaraju kao jedan glas (jer dvoslov označava jedan glas pisan dvama slovima): džep, Ijeto, njiva. Izgovor dvoslova dž i nj treba razlikovati od izgovora dvaju glasova dž i nj koji se ostvaruju u rijetkim tvorenicama: nadživjeti, podžupan, izvanjezični... Hrvatski jezik ima 32 glasa, a slovopis 30 slova. Za dva glasa rabimo stručne znakové: /je/ za dvoglasnik i /r/ za slogotvorno r. a) Dvoglasnik /ie/ bilježimo troslovom ijc: lijepa, bijela, griješiti, dospijevati. Zbog toga se dvoglasnik /ii/ napisan troslovom ije u pismu ne razlikuje od triju slova ije kojima bilježimo tri glasa: kutije, zmije, dijeta, hijeroglifi... b) Slogotvorno je /j7 izmedu dvaju zapornika: hrt, vrt, krv, smrt...; na početku riječi ispred zapornika: rt; na kraju riječi iza zapornika (primjerice, u 2. i 3. osobi ao-rista glagola: satrti, utrti): satr, utr. PRAVOPIS Pravopis nas uči kako zapisati ono što govorimo. Osim slovima, pišuči se služimo raz-godcima, pravopisnim znakovima i bjelinama. 1. Razgodak je naziv za jedan od pravopisnih znaková kojima se u písanom jeziku tekst rastavlja na rečenice i rečenične dijelove. U razgotke se ubrajaju: / „ / » « točka . upitnik ? uskličnik ! zarež , točka sa zárezom dvotočje trotočje višetočje crtica -spojnica navodnici " zagrade () kosa crtica / Razgodak se naziva i rečenični znak, a naziv je nastao od glagola razgoditi (razdijeliti). Zbog toga što je više različitih rečeničnih znaková, naziv se upotrebljava u množini: razgodci. Prema lat. interpungere (razlučiti, rastaviti) nastao je naziv intei punkcija koji je istoznačan hrvatskomu nazivu razgodci. Pravopisni znak naziv je za jedan od znaková kojima se odreduje kako se pojedi-na riječ ima čitati ili razumjeti. U pravopisné sc znakové ubrajaju dijclom znako-vi kojima bilježimo razgotke (točka, zarež, upitnik, uskličnik, zagrade, dvotočje, crtica, spojnica, navodnici, polunavodnici, kosa crtica), a dijelom posebni znakoví koji su samo pravopisní: znak jednakosti = znakoví podrijetla naglasci znak duljine genitívni znak križič f luk ) znak manjc (minus) znak više (plus) + množni križic x znak ponavljanja " povišena brojka 1 izostavnik ' znak dijcljcnja paragraf § zvjezdica * Pravopisní znakovi i razgodci nisu isto iako se neki bilježe istím znakovima. Razlika je medu njima u tom što se pravopisni znak odnosi na riječ, a razgodak na rečenicu. Primjerice, točka kao razgodak označuje kraj rečenice, a kao pravopisni znak napisan iza brojke označuje redni broj (v. 69.). Naziv se pravopisni znak može upotrijebiti u užem i u širem značenju. U užem značenju obuh-vača samo znakové navedené u 4.2., a u širem značenju obuhvaéa i razgotke. U Hrvatskom školskom pravopisu naziv se pravopisni znak upotrebljava u svom širem značenju pa se i pravopisní znakovi i razgodci opisujú u poglavlju Pravopisni znakovi. Hrvatski jezik ima 32 glasa, a hrvatski slovopis ima 30 slova. Za dva glasa nemamo posebna slova, za dvoglasnik /ie/, za slogotvorno /r/. Razgodak se naziva i rečenični znak. 13 Hrvatski š k o I s k i pravopis Glasovi i glasovni skupovi 3. Bjelina se kao pravopisní naziv upotrebljava za razmak medu riječima. Pisanje s bjelinama rastavljeno je pisanje, a pisanje bez bjelina sastavljeno. 4. Pravopis je skup pravila o pisanju riječi i rečenica te porabi pravopisnih znaková. GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI 5. Prema opčem pravopisnom pravilu isti glas bilježimo istim slovom. GLASOVI Č I Č Třeba znati tcmeljna pravila o tome u kqjima se riječima piše č, a u kojima é. Ta nam pravila olakšavaju učenje književnoga jezika jer su u književnom jeziku č i c dva glasa koja se jasno razlikuju i kojima se raz-likuju značenja pojedinih riječi. 6. Č se nalazi u oblicima i izvedemcama 1. riječi u kojima je prema osnovnomu k, c: 2. a) imenica s dometkom -ač: berač, brijač, pokrivač, trkač, plesač (samo je sedám običnijih imenica na -ac: Bihaé, crndaé, crvendaé, gluhaé, golaé, srndaé, zelembaé; sve su ostale na -ač); -ača: udavača, jabukovača, savijača... (samo je u jedné imenice tvorbeni dometak-ača: mokraca, a samo ove imenice završavaju na -aca: dača, nedača, zadaéa, braéa, placa, Kaca; sve su ostalc na -ača); -ičar: alkoholičar, antologičar, nostalgičar... -čič: kamenčic, kljunčič, korjenčič... -čica: ejevčica, grančica, stvarčica... -čina: lažovčina, kamenčina, prstenčina... -če: kumče, Cigánce, ptiče... b) pridjeva s dometkom -ački: zagrebački, dakovački, valpovački... -ički: humanistickí, urbanistickí, kapitalistickí... -ičan: energičan, ironičan, simpatičan... c) slavenskih prezimena sa završetkom -ič (podrijetlom bugarska, čéška, ruska, slovenska, bjeloruska, ukrajinská i dr.): Miletič, Župančič, Miklošič, Nikolajevič, Sergejevič... 3. riječi u kojima jc bez vidljivoga postanka: bačva, bič, brčkati, Čada, čaša, dapače, drač, grč, hlače, ječam, jučer, ključ, lopoč, luč, mačka, pčela, račun, točan, točka, večer, vrč, žuč. junák > junače, junačina jak > jači, jačina oblak > oblačan, oblačič strk > stričevi, striče mjesec > mjeseče, mjesečina zec > zečevi, zečji... 14 Pravopis je skup pravila o pisanju riječi i rečenica te porabi pravopisnih znaková. Č se nalazi u oblicima i izvedenicama riječi u kojima je prema osnovnome k, c: jak > jači, stric > striče. 15 Hrvatski školski pravopis Glasovi i glasovni skupovi 7. Č sc nalazi u oblicima i izvcdcnicama 1. riječi u kojima jc prema osnovnome t: cvijet > cviječe kost > košcu pamtiti > pamcenje mast > mašcu ljut > ljuči razljutiti > razljucen... 2. a) imeničkih umanjenica s domctkom -ič: crvic, cvjetič, gradič, komadié, konjič... b) prezimena sa završetkom -ic: Ivšié, Matic, Marulic... (o slavenskim prezimenima na -ič v. 6.2.c); c) imenica s dometkom -oca: bedastoča, bjesnoča, čistoča, gluhoča, hladnoéa, sljepoča... d) pridjeva s dometkom -ači: domači, brijači, crtači, jahači, pisači, šivači... e) glagolskih oblika s nastavkom (infinitiv i glagolski prilog sadašnji) -či: peci, pekuči, teči, tekuči, sjeéi, sijekuči, reci, rekuči, govoreči, tuči, tukuči, ici, iduči (Glagoli peci, teci, sjeci, reči, tuči i njihove složenice: ispeči, protéci, odsjeci, izreci, pre-tuči... samo u infinitivu i glagolskom prilogu sadašnjem imaju či, a u drugim glagolskim oblicima imaju č: pečeni, ispeče, pečen... jer je č prema osnovnom k: peku, teku, sijeku...); 3. riječi u kojima je bez vidljivoga postanka: bečar, čela, čelav, čerpič, čud, čup, gače, kči, kuča, moc, noč, pleča, več... 4. riječi u kojima je postalo prema á: smečkast < smed. Razlikuj! čudan (ncobičan) - dobročudan (dobre čudi) čelo (dio lica) - čelo (čelavac) brijáči, crtáči (imenice) - brijačí, citací (pridjevi) spaväčica (žena koja spava) - spaväcica (haljina u kojoj se spava) úči, úči (oblici gl. učiti) - úci (gl. unici) GLASOVI DŽ I O Dobro je znati temeljna pravila o tome u kojim riječima treba izgovarati i pisati dž, a u kojima Ů. Ta nam pravila olakšavaju učenje književnoga jezika jer suuknjiževnomjeziku dž i d dva glasa koja se jasno razli-kuju. 8. Dž se nalazi u oblicima i izvedenicama 1. riječi hrvatskoga podrijetla u kojima jc (jednačenje po zvučnosti v. 26.) prema osnovnom č koje se našlo ispred b: jednačiti > jednadžba naručiti > narudžba svjedočiti > svjedodžba učiti > udžbenik predočiti > predodžba uručiti > urudžba... 2. imenica s dometkom -džija turskoga podrijetla: šeširdžija, galamdžija, šaljivdžija, račundžija... 3. a) riječi turskoga podrijetla: džamija, džezva, hodža, džep... b) riječi koje primamo s engleskoga govornoga područja: džudo, džip, budžet, de-terdžent, džez, džem, džemper, džoging, džersej... (v. 41.); 4. riječi Madžar, Madžarska, madžarski..., ali se može pisati i d pa se ostvaruju dvostrukosti: Madar i Madžar, Madarska i Madžarska, madarski i madžarski... 9. D se nalazi u oblicima i izvedenicama 1. riječi u kojima je prema osnovnom d: glad > gladu grozd > grožde vidjeti > viděn mlad > mladi glodati > glodem obraditi > obraden... 2. riječi u kojima je bez vidljivoga postanka: andeo, Čad, durdica, lada, leda, meda, orude, rid, smed, smud... 16 Č se nalazi u oblicima i izvedenicama riječi u kojima je prema osnovnome t: cvijet > cvjecar. Dž pišemo prema osnovnomu č, a d píšemo prema osnovnome d. Dž se najčešce piše u riječima stranoga podrijetla. 17 Hrvatski školski pravopis Glasovi i glasovni skupovi GLAS H 10. Glas se h piše 1. u pojedinačnim riječima: buha, duhan, gluh, kihati, muha, protuha, snaha, suh, uho... 2. u riječima u kojima je ispred slogotvornoga r: hrda, hrdav, hrdati, ishrdalost, zahrdalost, hrvati se, hrvanje, hrvač, hrvački, hrzati, hrzanje. Ne valja h ispustiti, jer su oblici bez h zastarjeli: rda, rdav, rdati, izrdalost, zardalost, rvati se, rvanje, rvač, rvački, rzati, rzanje; u 1. osobi jednine aorisla glagola biti: bih. Oblikje *bi za 1. osobu jednine nepravilan. GLAS J 11. Glas j stvára poteškoče u pismu jer u izgovoru ima više ostvaraja i ne piše se uvijek kada se izgovara. Zbog toga treba poznavati pravila o pisanju j. 1 2. Glas se j piše izmedu otvornika 1. a) i-a: kutija, Azija, Marřja, proccsija, gladijator... pa tako i u svim riječima stra- noga podrijetla složenih s dija: dijaliza, dijabetičar, dijalekt, dijaspora... b) i-e: dijeta, higijena, hijeroglifi... (u tím riječima ije nije dvoglasnik, nego je skup triju glasova: i + j + e), c) i-i: čiji, drukčiji, miliji, vreliji... d) i-u: milijun, pijuk, trijumf... c) e-a: samo u několiko riječi stranoga podrijetla: ideja, epopeja, Koreja, livreja, orhideja, matineja, Medeja, turneja, plejáda. U ostalim sc riječima unutar otvor-ničkoga skupa ea ne piše j: idealan, oceán, kreacija, realizam, kombinea (prema kombine), rezimea (prema režime), jonkea (prema Jonke)... Od navcdcnoga sc izuzimaju riječi u kojima su otvornički skupovi ia, ie, ii, iu na granici predmetka jer se tada j ne izgovara pa se i ne piše: antialkoholičar (predmetak: anti-), arhiepiskop (predmetak: arhi-), nadriizvodač (predmetak: nadri-), priučiti (predmetak: pri-). 2. Glas se j píše u oblicima i tvorenicama a) riječi u kojih se jasno izgovara i koje j imaju u nominativu ili infinitivu bez obzi-ra je li j na početku, u sredini ili na kraju riječi: jakost, nejakost gimnazija, gimnazijski kroj, krojač, krojiti radij, radijski jezik, dvojezičan, prajezik studij, studijski tradicija, tradicijski kutija, kutiji, kutijom kemija, kemijski aluminij, aluminijski. 18 U prvoj se osobi jednine aorista govori i piše h, pravilno je - ja bih, a nepravilno je - ja bi. J se piše izmedu i-a, i-e, i-i, i-u ako nisu na granici predmetka: gladijator, higijena, miliji, trijumf. 19 Hrvatski školskí pravopis Glasovi i glasovni skupovi b) imenica koje u nominativu nemajú j, a osnova im završava na i: Njd. Gjd. Ijd. N ran. pridjev poni ponija ponijem poniji ponijev žiri žirija žirijem žiriji žirijev kroki krokija krokijem krokiji taksi taksija taksijem taksiji Leopardi Leopardija Leopardijem Leopardijev Marconi Marconija Marconijem Marconijev Verdi Verdija Verdijem Verdijev imenica koje u nominativu nemajú j, a završavaju na io (gdje -i pripadá osnovi, a -o je nastavak: studi-o, Toki-o): Njd. Gjd. Tjd. N mn. pridjev studio studija studijem studiji studijski radio radija radijem radi j i radijski Mario Marija Marijem Marijev Tokio Tokija Tokijem tokijski Pio Pija Pijem Pijev ženskih imena koje u nominativu nemajú j, a završavaju na ea, ia: Njd. Gjd. Ijd. pridjev Andrea Andreje Andrejom Andrej in Dorotea Doroteje Dorotejom Dorotejin Mia Mije Mijom Mijin Antonia Antoni j e Antonijom Antonijin Lucia Lucije Lucijom Luc i j in Rosalia Rosalije Rosalijom Rosalijin 13. Opčenito se može reci da se u imeničkim oblicima i tvorenicama j piše samo ako ime-nička osnova u nominativu jednine završava na j: kemija, kemije, kemijski ili i: viski, viskija; kivi, kivija; impresario, impresarija, impresarijev; Fabrio, Fabrija, Fabrijev. 14. J se ne piše u riječima u kojima su bilo koji drugi otvornički skupovi osim ia, ie, ii, iu (ali i u tim se skupovima ne piše j ako je na granici predmetka v. 12.1.): tein, kaleidoskop, nai-me, heroizam, doimati se, obuimati, beduin, arheologija, dioba, dio, mio, bio, htio, mi-slio, rádio; iole, priopčiti, niotkud, priobalni, prionuti, biologija, sociologija, violina, kamion, patriot, idiot, jedanaest, dvanaest. DVOGLASNIK Smjenjivanje ije/je/e/i 15. Dvoglasnik /je/ otvornik je koji se može ostvariti samo u dugim slogovima, pišemo ga kao ije: bijel, mlijéko, lijep, obavijéstiti, pogrijéšiti, brijeg, vrijéme, lijévati... (Dvoglasnik valja razlikovati od triju glasova koje bilježimo isto kao dvoglasnik v. 3.a.) Iako se dvoglasnik piše kao ije, izgovor mu je sličan izgovoru dugoga je. Buduči da dvoglasnik uvijek izgovaramo dugo, oslanjajuči se na izgovor, možemo u večine riječi razlikovati kada čemo pisati ije (dvoglasnik /ic/), a kada je: izgovaramo li dugi slog, pišemo ije: dijéte, zvijézda, vrijéža... izgovaramo li krátki slog, pišemo je: djěd, svjěž, sávjet... 16. Temeljno je pravilo da se u dugom slogu piše ije (dvoglasnik /je/), a u krátkom je. Me-dutim, u različitim oblicima i tvorenicama iste riječi slog s dvoglasnikom može sc krátki pa se dvoglasnik smjenjuje s je, e ili i, a slog u kojem je je, e ili i može se produljiti pa se je, e ili i smjenjuju s dvoglasnikom ili dugim jě. Takve se promjene nazivaju smjenjivanje ije/je/e/i. Smjenjivanje ije/je/e/i ije/je ije/e mlijéko > mljékär bijel > bjelina pijésak > pjeskovit brijeg > brjegovit upotrijébiti > ůpotreba vrijéme > vrěmena náprijěd > nápredak privrijéditi > prlvrednik krátko je/dugo je ije, je/i mjěsto > mjéstä zdjěla > zdjelä vjěra > vjernä djělo > djélce donijěti > dônio iznijěti > ľznio vôljeti > vôlio žívjeti > živio krátko je/ije i, e/ije dogôrjeti > dogorijévati razumjeti > razumijévati pôdsjeci > podsijécati zaslarjeti > zastarijévati liti > lijévati naliti > nalijévati sázreti > sazrijévati podleči > podlij égati 20 U imenica s osnovom na i u oblicima i tvorenicama pišemo j: poni > ponija, ponijev; radio > radija, radijski. Ije se piše u dugim slogovima na mjestu dvoglasníka /ie/. 21 Hrvatski školskí pravopis Glasovi i glasovni skupovi Smjenjivanje ije/je 1 7. Kada sc dugi slog u kojem jc dvoglasnik krati, na mjestu ije pišemo je: 1. u imenica srednjega roda koje proširuju osnovu: dijéte > djěteta ždrijebe > ždrjěbeta... Osim imenice vrijeme i njezinih tvorcnica vrijéme > vrěmena, něvrijěme > něvrcmena (v. 18.). 2. u komparativu i superlativu pridjeva: bijel > bjělji > näjbjeljí lijep > ljěpši > najljepši vrijédan > vrjědnijí > najvrjednijí... 3. u genitivu množine imenica ženskoga roda s ncpostojanim a: pripovijětka > pripovjedäka Ako je u G mn. nastavak -í, slog se ne krati pa se dvocijěvka > dvôcjeväkä ije ne smjenjuje s je, nego ostaje ije: popijěvka > pôpjeväkä... pripovijětki, popijěvki, dvocijěvki. 4. u prednaglasnom položaju zbog toga što je dvoglasnik uvijek dio dugoga sloga, a dugi se slog nc može ostvariti ispred naglašenoga sloga pa se onda ne može ostvariti ni dvoglasnik, nego se ostvaruje jc: a) u tvorcnicama na -ôta, -ôca, -ina, -ovit: lijěp > ljepôta slijep > sljepoca grijeh > grjehôta bijésan > bjesnôča bijel > bjelina pijésak > pjeskôvit cijěl > cjelina stijéna > stjenôvit... b) u tvorenicama muškoga roda na -äč, -är i imenica ženskoga roda koje se izvode od njih: pripovijédati > pripovjědač, pripovjedáčica mlijéko > mljěkar, mljekárica cvijet > cvjéčär, cvječárica... c) u složenicama s naglaskom na spojniku -Ô-: sijen-o-koša > sjenôkoša Složenice koje znače boje: zvijer-o-kradica > zvjerôkradica svjetlôžut, bljcdôžut, bljedôplav bijel-o-uška > bjelôuška mogu se pisati i rastavljeno, svijetl-o-žut > svjetlôžut a tada se pišu s ije: blijed-o-žut > bljedôžut svijetlo žut, blijedo žut, blijedo plav. d) u svim oblicima nesvršenih glagola na ívati, ávati: svršeni glagol > nesvršeni glagol dodijéliti > dodjeljívati riješiti > rješávati Osim glagola upotrijébiti > upotrebljávati (v. 18.). obavijéstiti > obavještávati... U svim jc oblicima svršenih glagola ije: dodijeljen, dodijeli, dodijelila; u svim je oblicima nesvršenih glagola je: dodjeljivan, dodjeljuj, dodjeljivala. Smjenjivanje ije/e 1 8. U pokraéenom se slogu može pisati e na mjestu dvoglasnika, ali samo iza zaporničke skupine u kojoj je drugí r. Takvo se r naziva pokřiveno r. Primjerice, u riječi vrijeme, dvoglasnik se našao iza r, a to je r drugi zapomik u zaporničkoj skupini vr - vrijeme. Kada se slog u kojem je dvoglasnik krati, na mjestu ije nači če se e: vrijeme > vrěmena. 1. a) Piše se e na mjestu ije iza pokrivenoga r samo u oblicima i tvorenicama četinju riječi: vrijéme (póluvrijeme, něvrijěme), privrijéditi, upotrijébiti, náprijěd: vrijéme > vrěmena vrěmenski pôluvremena něvremena... privrijéditi > pri vreda privredni privrednik privredni... upotrijébiti > úpotreba upotrěbljiv upotrěbljivost zlôupotreba... náprijěd > nápredak náprednost nápredovati napredujački... b) Nesvršeni oblik glagola privrijéditi može imati dvostruke oblike - oblike u koji-ma se dvoglasnik smijenio sa e i oblike u kojima se dvoglasnik smijenio s je: privrjedívati i privredívati. c) Od tvorenica priloga náprijěd valja razlikovati tvorenice priloga unáprijěd jer zadržavaju dvoglasnik: unaprijéditi, unáprijěden, a ako se dvoglasnik smjenjuje, smjenjuje se s je: unaprjedívati. 2. U oblicima i tvorenicama ostalih riječi u kojima je dvoglasnik iza pokrivenoga r, dvoglasnik sc krati prema tcmeljnom pravilu pa se na mjestu ije pišc je: brijeg > brježúljak trijéska > trjěščica brijest > brjěstič trijézan > trjězniji crijěp > crjěpovi ždrijebe > ždrjěbeta drijen > drjěnčié drijémati > drjěmljiv grijeh > grjěšník grijéšiti > pôgrješka prijek > oprječan krijépiti > krjěpóst strijéla > strjělica trijébiti > istrjěbljiv... Uz navedené se jekavske oblike u površnijem i nebrižnijem imčaju upotrebljavaju i ekavski likovi u tvorenica i oblika riječi: brijeg, brijest, drijen, drijémati, trijébiti, trijézan. Jekavski su obliti u skladu s hrvatskom tradicijom, brižnim i produbljenim odnosom prema hrvatskom jeziku. U prednaglasnom se položaju ne može ostvariti dvoglasnik pa se ispred Glas e piše se na mjestu ije samo u oblicima i tvorenicama četiriju riječi naglašenoga sloga ne može pisati ije. vrijéme > vrěmena, privrijéditi > privreda, upotrijébiti > úpotreba, náprijěd > nápredak. 22 23 H r v a t s k i školski pravopis Smjenjivanje je/je 19. Promjenom oblika riječi ili u tvorcnicama, krátki slog u kojem je je, može se produlji-ti. Tada može postatí dugo jě. Dugo jě postaje 1. u nesvršenim glagolima i tvorenicama od riječi mjěra, mjěsto, sjěsti: mjěra - zämjeriti > zamjérati, zamjéralo mjěsto - námjestiti > namjéštati, namjéštanje sjěsti - prěsjesti > presjédati, presjédanje - zasjcsti > zasjcdati, zasjédanje... u imeničkom genitivu množine: mjěsto > mjěsta vjěra > vjěra mjěra > mjěra zdjěla > zdjěla... ako se je nade ispred zaporničkog skupa u kojem je prvi zvonačnik: djělo > djélce kôljeno > koljénce vjěra > vjérnôst nědjelja> nědjěljni... Smjenjivanje je/ije 20. U produljenom se slogu smjenjuje je s dvoglasnikom kada od svršenoga glagola tvori-mo nesvršeni, pa na mjestu je pišemo ije: dogôrjeti > dogorijévati zapôvjediti > zapovijédati razůmjeti > razumijévati zástarjeti > zastarijévati dôspjeti > dospijévati odôljeti > odolijévati... Glagol sječi i njegove složenice imaju različite oblike u kojima se piše je, ije, zavisno o duljini sloga: siječem, sijeci, sijekuči, sijecijah, sjekla, sječen; odsječi, odsijeci, od-sječen...; isječi, isijeci, isjcčen... Glasovi i glasovni skupovi Smjenjivanje e, i/ije 21. Ako je u krátkom slogu svršenih glagola e ili i, u nesvršenim če se oblicima slog pro-duljiti pa če se e ili i smijeniti s dvoglasnikom što znáči da umjesto e ili i pišemo ije: 1. u tvorenica i njihovih oblika od glagola leči i lětjeti: leči > lijégati lijéganje polijégati polijéganje lětjeti > lijétati lijétanje nalijétati nalijétanje... 2. u glagola složenih sa -zreti i njihovih oblika i tvorenica: dozretí > dozrijévati dozrijévanje nazreti > nazrijévati nazrijévanje... 3. u glagola liti i njegovih oblika i tvorenica: liti > lijévati politi > polijévati proliti > prolijévati... 22. Kada od glagola s predmetkom pre- tvorimo imenicu, tada u imenice na mjestu prc-dolazi prije-: prělaziti > prijélaz prevôditi > prijévod prepísati > prijépis prcvôziti > prijévoz předložití > prijédlog preklôpiti > prijéklop prestůpiti > prijéstup prězirati > prijézir prekôriti > prijékor prenôsiti >prijénos... a tako i u imenica: prijédor, prijéglas, prijégon, prijégor, prijépor, prijévoj. U ostalih je imenica e: prégib, prégled, prékid, prélet, préljev, préljub, prémaz, prépad, prépjev, prérez, présjek, preskok, prétres. 24 U svim oblicima i tvorenicama od riječi mjěra, mjěsto, sjěsti uvijek se piše je. Od glagola s predmetkom pře- tvorimo imenice s prije-: prclaziti > prijelaz, prcpisati > prijepis. 25 Hrvatski školskí pravopis Glasovi i glasovni skupovi Smjenjivanie ije, je/i 23. Ako bi se ije ili je našlo ispred o ili j, smijenit ce se sa i: 1. u glagolskih pridjeva radnih muškoga roda jednine: vidjeti > *vidjeo > vidio tj oblicima i tvorenicama glagola mljeti, sjesti 24. i zapodjeti je se ne smjenjuje sa i mljěti > mljěo, sjésti > sjěo zapôdjeti > zapôdjeo. > *vidjeo > vidio žívjeti > *živjeo > živio iznijěti > *iznijeo > iznio dôni j čti > *donijeo > dônio U ženskom i srednjem rodu jednine i u množini nema uyjeta da se ije, je smijeni sa i jer se ije, je ne nalazi ispred o: vidjeti, vidio, ali: vidjela, vidjeli... donijěti, dônio, ali: donijěla, donijěli... u imenica i pridjeva: dio < dijeo (zamjena 1 sa o) < dijel cio < cijeo (zamjena 1 sa o) < cijěl u prezentu ispred -jěm, -jěš, -jě... smjěti > *smje-jem > smijěm úmjeti > *umje-jem > ůmijěm razůmjeti > *razumje-jem > razůmijěm... Razlikuj! Prema osnovnomu teci Prema osnovnomu taknuti dolazi -tjecati: dolazi -ticati: dotjecati doticati Voda može dotjecati. Doticati se može obala. istjecati is ticati Vrijeme može istjecati. Isticati se može zástava. natjecati naticati Plivači se mogu natjecati. Naticati se mogu natikače na noge. utjecati u ticati Rijeka u more može utjecati. Uticati se može konac u iglu. Razlikuj! Glagoli na -jeti znače Glagoli na -iti znače postatí, postajati kakav: činiti, učiniti što ili koga kakvim: postajati bijel - bijéljeti bijéliti - činiti što bijelim postajati modar - modr jeti modři ti - činiti što modrim postatí mio - ômiljeti ómiliti - učiniti koga milim postati pust - opústjeti opústiti - učiniti što pustím postatí hladan - zahládnjeti zahiádniti - učiniti što hladnim Razlikuj! Pojedine sc riječi razlikuju samo prema ije/je/e: djěla, djělu, djělom - oblici imenice djelo dijéla, dijélu, dijélom - oblici imenice dio ljěvák - ljevoruk čovjek lijévak náprava za lijevanje razréditi, razredívanje - rasporediti razrijéditi, razrjedívanje - učiniti rijetkim svjet - savjet svijét - ljudi, Zemlja sjědim - položaj tijela sijédim - postajem sijed sljěděci - pridjev (sljedeci po redu) slijéděci - glagolski prilog (slijedeéi koga) záhtjeva - G jd. imenice zahtjev zähtijevä - prezent gl. zahtijevati, 3. os. jd. 26 Glas se i namjesto je, ije piše ispred o i j. Prema teči dolaze oblici na -tjecati: Voda dotječe do obale. Prema taknuti dolaze oblici na -ticati: Čamac dotiče obalu. 27 Hrvatski školski pravopis Glasovi i glasovni skupovi JEDNAČENJA ZÁPOR NIKA 25. Glasove ne izgovaramo same, nego ih izgovaramo jedan iza drugoga ulančavajuči ih u riječi. U izgovoru glasove prilagodujcmo jedné drugima. U različitim oblícíma ili tvorenicama iste riječi jedan do drugoga mogli bi se nači zapomici koji čine zapornički skup različit po zvučnosti i mjestu tvorbe. Radi izgovora prilagoduju se jedan drugomu mijenjajuci se tako da nastane zapornički skup koji je isti po zvučnosti i blíži po mjestu tvorbe. Takva se prilagodba naziva jednačenje zapor-nika, a jednace se zapomici različiti po zvučnosti i različiti po tvorbenom mjestu; ako bi se jedan do drugoga našla dva ista zapornika, jedan se gubi. Prema opčim se pravopisním pravilima bilježe jednačenja zapornika unutar riječi, a jed-načenja se na granici dviju riječi, koje se izgovaraju kao jedna naglasna ejelina, ne bilježe. Od opóega se pravopisnoga pravila odstupa samo kada se jednace zapomici unutar riječi jer sc nc bilježe sva jednačenja. Po tom hrvatski pravopis nijc vjerna slika izgovora jer ne pišemo onako kako izgovaramo. Jednačenje šumnika po zvučnosti 26. 1. a) Jednačenje po zvučnosti zahvača šumnike i ako bi se šumnici različiti po zvučnosti našli jedan do drugoga, prvi se šumnik jednací prema drugome lako da se smijeni sa svojim parnjakom po zvučnosti. Zvučni i bezvučni parnjaci jesu: zvuční b d g dž d - - - z ž bezvučni P t k č č c f h s š b) Prema opčem pravopisnom pravilu jednačenje šumnika po zvučnosti unutar riječi bilježimo te pišemo: sladak > * sladká > slatka pisati > *nadpis > natpis Prema posebnim pravilima, unutar riječi nc bilježimo jednačenje šumnika po zvučnosti: a) u riječima stranoga podrijetla: gangster, plebs, Habsburgovci, adhezija, postdi-plomski, jurisdikcija... b) u pojedinačnim vlastitim imenima koja imaju takav zakonski lik: Zubčevič, Fabko-vié, Zagrebfilm, Zagrebtekstil, Josipdol, Križci... c) u brojevnim složenicama ako se upotrebljavaju bez spojnika: petogodišnji i petgodišnji (ne: pedgodišnji) tisučugodišnji i tisuégodišnji (ne: tísudgodišnji)... d) u zaporničkim skupovima složenima sa d: - ako je d na granici predmetaka iznad-, ispod-: iznadprosječan, ispodpro-sječan... - ako je d na granici predmetka, a riječ bi izgubila jasnoóu ili promijenila značenje kada d ne bismo pisali: odtok (drugo je: otok), odzdraviti (drugo je: oz-draviti), poddakon, podtekst, predturski... - ako je d na granici predmetka, dometka ili složenice pa se bilježi ispred c, č, č, s, š i nastaju zapornički skupovi dc: nadcestar, odcijepiti, podcijeniti... dč: odčepiti, podčiniti, nadčovjek... dc; odčušnuti, odéarlijati... ds: prcdsjednik, odstupnica; ljudski, uredski; sudstvo, vodstvo... dš: nadšumar, odšetati, odškrinuti; kadšto, pokadšto. Jednačenje zapornika po tvorbenom mjestu 27. 1. a) Jednačenje po tvorbenom mjestu zahvača zapornikc h, n, s, z. Ako se h ili n nadu ispred zapornika različitoga po tvorbenom mjestu, smjenjuju se sa svojim tvorbenim parnjakom: h ispred nepčanika č, c zamjenjuje se nepčanikom š n ispred usnenika b, p zamjenjuje se usnenim m. (Jednačenje s > š, z > ž nije pravopisno pitanje, budúci da se s, š, z, ž pišu onako kako se izgovaraju, a izgovor nije poteškoča govornicima. Zbog toga se nadalje govori samo o jednačenju h > š, n > m jer se izgovor u pojedinim riječima razlikuje od písma.) b) Prema opóem pravopisnom pravilu jednačenje šumnika po tvorbenom mjestu (h > š, n > m) unutar riječi bilježimo pa pišemo onako kako smo izgovorili: kruh > *kruhčič > kruščič obrana > *obranbcni > obrarabeni. Bilježimo samo jednačenja šumnika unutar riječi, a jednačenja na granici riječi ne bilježimo. Jednačenje zapornika ne bilježimo ako potire jasnoču napísane riječi. 28 29 Hrvatski školski pravopis Glasovi i glasovni sku povi 28. Prema posebnim pravilima, unutar riječi ne bilježimo jednačenje šumnika po tvorbenom mjestu: a) u zaporničkom skupu hc: drhtati > drhcem dahtati > dahcem; b) u zaporničkim skupovíma nb i np ako su na tvorbenoj granici složcnice: crvenperka (složeno od dviju riječi: crven + perka) izvanblokovski (složeno od dviju riječi: izvan + blokovski) izvanbračni (složeno od dviju riječi: izvan + bračni) jedanput (složeno od dviju riječi: jedan + put) vodenbuba (složeno od dviju riječi: voděn + buba). Ako bi se skup nb našao u izvedenici na granici dometka, tada se bilježi u skladu s jednačenjem po tvorbenom mjestu i n se smjenjuje s m: obrambeni (izvedeno od riječi obrana i dometka -beni) himba (izvedeno od riječi hiniti i dometka -ba) zelembac (izvedeno od riječi zelen i dometka -bac) Stambeni (izvedeno od riječi stan i dometka -beni). Gubljenje zapornika Ako bi se u tvorenicama jedan do drugoga našla dva ista zapornika, jedan se od njih gubi: zub > *bezzub > bezub dahnuti > *oddahnuti > odahnuti. Sumnici se gube nakon jednačenja po zvučnosti: deset > *petdeset > pedeset deset > *šcstdcsct > šezdeset. Prema posebnim pravilima, unutar riječi nc bilježimo gubljenje glasova: a) u superlativu pridjeva ako pridjev počinje glasom j: najjasniji, najjednostavniji, najjeftiniji, najjužniji, najjači...; b) u tvorenicama (ponajviše složenicama) koje bi gubljenjem zapornika gubile i ja-snocu: naddržavni, preddiplomski, kilogrammetar, izvannastavni, superrevizija, postturski, nuzzarada... Primjereno je u pisanju (ne u izgovoru) bilježiti d i t ispred c, č u oblicima ime-nica s nepostojanim a u završetku -dac, -dak, -tac, -tak, -tka, ako je taj završetak ispred otvornika: dc: ledac > ledca, ledci razgodak > razgodci mladac > mladca, mládci isejedak > isejedci jadac > jadca, jadci zadák > zadci sudac > sudca, sudci tc: mlatac > mlatca, mlatci zadatak > zadatci bratac > bratea, bratci napitak > napitci leták > letci zagonetka > zagonetci svetac > svetea, světci pripovijetka > pripovijetci dč: mladac > mladčev sudac > sudce; sudčev tč: bratac > bratče mlatac > mlatčev svetac > svetče; svetčev Ako je ispred završetka -tak zapornik, t se u oblicima ne gubi: listak, listka, listci; naprstak, naprstka, naprstci. U oblicima i tvorenicama imenice otac ne bilježimo t ispred c, č, nego t ispada: otac > oca, oci oče, očevi; očev Nc bilježimo gubljenje t ako je t na granici dometka -ski, -stvo pa se u pismu (ne u izgovoru) ostvaruje ts: hrvatski, bratski; hrvatstvo, bratstvo... Ako je st završetak tudice od koje tvorimo pridjev, ostvaruje se u pismu skup stn: azbestni, aoristni, balastni, damastni, protestní... N ispred b, p bilježimo samo u složenicama: izvanbračni, jedanput..., Dc, tc bilježimo u riječima na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak, -tka, a u izvedenicama bilježimo m: obrambeni, stambeni... osim u otac. 30 31 Hrvatski š k o I s k i pravopis Veliká i mala početná slova VELIKÁ I MALA POČETNÁ SLOVA 29. Velikim se početnim slovom pišu: 1. vlastita imena a) Osobná imena, prezimena i nadimci. b) Imena národa i njihovih pripadnika. c) Višečlana vlastita imena nascljenih mjesta, država i kontincnata u kojih se sve riječi pišu velikim početnim slovom osim veznika i prijedloga. U ostalih se višečlanih imena velikim slovom piše prva riječ, a od ostalih riječi samo ona ko-ja je vlastito ime i koja bi se i izvan višečlanoga naziva pisala velikim slovom. d) Imena stanovnika kontincnata, država i naseljenih mjesta. 2. prva rijcč u rcčcnici 3. riječi iz počasti. VELIKO POČETNO SLOVO Vlastita imena 30. Velikim se početnim slovom pišu vlastita imena te imenice ili pridjevi kojima ih za-mjenjujemo i u službi su vlastitoga imena: 1. a) osobná imena i prezimena: Dunja, Maja, Igor, Vlado; Gundulič, Matoš, Milčetič; Ljudevit Gaj, Antun Mažuranič, Hugo Badalič... b) Prvo se piše ime, a onda prežime. Ako pišemo prvo prežime, a potom ime (zbog abecednoga rcda ili drugog razloga), poslijc prezimena pišemo zarež: Gaj, Ljudevit; Mažuranič, Antun; Badalič, Hugo. 2. a) nadimci: Braco, Kičo, Stari, Kušo, Pepo... b) Nadimci i atributi srasli s imenom ili prezimenom pišu sc velikim početnim slovom: Pipin Mali, Karlo Veliki, Petar Krešimir Četvrti, Nikola Šubič Zrinski... Prvo se piše ime, a onda prežime. Ako prvo napišemo prežime, izmedu prezimena i imena pišemo zarež. 3. a) imena božanstava, mitoloških biča, biča u religijama: Jupiter, Moloh, Afrodita, Hera, Pegaz, Sotona, Belzebub, Lucifer, Mefisto... b) Ako jc koje od tih imena u službi opče imenice, piše sc malim slovom: Onaj stari lucifer samo prigovara cijele dane. Zla je kao sotona. Isto se tako imenice vrag i davao píšu malim slovom. c) imenice Bog, Isus, Blažena Djeviua Marija, Duh Sveti, Sveto/Presvelo Trojstvo, kao i imenice kojima ih obično zamjenjujemo: Svevišnji, Svemoguči, Krist, Spa-sitelj, Otkupitelj, Mesija, Učitelj, Jaganjac Božji, Djevica, Gospa, Bogorodica; prema istom se načelu piše i Majka Božja Bistrička, Gospa Lurdska, Gospa Medimurska... d) velikim se početnim slovom pišu i židovská i muslimanska imena Boga: Jahve, Alah. e) Kada se imenica Bog upotrijebi kao opča imenica, piše se malim početnim slovom: Davor je slavenski bog rata. Grčki bog Zeus bog je Olimpa. 4. a) imena koja dajemo životinjama: Brundo (medvjed), Bijeli Očnjak, Sivko (pas), Mucucu (mačak), Kiki (papigica)... b) prva riječ u stručnom latinskom nazivu biljke ili životinje: Felis leo (lav), Viola odorata (ljubica)... c) Nazivi sc životinjskih pasmina i biljnih vrsta, kao i opče imenice za životinje i biljke, pišu malim početnim slovom: bernardinac (pas), angora (mačka ili zec), šišulja (pšenica), lužnjak (hrast). 5. a) imena národa i njihovih pripadnika: Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Nijemci, Nijemac, Njemica; Romi, Rom, Romkinja; Židovi, Židov, Židovka; Madžari i Madari, Madžar i Madar, Madžarica i Madarica... b) Ako je ime sraslo s niječnicom ne- ili kojom drugom riječju, piše se malim početnim slovom: nehrvat, velikohrvat, poluhrvat, lažihrvat... 6. sve riječi u imenima kontinenata, država, gradova, sela, zaselaka, osim veznika i prijedloga: Afrika, Azija, Australija, Európa, Južná Amerika, Sjeverna Amerika, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Sjcdinjcnc Američkc Dŕžave, Au-stro-Ugarska Monarhija, Vatikán, Zagreb, Osijek, Babina Greda, Široko Polje, Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okičem... Velikim se početnim slovom piše i imenica kojom obično zamjenjujemo službeno ime: Hrvatska, Bosna, Amerika, Austro-Ugar-ska, Sveta Stolica, Stari Svijet (Európa), Novi Svijet (Amerika), Crni Kontinent (Afrika), Lije-pa Naša (Republika Hrvatska)... 7. imena stanovnika kontinenata, država, pokrajina, otoka, naseljenih mjesta: Afri-kanac, Afrikanka; Europljanin, Europljanka; Austrijanac, Austrijanka; Slavonac, Slavonka; Zagorac, Zagorka; Ličanin, Ličanka; Posavac, Posavka; Osječanin, Osječanka; Zagrepčanin, Zagrepčanka; Dugootočanin... Imena národa i njihovih pripadnika pišu se velikim početnim slovom: Hrvati, Hrvat, Hrvatica. 32 33 Hrvatski školskí pravopis Veliká i mala početná slova 31. Velikim se početním slovom pišc svako jednočlano ime, a u višečlanih se imena veli-kim početnim slovom piše prva riječ, a od ostalih riječi samo ona koja je vlastito ime i koja bi se i izvan imena pisala velikim početnim slovom, tc imena kojima ih zamjenju-jemo i u službi su vlastitoga imena: 1. zemljopisna imena (osim navedenih u 30.6.): Hvar, Rab, Dugi otok, Kornatski otoci, Jadransko more, Allanlski oceán, Kvamerski zaljev, Hvarski kanál, Plit-vička jezera, Podravina, Podunavlje, Slavonija, Hrvatsko zagorje, Ravni kotari, Papuk, Zagrebačka gora, Grapčeva špilja... Valja razlikovati politicko ime Istočna Európa od zemljopisnoga pojma istočna Europa gdjc istočna nije dio imena, nego označuje istočni dio Európe, a isto tako i Zapadna Europa, západná Europa. Kada Istok. Jug, Západ, Sjever znače politička područja, pišu se velikim početnim slovom, a kada znače strane svijeta pišu se malim početnim slovom. Razlikuj! U Zapadnoj Europi demokracija je razvijena, a u Istočnoj se Europi tek razvija. Vise joj odgovara klima zapadne Europe, nego istočnc Na Západu se bogatije živi. Na západu zalazi šunce. 2. imena nebeskih tijela: Danica, Mjesec, Šunce, Zemlja, Kumova slama, Mliječna staza, Veliki medvjed... 3. a) imena ulica, trgova, dijclova grada, prometnica (mostová, tunela, autocesta): Stepinčeva ulica, Ulica grada Vukovara, Vukovarska ulica, Trg bana Josipa Je-lačiča, Trg Svetoga Trojstva, Tvrdá, Kantrida, Stradun, Gornji grad, Autocesta Zagreb-Karlovac, Tunel Učka, Maslcnički most, Jadranskí most, Most slobode... b) Kada je opča imenica: ulica, trg, most, tunel, autocesta... prva riječ u imenu, piše se velikim početnim slovom, a ako nije prva riječ, piše se malim slovom: Trg bana Josipa Jelačiča, ali: Jelačičev trg. 4. imena vjcrskih blagdana i državnih praznika: Božič, Uskrs, Sveti Nikola, Nova godina, Dan domovinske zahvalnosti, Dan antifašistické borbe, Prvi svibnja, Praznik rada... Kad ime počinje brojkom, riječ iza brojke piše se malim početnim slovom ako je opča imenica ili odnosni pridjev izveden dometkom -ski od vlastite imenice: 1. svibnja, VI. kastavski dani kultuře, 1. osječki dani Matice hrvatske... Kad je riječ iza brojke vlastita imenica ili pridjev od nje izveden dometcima -ov, -ev, -in, piše se velikim početnim slovom: 5. Marulovi dani u Splitu, 10. Krležini dani u Osijeku. 5. a) imena škola, fakulteta, ustanova, društava, instituta, tvornica, poduzeča, organi- zacija, političkih stranaka, vojska i njihovih ustrojbenih jedinica: Osnovna škola Franje Krežme, Matematická gimnazija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za suvremeni hrvatski književni jezik, Katedra za književnost, Crveni křiž, Društvo hrvatskih književnika, Školská knjiga, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Županijski sud u Osijeku, Javno pravo-braniteljstvo Republike Hrvatske, Tvornica duhana Rovinj, Liberálna stránka, Demokratski centar, Hrvatska vojska, Glavni stožer Hrvatske vojske... b) Ime koje se obično upotrebljava namjesto službenoga, piše se prema istom pravilu: Na sjedni-ci Akademije izabrani su novi akademici, U Institutu je nastao Jezični savjetnik, U Saboru donose nove zákone, Zapovjednik Stožera danas je posjetio Zadar... c) imena crkava kada znače vjerske zajednice: Katolička crkva u Hrvata, Crkva u Hrvata, Anglikánska crkva, Ruska pravoslavná crkva... (Ako crkva znáči gradevinu, tada se piše malim početnim slovom, v. 31.9.) 6. a) imena županija, nadbiskupija, mjesnih zajednica, ureda: Zagrebačka županija, Osječko-baranjska županija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Vrhbosanska nadbiskupija, Mjesna zajednica Gornji grad, Matiční ured... b) Ta se imena mogu upotrijebiti kao opce imenice i tada se pišu malim početnim slovom. Kazlikuj! Rodni list može se dobiti u matičnom uredu. Rodení u Osijeku rodni list mogu dobiti samo u Matičnom uredu u Osijeku. Po krsni list mora se iči u župni ured. Moje je krštenje zabilježeno u Župnom uredu crkve svetoga Antuna. Gornjogradani se brinu za čisti okoliš mjesne zajednice. Odlukom Mjesne zajednice Gornji grad čisti se okoliš. 7. imena javnih skupova, kongresa, simpozija, konferencija, sjednica: Znanstveni skup o Miroslavu Krleži, 1. hrvatski slavistickí kongres... 8. imena odličja i nagrada: Red bana Jelačica, Nobelova nagrada... 34 U višečlanih se vlastitih imena naseljenih mjesta, država i kontinenata sve nječi (osim veznika i prijedloga) pišu velikim početnim slovom. U višečlanih imena ulica, trgova, dijelova grada i prometnica prvi se član uvijek piše velikim slovom, a od ostalih samo ako je vlastito ime. 35 Hrvatski školski pravopis Veliká i mala početná slova 9. imcna gradevina, spomcnika, prometala, objckata: hotel Osijek, hotel Astorija, crkva svetog Petra i Pavla, crkva svetog Antuna, crkva sv. Lucije, Berlínski zid, Kineski zid, Eiffelov toranj, Kip slobode, vlak Podravka, brod Jadran, knjižara Nova, knjižara A. G. Matoš, tržnica Gaj, restoran Bonus... Opéa imenica: crkva - u značenju sakrálne gradevine píše se maliní slovom. Valja razlikovati dva načina pisanja: — ako uz ime crkve dolazí imenica crkva, tada se prva riječ u ímenu crkve, ako nije vlastito ime, piše malim početním slovom: crkva svetoga Antuna, crkva svetog Petra, crkva svete Lucije — ako uz ime crkve ne dolazi imenica crkva, tada se prva riječ piše velikim početním slovom: Sveti Petar, Světí Antun, Sveta Lucija. 10. a) zaštiócna imcna proizvoda: konjak Zrinski, pivo Tomislav, Osjcčko pivo, vinjak Trenk, vino Vrbnička žlahtina... b) Ako je riječ o zaštičenom ímenu iz stranoga jezika, piše se izvorao prema pravopisu ježíka iz kojega dolazi ime: parfém Naomagic, cigarete Marlboro, pivo Tuborg, televizor Panasonic, prašak za pranje Ariel, lijek Oikamid, automobil Mazda Premacy, brijača britvica Gillette... c) Kada se zašticcno ime upotrebljava u značenju opčega pojma, a ne kao posebno ime proizvoda, piše se prilagodeno hrvatskomu jeziku i malim slovom: mazda, opel, džip, folksvagen, aspirin, acisal, marlboro... Zbog toga valja razlikovati kada je ime upotrijebljeno kao opéa imenica, a kada kao vlastita: Razlikuj! U posljednje se vrijeme dobro prodajů mazde, a najviše Mazda Premacy. Od svih žileta upotrebljavamo samo Gillette. 11. a) imena i naslovi knjiga i umjetničkih djela, znanstvenih radova, zákona, filmová, časopisa, novina, molitava: - knjiga: Zlatarovo zlato, Hrvatski pravopis, Povijest glazbc - slika: Hrvatski narodni preporod (ali: hrvatski národní preporod ako se odnosi na kulturní i politickí pokret. v. 34.1.b) - znanstveni rad: Latinica u Hrvata - zákon: Zákon o radu, Zákon o obitelji - film: Tko pjeva, zlo ne misii, Profesor Baltazar - časopis: Jezik, Filologija, Hrvatska revija, Priroda, Geološki glasnik - novine: Hrvatsko slovo, Vijenac, Vjesnik, Večernji list - molitve: Očcnaš, Zdravomarija - naslovi: Kazališni dogadaj sezoně (novinski naslov), Poživ gradanstvu na kaza-lišnu pretplatu (naslov promidžbenog letka)... b) poglavlja pojedinih djela: U poglavlju Kako sepišupojedini glasovi Brozov pravopis propisuje i oblik: pogrješka. c) skračeni nazivi pojedinih djela: U Ústavu piše daje hrvatski jezik službeni u Re-publici Hrvatskoj. (Ustav = Ustav Republike Hrvatske), U Slovuje objavljen za-nimljiv članak. (Slovo = Hrvatsko slovo)... d) nazivi nastavnih predmeta: Utorkom imamo dva sata Hrvatskoga jezika. (nastav-ni predmet), Volim hrvatski jezik! (jezik). Nazivi se nastavnih predmeta mogu pisati i malim početním slovom. 12. imena jasno vremenski utvrdenih povijesnih dogadaja: Prvi svjetski rat i I. svjet-ski rat, Drugi svjetski rat i II. svjetski rat, Domovinski rat, Francuska revolucija, Bitka kod Siska, Krbavska bitka, Bitka za Vukovar, Oluja, Bljesak... 13. odnosni pridjevi na -ov, -ev, -in (-ji u Božji) izvedeni od vlastitih imena: Dunjin, Majin, Vladin, Gundulicev, Matošev, Pepin, Bracin; Jupiterov, Spasiteljev, Kristov, Isusov, Božji, Gospin, Brundov; Hrvatov, Slavončev. Odnosni pridjevi na -ski, -evski i -ovski pišu sc malim slovom: hrvatski, slavonski, európski, dugootočki, gundulicevski... Riječi iz počasti 32. Iz počasti se i poštovanja pišu velikim početním slovom: 1. a) osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu množine kojima sc obračamo jednoj osobi u pismu: Poštovani gospodine, primila sam Vaše pismo i zahvaljujem Vam. b) Obračamo li se večemu broju osoba, zamjenice se pišu malim početním slovom: Poštovana gospodo, primila sam vaše pismo i zahvaljujem vam. 2. a) nazivi vrhovnih poglavara država i odnosni pridjevi izvedeni iz naziva: Predsjednik, Predsjednikov; Kralj, Kraljev; Car, Carev; Šah, Šahov; Papa, Papin... b) Píše li se naživ uz ime, piše se malim početním slovom pa valja razlikovati: Čuli smo Papinu molitvu. Čuli srno molitvu pape Ivana Pavla. 3. nazivi kojima se tituliraju poglavari u izravnom obračanju: Svetost, Vaša Svetosti (samo za Papu); Uzoritost, Vaša Uzoritosti (samo za kardinale); Veličanstvo, Vaše Vcličanstvo, Ekscelencija, Vaša Ekscelencijo... Tako se mo-že pisati i u neizravnom obračanju: Njegovo Veličanstvo, Njegova Ekscelencija... 36 Crkva se piše velikim početním slovom ako značí vjersku organizaciju, a ako značí sakrálnu gradevinu, piše se malim početním slovom. Odnosni pridjevi na -ov, -ev, -in, pišu se velikim početnim slovom. 37 Hrvatski školski pravopis Veliká i mala početná slova 4. a) titula kojom obično zamjenjujemo ime dobro nam poznáte osobe, a dajemo joj posebnu vážnost: Poštovani Profesore! b) Ako je titula uz ime, piše se malim slovom: Poštovani profesore Jonke! c) Titule se u neizravnom obraóanju opcenito pišu malim slovom (admirál, rektor, savjetnik, dekan, provincijal, biskup, opat, v. 34.2.), bez obzira slijedi li iza njih ime, a isto tako i u izrav-nom obračanju ako ne zamjenjuju ime dobro nam poznáte osobe. Prva riječ u rečenici 33. Velikim se početnim slovom piše prva riječ u rečenici: Molim, što kážeš? Nisám čuo, buka je s ulice. Molim te, ponovi! Prva je riječ u rečenici i prva riječ upravnoga govora pa i tu riječ pišemo velikim početnim slovom: Řekli su: "Doéi černo i sljedece ljeto." Ako je u upravni govor umetnut nepripadajúci mu dodatak, nastavak se upravnoga govora piše malim slovom: "Doči čemo", řekli su, "i sljedece ljeto." U pismima (i različitim dopisima) može se pisati na dva načina: Dragi brate! Dragi brate, Jučer srno stigli na Hvar... jučer srno stigli na Hvar... Iza uskličnika počinje nova rečenica Iza zareza ne počinje nova rcčcnica pa j u pišemo velikim početnim slovom. pa pišemo malo početno slovo. (automobil prema imenu Mercedes), bojkot (protestno suzdržavanje od kakve djelatnosti prema imenu Boycott)... b) društveni i kultúrni pokreti, povijesna razdoblja: srednji vijek, reformacija, renc-sansa, ilirizam, hrvatski narodni preporod, zagrebačka íllološka škola... c) pripadnici ili sljedbenici društvcnih i kulturnih pokreta, političkih stranaka, crkve-nih redova, klubová, organizacija: ilirac, aristotelovac, maretióevac, haesesovac, pravaš, franjevac, benediktinac, hajdukovac, kohortaš, nobelovac... 2. imenice koje uz osobno ime znače zanimanje, položaj, titulu; atribut sveti uz imena svetaca: kralj Tomislav, Smail-aga Čengic, dr. Jonke, profesor Ivšič, akademik Finka, sveti Antun, sveti Nikola, sveti Petar. Hoče li se atribut sveti pisati malim ili velikim početnim slovom zavisi o tome je li atribut uz ime svetea, je li prva riječ u imenu blagdana (v. 31.4.) ili je prva riječ u imenu crkve (v. 31.9.). Razlikuj! sveti Antun (svetac) Sveti Antun (blagdan) Sveti Antun (crkva) crkva svetog Antuna 3. odnosni pridjevi na -ski (-ovski, -evski) postali od vlastitih imena: haesesovski, gundulicevski, hrvatski, slavonski, európski, americkí, dugootočki, babogredski, malološinjski... MALO POČETNO SLOVO 34. Malim se početnim slovom pišu opce imenice: ljudi, čovjek, biljka, hrást, životinja, bernardinac, žito, nebo... Malim se početnim slovom takoder pišu: 1. a) mjerne jedinice, predmeti i drugi pojmoví nastali prema vlastitom imenu: amper (mjerna jedinica prema imenu Ampěre), kulon (mjerna jedinica prema imenu Coulomb), makadam (cesta posuta tucanikom prema imenu McAdam), mercedes 38 Velikim se početnim slovom piše osobná zamjenica za 2. osobu množině kojom se s poštovanjem obračamo jednomu sugovorniku. Odnosni pridjevi na -ski pišu se malim početnim slovom. 39 Hrvatski školskí pravopis Tučtice TUDICE 35. Tudice se pišu na dva načina, ovisno o tome je li tudica vlastito ime ili je opča imeni-ca. Pisanje tudica zavisi i o tom kojim se pismom služi jezik iz kojega nam tudica do-lazi: latinicom, čirilicom ili kojim drugim pismom. 1. Opce imenice u načelu pišemo prema izgovoru u jeziku iz kojega potječu, bez obzira kojim se pismom služi taj jczik. Ako jczik iz kojega tudica potječe ima glasove koje nema naš jezik, tada se ti glasovi prilagoduju hrvatskima. 2. Vlastita imena pišemo različito, zavisno o pismu jezika iz kojega potječu. a) Ako se jezik služi latiničnim pismom, vlastita sc imena pišu onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. b) Ako se jezik služi čiriličnim pismom, vlastito ime prenosimo u latinicu preslov-ljavanjem éirilice u latinicu. c) Ako se jezik služi kojim drugim pismom, tada sc vlastito ime piše prema službe-nom latiničnom liku koji upotrebljava taj jezik. d) Strana zemljopisna imena cesto su ulazila u naš jczik putem jezika posrednika: engleskoga, njemačkoga, francuskoga ili talijanskoga jezika pa se u nas udo-maóilo zemljopisno ime uobičajeno u jeziku posredniku. Tako su udomačeni oblici: Ganges, Deltu..., a službeni im je latinični lik: Ganga, Dilli... Přednost valja dati službenomu latiničnomu liku, onomu koji se upotrebljava u jeziku iz kojega ime potječe. To ne vrijedi za imena navedena u iducem paragrafu. e) Tuda zemljopisna imena koja se odavna upotrebljavaju u hrvatskome jeziku i ko-ja su dobro udomačena, pišu se prema obliku koji je kulturno-povijesno uobi-čajen: Atena, Beč, Budimpešta, Krakov, Moskva, Rim, Tokio... f) Imena država pišu se prilagodena hrvatskomu jeziku: Gruka, Indija, Luksem-burg, Poljska, Rumunjska, Švédska... Tuda vlastita imena pišemo izvorno, a tude opce imenice prema izgovoru. TUDA VLASTITA IMENA 36. Tuda vlastita imena, ako potječu iz jezika koji se služi latiničnim pismom, pišu se onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu, izvorno: Boccaccio, Beethoven, Colorado, Hugo, Shakespeare, New York, Cambridge, Bochum... Ako potječu iz jezika koji se služi čirilicom, vlastita imena preslovljavamo iz éirilice u latinicu: Amejt > Angel, Kupo > Kiro. 37. 1. Tuda vlastita imena prilagoduju se oblično i tvorbeno hrvatskomu jeziku tako da im se pridodaju hrvatski nástavci i dometci. Prema opčem pravilu bilježi se pravopisní lik koji je sukladan izgovornomu liku do nástavka ili dometka. Primjerice, pisanomu liku Shakespeare odgovara izgovorni lik /Šekspir/, a izgovornim likovima /Šekspi-ra/, /Sekspirov/ odgovaraju pisani likovi Shakespearea, Shakespeareov jer do nástavka -a ili dometka -ov izgovaramo /Šekspir/ što bilježimo kao Shakespearea, Shakespeareov. 2. Prema opčem pravilu, nástavci i dometci pridodaju se potpunomu pravopisnomu liku imena (jer je takav pravopisní lik sukladan izgovornomu liku do nástavka ili dometka): Hugo, Hugoa, Hugou, Hugoov Mérimée, Mériméea, Mériméeu, Mériméeov Sermage, Sermagea, Sermageu, Sermageov Kállay, Kállaya, Kállayu, Kállayev Nagy, Nagya, Nagyu, Nagyev Chile, Chilea, Chileu Dumas, Dumasa, Dumasu, Dumasov. 3. Prema opčem pravilu, nástavci i dometci pridodaju se pravopisnomu liku imena bez završnoga Otvornika (jer je takav pravopisní lik sukladan izgovornomu liku do nástavka ili dometka): Boccaccio, Boccaccia, Boccacciu, Boccacciev Gioconda, Gioconde, Giocondi, Giocondin Giacomo, Giacoma, Giacomu, Giacomov Colorado, Colorada, Coloradu Chicago, Chicaga, Chicagu Perugia, Perugie; Brescia, Brescie (Ali pišemo: Perugi, Bresci jer ne pišemo lik s dva i: *Pcrugii, *Brescii.) Champagne, Champagne, Champagni Rosette, Roscttc, Rosetti, Roscttin. Tuda vlastita imena pišu se onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. 40 41 Hrvaiski školskí pravopis T u čti c e 4. a) Ako osnova tudega vlastitoga imena završava na i, y, ee koje se čita kao i, tada se ta osnova u oblicima (osim nominativa) i pridjevnim tvorenicama proširuje sa j (prema pravilima o pisanju slova j, v. 12.) i na takvu se osnovu dodajú nástavci i do-metci: Petófi, Petôfija, Petófíju, Petóíljev Leopardi, Lcpardija, Leopardiju, Leopardijev Vigny, Vignyja, Vignyju, Vignyjev Attlee, Attleeja, Attleeju, Attleejev. Razlikuj! Iniena u koja se ne umece j Imena u koja se umeče j jer se završno i, y, ee jer se završno i, y, ee ne číta kao i: čita kao i: Boccaccio, Boccaccia Vigny, Vignyja Nagy, Nagya Attlee, Attleeja Kállay, Kállaya Petôfi, Petôfija Mérimée, Mériméea Leopardi, Leopardija b) Talijanska imena s pravopisním likom na -ca i -co (izgovomo ka, ko) tvore pa-dežne oblike prema opóem pravilu, ali u pridjevnim oblicima umjesto c piše se (i izgovara) k: Petrarca, Petrarce... ali: Petrarkin Tosca, Tosce... ali: Toskin Fra Angelico, Fra Angelicu... ali: Fra Angclikov. 38. 1. Pridjevi na dometak -ski postali od imena država i naseljenih mjesta pišu se u iz-vornom pravopisnom liku do dometka -ski: Bochum, bochumski Kiel, kielski. Pridjevi postali od dobro udomačenih zemljopisnih imena koja se pišu prema uobičajenom iz-govoru, pišu se isto tako prema izgovoru: Luksemburg, luksemburški... 2. Pridjevi postali od osobnih imena na dometak -ski (-ovski, -evski) pišu se prema izgovoru: Shakespeare, šekspirovsko (kazalište) Baudelaire, bodlerovski (stih). TUDICE KOJE NISU VLASTITA IMENA 39. Tudice koje nisu vlastita imena prema opócm sc pravilu ne pišu izvomo, nego prema izgovoru u jeziku iz kojega potječu. Ako jezik iz kojega potječe tudica nema glasove i slova kao hrvatski jezik, tada se tudica glasovno i slovno prilagoduje hrvatskomu jeziku. Primjerice, franeusku riječ eretin glasovno i slovno prilagodujemo: kretén. 40. Odavna su u hrvatskom jeziku prihvačene i prilagodcnc tudice: aktualan, ofenziva, defenzíva, bataljun, Brijuni, milijun, šport, štrajk... 41. Tudice koje dolaze s engleskoga govornoga područja prilagoduju sc hrvatskomu jeziku i pišemo ih prema engleskom izgovoru, ali valja napomenutí da u njima pišemo dž, a ne d: bedž, deterdžent, džem, džez, džudo, džip, džins... 42. Od opčega se pravila može odstupiti pa i tudice kojc nisu vlastita imena možemo pisati izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu, a izvorno pišemo: 1. ustaljcne medunarodne glazbene nažive: adagio, allegro, fortissimo... i ostale medunarodne nažive kao što su: porto franco, poste restante... 2. riječi kojima želimo istaknuti podrijello (iako postoji prilagodena riječ): hardware, software, toilette... Te se riječi mogu pisati i u prilagodenom obliku: hardver, softver, toalet..., a tako ih je i bolje pisati. Tuda se imena hrvatskomu jeziku prilagoduju tako da se izvorno napísanom imenu Tudice koje nisu vlastita imena pišu se prema izgovoru u jeziku iz kojega potječu. pridodaju padežni nástavci i tvorbeni dometci. 42 43 Hrvatski školskí pravopis Sastavljeno i rastavljeno pisanje sastavueno I rastavljeno pisanje OPČA NAČELA SASTAVLJENOGA P1SANJA 43. Napisana je riječ niz slova izmedu dviju bjelina i ima neko značenje. Dvije ili više riječi mogu se sastaviti ako sastavljene daju novo značenje, različito od onoga kada bi bilc odvojeno napísane. Takve se rijcči tada pišu sastavljeno kao jedna riječ, a tako na-stalu riječ smatramo složenieom. Složenica nastaje: 1. kada sastavljanjem dviju riječi nastaje riječ novoga značenja: Pogledao me u oči. /Došao je noci Božiča. Pjevači paze na glas. /Govori naglas. Jedan put je kamenit. /Samo jedanput óu reči! Ne srecu, nego nesrecu mi žele. Ako riječi napisane sastavljeno ili rastavljeno imaju isto značenje, ne treba ih sastavljeno pisati: Pogledajmo, na primjer, ovu sliku. /Pogledajmo, *naprimjer, ovu sliku. 2. kada jedan od dijelova sastavljene riječi nema samostalno značenje i ne upotreb-ljava se izvan složenice: neprestano (*prestano nije samostalna riječ) poluotok (*polu nije samostalna riječ) velesajam (*vele nije samostalna riječ). 44. Riječi se sastavljaju spojnicom ako su polusloženice. Polusloženice su uobičajene i ustaljene sveze riječi u kojima sváka riječ zadržava svoje značenje i svoj naglasak: spômén-plôča, cŕno-bijéla (ploča), LTčko-sénjskä (županija), ämo-tämo, povúci-potégni... Polusloženice kojc pripadajú promjenjivim vrstama riječi mijenjaju samo posljednji sastavni dio: spo-men-ploča, spomen-ploči, spomen-ploču... i po tom se jasno razlikuju od uobičajenih i ustaljenih sveza riječi koje nisu polusloženice i kojima su svi sastavni dijelovi promjenjivi: čovjek žaba, čovje-ka žabe, čovjeku žabi... Sastavljeno se pišu one riječi čijim je sastavljanjem dobiveno novo značenje. IMENICE 45. Imenicc sc pišu sastavljeno kada im je prvi dio 1. imenička, pridjevna, brojevna, glagolska i príložná osnova: člankopisac, polubog, veleučilištc, maloprodaja, tromeda, vadičep... 2. predmetak domačega ili stranoga podrijetla: bezvjernik, nadšumar, predstraža; paravojska, arhidakon, vicekancelar... 3. riječ - auto, foto, kino, rádio: autocesta, autobiografii a, fotoaparát, fotoreportér, kinopredstava, radiopostaja (ali pišemo: Rádio Zagreb jer rádio znači radioposlaju)... 4. mjerna jedinica: ampersat, kilovoltamper, megavatsat... 5. niječna čestica ne: neradnik, nerad, nemoc, nemir, nesreča, nesretnik... 46. Sastavljeno se pišu imena stanovnika onih naseljenih mjesta koja se inače pišu rastavljeno: Babina Greda - Babogredac, Dugo Selo - Dugoselac, Širokí Brijeg - Širokobriježanin... 47. Imenice se sastavljaju spojnicom 1. ako se prva riječ u stalnoj imeničkoj svezi ne sklanja: spomen-ploča, lovor-vije-nac, rak-rana; bruto-težina, neto-dohodak, pire-krumpir, džez-sastav, pop--glazba... Bez spojnice i rastavljeno pišu se stalne imeničke sveze — ako se obje imenicc sklanjaju: čovjek žaba (čovjeka žabe, ljudi žabe); čovjek zvijer (čovjeka zvijeri), kamen temeljac (kameňa temeljca)... ako je prva riječ nesklonjivi pridjev stranoga podrijetla: drap haljina, mini suknja, portabl televizor... — ako su nazivi časnički činovi: generál bojnik, generál pukovnik. 2. ako je prva riječ, slovo ili simbol: a-sklonidba, e-pošta, H-bomba, x-noge, o-no-ge... (Ako je prva riječ kratica koja zamjenjijje pridjev, piše se bez spojnice: TV program = televizijski program, VKV djelatnik = visokokvalificirani djelatnik...) 3. ako spojnica znači od-do: raketa zemlja-zrak (raketa od zemlje do zraka) 4. u dvostrukih ženskih prezimena: Ivana Brlič-Mažuranió, Ruža Pospiš-Baldani... (Dvostruka sc muška prezimena pišu bez spojnice: Andrija Kačié Miošič...) Imenice sc s početním dijelovima auto, foto, kino, rádio pišu sastavljeno. 44 45 Hrvatski školski pravopis Sastavljeno i rastavljeno pisanje PRIDJEVI ZAMJENICE 48. Pridjevi se pišu sastavljeno kada im je prvi dio 1. osnova sa spojnikom -o-: dvokrevetni, maloljelan, punoljetan, vlastoručan... 2. predmetak domačega i stranoga podrijetla ili riječ stranoga podrijetla: bezglasan, dužobalni; atipičan, antiteroristički; brutodruštveni, hipermoderan... 3. niječna čcstica ne: nelijep, nedrag, neveseo... 4. prilog koji poblíže označuje pridjev: mnogopoštovani, vrlocijcnjeni; jasnožut, zagasitoerven, svjetložut... (Ako prilogom posebice ističemo pridjev, tada prilog pišemo rastavljeno od pridjeva pa valja razlikovatí: Mnogo poštovani gospodine!/Na skupu su bila mnogopoštovana gospoda.) 49. Sastavljeno se pišu pridjevi izvedeni od imena naseljenih mjesta koja se inače pišu rastavljeno: Babina Greda babogredski, Dugo Selo dugoselski. 50. Sastavljeno se pišu pridjevi postali od sveze pridjeva i imenice: književna povijest > književnopovijesni, jezična povijest > jezičnopovijesni, književni jezik > književno-jezični, srednja Europa > srednjoeuropski... 51. Pridjevi se sastavljaju spojnicom 1. ako su oba pridjeva značenjski ravnopravna, prvi se dio ne sklanja, a postali su od dvaju (ili triju) pridjeva: hrvatsko-madžarska granica (granica je i hrvatska i madžarska) crveno-bijelo-plava zástava (zástava je i crvena i bijela i plava) Ličko-senjska Županija (županija je i lička i senjska) književno-jezični naživ (naživ je i jezični i književni) Razlikuj! književnnjezična povijest (povijest knjižcvnoga jezika) književno-jezična povijest (književna i jezična povijest) 2. 3. 4. ako su postali od dvostrukih ženskih prezimena: Brlič-Mažuranič, bajka Brlič-Mažuraničeve; Švel-Gamiršek, roman Svel-Gamiršekove... ako su postali od dvaju (ili više) imena: Broz-Ivekovičev rječnik, Brabec-Hra-ste-Živkovičeva gramatika, Kant-Laplaceova teorija... a£o im je prvi dio brojka ili slovo: 18-karatni prsten, a-sklonidbena vrsta. 52. Zamjenice tko, što, koji, čiji, kakav, kolik mogu se složiti s različitim predmetcima ili česticama i tada ih pišemo sastavljeno: svatko, svašta, svakoji, svačiji, svaka-kav... Medutim, zamjenice se mogu pisati i rastavljeno, a kada če sc pisati rastavljeno ili sastavljeno, ovisi o značenju koje želimo izreci jer se značenje mijenja pišemo li za-mjemcu rastavljeno ili sastavljeno s predmetcima: po, za, i, ni, ne ili česticama: god, put, bilo. Zbog toga valja razlikovati značenja i u skladu sa značenjem pisati. 1. a) Pokoji/po koji: Poneki/po neki: Ponešto/po nešto: Od mojih učeníka, samo je pokoji loš. Po koji si udžbenik došla? Samo su mi poneki dani bili teški. Otputovala je po neki umjetnički crtež. Ponešto se i zaboravi tijekom godina. Po nešto sam pošla, ali više ne znam po što. b) Sastavljenim pisanjem zamjenice i po, za, nastaju prilozi (v. 60.2.) ili veznik (v. 66.): pošto/po što: Pošto vam je voče? (prilog) Pošto proda luk, iči če kuči. (veznik) Po što li dolazi svaki dan? potom/po tom: Potom je nestao iz vidokruga. (prilog) Po tom je putu teško hodati. zatim/za tim: Zatim je zapjevala. (prilog) Za tim češ se djetetom natrčati! c) Zamjenice složené s ni, i pišu sc rastavljeno kada su s prijedlogom jer se prijed-log umece izmedu ni, i i zamjenice. Pamti! Valja! Ni za što na svijetu ne idi! Ni s čim nije zadovoljan. Ni od koga ne bježim. Ne valja! *Za ništa na svijetu ne idi! *S ničim nije zadovoljan. *Od nikoga ne bježim. Osječaš li strah i pred kim? Osjeéaš li strah *pred ikim? Imenice i pridjevi pišu se sastavljeno s niječnicom ne: nečovjek, nečovječan. Izmedu ni, i i zamjenice umeče se prijedlog: ni od koga, a ne *od nikoga. 46 47 Hrvatski školskí pravopis Sastavljeno i rastavljeno pisanje 2. a) Čestica god píše se sastavljeno sa zamjenicom kada značí: netko, nešto, itko, išta, nečiji, nekakav..., a rastavljeno od zamjenice kada znáči neograničenost, s ve: svatko, svašta, svačiji, svaki...: tkogod/tko god Zna li tkogod odgovoriti? (Zna li itko odgovoriti?) Možda tkogod zna gdje je knjiga. (Netko zna.) Tko god zna, neka se javi. (Svatko tko zna.) štogod/što god Znáš li štogod? (Znáš li išta?) Što god znáš, reci. (Reci sve što znaš.) Zamjenicama sastavljenim s god sklanja se prvi dio: tkogod, kogagod, komu-god...; štogod, čegagod, čemugod...; čijigod, čijegagod, čijemugod... b) Put i bilo piše se rastavljeno od zamjenice: koji put, svaki put, taj put; bilo kóji (koji bilo), bilo čiji (čiji bilo), bilo kakav (kakav bilo)... Ako se put piše sastavljeno sa zamjenicom, nastaje prilog: kojiput (katkad), svakiput (svagda)... (v. 63.). BROJEVI 53. Sastavljeno se pišu 1. glavm brojevi složeni s deset i sto: dvadeset, trideset, četrdeset; dvjesto, tristo, četiristo.... ali brojevi složeni sa stotina, tisuca, milijun, milijarda pišu se rastavljeno: dvije stotine, tri stotine, dvije tisuče, dva milijuna... 2. redni brojevi kada su složeni sa stoti, tisuči (tisučiti), milijunti, milijardni: dvje-stoti, dvijetisuči (dvijetisučiti), dvomilijunti, dvomilijardni... Sastavljeno se pišu i pridjevi složeni s brojcvima: petogodišnji, tisučugodišnji, tromjesečni, šesnaesto-mjesečni... 3. brojevne imenice kojima imenujemo razlomke: 1/54 = jedna pedesetčetvrtina (ali: 50/4 = pedeset četvrtina) 4. brojevni izrazi sastavljeni s česticom put: dvaput, desetput, trinaestput... Ti se brojevni izrazi mogu pisati i rastavljeno, ako svaka riječ čuva naglasak i druga ima lik púta: dva púta, deset púta... 54. Spojnicom se sastavljaju brojevi kada znače neodredenu vrijednost: dva-tri, sto-dvje-sto, tisuču-dvije, korak-dva, riječ-dvije..., kada se prvi dio riječi piše brojkom: 50-go-dišnjica (pedesetogodišnjica), 60-ih godina (šezdesetih), 30-godišnjak (tridesetogodišnjak). 55. Rastavljeno se pišu višečlani glavni i redni brojevi: dvadeset jedan, dvadeset prvi, pet-Sto trideset dva (ali: pet stotina trideset dva), petsto trideset drugi (ali: pet stotina trideset dru-gi). Višečlani se glavni brojevi mogu pisati sastavljeno samo u novčanom poslovanju: dvadesetjedan, petstotridesetdva... 48 Tkogod i tko god ne znače isto: tkogod = itko, netko; tko god = svatko. Višečlani se brojevi samo u novčanom prometu mogu pisati sastavljeno: tridesettri, a inače se pišu rastavljeno: trideset tri. 49 Hrvatski školskí pravopis Sastavljeno i rastavljeno pisanje GLAGOLI 56. Niječnica ne piše se rastavljeno od glagola; npr. ne gubim, ne znam, ne čitaj, ne dodoh, ne trče, nc bih, ne bijah... Tako se niječnica piše rastavljeno i od zanaglasnog oblika glagola htjeti: ne ču, ne češ, ne če, ne čemo, ne čete, ne če. Pamti! Niječnica ne samo se od glagola piše rastavljeno, a s ostalim se vrstama riječi piše sastavljeno. 57. Niječnica sc piše sastavljeno samo u glagola: 1. nemoj (nemojmo, nemojte), nemam (nemáš, nema, nemamo, nemate, nemajú, nemajúci) 2. nestatí, nestajati, nedostatí i nedostajati. 58. Kada se zanaglasnica ču, ceš, ce... nade iza infmitiva, infinitiv na -či piše se u punom obliku: doói ču, leči čete, peci češ, a infinitiv na -ti piše se bez završnoga -i: mislit ču, odmarat čete se, jest češ... 59. Spojnicom sc sastavljaju glagoli kada su u prenesenom značenju: rekla-kazala (u prenesenom značenju - ogovaranje, trač: Sve je to rekla-kazala), povuci-potegni (u prenesenom značenju - poteškoče: Bilo je povuci-potegni, ali srno pobijedili.), htio-ne htio, hočeš-ne češ... ili kada izriču suprotne radnje koje se ponavljaju: lezi-diži se, ulazi-izlazi... PRILOZI 60. Sastavljeno se pišu složeni prilozi 1. kada im jedan ili oba dijela ne mogu biti samostalne riječi i ne mogu biti izvan složenoga priloga: dokle, dotle, dovde, donekle (do se upotrebljava samostalno, ali ne i kle, tle, vde, nekle), obdan, obnoč (dan, noč se upotrebljavaju samostalno, ali ne i ob), nepřestáno, neprestance (ne se upotrebljava samostalno, ali ne i přestáno, prestance), preblago, prekasno, previse (pre se ne upotrebljava samostalno), sinoč, sučelice, uzastopce... 2. kada se oba dijela upotrebljavaju samostalno i u istom obliku u kojem su u složenom prilogu, ali rastavljenim se pisanjem mijenja značenje. Zbog toga valja razlikovati prilog od sveze riječi i u skladu sa značenjem pisati. Razlikuj! Prilog! Sveza riječi! Poznat je nadaleko. Pošao je na daleko putovanje. Dobio je odluku napismeno. Odluku dajemo na písmeno traženje. Učite naglas! Došao je na glas jer je pametan. Ubrzo se predomislila. Ne vjerujem u brzo rješenje. Doduše, dobar je, ali spor. To je skladba koja dopire do duše. Studij je, naime, težak. Na ime studenata stiže školarina. Podi tri koraka natrag. Naiči češ na trag velikoga medvjeda. Uistinu ti vjerujem. Doista vjeruje u istinu. Zalibože tebi nešto dati. Žali, Bože, njihove smrtne duše. Nije mi bogzna kako pomoglo! Samo Bog zna kako černo živjeti. Pošto je povrče? Po što si došao? Pogledaj nadesno Pogledaj na desno oko. 61. Zavisno o značenju, prilozi se pišu sastavljeno ili rastavljeno s česticom god, npr. gdjegod znáči negdje, a gdje god znáči bilo gdje. (Čestica god piše se s prilozima sastavljeno ili rastavljeno prema istomu pravilu kao i zamjenice, v. 52.2.a.) 50 Niječnica ne piše se rastavljeno od glagola, osim nemoj, nemam, nedostajem, nestajem. Gdjegod i gdje god ne znače isto: gdjegod = negdje, igdje, gdje god = bilo gdje. 51 Hrvatski školski pravopis Sastavljeno i rastavljeno pisanje Gdjegod/gdje god Kadgod/kad god 62. 63. 64. Možda se gdjegod mogu kupiti papuče. (Negdje se mogu kupiti.) Mogu li se gdjegod kupiti papuče? (Mogu li se igdje kupiti?) Gdje god potražiš, nema ga. (Bilo gdje da ga potražiš.) Mogao bi kadgod pospremiti stan. (Pokatkad pospremiti.) Kad god imaš vremena, dodi. (Bilo kad da imaš \Temena.) Zavisno o značenju, sveze prije podne, poslije podne, do podne, po podne pišu se sastavljeno ili rastavljeno. Sastavljeno pišemo ako označujú razdoblje prve ili druge polovice dana: prijepodne, dopodne (prva polovica dana: od jutra do podneva), poslije-podne, popodne (druga polovica dana: od podneva do večeri). Rastavljeno se pišu ako označujú vrijeme poslije ili prije podneva. Razlikuj! Cijelo dopodne igrali srno tenis. Deset minuta do podne došao je po mene. Prilozi se pišu rastavljeno od čcsticc bilo: bilo kad (kad bilo), bilo gdje (gdje bilo)..., a prilozi nastaju sastavljenim pisanjem zamjenice i nenaglašene čestice put: kojiput, svakiput... (v. 52.2.b). Spojnicom se sastavljaju prilozi suprotnoga značenja koji označavaju ponavljanje: iči gore-dolje, skretati lijevo-desno, teturati naprijed-nazad, hodati amo-tanio... 65. Rastavljeno se pišu sveze prijedloga i imenice u izrazima prencscnoga značenja - u frazemima: iči niz dlaku (ugadati), govoriti u vjetar (uzalud govoriti), povuči koga za nos (prevariti koga)... rastavljeno se pišu i izrazi: i te kako, i tc koliko, dobra večer, laku noc, dobro jutro, bolje reči, tako reci, na primjer, na žalost, na sreču, u ime... VĚZNICI 66. Věznici mogu nastati sastavljenim pisanjem nekih sveza riječi koje sastavljeno napisa-ne mijenjaju značenje. Zbog toga valja razlikovati značenja i u skladu sa značenjem pisári sastavljeno ili rastavljeno: pošto/po što Pošto prodá luk, iči če kuči. (veznik) Po što si došao? iako/i ako Nije kupio mlijeko iako srno ga zamolili. (veznik) Ako sad křene i ako požuri, stiči če na vlak. PRIJEDLOZI 67. Sastavljeno se pišu složeni prijedlozi 1. kada im dijelovi rastavljeno napisani ne mogu u rečenici stajati jedan do dru-goga: ispod krova (ali ne: *iz pod krova), posred kuče (ali ne: *po sred kuče), iz-medu ulica (ali ne: *iz medu ulica). Od navedenih prijedloga valja razlikovati prijedloge koji stoje jedan do drugoga i pišu se rastavljeno: postavi ljestve do pred krov, nose se suknje do ispod kolje-na, komadi tkanine od po dva metra... 2. kada se rastavljenim pisanjem mijcnja značenje. Zbog toga valja razlikovati značenja i u skladu sa značenjem pisati. R ad i kuj! Prijedlog! Sveza riječi! Uoči Božiča stižu nam gosti. Poglcdala ga je u oči. Namjesto pozdrava - ljutito lice! Ne ce doči na mjesto sastanka. Stajali su návrh planine. Popeli su se na vrh. Nadno čaše još je vina. Potonuli su na dno mora. Ako sastavljenim pisanjem riječi ne nastaje novo značenje, riječi valja pisati rastavljeno. Izrazi na žalost, na sreču, na primjer, u ime pišu se rastavljeno. 52 53 H r v a t s k i školskí pravopis Pravopisni znakoví RASTAVLJANJE RIJECI NA KRAJU RETKA 68. Ako natn cijela riječ ne stane u isti redak, rastavljamo ju na dva dijela tako da na kraju retka gdje je riječ rastavljena pišemo spojnicu, a riječ nastavljamo u sljedečem retku: Rijcči možc-mo rastavlja-ti. Opce je pravopisno pravilo da riječi rastavljamo po slogovima, a to znači: 1. ne rastavljamo jednosložne riječi: čaj, čin, prst, smrt, bijel, bijeg... 2. nc rastavljamo dvoslove i ije kojim bilježimo dvoglasnik. Parati! Nc valja! Valja! pol-je po-lje; sn-jegovié snje-govic hod-ža ho-dža obavi-jestiti obavije-stiti... Polusloženicc rastavljamo na mjestu spojnice, a spojnicu pišemo i na kraju jedno-ga retka i na početku drugoga: spomeň- hrvatsko- povuci- amo- -ploča -slovenskí -potegni -tamo. pravopisní znakoví TOČKA (.) 69. Točka se piše: 1. na kraju izjavne rečenice: Sunce zalazi. Uskoro ce súmrak. Valja požuriti kuči. 2. iza rednih brojeva napisanih i rimskim i arapskim brojkama, bez obzira na to kóji pravopisni znak slijedi iza točke (što znači da se točka kao znak rednoga broja piše i ispred drugih pravopisnih znaková - zareza, dvotočja, crtice, točke sa zárezom, navodnika, zagrade...): školská godina 2001./2002., poglavlje III., stranica 256., I. gimnazija... 3. iza kratice (osim složenih kratica i znaková za mjerne jedinice): itd., i dr., dr. sa, i sl., st., pov. UPITNIK (?) 70. Upitnik se piše: 1. na kraju upitne rečenice: Što ti je? Gladan si? Zedan? Umoran? 2. iza riječi ili rečcničnoga dijela kojim pitamo (tada se iza upitnika rečenica na-stavlja što znači da se nastavak rečenice piše malim slovom): Nešto pričaju, a što? to se ne čuje. I pošli su, kamo? ni to ne znam. iza rečenice u čiju činjeničnu točnost nismo sigurni, a tada se upitnik piše u za-gradi (?): Na Marsu je otkriven razvijeni oblik života (?). 54 Riječi na kraju retka rastavljamo po slogovima. Točka se piše iza rednih brojeva, i rimskih i arapskih, bez obzira na to koji pravopisni znak slijedi iza nje. 55 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní znakoví USKLIČNIK (!) 71. Uskličnik se piše: 1. na kraju usklične rečenicc: Májo! Brže! Zakasnit černo u školu! 2. iza usklične riječi u rečenici (tada se iza uskličnika rečenica nastavlja, a to znáči da se nastavak rečenice piše malim slovom): Po cijele dane tres! buum!, lupa i galama. 3. na početku pisma iza imena osobe kojoj je pismo upuóeno: Dragi brate! Jučer srno stigli na Hvar... Ako se umjesto uskličnika piše zarez, tekst se nastavlja malim početním slovom (v. 33.). 4. iza rečenice ili rečeničnoga dijela na kojí želimo upozoriti čitatelje, a tada se uskličnik piše u zagradi (!) ili s riječju (sic!): Gospoda u lisičjoj bundi (sic!) gor-ljivo se zalagala za záštitu životinja. (Čitatelje se upozorava da se zalagateljica za záštitu životinja i sama odijeva u krzno.) UPITNIK I USKLIČNIK (?!), (!?) 72. Upitnik i uskličnik pišu se na kraju rečenice u kojoj se uz pitanje izriče i čudcnjc, ushit, oduševljenje. Hočemo li prvo pisati upitnik ili uskličnik, ovisi o tom želimo li naglasiti pitanje (?!) ili usklik (!?): Dobio si peticu iz matematike?! (Naglašeno je piianje.) Dobio si peticu iz matematike!? (Naglašeno je oduševljenje.) ZAREZ (,) 73. Zarez pišemo da bi pisana poruka bila jasna i da bismo pismom točno zabilježili izgo-voreno. U govora je stánka izmedu riječi bitna za točno razumijevanje poruke, a u pi-sanju na mjestu stanke bilježimo zarcz. Zarez cesto može imati razlikovnu ulogu: Ne volim slatkiše. Ne, volim slatkiše. Da ima pravde na zemlji! Da, ima pravde na zemlji. Molim lijepo, pišite. Molím, lijepo pišite. To što si rekao meni, nije jasno. To sto si rekao, meni nije jasno. 74. Bez obzira na izgovornu stánku, zarez se piše prema načelima nizanja, naknadnoga do-davanja, suprotnosti: izmedu rečeničnih dijelova ili surečenica koje nižemo (nabraja-mo) pišemo zarcz; naknadno dodáni (umetnuti) rečenični dijelovi ili surečenice odva-jaju se od ostalih rečeničnih dijelova zárezom; zarez pišemo ispred suprotnih, isključnih i zaključnih nezavisnih surečenica. Nizanje 75. Nizanje (nabrajanje) 1. a) Istovrsni se rečenični dijelovi odvajaju zárezom: Na nastavi glazbenoga pjevamo, plešemo, sviramo. Davor, Ivica i Mario danas nisu na nastavi. Četirima vremenima izričcmo prošlost: perfektom, aoristom, imperfektom, plus-kvamperfektom. b) Ako istovrsne dijelove nižemo jedan ispod drugoga, zarez ne pišemo: Četirima vremenima izričemo prošlost: perfektom aorislom imperfektom pluskvamperfektom. c) Istovrsni su rečenični dijelovi i atributi, a oni se mogu i ne moraju odvajati zárezom, zavisno o značenju koje izričemo: Kroz malena, prljava okna dopiralo je škrto svjetlo. ili Kroz malena prljava okna dopiralo je škrto svjetlo. d) Pišemo li veznik izmedu rečeničnih dijelova, ne pišemo zarez: Kroz malena i prljava okna dopiralo jc škrto svjetlo. Napi.šcmo li zarcz iza imena osobc kojoj smo naslovili pismo, nastavljamo pisati malim početním slovom; napišemo li uskličnik, nastavljamo pisati velikim početním slovom. 56 Zarez pišemo prema načelima nizanja, naknadnoga dodavanja i suprotnosti. 57 H rvatski š k o I s k i pravopis Pravopisni znakovi 2. a) U nezavisno se složenoj rcčcnici bezvezničke surečenice povezuju zárezom: Učenici su utrčali u školu, pojurili u učionice, posjedali u klupe, smirili se i nestrpljivo očekivali novu učiteljicu. b) Zarež pišemo i ako se nižu vezničke sastavne ili rastavne surečenice: Učenici su utrčali u školu i pojurili u učionice, i posjedali u klupe, i smirili se i nestrpljivo očekivali novu učiteljicu. Ili čitaj, ili píši, ili črtaj - radi bilo što! 3. U zavisno se složenoj rečenici izmedu surečenica piše zarež ako se surečenice nižu: Rekla mi je da če doči, da ju pričekam, da če minutu-dvije zakasniti. Ako se zavisne surečenice ne nižu, izmedu njih ne pišemo zarež: Rekla mi je da 6e doci tako da sam ju minutu-dvije pričekao jer je toliko zakasnila. 4. a) U bibliografskim se jcdinicama podatci odvajaju zárezom: Radoslav Katičič, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 2002., str. 20. Ako se zbog abecednoga reda prežime stavlja ispred imena, odvaja se zárezom: Katičič, Radoslav... b) Mjcsto se od nadnevka odvaja zárezom: Zagreb, 6. listopada 2001. Pišemo li mjesto s prijedlogom u, ne čemo pisati zarež: U Zagrebu 6. listopada 2001. Naknadno dodavanje 76. Naknadno dodavanje (umetanje rečeničnih dijelova i rečenica) 1. Atributi i apozicije umetnuti iza svoje imenice odvajaju se zárezom: Marija, njihova profesorka hrvatskoga, bila je moja prijateljica. Kúpili smo cipe-le, tople i udobne. 2. Vokativ sc odvaja zárezom bez obzira na kojem je mjestu u rečenici: Ivice, dodi pred ploču. Pred ploču dodi, Ivice. Pred ploču, Ivice, dodi. 3. a) Modálne riječi (riječi koje izriču naš stav prema cijeloj rečenici: da, ne, možda, sigurno. vjerojatno, naprotiv, doista, odista ..) odvajaju se zárezom: Da, doci ču. Ne ču doči, ne! Doista, dobio si peticu iz hrvatskoga. Dobio si. možda, peticu i iz matematike. b) Ako se navedené riječi ne odnose na rečenicu u ejelini, nego na njezin dio, ne odvajaju se zárezom, jer tada nemajú ulogu modalnih riječi, nego priloga: Dijete, sigurno, hoda. (Odnosi se na cijelu rečenicu, sigurni smo da dijete hoda.) Dijete sigurno hoda. (Odnosi se samo na predikát, djetetov je hod siguran.) 4. Ako je zavisna surečenica ispred glavne, odvaja se zárezom (raspored rečenica u kojem jc zavisna ispred glavne nažíva se inverzija): Kada dodeš kuci, nazovi me. Ako ne dodeš za pet minuta, otiči ču. (Ali: Nazovi me kada dodeš kuci. Otiéi ču ako ne dodeš za pet minuta.) 5. Skup riječi u kojem je glagolski prilog s pripadajúcim dijelovima odvaja se zárezom ako je umetnut ispred predikata (zbog toga što je takav skup riječi preoblikovana rečenica, pa je u inverziji): Pjevajuči cijelim putem, stigli smo kuci. Vrátivši se kuci, zatekla sam nered u ci-jelom stanu. (Ali: Stigli smo kuci pjevajuči cijelim putem. Zatekla sam nered u cijelom stanu vrátivši se kuči.) 6. a) Umetnuta se rečenica odvaja zarezima: Taj je posao, kažu, težak. Rekao je, mislim, da če doči oko deset. b) Umjesto zareza mogu se pisati i crtice: Rekao je - mislim - da če doči oko deset. c) Zarezima se odvaja dio koji je umetnut u upravni govor: "Doči čemo", rekli su, "sljedeče ljeto." 7. a) Umetnuta zavisna surečenica odvaja se zarezima ako je složena rečenica valjana i bez umetnute: Kupio je erni kruh, koji nitko ne voli, jer je erni bolji. (Rečenica je valjana i bez umetnute: Kupio je erni kruh jer je erni bolji.) b) Ako složena rečenica bez umetnute zavisne mje valjana, zavisna se surečenica ne odvaja zarezima: Ima odjCČC koju volimo iako nam ne pristajc. (Složena rečenica bez umetnute zavisne nije valjana: *Ima odječe iako nam ne pristaje.) 8. Pisanje zareza uz umetnute atributne rečenice može biti razlikovno, zato valja razlikovati značenja i prema značenjima pisati zarež: Planinari koji su se popeli na vrh planine, uživaju u pogledu na dolinu. (Samo su se neki planinari popeli i samo oni uživaju u pogledu.) 58 Mjesto se od nadnevka odvaja zárezom: Osijek, 15. ožujka 2003. Pišemo li mjesto s prijedlogom u, ne čemo pisati zarež: U Osijcku 15. ožujka 2003. 59 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní z n a kov i Planinari, koj i su se popeli na vrh planine, uživaju u pogledu na dolinu. (Svi plani-nari su se popeli i svi uživaju u pogledu.) 9) Ispred rečeničnoga dijela koji počinje sa tj. (to jest) uvijek se piše zarez: Atributima mjesto otvara imenica, tj. atributi su dodatci imenici. Suprotnost 77. 1. a) Ispred veznika suprotnih surečenica (a, ali, nego, no, več) pišemo zarcz: Svi su skákali, a dječak je mirno sjedio. Vidjela sam, ali nisam čula. Nisám čula, nego sam vidjela. b) Ako su věznici: nego, no, vec ispred kojega rečeničnoga dijela (a ne surečenice), zarez ne pišemo: Niži je nego moj sin. Voli ga vise no šunce. Ne radi ništa vec svoj posao. 2. Ispred veznika isključnih rečenica (samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što) i veznika zaključnih rečenica (zato, dakle, stoga) pišemo zarez jer i te rečenice izriču jednu vrstu suprotnosti: Sve je bilo mirno, jedino se u daljini čuo lavež pasa. Nemáš sluha, dakle ne možeš pjevati. Pamti! Ispred sastavnih i rastavnih surečenica ne píše se zarez (osim u nizanju), a ispred suprotnih, isključnih i zaključnih surečenica pišemo zarez. Ispred veznika zavisnih surečenica zarez ne pišemo (osim u nizanju). TOČKA SA ZÁREZOM (;) 78. Točku sa zárezom pišemo u nizanju rečenica ili višečlanih rečeničnih dijelova koji su značenjski usko povezani, ali samostalni. Zbog značenjske povezanosti točka bi ih preoštro odvojila, a zbog samostalnosti zarez bi ih preslabo odvojio: Lupanje odzvanja nadaleko, mami zvjerad; a on sam, još uvijek šepav i slabá ramena, na otvorenom prostoru; stabla i grmovi nisu više skrovište i záštita. Za pisanjc točke sa zárezom ne postoje čvrsta pravila pa se upotreba prepušta piščevoj oejeni. DVOTOČJE (:) 79. Dvotočje se piše 1. ispred rečeničnih dijelova koje nabrajamo: Brašno nam ponajviše služi: za kruh, za koláče, za tijesto. Dvotočje ne valja pisatí iza prednaglasnice pa ne valja ovako napisati: *Brašno nam služi za: kruh, koláče, tijesto. 2. ispred upravnog govora: Poviknula je Ncva iz dvorišta: "Došla je baka!" 3. ispred rečeničnoga dijela kojím se što objašnjava: Ne volim jutarnju smjenu: svi su pospáni i mrzovoljni. (Dío ispred kojega je dvotočje: svi su pospáni i mrzovoljni, objašnjava zašto ne volim jutarnju smjenu.) Umjesto dvotočja, u istom se značenju može upotrijebiti i crtica: Ne volim jutarnju smjenu - svi su pospáni i mrzovoljni. TROTOČJE (...) 80. Trotočje se piše 1. kada dio rečenice ili teksta ne navodimo, kada je izostavljen. Buduči da izostavljen može biti početní, središnji ili završni dio, trotočje se može pisati na početku, sredini ili kraju rečenice ili teksta: Antun Barac kaže: "... da u písmenom sastavku dode do izraza ritam hrvatskog ježíka... značajke, kakvih nema ni u jednotne drugome jeziku." (Prvo trotočje označuje da nije naveden početak Barčeve rečenice, a drugo trotočje označuje da nije naveden središnji dio.) 2. kada želimo označiti duže stanke ili isprekidan govor: U sobi je zavladala tišina... Čulo se samo šuškanje i tihi, isprekidani govor: "Ne znám gdje je... bilo je ovdje... možda... ne mogu pronači..." 60 Zarez se ne piše ispred veznika sastavnih surečenica i, pa, te, ni, niti; zarez se piše ispred veznika suprotnih surečenica a, ali, nego, no, več. Zarcz uvijek pišemo ispred suprotnih, isključnih i zaključnih surečenica. 61 Hrvatski školskí pravopis Pravopisni znakoví 84. Drugi se pravopisni znakovi uz navodnike pišu ovako: NAVODNICI (" " / „ " / » «) 81. Navodnici se pišu kada navodimo čije riječi ili rečenice točno onako kako su izrcčene ili napísane, i to tako da navodnike pišemo na početku i kraju riječi, rečenica ili teksta koj i navodimo: 1. u navodima: U Brožovu se pravopisu več na 1. str. kaže: "Glasovi u riječima hrvatskim i u riječima, koji se govore za hrvatskc, pišu se u glavnome, kako ih uho čuje da se izgovaraju." Návodom se šmátrajú i tude riječi koje uklapamo u svoj izričaj pa i te riječi pišemo izmedu navodnika: On je sada „na rodenoj grudi", kako veli Gjalski. 2. u upravnom govoru: „Ta, gdje si do sada?" upita ga mati. „Bio sam", odgovori sin, „s prijateljima u igraonici." Navodnici se u upravnom govoru mogu zamijeniti i crticom: - Ta, gdje si do sada? - upita ga mati. - Bio sam - odgovori sin - s prijateljima u igraonici. U tiskanom tekstu upotrebljavamo sve tri vršte navodnika, a u rukopisu se upo-trebljavaju ovakvi navodnici: „ ". 82. Navodnicima označujcmo da riječi izmedu navodnika valja shvatiti u drukčijem zna-čenju: Stvamo je „lijep", ne znáš stoje „ljepše" na njemu - ili kvrgavi „nosič" ili mišje oči. 1. dvotočje pišemo prije navodnika: Rekao mi je: „Imam pet godina." 2. ako je medu navodnicima puna rečenica, pravopisni znak kojim rečenica za-vršava, pišemo unutar navodnika: Pitao je: „Koliko imaš godina?" Odgovorio sam: „Deset." Začudio se: „Deset!" 3. a) Ako se upravni govor prekida umetnutim dijelom, taj se dio odvaja zarezima, a upravni se govor nastavlja malim slovom: „Doči černo", řekli su, „sljedcče ljeto." b) Iza prvoga dijela upravnoga govora ne černo pisati zarež ako zarez sam po sebi pripadá upravnom govoru: „Profesore," upitao je učenik, „nije li sat več završio?" (Uz riječ: profesore, zarez pripadá sam po sebi jer je riječ o vokativu.) 4. Rečenica koja se odnosi na upravni govor i slijedi poslije upravnoga govora, odvaja se zárezom (tada se ne piše točka unutar navodnika na kraju izjavne rečenice), osim ako upravni govor završava upitnikom ili uskličnikotn jer lada zarez ne pišemo: „Ne vidi se baš ništa", reče vozač. „Zar baš ništa?" upita putnica. „Ništa, magla je!" odgovori vozač. 5. Ako medu navodnicima nije upravni govor, odgovarajuče pravopisné znakové pišemo poslije navodnika: Baš si "bistar"! Kupio je poklone, neobično "maštovite". 6. Ako su u tekstu koji sc navodí s navodnicima več riječi napísane s navodnicima, valja upotrijebiti različite vrsle navodnika na početku i na kraju navoda: »Draškovič je „Disertaciju" započeo pisati s ponosnom tvrdnjom, kako mi ima-mo jezik, kojim se može izreči sve, što čovjek osječa i misii.« (A. Barac) 83. 1. Medu navodnicima ne treba pisati nazive knjiga, novina, proizvoda, tvrtki, usta-nova... jer je veliko početno slovo uvijek znakom daje riječ o vlastitom imenu. 2. Ako je u naživu kakve ustanovc vlastito ime u nominativu, tada se ono piše medu navodnicima; ako je ime u genitivu, uvijek se piše bez navodnika: Osnovna škola „Jagoda Truhelka" i Osnovna škola Jagode Truhelke. Nažive ne treba pisati izmedu navodnika jer veliko početno slovo jasno pokazuje da je riječ o naživu. Kada navodimo čije riječi točno onako kako su izgovorene ili napísane, pišemo ih izmedu navodnika. 62 63 Hrvatski školski pravopis Pravopisní znakoví ZAGRADE() 85. Unutar zagrada pišu se rečenični dijelovi ili rečenice 1. koje su manje bitne: Zapjevala je tako da se slušateljstvo utišalo i pozorno slušalo (a medu slušatelj-Stvom je bilo i dosta djece). Zagradena je rečenica manje bitna. 2. kojima pojašnjavamo dijelove izričaja: Djed je pogledao i razočarano promrmljao: "Snašo, a di ti je cviče, nisi mi lipa bez cviča u kosi." (Djed je govorio slavonski.) Zagradena je rečenica pojašnjenje dje-dova govora. 3. koje su bibliografski podatak: "Glasovi u riječitna hrvatskim i u riječima, koji se govore za hrvatske, pišu se u glavnome, kako ih uho čuje da se izgovaraju." (Ivan Broz, Hrvatski pravopis, Zagreb, 1906., str. 1.) 86. Drugi se pravopisni znakoví uz zagrade pišu ovako: 1. sví pravopisni znakovi koji pripadajú zagradenim rečenicama ili riječima, pišu se unutar zagrada: Vikala je (i to uporno!) da ju više nismo mogli slušati. 2. poslije zagrade pišu se odgovarajuci pravopisní znakovi koji pripadajú rečenici: Sve to piše u pravopisu (i to bilo kojem!), a ti ipak ne znaš. Pogledala je u pravopis (na žalost, ne u najnovije izdanje). CRTICA (-) I SPOJNICA (-) 87. I crtica i spojnica bilježe se sličním znakom, ali je razlika medu njima u tom što je crti-ca nešto duža od spojnice; prije i poslije crtice ostavljamo bjeline; prije i poslije spojnice bjelina nema. Nema li računalo dva različita znaka, upotrijebit černo jedan, a tada se crtica i spojnica razlikuju samo po bjelinama. 88. Crtica se može pisati: 1. a) umjesto zareza kada naknadno umečemo rečenicu: Taj je posao, kažu, težak. ili Taj je posao - kažu - težak. b) umjesto zagrada: Pogledala je u pravopis (na žalost, ne u najnovije izdanje). ili Pogledala je u pravopis - na žalost, ne u najnovije izdanje. c) umjesto navodnika, a tada uz crticu ne treba pisati ni zarez ni točku: "Ta, gdje si do sada?" upita ga mati. "Bio sam", odgovori sin, "s prijateljima u igraonici." ili - Ta, gdje si do sada? - upita ga mati. - Bio sam - odgovori sin - s prijateljima u igraonici. - d) umjesto dvotočja kada je ispred rečeničnoga dijela kojim se što objašnjava: Ne volim jutarnju smjenu: sví su pospaní i mrzovoljni. ili Ne volim jutarnju smjenu - svi su pospáni i mrzovoljni. 2. prije dijelova koje nabrajamo: Imenička su obilježja: - rod - broj - padež. Závisné se rečenice odvajaju zárezom samo u nizanju ili naknadnom dodavanju. Crtica se pjše g bje]jnanla; a spojnica bez bjelina. 64 65 Hrvatski školski pravopis Pravopisní znakoví 3. prije onoga rečeničnoga dijela koji je neočekívan ili suprotan prethodnomu dijelu: Ali on, Jože, tako jak i čil, pa - rob. 4. u poslovičnim rečenicama: Mladost - ludost. Kakav otac - takav sin. NAGLASCI ( , 89. Spojnica (-) se piše u polusloženicama i rastavljanju riječi što je pojašnjeno u poglavlju Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi (v. 43. - 68.). IZOSTAVNIK (') 90. Izostavnik (apostrof) pise se umjesto izostavljenoga slova u riječi, ali večinom u pje-sništvu. Bac'te raji oglodane kosti Bac'te kosti, spremajte pečenje... (Bac'te = bacite) ili ustaljenim izrekama: Ili grmi iľ se zemlja třese. (Iľ = ili) Izostavnik ne pišemo na kraju krnjega infinitiva ili umjesto naveska. Pamti! Valja! Ne valja! čitat óu čitať ču kad, kada kaď tad, tada tad' 91. Hrvatski književni jezik ima četiri naglaska koji se bilježe iznad samoglasnika, i to ovim znakovima: kratkosilazni naglasak " (sán, ljěto, prst) kratkouzlazni naglasak ' (stáza, nôga, selo) dugosilazni naglasak ~ (dan, sin, tijelo) dugouzlazni naglasak ' (gláva, ruka, rijéka) Nenaglašeni samoglasnici mogu biti dugi i krátki: za bilježenje kratkoga samoglasnika upotrebljava se znak: za bilježenje dugoga samoglasnika upotrebljava se znak: " Naglasci služe kao pravopisní znakoví samo kada imaju razlikovnu ulogu i kada bez obilježavanja naglasaka pismo ne osigurava jednoznačnost: Mogli srno usput kúpiti trešnje. Mogli smo usput kúpiti trešnje. Skini to s vrata. Skini to s vrátá. Gdje je lůk koji si kupio? Gdje je luk koji si kupio? Kada u rečenicama ne bi bili obilježeni naglasci, ne bismo znali što znáči koja rečenica jer pismo ne osigurava jednoznačnost. o 66 Izostavnik ne pišemo na kraju krnjega infinitiva; ne pišemo znať cu, nego pišemo znat éu. Naglaske bilježimo kada imaju razlikovnu ulogu i kada osiguravaju jednoznačnost. 67 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní znakoví GENITÍVNI ZNAK (") ZVJEZDICA (*) 92. Imenički nastavak u genitivu množine uvijek je dug i obilježuje se genitivnim znakom, -ä, -i, -ů kada osigurava jednoznačnost, tj. ako bez obilježavanja genitivnog znaka nijc jasno je li napisana imenica u jednini ili množini: Seoba národa počela je u 9. st. (jednoga národa) Seoba národa počela je u 9. st. (vise národa) Prah iz cijevi sve zasu. (jedné cijevi) Prah iz cijevi sve zasu. (više cijevi) Ako je iz rečenice jasno je li imenica u jednini ili množini, genitívni znak ne treba upotrijebiti: Seoba ugroženoga národa počela je u 8. st. Seoba ugroženih národa počela je u 8. st. Zbog pridjevá: ugroženoga i ugroženih jasno je kada je imenica u jednini, a kada u množini pa ne treba pisati genitívni znak. ZNAKOVÍ UPUCIVANJA (> <) 94. U jezikoslovnoj se uskostručnoj literaturi zvjezdica upotrebljava ispred riječi koja se uspostavlja na temelju pretpostavke, koja nije potvrdená. Obično se to odnosi na prvotne pretpostavljene ili pismeno nepotvrdené riječi iz kojih se pretpostavlja postanak su-vremenih: 'legeti > *lcgčti > ležatí 'svěťja > sviječa ZNAK JEDNAKOSTI (=) 95. Znak jednakosti u pisanome se tekstu stavlja izmedu riječi koje su po čem jednaké: kad = kada dometak = sufiks predmetak = prefiks Inače se znak jednakosti upotrebljava u računstvu: 20 + 8 = 28. 93. Dva su znaka upučivanja: > i <. Ta su dva znaka obratnoga značenja. 1. Znak > znáči da od oblika ispred znaka upučivanja postaje oblik koji je iza znaka: vrabac > vrapea — znáči da od oblika vrabac postaje oblik vrapea. 2. Znak < znáči da od oblika iza znaka upučivanja postaje oblik koji je ispred znaka: vrapea < vrabac — znáči da oblik vrapea postaje od oblika vrabac. 3. Znak upučivanja > upotrebljava se i kada upučuje na valjanu riječ ili oblik: livati > lijevati volila > voljela 4. Znakovi < i > upotrebljavaju se i u računstvu: znak > za oznaku vece vrijednosti: 5 > 3 znáči da je 5 vece od 3, znak < za oznaku manje vrijednosti: 3 < 5 znáči da je 3 manje od 5. Genitívni znak bilježimo ako iz rečenice nije jasno je li imenica u jednini ili množini. Zvjezdica (*) označuje riječ ili oblik koji se pretpostavlja. 68 09 Hrvatski školski pravopis K r a t i c e KRÁTÍCE SLOŽENÉ KRÁTÍCE 96. Kratice su skračene riječi koje nastaju izostavljanjem nekih slova iz riječi; kada umje-sto cijele riječi pišemo samo jedno ili několiko slova. Kratice mogu biti obične i složené. OBICNE KRATICE 97. 1. a) Obične kratice nastaju skračivanjem riječi i pišu se malim početním slovom i s točkom na kraju: mii. - množina st. - stolječe os. - osoba br. - broj sv. - sveti; svezak npr. - na primjer i sl. - i slično prof. - profesor t. - točka o. g. - ove godine šk. g. - školská godina m. r. - muški rod itd. - i tako dalje čit. - čitaj i dr. i drugo str. - stranica tzv. - takozvani dr. - doktor mr. - magistar usp. - usporedi tj. - to jest vlč. - velečasni rkt. - rimokatolik b) Neke se kratice pišu na dva načina: g., god. - godina č., čit. - čitaj r., raz. - razred g., gosp. - gospodin ing., inž. - inženjer n. d., nav. dj. - navedeno djclo Krace se kratice upotrebljavaju samo kada je iz surječja jasno što znáči kratica. Kratice: gda - gospoda, gdica - gospodica pišu se bez točke i sklonjive su: gde, gdi..., gdicu, gdice... Ostale se obične kratice ne sklanjaju. Kratice za nazivc strana svijeta pišu se velikim slovom bez točke: S - sjever, J - jug, I - istok, Z - západ, SZ - sjeverozapad... 98. Složené kratice nastaju 1. a) od prvih slova višečlanih naziva tvrtki, javnih ustanova, stranaka i sl. i pišu se velikim slovima bez točke: HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti MH - Matica hrvatska RH - Republika Hrvatska UN - Ujedinjeni narodi HSLS - Hrvatska socijalno-liberalna stránka Na isti su náčin nastale i neke uobičajene kratice od opčih imenica i pridjeva: VSS - visoka stručná sprema, OS - osnovna škola, DK - dramsko kazalište... b) od prvih slogova višečlanih naziva, a u tim se kraticama samo prvo slovo piše veliko, a ostala malo: Nama - Narodni magazín Roma - Robni magazín Hina (ali i HINA) - Hrvatska izvještajna novinska agencija. 2. a) Složené se kratice mogu sklanjati. Završava li kratica u izgovoru na zapor- nik ili otvornik koji pripadá osnovi i ako se kratica ne čita kao puna riječ, nasta-vak se piše uz kraticu spojen spojnicom: HV (čit.: ha-ve), HV-a (čit.: ha-ve-a) HSS (čit.: ha-es-es), HSS-a (čit.: ha-es-es-a) HT (čit.: ha-te), HT-u (čit.: ha-te-u) HRT (čit.: ha-er-te), HRT-a (čit.: ha-er-te-a) HDS (čit.: ha-de-es), HDS-a (čit.: ha-de-es-a) b) Završava li kratica u izgovoru na -a i čita li se kratica kao puna riječ, nastavak se piše bez spojnice, sastavljeno: TNA, INE; Nama, Name; Hina, Hine; HINA, HINE.. 3. Imenice izvedene od kratice mogu se pisati na dva načina: HSS-ovac ili haese-sovac, HDZ-ovac ili hadezeovac... bolje ih je pisati prema drugom náčinu, pre-ma izgovoru. Obične se kratice pišu malim početním slovom i s točkom na kraju. Složené se kratice pišu velikim početním slovima i bez točke na kraju. 70 71 Hrvatski školskí pravopis 99. Znakovi i oznake za mjerne jedinice i druge pojmové (matematické, kemijske, glazbe-ne, novčane...) nisu predmetom pravopisa i uče se iz priručnika pojedinih struka. Ipak valja napomenuti da se znakovi i oznake pišu bez točke, najčešče malim slovima: m - metař mm - milimetar kg - kilogram ha - hektar kn - kuna (novac) s - sekunda Hz - herc V - volt W - vat lp - lipa (novac) D-dur c-mol C-ključ D - dama (u šahovskom nazivlju) USD - američki dolar (novac) 100. U medunarodnom se prometu novčane jedinice pišu trima slovima - prva su dva slova od naziva državě, a treče od naziva novčane jedinice. Medunarodno se označavanje češče razlikuje od označavanja u domačoj opčoj upotřebí. Tako je medunarodna ozna-ka za hrvatsku novčanu jedinicu HRK (hrvatska kuna), a kn se upotrebljava u nas. RJECNIK NAZIVLJA 72 Znakovi i oznake za mjerne jedinice pišu se bez točke. R j e č n i k nazivlja RJEČNIK NAZIVLJA U Hrvatskom školskom pravopisu upotrebljava se nazivlje prikladno s gledišta školské upotrebe, je-zične pravilnosti, nazivoslovne opravdanosti i hrvatske tradicije. U pojedinim se pravopisním i jezičnim priručnicima upotrebljava drukčije nazivlje pa to može izazva-ti nesporazume i zabune. Zbog jasnoée i jednoznačnosti na ovom se mjestu pojašnjavaju i defíniraju temelj-ni nazivi, ali s osobitim obzirom na one koji se u različitim priručnicima upotrebljavaju s različitim znače-njem. abeceda - redoslijed slova u latiníci nažíva se abeceda prema nazivima slova a, be, ce, de. afrikáta ili slivenik - v. zapornik bjelina - pravopisní naživ za razmak medu riječima i pravopisním znakovima, v. 4.3. črta - v. crtica crtica - znak za stánku, odjeljivanje, izdvajanje, navodenje ili izostavljanje (-). Crtici je Miska spojnica (-), ali se od nje razlikuje po tom što je crtica nešto duži znak od spojnice, diftong - v. dvoglasnik digraf ili digram - v. dvoslov dijakritički znaci - u latiníci nadslovni znaci kojima se mijenja značenje slova kojima su nadslovljeni. Takvi su znaci ', ~, u slovima č, č, d, š, ž. dometak - tvorbeni dio riječi koji se dodaje iza osnove riječi i mijenja joj značenje. Medunarodni je naziv sufiks dvoglasnik - složeni otvornik. U hrvatskome je jeziku jedan dvoglasnik: /ié7 koji se bilježi troslovom ije i izgovara se kao jedan slog. Medunarodni je naziv diftong. dvoslov - dva slova kojima se bilježi jedan glas. Medunarodni je naziv digraf ili digram. dvotočje - pravopisní znak koji se bilježi kao dvije točke jedna iznad druge (:). eksploziv ili zatvornik v. zapornik frikativ ili tjesnačnik - v. zapornik glas - opčenit naziv za zvukoýe pojedinoga jezika. , grafem - v. slovo grafija - v. slovopis interpunkcija - v. razgodak izvedenica - tvorenica nastala od osnove i dometka. jednoslov - jedno slovo kojim se bilježi jedan glas. Medunarodni je naziv monograf ili monogram, konsonant - v. zapornik monograf ili monogram - v. jednoslov nepčanik - glas koji nastaje djelomičnim ili potpunim dodirom jezika s tvrdím nepcem: č, č, dž, d, j, Ij, nj, š, ž. Medunarodni je naziv palatal. 75 H rva t s k i školski pravopis Rječnik nazivlja ortografija - v. pravopis otvornik - glas koji se tvoři slobodnim prolaskom zračne struje kroz govorne organe. U hrvatskom je jeziku šest otvornika: a, e, i, o, u, je. Valja razlikovati nažive otvornik i samoglasnik: samoglasnik je naživ nastao na temelju uloge glasa u slogu, a otvornik je naziv nastao na temelju tvorbenih obilježja glasa. Medunarodni je nazív vokál. palatal - v. nepčanik pismo - sústav znaková kojima se bilježi jezik. Znakoví mogu biti različiti, a prema njima se razlikuju i vrste pisama, npr. latinica, glagoljica, čirilica, grčko pismo... polusloženica - v. složenica pravopis - skup pravila o pisanju riječi i rečenica te porabi pravopisnih znaková. Medunarodni je naziv ortografija. pravopisní znak - naziv za jedan od znaková kojima se odreduje kako se pojedina riječ ima čitati ili razumjeti. Razlika je izmedu pravopisnoga znaka i razgotka u tom što se pravopisní znak odnosi na riječ, a razgodak na rečenicu. Primjerice, točka kao razgodak označuje kraj rečeni-ce, a kao pravopisní znak napisan iza brojke označuje da se brojka číta kao redni broj: 8 (čitaj osam), 8. (čítaj osmi). predmetak - tvorbeni dio riječi koji se dodaje ispred osnove riječi i mijenja joj značenje. Medunarodni je naziv prefiks. prefiks v. predmetak preflksalna tvorba - v. tvorenica razgodak - naziv za jedan od znaková kojima se u písmu tekst rastavlja na rečenicc i rečenične dijelove. Razgodak se naziva i rečenični znak (v. pravopisní znak), rečenični znak - v. razgodak samoglasnik - glas koji je nositelj sloga. Ako je slog naglašen, samoglasnik nosi naglasak. Svi su otvornici samoglasnici, a od zvončanika samoglasnik je i slogotvorno r. U tudicama samoglasnik može biti i slogotvorno l (jer je nositelj sloga): monôkl, bicikl. Valja razlikovati nažive samoglasnik i otvornik: otvornik je naziv nastao na temelju tvorbenih obilježja glasa, a samoglasnik je naziv nastao na temelju uloge glasa u slogu. slaganje - v. složenica slivenik ili afrikáta - v. zapornik slovo - pisani znak za glas. Hrvatski jezik ima 30 slova. Medunarodni je naziv grafem, slovopis - sústav slova kojima hilježimo glasove nekoga jezika. Medunarodni je naziv gra^ fija. složenica - tvorenica nastala od više osnova. Takav se način tvorbe naziva slaganje. Složenica je několiko vrsta, a pravopisno se razlikuju po tome pišu li se sastavljeno ili sa spojnicom. Sa spojnicom se pišu polusloženice. spojnica - v. crtica spojnik ili spojní samoglasnik - otvornik s pomoču kojega se tvori složenica: -o- (grado-načelnik), -e- (kučevlasnik), -i- (cjepidlaka), -u- (polnmjer). suľiks - v. dometak 76 suglasnik - glas koji ne može biti nositeljem sloga i nc može nositi naglasak. Naziv sugla-snik valja razlikovati od naziva zapornik jer je naziv suglasnik nastao na temelju uloge glasa u slogu, a naziv zapornik na temelju tvorbenih obilježja glasa. siii ečenica - jednostavna rečenica sklopljena ili uvrštena u složenu rečenicu. šumnik - v. zapornik tjesnačnik ili frikativ - v. zapornik točka sa zárezom - pravopisní znak koji se bilježi kao točka iznad zareza (;). Upotrebljava se i naziv točka-zarez. troslov - tri slova kojima se bilježi jedan glas. U hrvatskome je jedan troslov: ije, kojim se bilježi dvoglasnik /je/, trotočje - pravopisní znak koji se bilježi kao tri točke (...). tvorenica - riječ nastala tvorbom, a može biti složenica ili izvedenica. vokál - v. otvornik zapornik - glas koji se tvori tako da zračna struja ne prolazi slobodno kroz govorne organe, nego joj oni čine nepotpunu ili potpunu zaprjeku. Prema vrsti zaprjeke zapornici se dijele u dvije temeljne skupine: zvonačnike ili sonante (v, r, 1, j, lj, m, n, nj) i šum-nike, a šumnici se dijele na zatvornike ili eksplozive (b, p, d, t, g, k), tjesnačnike ili frikative (s, z, š, ž, f, h) i slivenike ili afrikátě (c, č, č, dž, d). Zapornik je suprotan ot-vorniku; medunarodni je naziv konsonant zatvornik ili eksploziv - v zapornici zvonačnik ili sonant - v. zapornik pravopisní rječnik Pravopisni rječnik PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJEČNIKU A) U pravopisni rječnik ulaze samo one riječi koje bi mogle izazvati kolebljivost u pisanju pa zbog toga i pravopisné poteškoče: 1. riječi u kojima su č i é 2. riječi u kojima su dž i d 3. riječi u kojima je dvoglasnik i u kojima se smjenjuje ije/je/e/i 4. riječi u kojima je j 5. riječi u kojima se bilježe jednačenja i ispadanja glasova 6. riječi u kojima se ne bilježe jednačenja i ispadanja glasova 7. riječi koje se pišu velikim početnim slovom 8. složenice (sastavljeno napísane riječi), polusloženice (riječi sastavljene spojnicom) 9. proširenije tudice, vlastitc i opce 10. proširenije kratice i znakoví Zbog ograničenoga opsega rječnika, riječi iz svih skupina nisu jednakobrojno zastup-ljene, nego su najbrojnije skupme 1.-6. B) Na dnu je svake stranice, ispod črte, upisano krátko i jednostavno pravilo, a riječi obuhvačene tim pravilom ne ulaze u rječnik kao npr.: 1. U umanjenica dolazi -ič: zidic, mostič. 2. U pridjeva dolazi -čki: veslački, pjevački. 3. U odnosnih pridjeva od imenica s osnovom na c, ispred -ev, -in dolazi č: bjegu-nac, bjegunčev, Ilrvatica, Hrvatičin. 4. U imenica ženskoga roda na t koje u instrumentářů imaju nastavak -ju, dolazi č: slabost, slabošču. 5. U vokativu imenica muškoga roda na k, c dolazi č: junák, junače, strk, striče. 6. Imenice koje imäju j u osnovi, imaju ga i u oblicima: kemija, kemije, kemiji. 7. U glagolskih priloga sadašnjih dolazi -či: pletuči, ležeči. Zahvaljujuči dosljednosti i obuhvatností pravila, broj je riječi i njihovih oblika i tvore-nica bitno smanjen pa je korisniku olakšano služenje rječnikom. Smanjivanjem broja riječi nije smanjena upotrebnost i korisnost rječnika - pravilom je zamijenjeno nabra-janje koje bi opteretilo rječnik jer bi se nabrajali desetci pravopisno istovrsnih primje-ra: umanjenice su uvijek na -ič (a nikada na -ič); glagolski su pridjevi uvijek na -či (a nikada na -či)... Bolje je i lakše pamtiti jedno pravilo nego desetke pojedinačnih pri-mjera. C) Imenice se u rječniku návode u nominativu jednine. Padežni se oblici návode samo ako im se osnova razlikuje od nominativne pa zbog toga može biti pravopisnih poteškoča. Primjerice, uz imenice dijete, vrijeme, ždrijebe naveden je genitiv jednine djeteta, 81 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní rječnik vremena, ždrjebeta jer se dvoglasnik krati pa se smjenjuje ije/e/je; uz imenice napi-tak, zadák naveden je nominativ množine napitci, zadci jer se ostvaruju zaporaički skupovi tc, dc; uz Babogredac navedeno je i Babogretka zbog jednačenja šumnika po zvučnosti, d > t. Imenični oblici u kojima nema sličnih promjena nisu navedeni, nego je zabiljcžcna samo imenica u nominativu. D) Tuda osobná imena navedena su i u genitivu jednine (kao uzorku sklonidbe), a naveden je i odnosni pridjev, primjerice: Hugo, Hugoa, Hugoov. E) Pridjevi se návode u muškom rodu i u pozitivu. Zenski se rod navodi ako se osnova u čemu razlikuje, a ta je razlika i pravopisné naravi. Primjerice, uz mrzak navedeno je i mrská jer je u ženskom rodu provedeno jednačenje šumnika po zvučnosti, z > s. Komparativ se navodi samo zbog pravopisnih razloga. Primjerice, uz jak navedeno je jači zbog č, a superlativ je naveden jer se bilježi jj: najjači. U pridjeva u kojih nema promjene u osnovi, ne návode se ni oblici. F) Glagoli se návode u infinitivu i u prvoj osobi prezenta, a njihovi se ostali oblici návode zbog smjenjivanja ije/je/i ili zbog č, c. Primjerice, uz glagol sjeci (odsjeci, nasjeci, posjeci, zasjeci) navedeni su i oblici siječem, sijeci, sjekla, sjekao, sječen zbog č, c i smjenjivanja ije/je; uz glagol letjeti, osim prezenta letím navedeni su i radni pridjevi letjela i letio, a zbog smjenjivanja je/i. Usuprot tomu, uz glagol je krijepiti naveden samo prezent krijepim jer glagol u svim oblicima zadržava dvoglasnik. G) Uz pojedine su riječi u zagradama dana pojašnjenja zbog lakšega i boljega razumijevanja. Tako su uz glagole različitih značenja na iti/jeti u zagradama uvijek navedena značenja: primjerice, crveniti (činiti što crvenim) i crvenjeri (postajati crven). Pojašnjene su riječi koje se razlikuju samo velikim i malim početnim slovom: primjerice, akademija i Akade-mija (skračeno imc odredenc akadcmije); pojašnjene su sličné riječi: primjerice, austrálski (prema Australija), austrijski (prema Austrija); pojašnjene su riječi koje se razlikuju samo naglaskom: primjerice, guščětina (uv. od guska), gúščetina (gusje meso). H) Pravopis ne rješava gramatické dvojbe. Zbog toga u pravopisnom rječniku ne treba tražiti gramatická rješenja, nego samo pravopisná, a o gramatičkoj valjanosti kojega oblika ne treba suditi prema tomu je li naveden u rječniku ili nije. Primjerice, nastavak u instrumentalu jednine imenice ženskoga roda može biti -i ili -ju: bolest, bolešču i bolesti. Buduči da se zbog nástavka -ju u imeničkoj osnovi provode glasovne promjene, osnova se mijcnja jer nastaje é: bolešéu. Takve su imenice spomenuté zbog pravopisnih razloga jer je c pravopisno pitanje, a ne zbog nástavka -ju i gramatičkih razloga. Imenice s nastavkom -i nisu spomenuté jer one nisu pravopisno pitanje (bolesti), a ne zbog toga što ne bi bile gramatickí valjane. Ipak, samo se po sebi razumije da u pravopisní rječnik ulaze samo riječi hrvatskoga književnoga jezika, pa su u tom smislu riječi zabilježene u rječniku pravilne ne samo pravopisno i gramatickí, nego i leksički. A (znak za amper, krat. za akuzativ) a (znak za ar) a. a. (krat. za lat. ad acta, čit. ad akta: hrv. medu spise) Aboridžin (Praaustralac) Aborigin (Praaustralac) Abu Dhabi Abu Dhabija (zem.) Ac (znak za aktinij) adagio (glaz.), adagia Adžamovci (zem.) A-dur (glaz.) advent (yjer., došašče) Afganistan (zem.), Islamská Država Afganistan (država) Ag (znak za srebro) ajnštajnij (Es) ajnštajnijski (prema ajnštajnij, kem.) akademija Akademija (skračeno ime od- redene akademije) akademijin (prema akademija) Akademijin (prema Akadcmi- ja) akademijski (prema akademija i Akademija) akademik (prema Akademija) aktinij (Ac) aktinijski (prema aktinij, kem.) aktualan akustičan akvarij AI (znak za aluminij) Alah Albanija (zem.), Republika Albanija (država) alčica (um. od alka) aleja alem-kamen AI fatah alfa-zrake (a-zrake) alkemičar alkemija alkoholičar alogičan Alpe, Alpa, Alpama (zem.) alt-saksofon aluminij (AI) aluminij ski (prema aluminij, kem.) Alžir (zem.), Demokratska Narodna Republika Alžir (država) Am (znak za americij) americij (Am) americij ski (prema americij, kem.) Americká Samoa (zem., država) americkí Americkí Djevičanski Otoci (zem., država) Amerika (zem.) Amerikanac a-mol amo-tamo amper (mjera) Ampere, Ampěrea, Ampěreov (ime) ampersat ampersekunda analitičar anarhičan anarhičnost anarhija Andrea i Andreja; Andreje, Andrej in andrijevačkí (prema Ajndrijev- ci) Andrijevci (zem.) Andrijevčanin Ande, Anda, Andama (zem.) Andora (zem., država) anděl i andeo andelak andelski i andeoski anemičan anemičnost anemija anglisticki (prema anglistika) angloameričtí! anglo-američki (anglo-ameri- čki savez) Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga podrijetla) Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci) Angola (zem.), Republika Angola (država) Angvila (zem., država) Aničica (prema Anica) Antarktika (zem.) antialkoholičar anticiklona antički (prema antika i Antika) antifašist Antigva i Barbuda (zem., država) antiimperijalist antikrist i antikrst (nevjernik; v. 30.3.b) Antikrist i Antikrst (osobni nadimak; v. 30.3.a) antipatija antologičar Antonia i Antonija; Antonije, Antonijin Antonije, Antonija, Antoni- jem, Antonijev aor. (krat. za aorist) aoristni (prema aorist) apatičan apatičnost apatija apokaliptičan apolitičan apozicija apsorpcija apsurdan Ar (znak za argon) ar. (krat. za arapski) Argentina (zem.), Republika Argentina (država) arhaičan arheol. (krat. za arheološki) arheologija arhidakon arhiepiskop 82 U višečlanih se vlastitih imena naseljenih mjesta, država i kontinenata sve riječi (osím veznika i prijedloga) pišu velikim početnim slovom. 83 Hrvatski školski pravopis arhijerej Austro-Ugarska i Austro- Babina Greda (zem.) arhijerejski -Ugarska Monarhija (pov.) Babino Polje (zem.) Arhijerejski sabor austrougarski (v. 49.) Babogredac, Babogredca, arhit. (krat. za arhitektura) austro-ugarski (austrijski i Babogredci aritmetičar ugarski) (v. 51.) babogredski Armenija (zem.), Republika autentičan Babogretka Armenija (država) autobiografij a bacač armirač autocesta bacil aromatičan autocisterna Bačka (zem.) Arpadovič; dinastija Arpado- autodrom bačva viča (pov.) autoelektričar Bačvanin arpadovički autogaraža bačvansld artičôk (bot.) autohton bačvar Artik (zem.) autokritika bačvarski; bačvarski obrt As (znak za arsen) automehaničar Bačvice (zem., dio Splita) aseptičan automobilist bac-Tva asimetričan autopostaja Bačinska jezera (zem.) Asirija (pov.) autoprijevoznik Badnja večer (večer uoči a-sklonidba autostop Božiča) astmatičar autosugestija badnjački astr. (krat. za astronomski) autotransport Badnjak i Badnji dan (dan astrofizičar avijatičar uoči Božiča) astronom ij a aviomehaničar badnji At (znak za astat) A-vitamin i vitamin A Bahami (zem.), Bahamská atašé, atašea, atašei; atašeov Avnoj, Avnoja i AVNOJ, Zajednica (država) ateist AVNOJ-a (pov., krat. za An- Bahrein (zem.), Država Bah atelijer tifašističko viječe narodnog rein (država) atelijerski oslobodenja Jugoslavije) Bajram atipičan azbestni (prema azbest) bajronist (prema Byron) Atlant (div) Azerbajdžan (zem.), Repu- bajronistički (prema Byron) atlantski blika Azerbajdžan bajuneta Atlantski oceán (zem.) (država) bakandža atletičar Azerbajdžanac Baku, Bakua (zem.) atrij azerbajdžanskí balastni (prema balast) Au (znak za zlato) Azija (zem.) baltickí (prema Baltik) audijencija Azijac Balticko more (zem.) audio-metrija Azijat Baltik (zem.) audio-tehnika azijski Banacanin audio- vizu alan aždaja bančiti, bančim auditorij Ažic Lokva (zem.) Bangladéš (zem.), Národná Australac (prema Australija) a, alfa (a-zrake) Republika Bangladéš Australija (zem), Austrálski (država) Savez (država) Banija (zem., pokraj ina u austrálski (prema Australija) B Hrvatskoj, danas običmje Austrija (zem.), Republika Banovina) A u stri j a (dŕžava) Banijac, Banijčev Austiijanac (prema Austrija) B (znak za bor) Banijka, Banijkin austrijski (prema Austrija) Ba (znak za barij) hanijski Pravopisní rječnik Banova Jaruga (zem.) belgijski bestidnik Banoviči (zem.) Beliščanin bestjelesan Banovina Hrvatska (pov.) belišéanski bestjclesnost baračica (um. od baraka) Belišče (zem.) beščutan baračina (uv. od baraka) Belize (zem., država) beščutnik Baranja (zem.) Belostenec (leksikograf) bešcutnost Baranjac Belzebub (davolski poglavica beta-zrake (3-zrake) baranjski Beelzebub; v. 30.3.a) Betlehem (zem.) Barbados (zem., država) belzebub (onaj koji ima osobi- betlehemskí barčica (um. od bárka) ne Belzebuba; v. 30.3.b) bezakonje barij ski (prema barij, kem.) belzebupski bezbožník bas-gitara bendžo bezglasan Baščanin (prema Baska) Benin (zem.), Republika Be- bezgraničan Baščanska ploča nin (država) bezgrješan baščanski Benkovčanin bezgrješnica Baš-Čelik berač bezgrješnički Baska (zem.) berilij (Be) bezgrješnik Baska Voda (zem.) berilij ski (prema berilij, kem.) bezgrješno batačič (um. od batak) Berlinčanin Bezgrješno začeče Blažene batačina (uv. od batak) Berlinski kongres (pov.) Djevice Marije (blagdan) bataljun Berlinski zid (pov.) bezgrješnost batistni i batisteni (prema Bermudi, Bermuda; Bermud- bezličan batist) skí otoci (zem.) beznačajan bdijenje i bdjenje besadržajan beznačajnik bdjeti, bdim i bdijem, bdjela, besan (bez sna) beznačajnost bdio bescarinski (bescarinska zona) beznade B-dur (glaz.) bese j en bezobličan Be (znak za berilij) besejenje bezočan Beciéeve stube (u Zagrebu) bcsjeda bezočnik Becquerel, Antoine Henri; beskičmenjak (slabič) bezočnost uspor, bekerel beskonačan bezosječajan Beč (zem.) beskonačnost bezub (prid.) Bečanin beskraj bezumnički bečki beskralježnjak (životinja bez bezvjerje Bečki kongres (pov.) kralježnice) bezvjernik bečar beskučnik bezvjerstvo becarac besmrtan bezvrijedan becariti se, bečarim se besnježan bezvrijednost bedastoca bespomocan bezvučan Bedekovčina (zem.) bespomočnost bezvučnik (bezvučni šumnik) bedž besposličar bezvučnost bejzbol (igra) besposličarski bežičan (bežični telefon) bekerel (mjernajedinica, Bq) besposličiti Bi (znak za bizmut) bekhend (u tenisu) besprijekoran komp. Biblija (knjiga) Belgija (zem.), Kraljevina besprjekorniji biblijski Belgija (dŕžava) besprijekornost bibliotečni Belgijac i Belgijanac bespuée bibliotéka Belgijka i Belgijanka besramnik bič 84 Imenice s početnim dijelovima auto, foto, kino, radio pišu se sastavljeno. U imenica ženskoga roda na t koje u instrumentalu imaju nastavak -ju dolazi é: beskonačnost, besko-načnošéu; bespomočnost, bespomočnošéu; bešcutnost, bešcutnošcu... 85 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik bičevalac bičevanje bičevati, bičujem bičič (um. od bik i od bič) bičji (prema bik) biče BiH (krat. za Bosna i Hercegovina) bijah i bjeh (prema biti) bijeda bijedan komp. bjedniji bijednik bij eg bijel komp. bjelji i bjeliji Bijcla (zem.) bijelac (koji je bijele boje; konj bijelac) Bijelac (pripadnik bijele rase) bijeliti (činiti što bijelim), bije-lim, bijelila, bijelio bijeliti se (činiti sebe bijelim), bijelim se, bijelila se, bijelio se Bijelo Brdo (zem.) Bijelo more (zem.) Bijcla Stijena (selo) bijeljenje (prema bijeljeti i bijeliti) bijeljetí (postajati bijel), bijelim, bijeljela, bijelio bijeljeti se (biti bijel), bijelim se, bijeljela se, bijelio se Bijeljina (zem.) bijenale biješ, bjesovi bijesan komp. bješnji i bje-sniji Bikini (zem), bikini (kupaói kostim) bilanca bilanční bilijar bilijarski bilijun (broj) Bilogora (zem.) biljčica (um. od biljka) bilježnik bio-bibliografija (biografija i bibliografy a) Biograd; Biograd na Moru (zem., mjesto) biogradski Biogradanin Biokovo (zem.) birač biser-grana Bistrica (zem.) i bistrica (bot.) Bistričanin bistrički (prema Bistrica) bistroča bistrook Bitka za Vukovar (Domovin- skirat, 1991.) bjanko-mjenica (bank.) bjegunac bjeh i bijah (prema biti) bjelance bjelančevina bjelasati se, bjelasam se Bjelasica (zem.) Bjelašnica (zem.) bjelcat; bijel bjelcat bjelica (pšenica bjelica) bjelina bjeikast bjelodan bjelogorica bjelogorični bjelokos Bjelokosna Obala (zem., država) bjelokosni bjelokost Bjelolasica (zem.) bjelolik bjeioočnica bjeloput Bjclorusija (zem.), Republika Bjelorusija (država) bjelosvjetski bjelouška Bjelovar (zem.) bjelovarac (sir) Bjelovarac i Bjelovarčanin bjelovarski Bjelovarsko-bilogorska županu a bjelutak bjesnilo bjesnoča bjesnjeti, bjesnim, bjesnjela, bjesnio bjesomučan bjesoinučnost bješnjenje bješnji i bjesniji (komp. od bijesan) bježanje bježati, bježim blačenje (prema blatiti) blagoslivljati, blagoslivljam, blagoslivljem Blagovijest (vjer.) blagovjeran blagozvučan blagozvučnost Blažena Djevica Marija blebetati, blebeéem bledski Bledsko jezero blejati, blejim, blejala, blejao blijed komp. bljedi blij edjet i, blijedim, blijedjela, blijedio bliještati, bliještim, bliještala, bliještao bliješteči (prii.) Bliski istok (zem.) Blizanci (astr.) blizančad blizančič (um. od blizanac) biizak, bliska blok-flauta bludjeti, bludim, bludjela, blu- dio bljedilo bljedocrven (ali: blijedo crven, v. 17.4.c; 48.4.) bljedolik bljedoplav (ali: blijedo plav, v. 17.4.c; 48.4.) bljedozelen (ali: blijedo zelen, v. 17.4.C-; 48.4.) bljedi (komp. od blijed) bljedožut (ali: blijedo žut, v. 17.4.c; 48.4.) Bljesak (hrvatska vojno-redar-stvena akcija u Domovin-skom ratu, 1995.) blješteči (prid., blješteca reklama) b-mol (glaz.) boa, boe, boi, boom (udav, zmijski car) bobi, bobija, bobijev bobičast bobičav bobičavost Boccaccio, Boccaccia, Boccac- ciom, Boccacciov Bocvana (zem.), Republika Bocvana (država) bočno (prii.) boča bocar bočati se bočica boem boemčina (uv. od boem) bog (opči pojam; v. 30.3.d) Bog (osobno ime božanstva; v. 30.3.C) bogac, bokea, bogaca bogaéenje Bogojavljenje (vjer.) Bogorodica (Isusova májka Marija) Bogorodičin bogzna (prii.); bogzna kakav, bogzna kolik, bogzna gdje; ali: to samo Bog zna (v. 60.2.) bohemist bojkot (prema Boycott) Boka (zem.) Boka kotorská (zem.) bokačovski (u stilu Boccaccia) bokalčič (um. od bokal) Bokelj (čovjek iz Boke kotorské) Bokeljka (žena iz Boke kotorské) Bokokotorski zaljev (zem.) boksač boks-meč (boksački meč) Bol, Bola (zem.) bolečiv bolečivost Bolivija (zem.), Republika Bolivija (država) bolničar boljeti, boli, boljela, bolio bombastičan bombastičnost bombon bombončič (um. od bombon) bombonijera boričak (um. od bor) Bosančica (prema Bosanka) bosančica (pov., pismo) Bosanska Dubica bosanskohercegovački Bosna (zem.), Bosna i Hercegovina (država) bot. (krat. za botanickí) botaničar Botanickí vrt (u Zagrebu) Botnički zaljev (zem.) Boycott (ime), uspor, bojkot Boyle-Mariotteov zákon Božic (vjer., blagdan) božičevati, božicujem božični; božični blagdani, božični običaji Božični Otok (zem., država) Božični otok (zem.) božji (prema bog; v. 30.3.d) Božji (prema Bog; v. 30.3.c) Bq (znak za bekerel) Br (znak za brom) Brač (zem.) Bračanin brački (prema Brač) Brački kanál (zem.) bračni (prema brak) brača Brahma brahmanac Brailleovo pismo (brajica) brajica (Brailleovo pismo) branič Brasilia (glavni grad Brazila) bratac, bratea, bratče, bratci bratič bratoubojica Brazil (zem.), Federatívna Republika Brazil (država) brčič (um. od brk) brčina (uv. od brk) brčkati se, brčkam se brdanin brdanski brektati, brekčem brenčati, brenčim brendi, brendija Brescia, Brescie, Bresci, Bre-sciu bridjeti, bridim, bridjela, bri- dio bridž brijač brijačica (žena koja brije) brijačnica brijači (prid., brijači sapun) brijačica (britva) brijeg, brjegovi brijest briješče brijezi (poet., mn. od brijeg) briježak Brijuni (zem.) Brijunski otoci brisač brisači (pňd., brisača guma) Britanac britanski brjegovi (mn. od brijeg) brjegovit brjegovitost brjestič (um. od brijest) br j es tik brjestov brješčič (um. od brijeg) brježic (um. od brijeg) U odnosnih pridjeva izvedenih od imenica s osnovom U oblícíma i tvorcnicama riječi u kojima je dvoglasnik iza pokrivenoga r, dvoglasnik se krati prema na c, ispred -ev, -in dolazi č: bjegunac, bjegunčev... temeljnom pravilu pa se namjesto ije píše je: brijeg, brjěžič; brijest, brjestič... 86 87 Hrvatski š k o I s k i pravopis Pravopisní rječnik brježina (uv. od brijeg) brježuljak brježuljast brježuljčié (um. od brježuljak) brježuljkast Brod Moravice (zem.) Brod na Kupi (zem.) brodolomac brodovlasnik brodski Brodsko-posavska županija Brodanin brodenje (prema broditi) brojač brojčan brojčanica brojčanik brončan brončati (prevlačiti broncom), brončam bronh, bronhija bronhijalni Brundo, medvjed Brundo (u životinjskom epu) Brunej (zem.), Brunej Darus- salam (država) brusač brusači (prid., brusači papir) brusič (um. od brus) bruto; bruto-cijena, bm- to-težina brzinomjer brže-bolje (pril.) bubnjič bubotak, bubotci bubuljičast bubuljičav buča (bundeva) bučan bučati i bučiti (činiti buku), bučim bučica (um. od buča, bundeva) buča bučica (um. od buča) bučkalica bučkalo buckati, buckam bučku ríš bučnuti, bučnem Budimpešta (zem.) Budimpeštanac budimpeštanski budist budšto (bilo što) budúci budučnost budzašto (pril.) budžet budžetski buffet bugačica Bugarska (zem.), Republika Bugarska (država) Bukurešéanin bukureški Bukurešt (zem.) buljook bunarčič (um. od bunar) bunarčina (uv. od bunar) Bunjevac bunjevački buregdžija (prema burek) buregdžinica (prema burek) Burkina Faso (zem., dŕžava) Burundi (zem.), Republika Burundi (država) bušač Butan (zem.), Kraljevina Butan (država) Buzcčanin (prema Buzet) Buzeština (zem.) Buzet (zem.) buzetski B-vitamin i vitamin B Byron, Byrona, Byronov, baj- ronovski P, beta (3-zrake) C rímski broj 100, znak za kulon, znak za ugljik Ca (znak za kalcij) Camus, Camusa, Camusem, Camusev Careva džamija (u Sarajevu) Cd (znak za kadmij) ed (znak za kandela) CD-ROM C-dur (glaz.) Ce (znak za cerij) cece-muha Celovac (zem.) cclzij (mjerna jedinica, znak °C) °C (znak za Celzijev stupanj) Celzij, Celzijev, 10 stupnjeva Celzijevih Ceric (zem.) Ceriéanin ceriéki cerij (Ce) cerijski (prema cerij, kem.) cestogradnj a cezij (Cs) cezijski (prema cezij, kem.) Cf (znak za kalifornij) Ci (znak za kiri) ciča (veliká studen), ciča zima cičati, cičim Cigančad Cigánce Cigančica cigančiti, cigančim cijediti, cijedim cijel i cio cijeliti, eijelim, cijelila, cijelio cijelo cijelost cijeljenje cijena cijeniti, cijenim cijenjeni (npr. cijenjeni gospo- din) cijenjenje cijepati, cijepam cijepiti, cijepim cijepljenje cijev cijevni cijuk cijukati, cijučem, cijuči, ci- jučuéi cikcak; cikeak-erta ciktati, cikčem, cikči, cikčuči cilindričan cinčati, cinčam ciničan cio i cijel Cipar (zem.), Republika Ci- par (država) cirkonij (Zr) cirkonijski (prema cirkonij, kem.) ejedilica ejedilo ejediljka ejelcat; cijel ejelcat ejelina cjelivanje ejelivati, ejelivam, ejelivan ejelokupan ejelov cjelovečernji ejelovit cjelovitost ejenik ejenkati se, ejenkam se ejepanica cjepidlačenje cjepidlačiti, cjepidlačim cjepidlaka ejepivo ejepkati, ejepkam ejevanica ejevanični ejevast ejevčica (um. od cijev) ejevčina (uv. od cijev) ejevovod C-ključ (glaz.) Cl (znak za klor) cl i cL (znak za centilitra) cm (znak za centimetar) Cm (znak za kirij) c-mol (glaz.) Co (znak za kobalt) col (njem. Zoll) Cookovi otoci (zem.) Coulomb (ime), uspoř, kulon Cr (znak za krom) crescendo (glaz.) erijep, crjepovi erijevce (um. od erijevo) erijevni (prema erijevo) erijevo Crikvenica (zem.) Crikveničanin erikvenički crjepast crjepič (um. od erijep) crjepina (uv. od erijep) crjepovlje crkv. (krat. za crkveni) Crkva (ime zajednice vjerni- ka), npr. Crkva u Hrvata, ali: Katolička crkva ili Rimokatolička crkva (v. 31.5.C) crkva (sakrálna zgrada, npr.: crkva sv. Lucije, crkva sv. Antuna; v. 31.9.) crkvenoslavenski; crkvenosla- venski jezik Crna Gora (zem., država) Crna gora (zem., planina) ernački (prema ernac i Crnac) ernčad erníe ernčev (prema crnac) Crnčev (prema Crnac) ernčií (um. od crnac) Crni Lug (zem., mjesto) Crni Kontinent (zem., Afrika, v. 30.6) Crni Potok (zem., mjesto) erniti (činiti što ernim), ernim, cmila, ernio ernoburzijanac ernoca Crnogorac ernogoričan ernogorski (prema Crna Gora i Crna gora) Crno more (zem.) Crnomorac ernomorski ernook crnjenje (prema cmiti i ernjeti) ernjeti (postajati ern), ernim, ernjela, cmio ernjeti se (biti ern), ernim se, ernjela se, ernio se Croatia, Croatije Croatica, Croatike, Croatici crpjeti, crpim, crpjela, crpio crtač crtači (prid.: crtači príbor) crtié (razg., crtani film) ervendaé Crveni križ (ime organizacije) erveniti (činiti što ervenitn), ervenim, crvenila, ervenio crvenperka ervenjeti (postajati erven), ervenim, ervenjela, ervenio ervenjeti se (biti erven), ervenim se, ervenjela se, ervenio se ervotoč ervotočan ervotočina ervotočnost Cs (znak za cezij) Cu (znak za bakar) eunami (veleval) eurče Cvetnic Brdo (zem., mjesto) cviječe cvijeénjak i cvjecnjak cvijet, cvjetovi Cvijeta (ime) cvijetak, cvijetci cvijetni cvijetnjak i cvjetnjak C-vitamin i vitamin C cvjecar cyječarica cvječarnica cvjecarnički cvjecarstvo cvjetast cvjetati, cyjetam cvjetié (um. od cvijet) cvjetina (uv. od cvijet) Velikim se početním slovom pišu imena stanovnika kontinenata, dŕžava, pokrajina, otoka, naseljenih Opča imenica crkva - u značenju sakrálne gradevine, piše se malim slovom, mjesta: Brodanin, Budimpeštanac, Bukurešéanin, Bunjevac, Buzecanin. a u značenju zajednice vjernika piše se velikim početním slovom: Crkva. 88 89 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní r j e č n i k Cvjetna nedjelja (usp. Cvjet- nica) Cvjetnica cvrčak, cvrčci cvrčanje cvrčati, cvrčim Č ča (čak., što) Čabar (zem.) ča-ča-ča (vrst plesa, ritma) čačinački Čačinci (zem.) Čačinčanin čačkalica čačkalo čačkati, čačkám Čad (zem.), Republika Čad (država) Čada čadav čadavac čadavče čadaviti (činiti što čadavim), čadavim, čadavila, čadavio čadavjeti (postajati čadav), čadavim, čadavjela, čadavio čadavost čadenje čaditi, čadiin Čaglin (zem.) čahura čaj čajana (mjesto gdje se toči čaj) čajanka čaj nik čak čak. (krat. za čakavski) čakavac čakavica čakavizam čakavski čakavšrina čakovaéki (prema Čakovci) Čakovci (zem.) Čakovčanin (prema Čakovci i Čakovec) Čakovec (zem.) čakovečki (prema Čakovec) čamac čamčar čamčič (um. od čamac) čamdžija čamiti, čarnim čančara (kornjača) čangrizalica čangrizalo čangrizati, čangrizam čangrizav čangrizavost čankoliz čapl j a čapljica (um. od čaplja) Čapljina (zem.) čapljinski (prema Čapljina) Čara (zem., mjesto) čarapa čarapčina (uv. od čarapa) čarapica (um. od čarapa) čarati, čaram čardačié (um. od čardak) čardačina (uv. od čardak) čardak čarka čarkanje čarkati sc (mali boj biti), čar- kaju se čaroban čarobnica čarobničin čarobnost čarobnjak čarobnjaštvo čarolija čarter (engl. charter) časak časkoni (pril.) časnik časom (pril.) časomice (pril.) časopis čast častan, časná častiti, častim, čaščen častohlepan častohleplje častohlepnost častoljubiv častoljubivost častoljublje čaša čaška čavao čavka Čavle (zem.) čavlič Čazma (zem.) Čazmanac čazmanski Čazmanski kaptol Čečenija (zem., država) čedan čednost čedo čegrtaljka čegrtaš čegrtati, čegrčem i čegrtam čegrtuša Čeh Čehinja ček (bank.) čekié čekinja čelenka čeličan čeličana čeličenjc čeličiti, čeličim čelik čelist čelni i čeoni čelnik čelo (dio glave, ali: čelo = čelav čovjek) čelo (glaz.) Čelopeci (zem., mjesto) čeljad čeljusni čel just čembalo, mn. čembala (glaz.) Čeniernica (zem.) Čeminac (zem.) čempres čeoni i čelni čep čepic" (um. od čep) Čepin (zem.) Čepinac i Čepinčanin čepinski (prema Čepin) čepiti se, čepim se čeprkač čeprkati, čeprčem i čeprkam Čeralije (zem., mjesto) čerečiti, čerečim čerga čergar čergaš čerkeski (prema Čerkez) Čerkez čempati, čerupam Červari (zem., mjesto) čest komp. češci čestica čestit čestitač čestitanje čestitar čestitati, čestitam čestitka, čestitci čestitost čestoča i čestota češalj češanj češanj e češči (komp. od čest) češati, češem češer (šiška, šišarica) Češka (zem.), Češka Republika (država) češljanje češljaonica češljati, češljam češljič (um. od češalj) češljugar češnjak četa četica (um. od četa) četina četinjača četiri četka četkanje četkati, četkam četkica (um. od četka) četni četnik četnikovati, četnikujem četništvo četovati, četujem četverac četveročlan četverogodišnji četverokatnica četverokut četveromjesečni četveronedjelj ni četveronoške (pril.) četveronožac, četveronošca četverostruk četverotjedni četvorni; četvomi metar (znak m2) četvrt (gradska četvrt, četvrti-na) četvrtak (četvrti dan u tjed- nu) četvrtfinale četvrti (4.) čeznuče čeznuti, čeznem čežnja čiča (starac) čičak čik čikica čiko Čikola (rijeka) čil i čio Čile (zem., država) Čileanac čileanski i čílski Čilipi (zem.) čilost čim (vez.) čimbenik čimpanza čin činitelj činiti, činim činkvečento činovničié činovnik činovništvo činjenica činjenični čio i čil Čiovo (zem.) čipčica (um. od čipka) čipka čipkaci (prid.: čipkača igla) čipkanje čipkárski čipkast čipkati, čipkám čir čiravost čiric (um. od čir) čist komp. čistiji i čišci Čistá (prva korizmena nedjelja) Čistá srijeda čistac (istjerati na čistac) čistá č čistílište čistina čistionica čistiti, čistím čistka (rus.) čistoča čistokrvan čistopis čistunac čistunstvo čiščenje čišci i čistiji (komp. od čist) čit. (krat. za čitaj) čitač čitak čitalac čitalački čitančica čítanka čitanje čitaonica čitatelj 90 Razlikuj: čadaviti (činiti što čadavim) i čadavjeti (postajati čadav)! Č se nalazi u oblicima i izvedenicama imenica s dometkom -ač: čeprkač, čestitač, čistač, čitač... 91 Hrvatski školski pravopis čita telj ski črčkanje čvorav čitateljstvo črčkarija čvoravost čitati, čitam črčkati, črčkam čvorič (um. od čvor) čitav črčkav čvorina (uv. od čvor) čitko (prii.) Črečan (zem., mjesto) čvornat čitkost Čret (zem., mjesto) čvornatost Čitlučaniu Crnkovci (zem.) ČVornovit čitlučki (prema Čitluk i čitluk) Črnomerec (dio Zagreba) čvoruga Čitluk (zem., mjesto) i čitluk čučanj čvorugav (poljsko dobro, imanje) čučanje čvorugavost čitljiv čučati, čučim Čvrsnica (zem.) čitljivo (prii.) čučavac čvrst komp. čvršci čižma čučecke i čučečki (pril.) čvrstoda čizmar Čučerac (stanovnik Čučerja) član Cučerje (zem., mjesto) članak Čučerka (stanovnica Čučerja) č članarina čučke (pril.) člančič (um. od članak) čučnuti, čučnem čača čiančina (uv. od članak) čudák člankonožac, člankonošca čudan čacko člankopisac čudcsan cáknut članstvo čuditi se, čudim se čako čmár Čudnovat cap (uskl.) čokanj čudo éarlijanje čokanjčid (um. od čokanj) čudotvorac carlijati, čarlija čokoláda čudenje časkalo čopor čujan časkati, časkam čorda čujnost čela Čornobilj (zem.) čun (čamac) éelav čovječac (um. od čovjek) čunak čelavac čovječan čunčič (um. od čun) čelavjeti (postajati celav), čovječanski čunié (um. od čun) óclavim, čelavjela, čclavio čovječansrvo čunj (stožac) celavljenje čovječič (um. od čovjek) čupati, čupam čelija čovječina (uv. od čovjek) čupav Čelije (zem.) čovječji čupavac éelijica (um. od čelija) čovječnost čuperak čelo (čelav čovjek; čelo: dio čovječuljak čupkanje glave) čovjek, Ijudi čupkati, čupkam čelonja čovjek žaba G čovjeka žabe čuti, čujem Čeralije (zem.) čovjekoljubac čutura čerpič čovjekoljuban čuvanje éevabdžija čovjekoljubiv čuvar čevabdžinica čovjekoljubivost čuvarkuča (bot.) čevap čovjekoijublje čuvati, čuvam čevapčič čovještvo čvor Čiřil; Čiřil i Metod čovo čvorak čirilica čovuljak čvorast cirilični Pravopisní rječnik dirilometodski; čirilometodsko dabogme i dabome (prii.) D-dur (glaz.) naslijede dag (znak za dekagram) debi, debija (prvi javni nastup) čirilski dahtati, daheem, daheudi decrescendo (glaz., čit. dekre- Čiro dakako (pril.) šendo) copatí, čopam dalaj-lama dečko čopiti, čopim Daleki Istok (narodi Dalekoga defenzíva co rak istoka) defenzivan čoravac Daleki istok (zem.) Dekalog (Deset zapovijedi éoravjeti (postajati éorav), dalekoistočni Božjih) čoravim, čoravjela, éoravio Dalmacija (zem.) Delfi, G. Delía éoro Dalmatinac delfski čorsokak (slijepa ulica) dalmatinac (vino; vrsta psa) delirij éosav Dalmatinska zagora (zem.) Dělnice (zem.) cosavac dalmatinski Delničanin čoso Dalmatinski sabor (pov.) detnički éu, češ, de, černo, dete, de damastni i damasteni (prema delta-čestica čud damast) delta-elektron éudljiv Dan antifašistické borbe delta-zrake čudljivac Dan domovinske zahvalnosti dendi, dendija (engl, dandy) čudljivost Dan hrvatske državnosti depo, depoa, depoi (skladiště, čudoredan danas-sutra kolnica, spremište) cudorede dandanas (pril.) deponij (odlagalište, smetiště) čuk dandanašnji derač čukati, dučem i čukam dan-dva deračina čuliti, dulim Dani hrvatskoga jezika derbi, derbija č u mez (11.-17. ožujka) desetci (prema desetak) Cunski (zem., mjesto) Dánska (zem.), Kraljevina deseti jede dup (posuda) Dánska (država) desetogodišnjak čupic (um. od dup) Dante Alighieri, Dantea Ali- desetogodišnji čurlik ghierija, Danteov, danteov- desetogodišnjica čurlikanje ski desetokatnica duriikati, durličem, durliči dapače desetomjesečni dušiti, dušim Dario i Darijo, Darija, Dari- desetosatni duška jem, Darijev desetotonski čuškati, cuškam Daruvar (zem.) desničar dušnuti, dušném Daruvarčanin desničarski daruvarski desno-lijevo daščan (prema daska) dešnjak D daščara deterdžent daščetina (uv. od daska) dezert dašcica (um. od daska) dezorijentacija (zbunjenost, d (krat. za dan; krat. za dalje: i daščurina (uv. od daska) metež, nesnalaženje) d.) dat. (krat. za dativ) DHK (krat. za Društvo hrvat- D (rímski broj 500; u šahu DDT, (krat. za diklor-difenil- skih književnika) krat. za kraljicu (damu), -triklormetil-metan: sred- Dl krat. za Družba Isusova krat. za dativ) stvo za uništavanje gamadi, dičiti se, dičim se d. d. (krat. za dioničko prema americkom izgovoru didakričan (prema didaktika) društvo) di-di-ti nazván diditi) didaktičar 92 Bez spojnice i rastavljeno pišu se stalne imeničke sveze ako se obje imenice sklanjaju: čovjek žaba, čovjek zvijer, kamen temeljac... Unutar riječi ne bilježimo jednačenje šumnika po tvorbenome mjestu u zapomičkom skupu hč: dahtati, dahdem; drhtati, drhčem. 93 Hrvatski školski pravopis Pravopisni rječnik didaktičnost divljačina (uv. od divljak) dlačica (um. od dlaka) didlti, diditija (v. DDT) divljačiti se, divljačim se dlančíč (um. od dlan) Dieselov motor i dizelski mo- divljačnost (prema divljak) dlančina (uv. od dlan) tor Divlji západ (za nekadašnje dlanič (um. od dlan) dihati, dišem stanje zapadnih krajeva dlijeto dijelak SAD) d-mol (glaz.) dijclcéi djeca dm (znak za decimetar) dijeliti (se), dijelimo (se) dječačič (um. od dječak) dnevničar dijelni dječačina (uv. od dječak) doajen dijelom-dijelom (prii.) dječak dobacivač dijeljen dječarac (um. od dječak) dobavljač dijeljenje dječarčič (um. od dječak) dobití, dobijem, dobi ven dijeta dječaštvo dobivanje dijetalan dječica dobivati, dobivam dijete, djeteta dječji doboga (pril., veoma, jako: sve dijetni dječurlija je doboga skupo, ali: čuje diljem (prii.) dječurlijski se plač do Boga; v. 60.2.) dimnjačar djed doboš-torta dinamičan djedica (um. od djed) Dobra večer! (pozdrav) Dinamo (športsko društvo) djedo dobričina Dinamov (prema Dinamo) djedovina Dobro došao! (pozdrav) dinamovac djelčic (um. od dio) dobročinac dio G dijela djelič (um. od dio) dobročinitelj Diogen (grč. mudrac); Senoin djelište (mat.) dobrocudan Diogenes; T. Brezovačkoga djelitclj dobrodošao (prid., dobrodošla Diogenes djelo prilika) Dioklecijan djelomice (pril.) dobrodušan dioničar djelomičan dobrohotan dioničarski djelomično (pril.) dobronamjeran dionički (dioničko društvo) djelomičnost dobrostivost dipl. (krat. za diplomiran) djelovati, djclujem dobrostoječi i dobro stojeci disertacija djetao (v. 48.4.) disk-džokej djetence dobrosusjedski diskoklub djetešce dobrotvorac diskotéka djevica dobrovoljac diskurs Djevica (zviježde) dočarati, dočaram dis-mol (glaz.) Djevica Marija (yjer.) dočaravanje displej (engl, display, predočnik) Djevica Orleánska (pov.) dočaravati, dočaravam disprozij (Dy) djevičanski doček disprozijski (prema disprozij, Djevičanski otoci (zem.) dočekivanje kern.) djevojče dočekivati, dočekujem ditiramb (hvalospjev) djevojčenje dočepati se, dočepam se ditirampski djevojčica doci, dodcm Divina commedia, (Danteov djevojčuljak dodijcliti, dodijelim spjev Božanstvena kome- djevojčura dodjela dija) djevojčurak dodjeljivač divljač djevojka dodjeljivanje divljačié (um. od divljak) dl i dL (znak za decilitra) dodjeljivati, dodjeljujem doduše i do duše (v. 60.2.) dogodine (pril., iduče godme) dogorijevati, dogorijevam dogorjeti, dogorim, dogorjela, dogorio dogorjetina dohvaéanjc dohvacati, dohvačam dohvat; na dohvat dokad(a) i do kada (u jačem isticanju) dokoličar dokoličenje dokoličiti, dokoličim dokrajčiti doktorand dokučiti, dokučim dokučivati, dokučujem dokučljiv dokvačiti, dokvačim doletjeti, doletím, doletjela, doletio doličan dolijepiti, dolijepim dolijetati, doliječem dolij evati, dolij evam doliti, dolijem, dolila, dolio dolje-gore doljepljivati, doljepljujem domacica domačin domak; biti na domak ruke domalo (pril., uskoro, ubrzo) dometak, dometci Dominika (zem.), Zajednica Dominike (država) Dominikánska Republika (zem., država) domorodac, domorodca, domorodci, domorodce, do-morodčev Doniovinski rat don (kao počasni naziv ispred imena katoličkoga svečeni-ka u primorskim krajevima: don Frane Bulič; kao titula uz ime španjolskog plemiča velikim slovom: Don Juan, Don Quijote) Don Kihot, naš lik za šp. Don Quijote (čit. don kihote) donijeti, donesem, donijela, donio, donesen donkihotski Donja Stubica (zem.) Donji grad (dio grada) Donji Mihotjac (zem.) donjogradski donjomiholjački donjostubički dopeči, dopečem dopijevanje dopijevati, dopijevam dopjevati (svršiti pjevanje), dopjevam doplacivati, doplačujem doprijeti, doprem, doprla, do- pro do podne i dopodne (v. 62.) doreči, dořečeni i doreknem, dořekla, dorekao, dořečen Dorotea i Doroteja, Doroteje, Dorotejin dosje, dosjea, dosjei dosječati se, dosječam se dospijece dospijevanje dospijevati, dospijevam dospjeti, dospijem, dospjela, dospio dostavljač dostiéi, dostignem dostignuée došašce (vjer., inače zast., do- lazak) dotakati, dotačem doticanje (dodirivanje) doticati (dodirivati), dotičem, doticala, doticao dotjecanje (dotok) dotjccati (teči), dotječe, dotje- cala, dotjecao dotrčati, dotrčim dotrčavati, dotrčavam dotučenost dotuci, dotučem, dotuci, do- tukla, dotukao dovaflati, dovadam dovesti, dovezeni dovijek(a) (prii., zauvijek) dovlačiti, dovlačim dovratak, dovratci dovrh (prij.) dovuci, dovučem, dovukao, dovukla dozlaboga (pril., preko svake mjere, strašno) doznačiti, doznačim doznačnica dozrij evati, dozrijevam doživjeti, doživim, doživjela, doživio dr. (krat. za doktor; krat. za drugi, drugo: i dr.) dr. sc. (krat. za doktor znanosti) drač (korov) Drač (zem.) drački (prema Drač) dragocjen dragocjenost dragovoljac dramatičan dramatičar drap tkanina drastičan dražeja drečati, drečim, drečala, drečao drečav drhtati, drhéem i drhcuči drijemalac drijemalica drijemalo drijemanje drijemati, drijemam drijen, drijenovi drijenak (um. od drijen) drjemežljiv drjemljiv drjemljivac drjemljivica drjemljivost drjemuckati drjenčic (um. od drijen) U imenica ženskoga roda na t koje u instrumentalu imaju nastavak -ju dolazi č: Prema teči dolaze oblici -tjecatí (dotjecali), a prema taknuti djelomičnost, djelomičnošcu... dolaze oblici -ticati (doticati). 94 95 Hrvatski školski pravopis Pravopisni r j e č n i k drjenič (um. od drijen) drjenov (prema drijen) drljača drugačije i drukčije drngdje (pril.) Drugi svjetski rat (II. svjetski rat) drnkčije i drugačije Društvo hrvatskih književni- ka (DHK) Društvo hrvatskih skladatelja (DHS) drvece drvenjeti (postajati drven), drvenim, drvenjela, drvenio drvnoindustrijski drvodjelac drvodjelja drvodjeljac drvodjeljstvo drvorezac, drvoresca, drvo- reščev drvosječa držak, drška, držaka državnoodvjetnički (prema državni odvjetnik i državno odvjetništvo) državnopravni Dubičanin dubički dubinomjer Dubrovčanka i Dubrovkinja Dubrovačka Republika (pov.) dubrovački Dubrovačko-neretvanska županija Dubrovčanin Dubrovkinja i Dubrovčanka Dubrovník dučan dučančič (um. od dučan) Duga Resa (zem.) dugačak Dugi otok (zem., otok) Dugi Rat (zem., mjesto) Dugo Selo (zem., mjesto) Dugootočanin dugootočki (prema Dugi otok) Dugopolje (zem.) Dugoračanin (prema Dugi Rat) dugoratski (prema Dugi Rat) Dugorešanin (prema Duga Resa) dugoreški (prema Duga Resa) Dugoselac dugoselski (prema Dugo Selo) dugovječan dugovječnost dugovjek Duh Sveti (ime) Duhovi (blagdan) Dukljanin; Pop DuHjanin (pov.) Dumas; Dumas Otac, Dumas Sin; Dumasa, Dumasov dumdum-metak, dumdum- -metci (dumdumski metak) dur; dur-akord, dur-ljestvica dušak; ispiti na dušak dušobrižnik dva, dvaju, dvama (2) d vije dvije stotine, ali. dvjesto dvocijevan dvocijevka, dvocjevaka, dvo- cijevki dvodijelni dvodimenzionalni dvojajčani dvojezični dvokolosijcčni dvomUijardni dvomilijunti dvomjesečni dvomjesečje dvomjesečnik dvostupčani dvosveščani dvosvezačni dvotočje dvotreéinski dvoznačan Dy (znak za disprozij) ô, delta (ô-zrake) DZ džambo (engl. jumbo: golem, velik, divovski) džambodžet (zrak., vele- mlažnjak) džamija džamijski džem (vrsta pekmeza) džemper džentlmen džep džepar džeparac džepič (um. od džep) džepina (uv. od džep) džepovina džerscj (vrsta tkanine) džet (mlažnjak) džetset (bogataši, mondenci) džetsetovac džez džez-glazba džezist džez-orkestar džez-sastav džezva džezvica (um. od džezva) Džibuti (zem.), Republika Džibuti (država) džiju-džicu, džiju-džicua (šport.) Džingis-kan džingl (najavnica) džins džins-košulja džins-moda džins-odjeca džins-suknja džip Dživo (ime) džoger džoging džogirati, džogiram džojstik (svesmjernica) džokej džoker Džore (ime); Džore Držič džuboks džudaš džudo džul (fíz.) džunka (dalekoistočna brodica) džus (sok) D dače dačič (um. od dak) dak dakon Dakovačka i srijemska bisku- Pija dakovački Dakovčanin Dakovo Dakovština (dakovački kraj) Dalski, Dalskoga > Gjalski, Gjalskoga (Ksaver Sandor Gjalski) davao davo davolast davolčic (um. od davo) davolčina (uv. od davo) davolica dem (dio orme) Delekovec (zem.) Deletovci (zem.) deram derdan Devrske (zem.) dio (uskl.) dipati, dipiti, dipnuti dogat (konj bijelac) don (potplat) dulabija (ervena slatka jabuka) Dulabije (zbirka Vrazovih pjc- sama) Dulovac (zem.) dumbir (vrsta mirodije) Durdenovac (zem.) Durdevac (zem.) durdevački Durdevčanin durdic(a) (bot.) Duriči (zem.) Durmanec (zem.) duveč E E (medunarodna krát. za istok: engl. East, hrv. krat. I) Eden (bibl., kraj na Bliskome istoku), pren. Eden i eden (raj) Edipov kompleks E-dur (glaz.) EEG, EEG-a (krat. za elektro-encefalogram i elektroence-falografija) Egejsko more (zem.) Egipat (zem.), Arapska Republika Egipat (država) Egipéanin egzistencija egzistencijalist egzistencijalizam egzistencijski Eiffelov toranj EKG, EKG-a (krat. za elektrokardiogram i elektrokardio-grafija) ekshibicija ekshibicijski ekshibicionist ckshibicionizam ckshumacija ekshumirati, ekshumiram ekskurzija ekspres, ekspres-restoran (ekspresni restoran) ekspresija ekstremist Ekvádor (zem.), Republika Ekvádor (država) Ekvádorská Gvineja (zem.), Republika Ekvádorská Gvineja (država) ekvilibrij elastičan elegičan elegičar elegija električar elektroinstalatér elektromotor elektronickí, (prema elektronika), elektronická pošta, e-pošta elektroprivreda elektrotehnički elektrovolt elesovac (prema LS) i LS-ovac Elizabeta; Elizabeta Portugalska, Elizabeta Ugarska, Elizabeta Druga Elizejska palača (u Parizu) Elizejske poljane embrij (zametak) embrion (zametak) e-mol (glaz.) empiričar empirija emu, emua (zool.) energičan engl. (krat. za engleski) Engleska (zem.) engleski Engleskínja Englez entuzijazam enzim eocén (geol.) eolit (arheol.) eozoik (geol.) e-pošta Er (znak za erbij) erbij (Er) erbijski (prema erbij, kem.) Eritreja (zem., država) erotičan (prema erotika) Es (znak za ajnštajnij) esdepeovac (prema SDP) i SDP-ovac esej esejist 96 Sastavljeno se pišu pridjevi izvedeni od imena naseljenih mjesta koja se inače pišu rastavljeno: Imenice se sastavljaju spojnicom ako je prva rijec, Duga Resa - dugoreški, Dugo Selo - dugoselski... slovo m simbol: Edur' e-P0Sta- 97 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní rječnik e-sklonidba estetičan (prema estetika) estetičar Estonija (zem.), Republika Estonija (država) etičan (prema etika) Etiopija (zem., država) etn. (krat. za etnički) etnol. (krat. za etnološki) Etrurac (prema Etrurija) Etrurija (pov.) Etrurka (prema Etrurija) etui, etuija, etuiji EU (krat. za Európska Unija) Eu (znak za europij, krat. za Európa) euforičan (prema euforija) euforija cuharistija euharistijski (prema euharisti- ja) euro, eura eurodolar Európa (zem.) europeizacija europeizam europeizirati, europeiziram Europejac curopcjština europij (Eu) europij ski (prema europij, kem.) Europljanin Európska zajednica (EZ) Európska Unija (EU) európski Eurovizija Eustahijeva cijev eV (znak za elektrovolt) evandelist evandelistar evandelski i evandeoski evandelje (krščanska poruka) Evandelje (odredena knjiga) Evandeoska crkva u Republi- ci Hrvaiskoj evangelík Evangelistička crkva Zagreb F f (krat. za femininum: ženskí rod, krat. za futur) F (znak za farad i farnhajt, znak za fluor) fair play i ferplej (postená igra) fakinčic (um. od fakin) fakinčina (uv. od fakin) fakultet (opéi pojam) Fakultet (skračeno ime odredenoga fakulteta) Falkland! (Malvini) (zem., država) familijaran ťamilijarnost fanatičan (prema fanatik) fantastičan fantazija fatamorgána razancie (um. od fazan) fazanŕina (uv. od fazan) Fe (znak za željezo) ťederacija feljtončié (um. od feljton) fenjerčié (um. od fenjer) fenjerčina (uv. od fenjer) fer; fer igra (postená igra) feredža fermij (Fm) fermijski (prema fermij, kem.) ferplej i fair play (postená igra) fičfiric Fidži (zem.), Republika Fidži (država) Fifa, Fife ili FIFA, FIFE (krat. za Federation Internationale de Football Associations Medunarodni nogometni savez, hrv. krat. MNS) fil. (krat. za filozofski) filatelija Filipini (zem.), Republika Fi- lipini (država) filharmoničar filharmonija film. (krat. za filmski) filozofija filozofski filtar filtar-papir (filtrirni papir) filtrir-papir (filtrirni papir) finoča Finska (zem.), Republika Finska (država) fiziřar F m (znak za fermij) foaje, foajea, foajei Foča (zem.) Fočak Fočanin fočanski folk. (krat. za folklórni) fosforescentan fotoalbum fotoamatér fotoaparát fotuatelijer fotočelija fotodokumentacija fotografy a fotoka rtogr afij a fotokemija fotoklnb fotolaboratoři] fotomonografija fotomontaža fotoreportaža fotoreportér fotorevija fotorobot Fr (znak za francij) fr. (krat. za francuski) fra (krat. za fratar; fra Marko) franak (novac) Franak (pripadnik národa) francij (Fr) francijski (prema francij, kem.) Francuska (zem.), Republika Francuska (država) Francuska revolucija (1789.) Francuskinja Francusko-pruski rat Francúz (pripadnik národa) francuz (vrsta kfjuča u meha- nici) frkati, frčem frktati, frkeem tuckati, fučkam Fullbright, Fullbrighta, Fullbrigtov, fulbrajtovskí fulbrajtovac Fruška gora (zem.) Fruškogorac Fruškogorka fruškogorski G G (krat. za genitiv) g. (krat. za gospodin; godina, o. g. — ovc godine, šk. g. - školská godina) Ga (znak za galij) Gabon (zem.), Gabonska Republika (država) gacan (golub, pijetao) gaéaš (golub) gače gačice gadolinij (Gd) gadolinijski (prema gadolinij, kem.) gadanje gadati, gadam gadenje (prema gaditi) gajica (hrvatski slovopis) gakati, gačem gala; gala odijelo, gala predstava, gala ručak, gala zábava galamdžija galepčič (um. od galeb) galij (Ga) galijski (prema galij, kem.) galiot gama-čestica gama-spektar gama-zrake (y-zrake) Gambija (zem.), Republika Gambija (država) Gana (zem.), Republika Ga- na (država) gangster ganuče garderobijer garderobijerka garsonijera gatalica gavrančič (um. od gavran) gavrančina (uv. od gavran) Gd (znak za gadolinij) gdjegdje (prii.) gdjegod i gdje god (v. 61.) gdjekamo gdjekoji gdjekud gdješto, gdječeg(a), gdječe- m(u), gdječim(e) gdjetko, gdjekog(a), gdjeko- mu, gdjekom(e), gdje- kim(e) gda (krat. za gospoda), gde, gdi, gdom gdica (krat. za gospodica), gdice, gdici, gdicom Ge (znak za germanij) gejzír gen. (krat. za genitiv) generál bojnik generál pukovnik generál zbora generalbas (glaz.) génij génij alan génij alnost Genová Genovljanin genovski geol. (krat. za geološki) geologija George Bush, Georgea Busha; Bushem, Bushev germanij (Ge) germanijski (prema germanij, kem.) Ges-dur (glaz.) getcovski (svojstven Goetheu) gibak, gipka Gibraltarska vrata Gibraltarski tjesnac Gillette (ime) giljotina gimn. (krat. za gimnazija) gimnastičar gimnazija gimnazijalac gimnazijalski gimnazijski gipkoča Cjalski, Gjalskoga i Dalski, Balskoga (Ksaver Šandor Gjalski) G-ključ (glaz.) glačalo glačanje glačaonica glačati, glačam gladak, glatka komp. gladi glag. (krat. za glagolski) Glas Končila (novine) glasač glatko (prii.) glatkoča glaz. (krat. za glazbeni) glazba glečer (ledenjak) glogotati, glogočem gluhač (biljka) gluhač (gluh čovjek; gluhak) gluhoča gluhonijem gluhonijemost glumčic (um. od glumac) glumčína (uv. od glumac) glupača glupiti (činiti glupim), glupim, glupila, glupio glupjeti (postajati glup), glupim, glupjela, glupio gljivični gnijezditi se, gnijezdi se gnijezdo gniježdenje Imenice s početním dijelovima auto, foto, kino. Bez spojnice i rastavljeno pišu se stalne imeničke sveze ako su naživí čašnícki činovi: rádio pišu se sastavljeno. generál bojnik, generál pukovnik... 98 99 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik gnu, gnua, gnui i gnuovi (zool.) gnječenje gnječilica gnječilo gnječiti, gnječim gnjiloča gnjiljenje gnjiljeti, gnjilim, gnjiljela, gnjilio god. i g. (krat. za godina) godina-dvije, godinu-dvije godišnjak; 20-godišnjak, dva- dcsctogodišnjak Goethe, Gocthca, Goethcov, geteovski golač Golfska struja Golijat (ime) golijat (velik i jak čovjek) golijatski golobradac, golobradca, golo- bradče, golobradci golosjemenjača gol-razlika golubičica (um. od golubica) golupče (um. od golub) golupčič (um. od golub) gondolijer gonič gorči (komp. od gorak) gorčina gorčiti, gorčim Gordijev čvor gordijski čvor gore-dolje gorjeti, gorim, gorjela, gorio gorkoča gornja Hrvatska Gornja Stubica (zem.) Gornji grad (dio grada) gornjogradski gornjostubički Gorski kotár (zem.) goruči (prid., goruče pitanje) Gospa Alj maska Gospa Karmelska Gospa Lurdska Gospa Trsatska Gospič (zem.) Gospičanin gospički (prema Gospič) gospodičič (um. od gospodin) gospodična Gospodin (Bog) Gospodnji (u crkv. jeziku) gospoda (gda) gospodica (gdica) gost; gost dirigent, gost profesor gostioničar gošča; gošča dirigentica, gošéa profesorica Gračac (zem.) gračački (prema Gračac) Gračanac (prema Gračani) Gračani (zem.) Gračanin (prema Gračac) gračanski (prema Gračani) Grad Zagreb (ime županije koja obuhvača grad Zagreb) Gradac, Gradca (zem.) Gradačanin (prema Gradac) gradački (prema Gradac) Gradiščanin (prema Gradiška) Gradiščanac (prema Gradišée) gradiščanski gradiščanski Hrvati gradiščanskohrvatski Gradišce (zem., u Austriji) gradiški (prema Gradiška) gradonačelnik gradanski gradanskopravni grafičar grakati, gračem graktati, grakčem gram. (krat. za gramatickí) gramatičar gramofon grančica graničar graničarski graničenje graničiti, graničim granični (prema granica) graničnik (prema granica) grape-fruit, grejp, grejpfrut (limunika) grbača (prema grba) grbačiti, grbačim grbaviti (činiti grbavim), grba- vim, grbavila, grbavio grbavjeti (postajati grbavim), grbavim, grbavjela, grbavio grč grč. (krat. za grčki) grčenje grčevit grčevitost grči (komp. od grk) grčiti, grčim Grčka (zem.), Republika Grčka (država) grdi (komp. od grd) grejpfrut, grejp, grape-fruit (limunika) gregorijanski (npr. kalendár, koral) Grenada (zem., država) Grenland (zem.) grepsti, grebem grgeč grgotati, grgoéem, grgoči Grgur Ninski grgutati, grgučem, grguci grič (brježuljak) Grič (dio Zagreba) grijač grijači (prid., grijače tijelo) grijeh, grijesi griješak griješenje griješiti, griješim gris (krupica) gristi, grizem griz (ugriz) grjehota grjcšan grješič (um. od grijeh) grješina (uv. od grijeh) grješnica grješnički grješnik grješnost grkokatolički grkokatolik grkokatolkinja grličica (um. od grlica) grličji grlič grmečak (um. od grm) grmičak (um. od grm) grmjeti, grmim, grmjela, gnnio Grmoščica i Grmoščica (zem.) grobic (um. od grob) Grobničko polje (zem.) grohotati, grohočem, grohoči grozdak, groska, grosci, groz-daka grozničav grozničavac grozničavost groznični grtati, grdem, grci Grubišno Polje (zem.) grubišnopoljski grubiti (činiti grubim), gru-bim, grubila, grubio grubjeti (postajati grab) grubim, grubjela, grubio gruboča grumenčič (um. od grumen) gruntovničar Gruzija (zem.), Republika Gruzija (država) Gubec, Gupca, Gupčev gubitak, gubitci gudač gudački gudači (prid, gudača glazbala) Gudci Draganički (zem., mje-sto) gudjeti, gudim, gudjela, gudio gugukati, gugučem gugutati, gugučem gukati, gučem Gupčeva buna Gupčeva lipa Gupčeva zvijezda (předjel u Zagrebu) guru, guma, gurui gusjenica gusjeničji gusji (prema guska) guslač guslački gustiti (činiti gustim), gustim, gustila, gustio gustjeti (postajati gust), gustim, gustjela, gustio gustoéa guščar giiščetina (gusje meso) guščětina (uv. od guska) guščica (um. od guska) gušči (komp. od gust) gušterača (žlijezda) gušteračni Gvajana (zem.). Republika Gvajana (država) gvardijan Gvatemala (zem.), Republika Gvatemala (država) Gvineja (zem.), Republika Gvineja (država) Gvineja Bisau (zem), Republika Gvineja Bisau (država) Gvinejska struja Gvinejski zaljev GWh (znak za gigavatsat) y, gama (y-zrake) H H (znak za vodik) h (znak za hekto; znak za.sat) ha (znak za hektár) Habdelič Habsburg Habsburguvac habsburskí hadezeovac (prema HDZ) i HDZ-ovac hadži hadžija hadži j ski haenesovac (prema HNS) i HNS-ovac haeselesovac (prema HSLS) i HSLS-ovac haesesovac (prema HSS) i HSS-ovac haespeovac (prema HSP) i HSP-ovac hafnij (Ilf) hafnijski (prema haŕhij, kem.) Haicanin (prema Haiti) haiku; haiku pjesništvo Haiti, Haitija (zem.), Republika Haiti (država) haitijski (prema Haiti) hajdučica hajdučič (um. od hajduk) hajdučina (uv. od hajduk) hajdučiti se, hajdučim se Hajduk (športsko društvo) halabučiti, halabučim halabuka hamajlija (zápis, svetinja) harač haračenje haračiti, haračim harakiri, harakirija hardver i hardware hardverski Havana (grad) havana (vrsta cigara) HAZU (krat. za Hrvatska akademija znanosti i umjet- nosti) H-bomba (hidrogenska bomba) HCK, HCK-a (krat. za Hrvatski erveni križ) HDS, HDS-a (krat. za Hrvat-sko društvo skladatclja) H-dur (glaz.) HDZ, HDZ-a (krat. za Hrvatska demokratska zajednica) HDZ-ovac (prema HDZ) i hadezeovac Kada se dugi slog u kojeniu je dvoglasnik kráti, na mjestu ije pišemo je u tvorenicama na -ota, -oča, -ina, -ovit: grijeh - grjehota... 100 Razlikuj: guščetina (uvečanica od guska) i guščetina (gusje meso)! 101 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik He (znak za helij) HE (krat. za hiuroelektrana) hedonist hegemonist Helen (Grk) helij (He) helijski (prema helij, kem.) HEP, HEP-a (krat. za Hrvatska elektroprivreda) hepiend (engl. happy end) HEP-ovac (prema HEP) i he-povac hepovac (prema HEP) i HEP-ovac Herceg Bosna (zem.) Herceg Novi (zem.) hercegbosanski Hercegovac hercegovački Hercegovina (zem.) Hf (znak za hamij) HFD, HFD-a (krat. za Hrvat-sko filološko društvo) Hg (znak za živu) HHO, HHO-a (krat. za Hrvatski helsinški odbor za ljud-ska pravá) hidrocentrala hidrogliser higijena higijeničar hihotati, hihočem, hihoči hijat (zijev) hijeroglif HINA i Hina, HINE i Hine (krat. za Hrvatska izvještaj-na novinska agencija) hip. (krat. za hipokoristik) hipi, hipija historiograiij a hitac, hitca, hitci hl i hL (znak za hektolitra) hlače hladnoča hladnjača hlapjcti (isparavati se, vjetriti), hlapim, hlapjela, hlapio hlaptati, hlapóem, hlapói hljeb (oblik kruha, primjerice: dva hljeba kruha) hljepčic (um. od hljeb) h-inol (glaz.) HNK, HNK-a (krat. za Hrvat-sko narodno kazalište) HNS, HNS-a (krat. za Hrvatska národná stránka) HNOS, HNOS-a (krat. za Hrvatski nacionálni obra-zovni štandard) Ho (znak za holmij) hoceš-ne ceš hodničic (um. od hodnik) hodočasnik hodočastiti, hodočastim hodočaščenje hodža, spája se spojnicom s osobnim imenom: Nasre-din-hodža hohotati, hohočem, hohoči hohštapler hohstaplirati, hohštapliram hokus-pokus holmij (Ho) holmijski (prema holmij, kem.) Honduras (zem.), Republika Honduras (dŕžava) Hongkong (zem., dŕžava) Hong Kong (zem.) hongkonskí; hongkonská gripa ho-ruk (uskl.) hoteci i htijučí hotelijer hotimičan HR, HR-a (krat. za Hrvatski rádio) Hradčani (dio Praga) hrapaviti (činiti hrapavim), hrapavim, hrapavila, hrapa- vio hrapavjetí (postajati hrapav), hrapavim, hrapavjela, hra-pavio hrast hrastak, hraska, hrasci, hrastaka hrašce (prema hrast) hrbat, hrpta hrda hrdati hrdav hrkati, hrčem, hrči HRM, HRM-a (krat. za Hrvatska ratna mornarica) hroptati, hropčem, hropči HRT, HRT-a (krat. za Hrvatska radiotelevizija) hrv. (krat. za hrvatski) hrvač hrvacenje (prema hrvatiti) hrvaština Hrvat Hrvatica Hrvatska (zem), Republika Hrvatska (država) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (LIAZU) Hrvatska demokratska za- jednica (HDZ) Hrvatska Dubica (zem.) Hrvatska elektroprivreda (HEP) Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA i Hina) Hrvatska národná stránka (HNS) Hrvatska radiotelevizija (HRTV) Hrvatska ratna mornarica (HRM) Hrvatska sel j áčka stránka (HSS) Hrvatska socijalno-liberalna stránka (HSLS) Hrvatska stránka pravá (HSP) Hrvatska televizija (HTV) Hrvatska vojska (HV) hrvatski Hrvatski erveni križ (HCK) Hrvatski helsinški odbor za ■judska pravá (HHO) Hrvatski nacionálni obrazov- ni standard (HNOS) Hrvatski rádio (HR) Hrvatski sabor Hrvatski Telekom (HT) Hrvatski vojni invalidi Do- movinskoga rata (HVIDRA) Hrvatsko filološko društvo (HFD) Hrvatsko narodno kazalište (HNK) hrvatsko primorje (dio Hrvat- ske uz more) Hrvatsko primorje (pov.) Hrvatsko prirodoslovno društvo Hrvatsko ratno zrakoplov- stvo (IIRZ) Hrvatsko slovo (novine) Hrvatsko zagorje (zem.) hrvatstvo Hrvatstvo (zajednica Hrvata) HRZ, HRZ-a (krat. za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo) hrzati, hrže HSLS, HSLS-a (krat. za Hrvatska socijalno-liberalna stránka) HSLS-ovac (prema HSLS) i haeselesovac HSP, HSP-a (krat. za Hrvatska stránka pravá) HSP-ovac (prema HSP) i haespeovac HSS, HSS-a (krat. za Hrvatska seljačka stránka) HT, HT-a (krat. za Hrvatski Telekom) HT usluge HTV, HTV-a (krat. za Hrvatska televizija) htijenje i htjenje (prema htje-ti) htijuči i hoteči htjednuti, htjednem htjeti, hoču (zanaglasno: ču, češ, če, čemo, čete, če; ni-ječno: ne ču, ne češ, ne če, ne čemo, ne čete, ne če) Hugo, Huga (m. ime) Hugo, Hugoa, Hugoov (Vietor Hugo) hukati, hučem, huči huktati, hukčem, hukči hulahup-čarape; hulahupke Hum (zem.) Hum na Sutli hiimorističan husit (pristaša Jana Husa) huškač HV, HV-a (krat. za Hrvatska vojska) hvalospjev Hvar Hvaranin hvarski Hvarski kanál (zem.) hvatač HVIDRA, HVIDRE (krat. za Hrvatski vojni invalidi Do-movinskoga rata) Hz (znak za herz) I I (krat. za instrumenta!, znak za jod, krat. za istok) i dr. (krat. za i drugi, i drugo) i sl. (krat. za / slienö) iako (vez.) i i ako (v. 66.) ib. i ibid. (krat. za ibidem: na istome mjestu) Icici (zem.) ici, idem ideal idealan idealist idealizam ideesovac (prema IDS) i IDS-ovac ideja i dej ni idejnopolitički identičan (isti, istovjetan) ideologija ideološki idiličan idiot idiot-kamera n)S, IDS-a (krat. za Istarski demokratski savez) IDS-ovac (prema IDS) i ideesovac igličast igličica (um. od ígla) iglu, iglua, igluu, iglui igrač igračka igračnica igraci (prid., igrače karte) ijedan (ikakav, ikoji) ijek. (krat. za ijekavski) ijekavac ijekavica ijekavski ijekavština ik. (krat. za ikavski) ikričav iks puta (x puta) iks-noge (x-noge) Ilača (zem.) ilački (prema llača) ilički (prema Ilica) Ilir (pnpadnik národa) ilirac (pripadnik ilirskoga po- kreta) ilirizam iločki (prema Ilok) ilovača iluzija im. (krat za imenica) ime; u ime imetak, imetci Imočanin Imotska krajina imotski (prid.) Imotski (zem.) U odnosnih pridjeva izvedenih od imenica s osnovom na c, ispred -ev, Hrvatica, Hrvatičin... ■in dolazi č: Složené krátíce nastaju od prvih slova višečlanih naziva tvrtki, javnih ustanova, stranaka i sl. i pišu se velikim slovima bez točke: HTV (Hrvatska televizija), HNK (Hrvatsko narodno kazalište), HSS (Hrvatska seljačka stránka)... 102 103 Hrvatski školskí pravopis Pravopisni rječnik imovinskopravni inženjering iskapčati, iskapčam ispodprosječan istinabog (pril.) išarati, išaram imperfekt ion iskati, iščem i ištem ispodsljemenskí (prema Šije- istiskati, istiščem, istiskan iščačkati, iščačkam imperfektni ionizacija iskicen me) istjecati, istječem, istjecala. išcadaviti, iščadavim imperfektivan Ir (znak za iridij) iskihati, iskišem ispodvlačiti, ispodvlačim isticao iščarati, iščaram imperij Irak (zem.), Republika Irak iskihnuti, iskihnem ispolijevati, ispolijevam istkati, istkam iščastiti, iščastim imperijalizam (država) iskipjeti, iskipim, iskipio, ispomoé istočiti, istočim iščavrljati se, iščavrljam se impresija Iran (zem.), Islamská Repu- iskipjela ispomoéi, ispomognem istočna Európa (istočni dio iščekati, iščekam impresionist blika Iran (država) iskliznuče isporazbolijevati se, isporaz- Európe) iščekiéati, iščekičam impresionizam iridij (Ir) i-sklonidba bolijevam se Istočna Európa (istočne zem- iščeprkati, iščeprkam improvizacija iridijski (prema iridij, kem.) isključan isposnik lje i narodí, v. 31.1.) iščešljati, iščešljam imučan ironičan isključenje ispovijed istočna Hrvatska iščetkati, iščetkam imučnik ironičnost isktjučiti, isključim ispovijedalac Istočni Timor (zem., država) iščezavati, iščezavam In (znak za indij) ironija isključivati, isključujem ispovijedati, ispovijedam istočnoeuropski iščeznuti, iščeznem INA, INE (krat. za lndustrija írska (zem), Republika írska iskočiti, iskočim ispovjedaonica istočnohrvatski iščistiti, iščistim nafte) (država) iskolačiti, iskolačim ispovjedaonički istočnjak iščišcavati, iščiščavam inače iscijediti, iscijedim iskolčiti, iskolčim ispovjediti, ispovjedim istoimen iščišdenje inačica iscijedenost iskopčati. iskopčam ispovjedni Istok (istočne zemlje i narodi, iščitati, iščitam inačenje (prema inatiti se) iscijeliti (izliječiti), iscijelim, iskopnjeti, iskopnim, iskopnio, ispovjednički v. 31.1.) iščitavati, iščitavam inauguracija iscijeljen iskopnjela ispovjednik istok (strana svijeta) iščuditi se, iščudim se incident iscijepati, iscijepam, iscijepan iskoračiti, iskoračim ispracaj istokračan iščudavati se, iščudavam se inč iscjcdak, isejedci iskorijeniti, iskorijenim ispračati, ispraéam istosmjeran iščupati, iščupam inčun (riba) isejedina iskoristiti, iskorišten ispremiješati, ispremiješam istostraničan iščupkati, iščupkam indigo-papir isejedivati, isejedujem iskorjenitelj ispremještafi, ispremještam istovarivač išéuškati, iščuškam indij (In) iscjelitelj iskorjenje ispresijecati, ispresijecam (ns.) istoyjetan (identičan) Italija (zem.), Republika Ita- Indija (zem.). Republika isejelivati (izljubiti), isejelivam iskorjenjiv ispresjecati, ispresjecam (svr.) istovjetnost li j a (država) Indija (država) iscjeljenje iskorjenjivanje isprevrtati, isprevróem istovremen itd. (krat. za i tako daljé) Indijac (prema Indija) iscjeljiv iskorjenjivati, iskorjenjujem ispričati, ispričam istovremenost iterbijski (prema iterbij, kem.) Indij anac iscjeljivati, iscjeljujem iskosa (pril.) ispričavati, ispričavam istovrijedan Ivan; Ivan Nepomuk, Ivan indijanski (prema Indijanac) iscjeljivost iskraj (prij.) ispričnica istoznačnica Krstitelj, Ivan Grozni indijski (prema Indija, prema isejepkati, isejepkam iskrčiti, iskrčim ispriječiti (se), ispriječim se istozvučnica ivan-cvijet indij, kem.) iscuriti, iscurim iskrčivati, iskrčujem isprijeka, isprijeko (sa strane, istraživač ivančica individuum, individuuma iscvjetati, iscvjetam iskričav pril.) istrčati, istrčim Ivančica (zem.) Indoeuroplj anin iseliti, iselim islam isprintati (ispisati printerom) istrčavati, istrčavam Ivanič Grad (zem.) indoeurópski iseljavati, iseljavam Islam Grčki (zem.) ispripovijedati, ispripovije- istrgnuče ivaničgradski i ivanički Indonezija (zem.), Republika iseljenik Islam Latinskí (zem.) dam istrijebiti, istrijebim, istrijeb- Ivan-planina (zem.) Indonezija (država) iseljeništvo Island (zem.), Republika ispripovjediti, ispripovjedim ljen ivanplaninski lndustrija nafte (TNA) iseljenje Island (država) isprječivati se, isprječujem se istrijezniti, istrijeznim, istri- Ivanščica (zem.) infarkt iseljivati, iseljujem ismijavati, ismijavam ispupčenje ježnjen Ivanje ing. i inž. (krat. za inženjer) ishrdalost ismjehivati, ismjehujem ispupčina istrjebljenje ivanjski; ivanjski krjesovi injekci j a ishrdati, ishrda ispacen ispupčiti, ispupčim istrjebljivati, istrjebljujem, i zátka ti, izatkam inorodac, inorodca, inorodci, isijecati, isijecam ispeči, ispečem istancan istrjebljivan iza/.ivač inorodčev isipati, isipam ispičutura Istarska županija istrježnjenje izbečiti, izbečim intermezzo (čit. intermeco) isjeckati, isjeckam ispitivač Istarski demokratski save/. istuéi, istučem, istuci izbičevati, izbičujem internet isječi, isiječem, isjekla, isje- ispjevati, ispjevam (IDS) istumačiti, istumačim izbijcliti (činiti što bijelim), iz- intervju, interyjua, intervjui kao, isječen isplaéivati, isplačujem isteéi (iscuriti), istečem, istekla, isukati, isučem bijelim, izbijelila, izbijelio intervjuirati iskačkati, iskačkam isplakati, isplačem istekao Isukrst izbijeljeti (postati bijel), izbi- inž. i ing. (krat. za inženjer) iskamčiti, iskamčim isplatiti, isplatim, isplačen isticati (ns. prema svr. istaknu- Isus; Isus Krist jelim, izbijeljela, izbijelio inženjer iskap; popití na iskap isplijeviti, isplijevim ti), ističem, isticala, isticao isusovac izbirač 104 Razlikuj: isejelivati (izljubiti) i iscjeljivati (liječiti)! Razlikuj: prema osnovnome teci dolazi -tjecati: istjecati, a prema osnovnome taknuti dolazi -ticati: isticati (se)! 105 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik izbjcéi, izbjegnem izlijevati, izlijevam Izrael (zem.), Država Izrael izvuci, izvučem jarčji (prema jarac) jednostaničan izbjeglica izlokati, izločem (država) iživjeti, iživim, iživjela, iživio jařic (um. od jare) jednostruk izbjeglištvo izluěiti, izlučim izrastak, izraska, izrasci, izra- iživljavati se, iživljavam se jasnoca jednosveščani izbjeljivati, izbjeljujem izludjeti, izludim staka iživljenost jastučac (um. odjastuk) jednosvezačni izblebetati, izblebeóem izlječenje izreči, izrečem i izreknem jastučast (prema jastuk) jednotjedni izblijediti (učiniri što blijc- izlječiv izriřaj jastučič (um. od jastuk) jednoznačan dim), izbkjedim, izblijedi- izljepljivati, izljepljujem izrijekom (prii.) f jastučnica jedrenjača la, izblijedio izmicati, izmičem izrjeka jašuéi (prii.) jedriličar izblijedjeti (postati blijed), iz- izmijeniti, izmijenim izumijevati, izumijevam J krat. za jug jaukati, jaučem, jauči jedriličarstvo blijedim, izblijedjela, izbli- izmijesiti, izmijesim izumitelj jazavčar Jedupka jedio izmiješati, izmiješam izumjeti, izumijem jabučica: Adamova jabučica jazavčji (prema jazavac) jeftinoča izbliza (prii.) izmjena izurarijeti, izumrem jabučni (prema jabuka) jazz i ďžez Jelačičev trg izbliže (prii.) izmjence (prii.) izuzeée jabučnjak jazz-glazba i džez-glazba Jemen (zem.), Republika Je- izbljedivati izmjenice (prii.) izuzetak, izuzetci jabukovača ječam men (država) izbočina izmjeničan izvadak, izvadci jačanje ječati, ječim jeti, jetija izbočiti, izbočim, izbočen izmjenljiv i izmjenjiv izvanbračni jačati, jačam ječmen jezičac izdaleka (prii.) izmjenjivač izvankučni jači (komp. od jak) ječmenac jezičak izdalje (prii.) izmjenjivanje izvanmaternični; izvanmater- jačina jedači (prid., jedači pribor) jezičan izdatak, izdatci izmjcnjivati, izmjenjujem nično začeče Jadransko more (zem.) jedanaesterac jezičar izdavač izmjeriti, izmjerim izvannastavni jafa-naranča jedanaesterački jezičav izdijeliti, izdijelim izmjerljiv izvanobičajni Jaganjac Bož j i jedanput jezičina izdjeljivati, izdjeljujem izmučiti, izmučim izvanparlamentaran jagodičan jedanputjedan (tablica jezični izglačati. izglačam izmuckati, izmučkam izvanpartijski jagorčevina množenja) jezikoslovlje izgladniti (učiniti koga glad- iznadprosječan izvanstranački jahač jedinični (prema jedinica) jezuit (isusovac); Jezuitskí trg nira), izgladnim, izgladnila, iznajmljivač izvanškolski jahačica (ona koja jaše) jednačak jogkjogija izgladnio iznebuha (prii.) izvanjezični (čit. izvan-jezični) jahaéi (prid.. jahače hlače) jednadžba jo-jo (igračka) izgladnjeti (postati gladan), iz- iznemoči, iznemognem izvanjski i vanjski jahačica (životinja koja služi jednakobrojno (prii.) jotacija gladnim, izgladnjela, iz- iznijeti, iznesem, iznijela, iz- izvidjeti, izvidim, izvidjela, iz- za jahanje, npr. mazga ja- jednakodijelan jr. (krat. za junior; mladi) gladnio nio vidio hačica) jednakodjeljiv jučer izgnječiti, izgnječim izobijestiti se, izobijestim se izvijestiti, izvijestim, izviješten Jahve, Jahve, Jahvi, Jahvu, jednakosložan jučerašnji izgorijevati, ízgorijevam izobličavanje izvjesiti, izvjesim Jahvom; Jahvin jednobožac Jug (južne zemlje i narodi, v. izgorjeti, izgorim izobličavati, izobličavam izvješce jak komp. jači, sup. najjači jednobožački 31.1.) izgrditi, izgrdim izobličenje izvješčivati, izvješéujem jamac platac, jamca platca, jednocijevan jug (strana svijeta) izgrepsti, izgrebem izobličiti, izobličim izvještaj jamci plátci jednocijevka, jednocjevaka i jugoistočni izjednačen izočan (nenazočan) izvjetriti, izvjetrim jamačno jednocijevki jugoistočnjak izjednačenje izokola (prii.) izvlašcivati, izvlastim, izvlaštcn jamajčki (prema Jamajka) jednočinka jugoistok izjednačiti, izjednačim izokretati, izokrečem izvolijevati, izvolijevam Jamajka (zem., država) jednočlan Jugoslaven (pov.) izjednačivati, izjednačujem izopačiti, izopačim izvoljeti, izvolim, izvoljela, iz- jamajka-rum (jamajčki rum) jednoé jugoslavenski izjutra (rano) izopčavati, izopčavam volio jamčevina jednogrb; jednogrba deva Jugoslavija, Savezna Repu- izlagač izopčenik izvorčié (um. od izvor) jampski (prema jamb) jednojezičan blika Jugoslavija (pov.) izleéi, izležem izopčenost izvor-voda jamski (prema jama) jednoličan jugozapad izletjeti, izletim, izletjela, izle- izopcenje izvračati (prema vračati, gata- janječi (prema janje) jednoljetan jugozapadan tio izopéiti, izopčim, izopcen ti), izvračam janjičar jednonedjeljni jugozapadnjak izlijecenost izopčivati, izopéujem izvračati (prema vračati), iz- Japan (zem., država) jednoobrazan Jordán (zem.), Hašemitska izliječiti, izliječim izrabljivař vračam Jarac (zviježde) jednook Država Jordán (država) izlijegati se, izliježe se izračun izvrh (prij.) jarčev; Jarčeva obratnica jednopostotni julijanski; julijanski kalendár izlijepiti, izlijepim izračunati, izračunam izvrtjeti, izvrtim, izvrtjela, jarčič (um. od jarac, um. od jednosjed Julijske Alpe (zem.) izlijctati, izliječem izradak, izratka, izradci izvrtio jarak) jednosmjeran junačan 106 N ispred b, p bilježimo samo u složenicama: izvanblokovski, izvanbračni, izvanparlamentaran, izvanpartijski... U vokativu imenica muškog roda na k, c, dolazi č: junák, junače; jarac, jarče. 107 Hrvatski školski pravopis Pravopisni rječnik junaccnjc junačina junačiti (se), junačim (se) juneči Jupiter jurisdikcija Jurjevo jurjevski Jutarnji list (novine) Južna Amerika (zem., kontinent) južna Hrvatska (južni dio Hrvatske) Južna Koreja (zem.), Republika Korej a (država) Južna polutka (zem.) južni pol (na magnetu) Južni pol (zem.) Južni Slaveni (kao etnická za-jedniua) južni Slaveni (po zem. smještaju) Južnoafrička Republika (zem., država) južnoamerički južnohrvatski južnnslavenski K K (znak za kalij, znak za kelvin) k. o. (krat. za knock-out) kabel, kabela kačica (um. od kaca) kačkanje kačkati, kačkám kařket kačiperka kadgod i kada god (v. 61.) kada-tada kadikad kadli kadmij (Cd) kadmijski (prema kadmij, kem.) kadšto kad-tad kafič Kain (sin Adama i Eve) Kairac Kairo (zem.) kairski kajk. (krat. za kajkavski) kajkavac kajkavica kajkavski kajkavština kakadu, kakadua, kakaduu, kakadui kakao, kakaa kakav-takav kaki boja kaki odora kako-tako kakvoéa kakvočni kalcij (Ca) kalcijski (prema kalcij, kem.) kalij (K) kalijski (prema kalij, kem.) Kambodža (zem., država) Kambodžanin kambodžanski kamečak (um. od kamen) kamen temeljac kamenčié (um. od kamen) kamenčina (uv. od kamen) Kamerun (zem.), Republika Kamerun (država) kamičak (um. od kamen) kamoli kamp-kučica (kampirna kučica) Kanada (zem., država) kanalčič (um. od kanál) kanconijer kandža kandžija kaos kaotičan kapuljača karanlil karát karatni, 18-karatni karbon-papir (karbonski papír) karijatida karijera karijes Karlo Drački (pov.) Karlo Veliki (pov.) Karlovac (zem.) Karlovačka županija karlovački Karlovčanin karmeličanin kasnjeti, kasnim, kasnjela, ka-snio Kastel Gomilica Kastel Kambelovac Kastel Lukšič Kastel Novi Kastel Stari Kastel Sučurac Kastel Štaíilič kat. (krat. za katolícki) Katar (zem.), Država Katar (država) katoličanstvo Katolička crkva kauč kaučuk kava kaveni Kazahstan (zem.), Republika Kazahstan (država) kazivač kaznenopopravni kaznenopravni kčerka kčer A od kči kči kečiga kem. (krat. za kemijski) kemičar kemija Kenija (zem.), Republika Ke- nija (država) kenozojski (prema kenozoik, geol.) Keops; Keopsova piramida keramičar kg (znak za kilogram) Khuen-Héderváry, Khuen-Héderváryja, Khue-nov, kuenovski kič kičast kičen kičenost kicenje kielski (prema Kiel) kihati, kišem kihavica Kijev (grad) kilogrammetar kilovatsat kilovoltamper kilovoltmetar Kina (zem), Narndna Republika Kina (država) kinooperator kinopredstava kinoreklama kipjeti, kipim, kipjela, kipio kiptjeti, kiptim, kiptjela, kip-tio kipuci (prid., kipuči čaj) Kirgistan (zem), Kirgistan- ska Republika (država) Kiribati (zem., država) kitničarka kitolovac kivi, kivija klačenje (prema klatiti) klasičan klasičar klasika klaun klavičembalo (glaz.) klečati klekovača (rakija) klepetati, klepečem klevetati, klevečem kli j en t klijentela kliješta klijet klijetka klik-klak kliktati, klikčem, klikči klima-uredaj (klimatski uredaj) klinčič Kiio, Klije, Klijom (múza po- vijesne znanosti) klišej klizač klizači (prid., klizači športoví) klokotati, klokočem kloroform klupčica (um. od klupa) klupko, klubaka ključ Ključ (zem.) ključanica ključar ključati, ključam ključati ključič (um. od ključ) ključki (prema Ključ) ključni kljunčič (um. od kljun) kljunčina (uv. od kljun) km (znak za kilometar); km2 (znak za četvorni kilometar) kmečati, kmečim kn (krat. za kuna: novac) knock-out i nokaut (šport.) književnojezični i knjižcv- no-jezični (v. 51.) književnopovijesni knjižničar koalicijski koautor (suautor) kobasičar kobasičarnica kočenje kočija kočijaš kočijaški kočijica (um. od kočija) kočiti (se), kočim (se) kočni kočnica kočničar koča (vrsta mreže) kočarica (brod) koeficijent kohezijski koincidencija koješta, koječega kojetko, kojekoga kokain kokodakati, kokodačem kokošji kokotati, kokočem koláč kolačič kolčenje kolčič (um. od kolac) kolčina (uv. od kolac) kolčiti, kolčim koledž kolesterol kolibřic količina količnik kolijevčica kolijevka, koljevaka i kolijev-ki kolokvij Kolonjska deklaracija kolor-film (film u boji) kolor-snimka (snimka u boji) kolosiječni kolosijek kolotečina Kolumbija (zem), Republika Kolumbija (država) koljač komadič (um. od komad) komadičak (um. od komad) kombine, kombinea, kombinei komercijalan komičan komičar komiški Komiža (zem.) Komori (zem), Islamská Federatívna Republika Komori (država) komovača (rakija) komp. (krat. za komparativ, gram.) Imenice koje imaju j u osnovi, imaju ga i u oblicima: kemija, kemije, kemiji; kemijski. 108 Razlikuj: kočenje (od: kočiti) i kočenje (od: kotiti)! 109 Hrvatski školskí pravopis Pravopisni rječnik kompjutor (računalo) kompjutorski (računalni) konačan konačnica konačno (prii.) Konavle (zem.) Konavljanin Konavoka konavoski koncentričan koncepci j ski Koncil; (II. vatikánski koncil); Glas Končila (novine) koncil (opci pojam) končan (prema konac) končič (um. od konac) Kongo (zem.), Republika Kongo (država) konopčic (um. od konopac) konsonant kontejner kontinuitet kontraadmiral kontrabas (glaz.) konzilij konjičak (um. od konj) konjogojac konjovodac, konjovodca, konjovodci kooperacija koordinacija koordinátě kopač kopačica (žena koja kopa) kopačke (šport.) kopači (prid., kopače orude) kopačica (stroj ili náprava ko- jom se kopa) kopča kopčanje kopčati, kopčam kopnjeti, kopnim, kopnjela, kopnio Koprivničko-križevačka županija koprivnjača koračaj koračanje koračati, koračam koračič (um. od korak) koračiti, koračim koračnica korak-dva korbač korbačič (um. od korbač) Korčula (zem.) Korčulanin korčulanski Kordun (zem.) Kordunaš kordunaški korijen korijenak (um. od korijen) korijenski; korijenski pravopis korijenje korjenčic (um. od korijen) korjenit kornjača kornjačevina korzo, korza Kostarika (zem.), Republika Kostarika (država) kostriješiti se, kostriješim se košéat koščica (um. od kost) koščura (uv. od kost) koštuničav koštunjača kotač kotačic kotlič (um. od kotao) kotlokrpa kováč kovačnica kovčcg kovčežic (um. od kovčeg) kovrča kovrčanje kovrčast kovrčati, kovrčam kovrčica (um. od kovrča) kozičav kozlic kozmetičarka kozmonaut kozmopolit Kr (znak za kripton) kračati (postajati kratak), kráčam kračina (kratkoča) kračati (postajati kraci), kracam kraci (komp. od kratak) krajičak Kralj Šunce (pov, Luj XIV.) Kraljevčanin Kraljevica (zem.) kraljevički (prema Kraljevica) kralježak, kralješka kralj ežnica kralj ežnjak Krapinske Toplice (mjesto) Krapinsko-zagorska županija krasnorječiv krastača krat. (krat. za kratica) kratkoča kratkoročan kratkovječan kraul (engl, crawl, šport.) krčag Krčanin krčati, krčim krčažič (um. od krčag) krčevina krčilac krčitelj krčiteljski krčiti, krčim krčki (prema Krk) Krčki statut krčma krčmař krčmarica krečanje (prema krečati) krečati, krečim (kriještati) Krečanin kreketati, krekeóem kremaljski (prema Kremlj) kremenčié (um. od kremen) kremen-kamen kremenjača Kremlj (dio Moskve) krep-papir Krešimir Četvrti Krešimir Veliki Kréta (zem.) kretati, krecem, křeči krevetac, krevetca, krevetci krevetak, krevetci kričati, kričim kričav krijepiti, krijepim krijepljenje krijes, krjesovi krijesiti se krijesnica krijumčar krijumčariti, krijumčarim Krist; Isus Krist kriščica (um. od kriška) Krišpolje (zem.) kritičan kritičar kritičnost kritosjemenjača krivičan križič (um. od křiž) krjepak komp. krjepkiji i krjepči krjepilo krjepkoča krjepkost krjeposnica krjeposnik krjepost krjepostan Krk (zem.) krmača krmčic (um. od krmak) kroatist kroatistički kroatizam kročenje (prema kročiti) kroéenje (prema krotiti) kroj ač krojačnica kroki, krokija (nacrt, skica) krom-čelik kroničan kroničar kroničarski krovič (um. od krov) kršéanin krščanka kršéanstvo krtiČin (prema krtica) krtičji (prema krtica) krtičnjak krumpir-salata (krumpirova salata) krupnook kruščič (um. od kruh) kruškovača krutiti (činiti krútim), krutim, krútila, krutio krutjeti (postajati kruť), krutim, krutjela, krutio kružič (um. od krug) krvoločan krvoproliče KS (znak za konjsku snagu) Ksantipa Ku (znak za kurčatovij) Kuba (zem.), Republika Kuba (država) kubist kubni i kubični metař (znak m3) kučka k uča kučanica kucanski kučanstvo kucarica kučedomacin kučegazda kučenje kucerak (um. od kuča) kučerina (uv. od kuča) kučetina (uv. od kuča) kučevlasnički kučevlasnik kuči (prii.) kučica (um. od kuča) kučište kučiti se, kučim se kučni kudjelja kuenovac (pristaša Khuen-Hé- derváryja) kuglični kukavičan kukavičji kukavičluk kukičanje kuku-lele (usklik) kukuruščič (um. od kukuruz) kulon (mjerna jedinica), uspor. Coulomb kumče Kumova slama (astr.) Kumrovec (zem.) kumrovečki kunič Kuniščak i Kunišcak (předjel i potok u Zagrebu) kupač kupaci (prid., kupaci kostim) kupe, kupea kupoprodaja kupoprodajni Kur'an kurčatovij (Ku) kurčatovijski (prema kurčatovij, kem.) kurjačič (um. od kurjak) kurjačina (uv. od kurjak) kurje oko kurziv (koso tiskáno pismo) kušač kutjevački Kutjevo (zem.) kutjevski kutomjer Kuvajt (zem.), Republika Kuvajt (država) kuverta kvačica kvačiti, kvačím kvadratičan Kvarnerski zaljev (zem.) kvislinški (prema kvisling) kvocijent kvočka kvrčati, kvrčim 110 U umanjenicama dolazi -ič: kotlič, kozlic... U oblícíma i tvorenicama riječi u kojima je dvoglasnik iza pokrivenoga r, dvoglasnik se krati prema temeljnom pravilu pa se namjesto ije piše je: krijepiti - krjepost... IV Hrvatski š k o I s k i pravopis Pravopisní rječnik L L (rímska brpjka 50, krát. za lokativ) 1 (znak za litra) La (znak za lantan) labijal labijalan Labin (zem.) Labinac labinski laboratory laboratorijski lačati sc, lačam se laički (prema laik) lákaj (sluga) lak-boja lakoatletičar lakoča lakovjeran lakozapaljiv lampion lančan lančanik lančast lančié Laos (zem.), Národná De-mokratska Republika Laos (država) Lapač (zem.) lapački (prema Lapač) Lapad (zem.) lapadski (prema Lapad) Lapadanin (prema Lapad) Lapčanin (prema Lapač) lapsus lapsus calami (pogrješka u pi-sanju) lapsus linguae (pogrješka u govoru) larpurlartistički (prema ľ art pour ľ art - umjetnički pra- vac) lastavičji (prema lastavica) lastavičnjak Laščina (dio Zagreba) lat. (krat. za latinskí) latinični (prema latinica) Latvija (zem.), Republika Latvija (država) lavabo, lavaboa, lavaboi lažac, lašca, laščev lažovčina (uv. od lazov) lebdjeti, lebdĺm, lebdjela, leb- dio leca leči (kotiti), ležem... legu lěci, legnem... leže ledac, ledca, ledci ledenjača legija Legija časti legionár leipziški (prema Leipzig) Leopardi, Leopardija, Leopar- dijev lepetati, lepečem leptirič (um. od leptir) leptir-kravata lesonit-ploča (lesonitna ploča) Lesoto (zem.), Kraljevina Le- soto (država) let (ne: lijet) letač leták, letci leteči letimičan letjelac letjelica letjeti, letim, letjela, letio leukemija leut lezbijka lezbijski ležečke (pril.) Li (znak za litij) Libanon (zem.), Republika Libanon (država) Liberálna stránka (LS) Liberija (zem.), Republika Libcrija (država) Libija (zem.), Socijalistička Národná Libijska Arap- ska Džamahirija (država) licemjer licemjerje licemjer ski Ličanin ličenje ličilac ličilo ličinka ličiti, ličim lički (prema Lika) Ličko Petrovo Selo (zem.) Ličko-senjska županija lični (prema lice: lične kosti) liftboj Lihtenštajn (zem.), Kneževi- na Lihtenštajn (država) liječenje liječiti, liječim liječnica liječnički liječnik liječnikov liječništvo lijeganje lijegati, liježem i lijegam lijeha lijek, lijekovi lijen komp. ljeniji lijenčina lijeniti se, lijenim se lijeno (pril.) lijenost lijcp komp. ljcpši Lijepa Naša (umjesto: Republika Hrvatska; v. 30.6) lijepak lijepiti, lijepim lijepljenje lijerica (glaz.) lijes, ljesovi lijeska liješce lijetanje lijctati, liječem i lijetam lijeva (prid.) lijevak (napráva za lijevanje); drugo je ljevak (ljevoruk čovjek) lijevanje lijevati, lijevam lijevo-desno Lika (zem.) linč linčovati, linčujem linijski (prema linija) linoleum liričar lisičine lisičji listak (um. od list), lístka, listci, listaka lístie (um. od list) lističav lišče liti, Ujem, liven litij (Li) litijski (prema litij, kem.) litrenjača Litva (zem.), Republika Litva (država) li van j ski Livno (zem.) Livnjak livrej a logičan logičar lokati, ločem lomača lončan lončar lončarski lončarstvo lončič lončina (uv. od lonac) londonac (pravopis) Londonac i Londončanin (stanovnik Londona) Lonja (zem.) lonjski (prema Lonja) Lonjsko polje (zem.) lopoč lopovčič (um. od lopov) lopovčina (uv. od lopov) loptači (prid., loptaéi športoví) Lopud (zem.) lopudski (prema Lopud) Lopudanin (prema Lopud) Lopujka (prema Lopud) lorensij (Lr) lorensijski (prema lorensij, kem.) lovor-grana lovor-vijenac lozovača ložač lp (krat. za lipa, novac) Lr (znak za lorensij) LS, LS-a (krat. za Liberálna stránka) LS-ovac (prema LS) i elesovac Lu (znak za lutecij) lubenica lubeničar Lucia i Lucija, Lucije, Lucijin luč luča (zraka) lučica (um. od luka; lukovica) Lučindan i Lučinje (Dan sv. Luke) lučonoša ludača Ludbreg (zem.) ludbreški ludjeti (postajati lud), ludim, ludjela, ludio ludak Luksemburg (zem.), Luksem-burško Veliko Vojvodstvo (država) luksus lupeški lúpež lurdski (prema Lurd, Gospa Lurdska) lutecij (Lu) lutecij ski (prema lutecij, kem.) Luther, Luthera, Lutherov LJ lječilišni lječilište ljek. (krat. za ljckarnički) ljekarica ljekarija Ijekarna Ijekarnica Ijekarnički ljekarnik Ijekarništvo ljekarstvo ljekovit ljenčarenje ljenčariti, ljenčarim ljeniji (komp. od lijen) ljepak (prema lijepiti) Ijepenka ljepilo ljepljiv ljepolik ljepook ljcporječiv ljepota ljepotan ljepotica ljepši (komp. od lijep) ljepuškast ljeskati se (blistati), ljeskam se Lješnica (zem.) lješnjak Ijetopis; Ljetopis HAZU Ijevač ljevak (ljevoruk čovjek); drugo je lijevak (napráva za lijevanje) ljevčič (um. od lijevak) ljevica Ijevičar Ijevičarski ljevoruk ljubak, ljupka; komp. Ijupkiji ljubazan i ljubezan ljubičast ljubičica (um. od ljubica) LjubuŠak ljubuški (prema Ljubuški) Ljubuški (zem.) ljuéenje (prema ljutiti) ljuči (komp. od ljut) Ljudevit Posavski (pov.) ljudski Ijudstvo Razlikuj: lijevak (napráva za lijevanje) i ljevak (ljevoruk čovjek)! 112 Ako je ispred završetka -tak zapornik, t se u oblicima piše: listak, listka, listci... 113 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik ljuljačka ljupkiji (komp. od ljubak) ljuščica (um. od ljuska) Ijutič i ljutič (bot.) ljntiti, ljutim, ljučen M M (rímska brojka 1000) m (krat. za maskulinum: muški rod; znak za metař) Machiavelli, Machiavellija, Machiavellijev mač mačak, mačci mače mačevalac mačevalački mačevalište mačevanje mačevati, mačujem mačiči mačji mačka mačkica (um. od mačka) mačor Mačva (zem.) Mačvanin mačvanski máčena i mačuha mačuhica (bot.) mačuhinski Madagaskar (zem.), Republika Madagaskar (država) Made in Croatia (proizvedeno u Hrvatskoj) madež madž. i mad. (krat. za madžar- ski/madarski) Madžar i Madar Madžarica i Madarica madžaron i niadaron Madžarska i Maďarska (zem.), Republika Madžarska i Republika Maďarska (država) madžarski i madarski mad. i madž. (krat. za madar-ski/madžarski) Madar i Madžar Madarica i Madžarica madarica (vrsta kolača) niadaron i madžaron Maďarska i Madžarska (zem.), Republika Maďarska i Republika Madžarska (država) madarski i madžarski maestro (glaz.) magarčié (um. od magarac) magarčina (uv. od magarac) magarčiti, magarčim magareči magičan magičar magija magijski magisterij magistrand magličast magljenje (prema magliti) magnezij (Mg) magnezijski (prema magnezij, kem.) mahagonij maharadža majčica (um. od májka) Majčin dan (dmga nedjelja u svibnju) majčin (prema májka) Majka Bož j a Majka Božja Bistrička Majka Božja Žalosna (ime blagdana) majmunčad majmunče majmunčič (um. od majmun) majmunčina (uv. od majmun) Makao (zem., država) Makedonac Makedonija (zem.), Republika Makedonija (država) Makedonska pravoslavná crkva makedonski makijavelist (prema Machiavelli) makijavelistički makijavelizam makovača i makovnjača (koláč) makročestica makroprojekt maksi moda maksi suknja Mala Azija (zem.) Mala brača (crkveni red, fra-njevci) Mala Gospa (blagdan) Mala kola (astr.) malaričan malaričar Malavi (zem.), Republika Malavi (država) malčice (prii.) Maldivi (zem.), Republika Maldivi (država) Malezija (zem., država) Mali (zem.), Republika Mali (država) Mali Brijun (zem.) Mali medvjed (astr.) Malo viječe maloázijskí maločas (prii.) maloča malogdje (prii.) malokad (prii.) malokalibarski maloobrtnik malo-pomalo malopoznat i malo poznat (v. 48.4.) maloprijašnji maloprije (prii.) maloprodaja maloprodavač maloumnički Malta (zem.), Republika Malta (država) Maltežanin (stanovnik Malte) maltežanin (pripadnik mal- teškog reda) Mandžurija (zem.) manijak manualan manje-više maraskino (likér) Marija Bistrica (zem.) Marija Pomočnica (Majka Božja) marijabistrički i marijobi-strički Marijinsko evandelje Marjan (u Splitu) Mario i Marijo, Marija, Marí-jem, Marijev Maroko (zem.), Kraljevina Maroko (država) marseljeza (francuska himna) Maršalovi Otoci (zem.), Republika Maršalovi Otoci (država) marva marvinče maslačak masnoca maščen mašcenjc maščurina (uv. od mast) mat namještaj Matea, Matěje, Matejin mat. (krat. za matematski) matematičar matica (opči pojam, npr. matičná pčela) Matica (skračeno ime Matice hrvatske) Matica hrvatska (MH) matičar matiční Matijaš Grabancijaš dijak (komedija) mat-pozicija (u šahu: matná pozicija) matrijarhalan matrijarhat maukati, maučem Mauricijus (zem.), Republika Mauricijus (država) Mauritanija (zem.), Islamská Republika Mauritanija (država) Md (znak za mendclcvij) mečanje mečati, mečím mečava med. (krat. za medicínski) medački (prema Medak) Medak, Metka (zem.) medij medijacija Medvedgrad (stari grad kraj Zagreba) Medvednica (Zagrebačka go- ra) Medveščak i Medveščak (předjel Zagreba) medvjed medvjedak (um. od medvjed) medyjedica medvjedič (um. od medvjed) medvjedina (uv. od medvjed) medvjedi méďa meďaš meďašiti, medašim medašni i meďašnji medašnica Medimurac Medimurje (zem.) Medimurska županija meďimurski meďudržavni meďugradski meduigra medukat meďumišični medumjesni meďunarodni Medunarodni crveni křiž meďuopčinski meďurječje medustaničan medustranački medutim meduusjev meduvlašče meduvremen meduvrijeme, meduvremena meďuzyjezdani medužupanijski megavat megavatsat megavolt mehaničar meketati, mekeéem mekoča Meksiko (zem.), Sjedinjene Meksičke Dŕžave (dŕžava) melankoličan melankoličnost melankolija melioracija melioracijski melodičan melodičnost melodija melodijski melodiazan menadžer menadžerski menadžerstvo mcndelevij (Md) mendelevijski (prema mende-levij, kem.) meni, menija meridijan merino-ovca mesožder metak, metci metalopreraďivački metati, meéem, meci meteor, (krat. za meteorološki) meteorologija metrickí mezozoik mezozojski mezzosoprán (glaz.) Mg (znak za magnezij) MH (krat. za Matica hrvatska) Mia i Mija, Mije, Mijin micati, mičem mičenje (prema mititi) 114 1)Ž dolazi u oblicima i izvedenicama riječi Madžar, Madžarska, madžarski..., DZ se najčešče piše u riječima stranoga podrijetla, učestalo u riječima i oblicima kojc primamo ali se može pisati i Ů: Madar, Maďarska, madarski... s engleskoga govomoga područja: menadžer, budžet, džip, džoging... 115 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní rječnik Miholjdan Mijanmar (dŕžava) mi j eh, mjehovi mijena mijenjati (se), mijenjam (se) mijesiti, mijesim miješalica miješanje miješati, miješam mikročestica mikrofilm Mikronezija (zem.), Savezne Dŕžave Mikronczijc (dŕžava) mikroorganizam mikrovalan mile-lale milenij (tisuclječe) milijarda niilijun milijunaš milijunski milozvučan miljeti, milim, miljela, miiio mimogred (pril.) mimoiéi, mimoidem mimoilaziti mimoilaženje mimóza Minčeta (kula u Dubrovníku) mini móda mini suknja minobacač minus-pol minus-vodič (fiz.) minutá miocen (geol.) miom miomirisan mirnoča mirnodopski miroljubiv misionár misterij mističan mišičav mišičje mišični (prema mišica) mišié (dio tijela) mišié (um. od miš) mišični (prema mišié) mišji miti, mijem mjaukati, mjaučem mjau-mjau (uskl.) mjehur mjehurič mjenjačnica mjera mjerač mjerači (prid., mjcračc náprave) mjerica mjeričica (um. od mjera) mjerljiv mjesec mjesečar mjesečarka mjesečič (um. od mjesec) mjesečina (uv. od mjesec) mjesečni mjesečnica mjestimičan mješanac mješčič (um. od mijeh) mješič (um. od mijeh) mješina (uv. od mijeh) mješovit mještanin mjuzikl ml. (krat. za mladi) mlačan mlačenje (prema mlak) mlači (komp. od mlak) mlačiti, mlačim mlačen mlaéenica mlačenje (prema mlatiti) mladac, mladca, mladci, mladčev mladič mladičak mladoženja mladunčad mladunče mladarija mladi (komp. od mlad) mlakoča mlatac, mlatca, mlatci mlatiti, mlatim Mleci (pov.) Mlečanin Mlečié mlctački mlijcč mliječac mliječan Mliječna staza (astr.) mlijeko Mlječanin (prema Mljet) mljekar mljekara mljekarica mljekarski mljekarstvo Mljet (zem.) mljeti, meljem, míjela, mljeo mljetski Mljetski kanál (zem.) mm (znak za milimetar) Mn (znak za mangan) mn. (krat. za množina, gram.) mnijenje i mnjenje mniti, mnim i mnijem mnogobožac mnogobožački mnogocijenjeni i mnogo ci- jenjeni (v. 48.4.) mnogopoštovani i mnogo poštovani (v. 48.4.) mnogoznačan mnjenje i mnijenje Mo (molibden) mobilizacija mobil i za cij ski močiti, močím mocvara močvaran moč močan moči, môgu, môžeš, môgú, mogla, mogao močnik mocnost moderna, hrvatska moderna (književni pokreť) modriti (činiti što modrim), modřím, modřila, modrio modrjeti (postajati modar), modrim, modrjela, modrio modrjeti se (bili modar), modrim se, modrjela se, modrio se modus vivendi, modusa vivendi mogué moguči moguénost Moháč (zem.) Mohačko poljc (zem.) Mojsije mokrača mokračevina mokračni mokračovod mokroča mol (glaz.) Moliére, Moliěrea, Moliěreov Moldavija (zem.), Republika Moldavija (država) mol-ljestvica momaštvo momčad momče momčié (um. od momak) momčina (uv. od momak) momčiti se, momčim se Monako (zem.), Kneževina Monako (država) Mongolij a (zem , država) mongoloidan monsinjor (počasni naslov sveóenika) Moslavac Moslavačka gora (zem.) moslavački Moslavina (zem.) Moščenice (zem.) Moščenička Draga (zem.) moščenički moščenje (prema mostiti) mozaičan mozaik mnzak, mozga Mozambik (zem.). Republika Mozambik (država) možebitan m. r. (krat. za muški rod) mračak (prema mrak) mračan mračenje mračiti mračnjak mračnjaštvo mravojed mreža mrijest mrijestiti se, mrijesti se mriješčenje mrijeti, mrem, mrla, mro mrjestilište mrjestište mršavjeti (postajati mršav), mršavim, mršavjela, mršavio mrtvačnica Mrtvo more (zem.) mrzák, mrská; komp. mrži i mrskiji msgr. (krat. za monsinjor) mučan mučati, mučim mučenica mučenik mučeništvo mučenje (prema mučiti) mučka (um. od muka) mučila mučilište mučitelj mučiti, mučim múčke (pril.) mučki (pril.) muč; šuč-muč mučak mučenje (prema mutiti) mučkanje mučkati, múčkam mučnuti, mučnem mudžahedin muha-kategorija (šport.) Muhamed; Muhamed pej- gamber muhamedovac muhamedovski mukati, mučem mukotrpan multimilijunaš multinacionalan musl. (krat. za muslimanski) Musliman (etnol.) musliman (vjer.) muslimanski musti, muzem mušičav mušji (prema muha) muškarac muškarača muškarčič muškarčina mučen (prema mutiti) muzičar (glazbenik) muzički (glazbeni) mužič mužjak N N (znak za dušik, znak za njutn, krat. za nominativ) n (krat. za neutrum, srednji rod) n. d. i nav. dj. (krat. za navedeno djelo) n. e. (krat. za nove ere, naše ere) N. N. (krat. za nepoznat netko: lat. nomen nescio) Na (znak za natrij) nabacivač nabavljač nabijač nablizu (pril.) nabolje (prii.) nabreknuče nabrzo (pril.) 116 U svim oblicima i tvorenicama od riječi mjěra, mjěsto, sjěsti uvijek se piše je. Obične krátíce nastaju skračivanjem riječi i pišu se malim početním slovom i s točkom na krajů: prof. (profesor), t. (točka), o. g. (ove godine), m. r. (muški rod), msgr. (monsinjor), n. d. (navedeno djelo)... 117 Hrvatski školskí pravopis nacijediti, nacijedim nadletjeti, nadletiin, nadletje- nagorijevati, nagorijevam nacijepati, nacijepam la, nadletio nagorjeti, nagorim nacionalsocijalistički nadlijetanje nagovarač nacjedivati, nacjedujem nadlijetati, nadliječem nagovijest nacjeljivati se, nacjcljujcm se nadmoč nagovijcstiti, nagovijestim, nacjepkati, nacjepkam nadmoéan nagoviješten načas (prii.) nadmočnost nagoviještati, nagoviještavam načastiti se, načastim se nadničar nagovješčivati, nagovješčujem načekati se, načekám se nadničarski nagovještaj načelan nadničiti, nadniěim nagrubo (prii., v. 60.2.) náčelník nadnični nagusto (prii., v. 60.2.) načelno (prii.) nadnijeti (se), nadnesem (se), nahočad načelo nadnijela (se), nadnio (se), nahoče načetí, načnem nadnesen naici, naidem nacičkati se, načičkam se nadno (prij., v. 67.2.) naivčina náčin nadoči, nadodem naizmak (prii., v. 60.2.) načiniti, načinim nadogradivati, nadogradujem naizmjence (prii.) načisto (prii.) nadoknadivati, nadoknadujem naizmjeničan náčistu (prii.) nadolijevati, nadolijevam naizust (prii.) načítán nadoliti, nadolijem naj- u superlativu se piše sa- načitanost nadolje (prii.) stavljeno s pridjevom: naj- načitati se, načitam se nadoplačivati, nadoplaóujem jači, najjasniji, najjedno- naci, nadem, naden nadrijemati se, nadrijemam se stavniji, najjedriji, najjef- načuliti (uši) nadrijeti, ňadrem, nadrla, ňa- tiniji, najjunačniji, naj- nadahnuče dro, nadít južniji, naj kraci, naj- nadahnjivač nadriliječnik ljepši, najmladi, naj- nadaleko (prii.) nadstrešnica prječi... nadalje (prii.) nadšumar najavljivač nadasve (prii.) nadtrčati (pobijediti u trčanju) najčešče nadbiskupski; Nadbiskupski nadugo (prii.) najedanput (prii.) duhovni stol naduti, nadmem, naduven i najednoč nadbubrežni nadut najednom nadcestar nadvoje (prii.) najgore (prii.) nadčovječan nadvuči se, nadvučem se najlon nadčovječji nadzornik najlonka nadíovjek, nadljudi nadzvučni najlonski nadčovještvo nadživjeti, nadživim, nadživ- najposlije (prii.) nadčuvar jcla, nadživio (čit. nad-živ- najprije (prii.) nadčutan jeti) najradije (ne: najrade) nadebelo (prii., v. 60.2.) nadžak-baba (zla, svadljiva nakicen nadesno (prii., v. 60.2.) žena) nakiselo (prii., v. 60.2.) nadgledač naglas (prii.; glasno, čitati na- nakjučer nadijeliti, nadijelim glas, v. 60.2.) naklečati se, naklečim se nadjačati, nadjačam naglavačke (prii.) nakocen (prema nakotiti) nadjeljivati, nadjeljujem nagluh nakoso (prii., v. 60.2.) nadjenuti, nadjenem nagnuée nakostriješen nadjeti, nadjenem nagnječiti, nagnječim nakostriješiti se, nakostriješim nadjcv nagorc (prii.) se Pravopisní r j e č n i k nakovrčati, nakovrčam namještenik napose (pril.) nakraj (prij.) i na kraj namještenje naprazno (pril., v. 60.2.) (v. 67.2.) namlatiti, namlátím, namlácen naprčiti (usne), naprčim nakrátko (pril., v. 60.2.) namočiti, namočím napredak, napretka, napredci nakretati, nakrečem namrijeti, namrem, namrla, naprednost nakrivo (pril.) namro napredovati nakrupno (pril., v. 60.2.) namučenost napreskokce (pril.) naksutra (pril.) namučiti, namučim naprijed (pril.) nalakčivati (se), nalakčujem nanijeti, nanesem, nanijela, naprijeko (pril.) (se) nanio, nanesen naprijeti, naprem, napila, na- nalazač naniže pro nalečke nanovo (pril.) naprječac (pril., naglo) nálet jeti, naletím, naletjela, naoblačiti (se), naoblači (se) naprosjačiti, naprosjačim naletio naočale naprotiv (pril.) naličiti (1. biti sličan, 2. pre- naočarka naprsnuce vuči bojom), nalíčim naočigled (pril.) naprtiti, naprtim, naprčen naličje naočit naprtnjača nalij egati, nalij ežem naoko (pril., naizgled, prividno) napučiti, napučím, napučen nalijepiti, nalijepim naokolo (pril.) (prema puk) nalij etati, nalij ečem naokrug (pril.) napučivati, napučujem, na- nalij evati, nalij evam naopačke (pril.) pučivan (prema puk) nalijevo (pril.) naopako (pril.) napučiti (usne), napučím, na- nalivpero naovamo (pril.) pučen naljepljivati, naljepljujem napabirčiti, napabirčim napučivati, napučujem (prema naljepnica napaéenost naputiti) nalježba (nalaznina) napadač naputak, naputci naljucen (prema naljutiti) napalm-bomba (napalmna nar. (krat. za narodni) namagarčiti, namagarčim bomba) naranča namecem (prema nametati) napamet (pril.), ali: pasti na narančast Namibija (zem.), Republika pamet (v. 65.) narezak, nareska, narezaka Namibija (država) napasnički narikača nami j cni t i. namijcnim napastan, napasna narječje namijesiti, namijesim napacen (prema napatiti) naročit namiješati, namiješam napeči, napečem, napekla, na- naručaj namjena pekao, napečen naručati se, naručam se namjenski napijevka. napjevaka, napijev- naručitelj namjenjivanje ki naručiti, naručim namjenjivati napisiueuo (pril., v. 60.2.) naručivati, naručujem namjeran napitak, napitci naručje namjerati, namjeram napješačiti se, napješačim se narudžba namjeravati, namjeravam napjev narudžbenica namjeriti, namjerim napjevati se, napjevam se nasičen (prid.) namjcrno naplacen nasijecati, nasijecam (ns. pre- namjcsnik naplačivati, naplačujcm ma svr. nasjecati) namjestiti, namjestim naplij eniti, naplij enim nasjeckati, nasjeckam namjesto (prij.) i na mjesto naplijeviti, naplijevim nasjeéi, nasiječem, nasjekla, (v. 67.2.) napolje (pril., van) nasjekao, nasječen namještaj napolju (pril., vani) nasjedati, nasjedam 118 Naj- u superlatívu se piše sastavljeno s pridjevom: najjači, najjasniji, najkraéi, najljepši... Ako je ispred završetka -tak zapornik, t se u oblicima piše: naprstak, naprstka, naprstci... 119 Hrvatski školski pravopis Pravopisni rječnik nasjediti se, nasjedim se nasjesti, nasjednem naskočiti, naskočím naskoro (prii.) naskroz (prii.); skroz-naskroz naslijediti, naslijedim, nasli- jeden naslijede i nasljede naslijepo (prii.) naslonjač naslučivati, naskicujem, na- sluéen nasljedstvo nasljede i naslijede nasljedivati, nasljedujem nasmiješiti se, nasmiješim se nasmjehivati se, nasmjehujem se nasmješljiv nasmješljivac Nasredin-hodža nasrtati, nasrcem nastrijeliti, nastrijelim, nastri-jeljen nastrijeti, nastrem, nastrla, na- stro nastrjel nastrjeljivati, nastrjeljujem naširoko (prii.) naštedjeti, naštedim, naštedje- la, naštedio natašte (prii.) natěči, nategnem, nategnut náteči, nateknem i natečem, natečen naticati, natíčem, naticala, na- ticao (prema nataknuti) natikača natjecanje natjecatelj natjecati se, natječem se natječaj natječajni natkonobar natočiti, natočím natpijevati se, natpijevam se (natjecati se u pjevanju) natpjevati, natpjevam (pobije- nazočiri, nazočim nedjeljni nemoguč nepčanik diti u pjevanju) nazočnost nedogled, u nedogled nemoguée (prii.) nepečen natpolovičan nazretí, nazrem, nazrela, naz- nedokučiv nemogučnost neplacen natporučnik reo nedoličan nemoj, nemojmo, nemojte nepobijeden natpričati, natpričam nazrijevati, nazrijevam nedonošče nemoral nepobjediv natrij (Na) nazupčati, nazupčam, na- nedorečen nenačelan nepobjedivost natrijski (prema natrij, kem.) zupčan nedosljedan nenačelnost nepočaščen natrpjeti se, natrpim se, naždrijeti se, naždrem se, nedostajati nenačet nepočudan natrpjela se, natrpio se naždrla se, naždro se nedostatak, nedostatci nenaplačen nepočudnost natučenost naživjeti se, naživím se, naživ- nedostatí nenapučen nepodijeljen natuči, natučem jela se, naživio se nedugo (prii.) nenazočan nepodjeljiv naučiti, naučim Nb (znak za niobij) ncgdje (prii.) nenazočnost nepogrješan naučnica (šegrtica) Nd (znak za neodimij) nehotičan neobaviješten nepogrješiv naučnik (šegrt) ne cu, ne češ, ne če, ne černo, nehrvat neobavijcštenost nepogrješivost Nauru (zem.), Republika ne čete, ne če nehtijenje neobičajan nepogrješnost Nauru (država) ne piše se sastavljeno samo s neiin uština neobičan nepomičan nautičar ovim glagolima: nestatí i neiscjeljiv neobracen nepomičnost nautíčka milja nestajati; nedostatí i ne- neiskorjenjiv neobraden nepumiješan nauznak (prii.) dostajati; nemati (nemam, neisplačen neobučen nepomučen nav. dj. i n. d. (krat. za nave- nemáš, nema, nemamo, ne- neistina neocijenjen nepomuéenost deno djelo) mate, nemajú); nemaj neistinit neocjenjiv neporečan navaljivač (nemajmo, nemajte) ncistrijebljen neočekivan neporemečen navečerati se, navečeram se neandertalac (pračovjek) neistrjcbljiv neočiščen neporočan navijač nebriga neizliječen neodimij (Nd) neporočnost navijek (prii.) necijenjen neizlječiv neodimijski (prema neodimij, neposvcčcn navijeke (prii., uvijck) necjelovit neizmijenjen kem.) nepotreban navijestiti, navijestim, navi- nečasna neizmjenjiv neodlučan nepotrebnost ješten nečast neizračunljiv neodlučen nepovjerenje naviještanje nečastan neizrečen neodlučnost nepovjerljiv naviještati, navij eštam nečastivi (vrag) neizvjesnost neograničen nepovjertjivost navlačiti, navlačim nečistoča neizvjestan, neizvjesna neograničenost nepovrat navračati, navračam nečitak nej ač neokičen nepovrijeden navrat-nanos nečitljiv nejačak neolitik (geol.) nepovrjediv návrh (prij.) nečovječan nějak neopredijeljen nepovrjedljiv navrijeti, navrem, navrla, na- nečovječnost nejasnoča neopredijeljenost nepraktičan vro, (navaliti) nečovjek, neljudi nejednako (prii.) neopredjeljenje neprckoračiv navrtjeti, navrtím, navrtjela, nečovještvo nejednoličan neopterečen nepremjestiv navrtio nečuj an nekad i nekada (prii.) neopterečenost nepremješten navrvjeti, navrvim, navrvjela, nečuven nekmoli (vez.) neosvečen neprihvačen navrvio nečak nekoč neosviješten neprihvačenost navuči, navučem nečaká nekrščanin neosviještenost neprijekoran nazad (prii.) nečakinja nemati neosvijetljen neprijelazan nazadak, nazadci nečkati se, neckám sc nemiješanje neosvijetljenost neprijelaznost nazepsti, nazebem nedaleko (prii.) nemirnoča neozlijeden neprijeporan komp. neprje- naznačiti, naznačím nedávno (prii.) nemoc neozoik (gcol.) porniji naznačivač nedjelo nemočan Nepal (zem.), Kraljevina Ne- nepriličan naznačivati, naznačujem nedjelja nemocnica pal (država) nepriličnost nazočan nedjeljiv nemočnik nepčan neprimiječen Imenice i pridjevi pišu se sastavljeno s niječnicom ne: nečovjek, nečovječan... 120 Niječnica ne piše se rastavljeno od glagola, osim nemoj, nemam, nedostajem, nestajem. 121 H r v a t s k i školskí p ravopis Pravopisní rječnik ncpnmjeren neprimjerenost nepri mjetan neprirnjetljiv nepristupačan nepristupačnost neprocijenjen neprucjenjiv nepročiščen nepromijenjen nepromjenjiv nepromj enjivost nepromočiv neprosvijeéen neptunij (Np) neptunijski (prema neptunij, kem.) nepušač neraščlanjiv nerazdijeljen nerazdjelan nerazdjeljiv nerazgovijetan komp. ne- razgovjetniji nerazgovijetnost nerazlučiv nerazmijenjen nerazmjenjiv nerazmjer nerazrijeden nerazriješen nerazrješiv nerazil mijevanje Neretva (zem., rijeka) Neretvanin neretvanski neriješen nerješiv nespretnjakovic nesreca nes taj a ti nestatí Nestor (ime) nestor (najčasniji i najugledniji predstavnik u strúci) nesvijest nesvjesno nesvjestan, nesvjesna nesvjestica neštedimice neto-cijena neto-iznos neto-plaéa neto-težina neupotrebljiv neupotrehljivost Nevesinje (zem.) nevesinjski Nevesinjsko polje (zem.) Nevina dječica (vjer. blagdan 28. prosinca) nevjerojatan nevjesta nevjestica nevrijeme, nevremena Newton (ime), uspor, njutn newyorški (prema New York) nezacijeljen nezacjcljiv nezamijenjen nezamjenjiv Ni (znak za nikal) Niagara (zem., rijeka) nicati, ničení ničice Niger (zem.), Republika Niger (država) Nigerija (zem.), Savezna Republika Nigerija (država) niječno (pril.) nijedanput nijekati, niječem niječan nijem komp. njemiji Nijemac nijemiti, nijemim nijemost Nikaragva (zem.), Republika Nikaragva (država) nikogo\ié niobdij (Nb) niobdijski (prema niobdij, kem.) nišandžija n i/ak, niska; komp. niži nizašto (pril.) Nizozemska (zem.), Nizozemska Kraljevina (država) No (znak za nobelij) Noa, Noe (ime) nobelij (No) nobelij ski (prema nobelij, kem.) noč noéas nočašnji nočea nočenje nočište nociti, nočim nočivati, nocujem noéni nočnik noéobdija noču (ne: nočju) nokaut i knock-out (šport.) Norveška (zem.), Kraljevina Norveška (država) nosač noseca (prid.) nosič (um. od nos) Nova cesta (ime česti) Nova godina (1. siječnja) nova godina (npr. 2006. u op- rjeci prema staroj godini, 2005.) Nova Gradiška (zem.) Nova Kaledonija (zem., država) novačenje novačiti, novačim novčani (prema no vac) novčanica novčanik novčar novčié (um. od novac) n ovčina (uv. od novac) Novi Svijet (zem., Amerika, v. 30.6) Novi Vinodolski (zem.) Novi zavjet (knjiga) novi zavjet (razdoblje) Novi Zéland (zem., država) Novi, Novoga (zem.) Novigrad (zem.) Novigrad Podravski (zem.) Novigradsko more (zem.) Novigradanin (prema Novigrad) novigradski Novogradiščanin (prema Nova Gradiška) novogradiščanski novorodenče novozavjetni Np (znak za neptunij) npr. (krat. za na primjer) numizmatičar nuncij; papinski nuncij nuncijatura nuspojava nuzzanimanje nuzzarada nuzzgrada nuždan, nužna NJ Nj. V. (krat. za Njegovo Ve- ličanstvo) Nj. Vis. (krat. za Njegova Vi- sost) njakati, njačem Njegova Ekscelencija Njegova Visost, krat.: Nj. Vis. Njegovo Veličanstvo, krat.: Nj. V. Njemačka (zem.), Savezna Republika Njemačka (država) njemački njemak (nijem čovjek) njemica (nijema žena, drugo je Njemica) Njeinica (stanovnica Nje- mačke, ali: Nijemac) njemiji (komp. od nijem) Njivice (zem.) njivički njutn (mjerna jedinica), uspor. Newton O O (znak za kisik) o. (krat. za otok i otac sveéenik) o. g. i o. god. (krat. za ove godine) o. mj. (krat. za ovoga mjeseca) oba, obaju, obama obadva, obadvaju, obadvama obadvije, obadviju, obadvjema obadvojica obamrijeti, obamrem, obamr- la, obamro obavijesnost obavijest obavijestan, obavijesna obavijestiti, obavijestim, oba- viješten obaviještenost obavješcivati, obavješcujem obavještajac obavještajni obavještavati, obavještavam obdan (pril.) obečanica obecanik obecati, obeéam obecavati, obecavam obescijeniti, obescijenim obesejenjenje obesejenjivati, obesejenjujem obeščastiti, obeščastim, obeščaščen obeščašcenje obeščašcivanje obeščaščivati, obeščaščujem obezvrijediti, obezvrijedim obezvrjedivati, obezvrjedujem običaj običajan običajnopravni običan običavati običnost običi, obidem, obišla, obišao obijač obijeliti (učinili šlo bijelim), obijelim, obijelila, obijelio obijeljeti (postati bijel), obijelim, obijcljcla, obijelio obijest obijestan, obijesna objed objedovati, objedujem objelodaniti, objelodanim objelodanjivati, objelodanju-jem objeručke (pni.) objesiti, objesim obješenjak ohlačak (um. od oblak) oblačan oblačié (um. od oblak) oblačina (uv. od oblak) oblačiti, oblačim oblačnost obletavati, obletavam obletjeti, obletím, obletjela, obletio obličan obličje oblijepiti, oblijepim oblij etanje oblijetati, obliječem obljepljivati, obljepljujem obmanjivač obnevidjelost obnevidjeti, obnevidim obnoč (pril.) oboa, oboe, oboi (glaz.) obogacenost obogacivanje obogačivati (se), obogačujem (se), obogačen oboljeti, obolim, oboljela, obo- lio obračati, obracam obracen obracenik obračenje obrambeni obraščič (um. od obraz) obraščivati, obraščujem obrazac, obrasca, obrazaca Imenice se sastavljaju spojnicom ako se prva riječ u stalnoj imeničkoj vezi ne sklanja: N se ispred b u izvedenicama smjenjuje s m: neto-cijena, neto-iznos, neto-placa, neto-težina... ohrambeni (obrana + -beni), stambeni (stan + -beni)... 122 123 Hrvatski školski pravopis Pravopisní r j e č n i k obrezivač obrježak obrježina obrježni obrtnik obruč obučavati, obučavam obúčen (odjeven) obučiti, obučim, obučen obuča obucar obuči, obučem, obukla, obu-kao obudnvjetí, obudovim, obu- do vjela obuhvačati, obuhvačam obumrljeti, obumrem, obumr- la, obumro oceanograflja oceánski ocijediti, ocijedim, ocijeden ocijeniti, ocijenim, ocijenjen ocjena ocjenjivač ocjenjivanje ocjcnjivati, ocjenjujem, ocje-njivan ocrniti (učiniti crnim), ocrnim, ocrnila, ocrnio ocrnjeti (postati crn) ocrnim, ocrnjela, ocrnio očadaviti (učiniti čadavim), očadavim, očadavila, očadavio očadavjeti (postati čadav), očadavim, očadayjela, očadavio očaj očajan očajanje očajavati, očajavam očajnica očaj nik nčaran očarati, očaram očaravati, očaravam očekivanje očekivati, očekujem očeličiti, očeličim Očcnaš (molitva) očepiti, očepim (stati komu na nogu; razlikuj od odčepiti - izvaditi čep) očepljivati (prema očepiti) očerupati, očerupam očešati, očešem očeši jati, očešljam očetkati, očetkam očev očevi i oci, mn. od otac očevid očevidac, očevidca, očevidci očevidan očevidnik očevina očevitkinja oči, očiju očica očigled (prii.) očigled; na očigled očigledan očijukati, očijukam očinski očinstvo očinji očistiti, očistím, očiščen očit očito (prii.) očitost očitovanje očitovati, ocituj em očni očnjak očuh očupati, očupam očuvanost očuvati, očuvam očvrsnuti, očvrsnem očelaviti (učiniti čelavim), očelavim, očelavila, očela- vio oéelavjeti (postati óelav), očelavim, očelavjela, očela-vio ocutjeti, ocutim, očucen odastrijeti, odastrem, odastrla, odastro odašiljač odbitak, odbitci odbjeéi, odbjegnem odcijepiti, odcijepim, odcijcp- ljcn odcuriti, odcurim odčepiti (izvaditi čep, drugo je očepiti: stati komu na nogu), odčepim odčepljivač odčepljivati, odčepljujem odčitati, odčitam odčušnuti, odčušnem odgristi, odgrizem, odgrizen odgrizak, odgriska, odgrisci, odgrizaka odgrtati, odgrčem odijelce (um. od odijelo) odijeliti, odijelim odijelo odijeljenost odijevanje odijevati, odijevam odječa odjedanput (prii.) odjednom (prii.) odjel odjeljak odjeljivati odjenuti, odjenem, odjeven odjevni odletjeti, odletim, odletjela, odletio odličan odličje odličnik odlijepiti, odlijcpim, odlijep-ljen odlijetati, odliječem odlijevanje odlij eva ti, odlij e varn odlučan odlučiti, odlúčim odlučivati, odlučujem odlučnost odljepljivati, odljepljujem odmicati, odmičem odmijeniti, odmijenim odmjenjivanje odmjenjivati, odrnjenjujem odmjeranje odmjerati, odmjcram odmjeravati, odmjeravam odmjerenost odmjeriti, odmjerim odmoči, odmognem odněkud i odnekuda (prii.) odnijeti, odnesem, odnijela, odnio, odnesen odojče (prase) odoka (prii., otpnlike, pri- bližno) odolijevanje odolijevati, odolijevam odoljeti, odolim, odoljela, odo- lio odomačiti se, odomačim se odr. (krat. za odredeni) odračunati, odračunam odreči, odřečeni odreda (prii.) odredivati, odredujem odricati, odričem odričan odrijemati, odrijemam odriješiti, odriješim, odriješen odrješenje odrješit odrješito odrješitost odrješivati, odrješujem odrvenj eti, odrvenim, odrve- njela, odrvenio odsijecati, odsijecam odsjaj odsjajivati, odsjajujem odsječak odsjeci, odsiječem, odsjekla, odsjekao, odsječen odsjedati, odsjedam, odsjeda- la, odsjedao odsjek odsjesti, odsjednem, odsjela, odsjeo odsjev odskočan odskočiti, odskočím odskočke (prii.) odskoční; odskočná daska odskora odsprijeda (prii.) odstraga (prii.) odstrijeliti, odstrijelim odstrjel odstrjeljivati, odstrjeljujem odsvagda (prii.) odsvakud(a) (prii.) odsvuda (prii.) odštecivati (naknadivati štětu), odštečujem odšteta odštetiti (naknaditi štctu), odštetim odštetni odšuljati se, odšuljam se odšutjeti, odšutim, odšutjela, odšutio odučavati, odučavam odučiti, odučim odugovlačiti, odugovlačim odumrijeti, odumrem, odumr- la, odumro oduprijeti, oduprem, oduprla, odupro oduvijek (prii.) odveč (prii.) odvijač odvijek(a) (prii.) odvjetak, odvjetci odvjetnica odvjetnički odvj etnik odvjetništvo odvraéati, odvračam, odvracen odvrtač odvrtati, odvrčem odvuci, odvučem, odvučen odzada (prii.) odzdraviti (uzvratiti pozdrav), odzdravim ofenziva ofenzivan ogladnjeti, ogladnim, oglad- njela, ogladnio oglašavač oglašavati, oglašavam oglašivač oglašivati, oglašujem oglupavjeti, oglupavim, oglu- pavjela, oglupavio oglupjelost oglupjeti, oglupim, oglupjela, oglupio ogoličenost ogoliti (učiniti što golim), ogo- lim, ogolila, ogolio ogoljeti (postati gol), ogolim, ogoljela, ogolio ogorčenost ogorčenje ogorčiti, ogorčim ogorčivati, ogorčujem ogorjeti, ogorim, ogorjela, ogorio ogovarač ogradak, ogratka, ogradci ograničavati, ograničavam ograničen ograničenost ograničenje ograničiti, ograničim ograničivati, ograničujem ogrbavjeti, ogrbavim, ogrbav- jela, ogrbavio ogriješiti (se), ogriješim (se) ogrijevati, ogrijevam ogrizak, ogriska, ogrisci, ogri- zaka ogrješenje ogrješivati se, ogrješujem se ogrjev ogrjevni ogrtač ogrtati, ogrcem ogrubjeti, ogrubim, ogrubjela, ogrubio ogubavjeti, ogubavim, ogu- bavjela, ogubavio oh, oh-oh (uskl.) 124 Razlikuj: očadaviti (učiniti čadavim) i očadavjeti (postati čadav)! Razlikuj: ohladiti (učiniti što hladnim) i o h lad n j eti (postati hladan)! 125 Hrvatski š k o I s k i pravopis Pravopisní rječnik ohladiti (učiniti što hladnim), ohladim, chladila, ohladio ohladnjeti (postatí hladan), ohladim, ohladnjela, ohladio ohrapavjeti, ohrapavim, ohra- pavjela, ohrapavio Ohrid (zem.) ohridski; Kliment Ohridski (pov.) Ohridsko jezero (zem.) oi, (krat. za otoci, zem.) ojačanjc ojačati, ojačam ojačavati, ojačavam ojaditi, ojadim, ojaden ojadenost ojadivati, ojadujem ojunačiti se, ojunačim se Okič (zem.) okicen Okié-grad (zem.) okidač oklijevanje oklijevati, oklijevam oklopnjača okončati, okončam okončavati, okončavam okopnjeti, okopnim, okopnje- la, okopnio okorjelost okorjeti, okorim, okorjela, okorio okračati (postatí kratak), okrača okracati (postatí kraci), okraca okrčiti, okrčim okretati, okrečem okrijepiti, okrijepim, okrijep- ljen okrjepa okrjepljenje okrjepljiv okrjepljivati okrjepljivost Oktobarska revolucija (pov.) Okučani (zem.) okučiti se, okučim sc okučje okučnica oličiti, oličim olijepiti, olijepim, olijepljcn Olimp olimpijac olimpijada olimpijskl (prema Olimpija i olimpijada) olimpski (prema Olimp) Oluja (hrvatska vojno-rcdar- stvena akcija u Domovin- skom ratu, 1995.) oljepljivati, oljepľjujem Oinan (zem.), Sultanát Oman (država) omastiti, omastím, omaščen i omašten omaščivati, omaščujem omča omedak, omečka, omečci omiliti (učiniti milim), omilim, omilila, omilio omiljetí (postali mio), omilim, omiljela, omilio Omišalj (zem.) omišaljski omjer omjeriti, omjerim omogučavati, omoguéavam omogučiti, omogučim omogučivati, omogučujem omotač omotá k, omotci omršavjeti, omršavim, omršavjela, omršavio oncčistili, onečistim, onečišcen onečiščavati, onečišóavam onečiščivati, onečišcujem onemoéalost onemočati, onemoéam onemogučavati, onemo- gučavam onemogucen onemogučenost onemogučiti, onemogucim onemogučivati, onemo- guóujem onesvijestiti se, onesvijestim se, onesviješten onijemjeti, onijemim, onijem- jela, onijemio o-noge op. (krat. za lat. opus: djelo) opačina opamcčcn opasač Opatička ulica (u Zagrebu) opatički (prema opatica) opatijski (prema Opatija) opčiniti, opčinim opčinjavati, opčinjavam opčeljudski opčenarodni opčenit opčenje opčeobrazovni opcepoznat opčeprihvačen opčepriznat opči opcina opčinar opčinski opčinstvo opčiti, opčim opéci, opečem, opečen ophrvati, ophrvam opíjelo opijévati (ns. prema svr. ôpje-vati), opijevam ôpjevati (svr. prema ns. opijévati), opjevam opjevavati, opjevavam opkoračavati, opkoračavam opkoračenje opkoračiti, opkoračim opkoračivatl, opkoračujem opletati, oplečem oplicati (postatí plitak), opliéa oplijeniti, oplijenim, oplijen-jen oplijeviti, oplijevim, oplijev-ljen opločen (prema opločiti) I opljačkati, opljačkam oponašač oporeéi, oporečem oporicati, oporičem oporučan oporučitelj oporučiti, oporučim oporučivati, oporučujem oporučno opredijeliti se, opredijelim se, opredijeljen opredjeljenje (izbor, odluka) opredjeljivati se (izabirati, odlučivati se), opredjelju- jem se oprječan oprjeínost oprjeka opsjedanje opsjedati, opsjedam opsjednutost opsjena opsjenar opskrba opskrbiti, opskrbim, opskrbila, opskrbio opskrbni opterecen opterecenje opterecivati, opterečujem optičar optičarski optjecati (teči oko čega, kola- ti), optječem optrčati, optrčim optrčavati, optrčavam opunomočenik opunomoéitelj opunomočiti, opunomočim opunomočivati, opuno- močujem opustjelost opústjeti (postali pust), opustím, opustjela, opustio, opušcen orač oračica (ona koja ore) orači (prid.: orači konj) oračica (sprava, zemlja) orahovačkl Orahovčanin Orahovica (zem.) oraščič (um. od orah) ordinarijat; biskupskí ordina- rijat Orebič (zem.) organizacijski orijent Orijent (istočne zemlje, v. 31.1.) orijentacijski orijentalan orijentalist orijentalistika orijentalka orijentir orijentirati se, orijentiram se Orión (astr.) Oriovac (zem.) Oriovčanin oriovački (prema Oriovac) orleánski; Ivana Orleánska ormarčié (um. od ormar) oročiti, oročim oročivati, oročujem ortačiti (se), ortačim (se) oružje oružnjeti (postatí ružan), oružnim, oružnjela, oružnio Os (znak za osmij) os. (krat. za osoba, gram.) osakačen osakačenost osakačivanje osakačivati, osakačujem osički (prema Osik) osigurač osijedjeti, osijedim, osijedio, osijedjela Osijek (zem.) Osik; Lički Osik (zem.) osirotiti (učiniti sirotim), osi- rotim, osirotila, osirotio osirotjeti (postatí sirotim), osi- rotim, osirotjela, osirotio Osječanin (prema Osijek) osječki Osječko-baranjska županija osjecaj osjeéajan osječajnost osječanje osječati, osječam osjenčati, osjenčam osjenčavati, osjenčavam osjenčiti, osjenčim oskudijevati, oskudíjevam oskvrnuče oslabiti (učiniti slabim), oslabím, oslabila, oslabio oslabjeti (postati slab) oslabím, oslabjela, oslabio oslie (riba) oslijepiti (učiniti slijepim), oslijepim, oslijepila, oslije-pio oslijepjeti (postati slijep), oslijepim, oslijepjela, oslijepio osluškivač osljepljenje osljepljivati, osljepljujem osmerački osmij (Os) osmijeh i osmjeh osmiješiti se, osmiješim se osmijski (prema osmij, kem.) osmjeh i osmijeh osmjehivati se, osmjehujem se osmjehnuti se, osmjehnem se osmjeliti se, osmjelim se osmješak osnivač osnutak, osnutci osramočen osramočenje osramočivati, osramoóujem ostariti (učiniti starim), osta- rim, ostarila, ostario ostarjeti (postati star), ostarim, ostarjela, ostario ostatak, ostatci osumnjičiti, osumnjičim, osumnjičen osunčati, osunčam osvajač 126 Razlikuj: okračatí (postati kratak) í okracati (postati kraéi)! Razlikuj: opústjeti (postatí pust) opústíti (učiniti što pustím)! 127 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik osvěcen (prema osvetiti) osvečivanje osvečivati, osvecujem osveta osvetljiv osvetoljubiv osvijestiti (se), osvijestim se, osviješten osvijetliti, osvijetlim, osvijetljen osvjedočavati, osvjedočavam osvjedočen osvjedočenost osvjedočiti, osvjedočim osvješcivanje osvješčivati (se), osyješčujem (se) osvještenje osvjetljavati, osvjetljavam osvjetljenje osvjetljivač osvjetljivati, osvjetljujem ošamucen ošamučenost oštečen oštcčcnost oštečivati, oštečujem oštrokonda otac, oca, oče, oci i očevi otečen oteči, otečem otiči, otidem i odem otimač otiruačina otirač otjecati, otječem otkako (prii.) otkapčati, otkapčam otključati, otključam otključavati, otključavam otkopčati, otkopčam otkopčavati, otkopčavam otkriče otkud(a) (prii.) otkvačiti, otkvačim otmičar otmjen Otočac (zem.) Otočanin (prema Otočac) otočanin (prema otok) otočic (um. od otok) otočj e otočki (prema Otok i Otočac) otoční (prema otok) otopljeti (posiati topao), oto- plim, otopljela, otoplio otpadak, otpatka, otpadci otpečatiti, otpcčatim, ot- pečačen otpijevanje (prema otpijévati) otpijévati (ns. prema svr. ot- pjevati), ôtpijeväm ôtpjevati, ôtpjeväm otpirač otpisivati, otpisujem otpješačiti, otpješačim otplačivati, otplačujem otplata otpočinak otpočinuti, otpočinem otpračati, otpračam otprije (prii.) otprijed (prii.) otprilike (prii., približno) otprvo (prii.) otpuéivati (se), otpučujem (se) otraga (prii.) Otrantska vrata (zem.) otrčati, otrčim otrijebiti, otrijebim, otrijebljen otrijezniti (se), otrijeznim (se), otriježnjen otrjebljavati otrjebljenje otrjebljivati otrježnjavati (se), otrježnja- vam (se) otrježnjenje otrpjeti, otrpim, otrpjela, otrpio otuci (obiti), otučem, otučen otupiti (učiniti tupim), otapim, otopila, otupio otupjeti (postati tup), otupím, olupjela, otupio otvárač ovčar ovcarica ovčarstvo ovčetlna (ověje meso) ovčétina (uv. od ovca) ovčica; božja ovčica (zool.) ovčji ovdje-ondje oveči (komp. od ovelik) Ovidíje ovjekovječiti, ovjekoyječim ovjenčati, ovjenčam ovjeriti, o vjetím ovjerovitelj ovjeroviti, ovjerovim ovjerovljenje ovlašcivati, ovlašcujem ovneči (prema ovan) ovnič (um. od ovan) Ozalj (zem.) Ozaljčanin ozalj ski ozeleniti (učiniti zelením), ozelením, ozelenila, ozele-nio ozelenjeti (postati zelen), ozelením, ozelenjela, ozelenio ozlijediti, ozlijedim, ozlijcden ozlojediti, ozlojedim, ozlo-jeden ozlojedenost ozlojedivanje ozlojedivati, ozlojedujem ozljeda ozljedenički ozljedenik ozljcdivati označen označiti, označím označivati, označujem ozračje ožaloščivaťi, ožaloščujem oždrijebiti, oždrijebila, oždri- jebljen ožeči, ožežem... ožegu, ožegla, ožegao ožedniti (učiniti žednim), ožednim, ožednila, ožed- ožednjeti (postati žedan), ožednim, ožednjela, ožednio oživiti (vratiti koga u život), oživím, oživila, oživio oživjeti (postati živ), oživím, ožiyjela, oživio p. (krat. za particip) P (znak za fosfor) P. S. (krat. za lat. post scrip- tum: poslije napisanoga, hrv. poslije svega) Pa (znak za protaktinij i paskal) pabirčiti, pabirčim pacemaker (srčani stimulátor, srčanik) pacifistički (prema pacifist i pacifizam) pacijent pacijentica pače (pačje mladunče; prilog) pačetina pačetvorina pačiči pačinjak pačist u vezi Pačista nedjelja (crkv.) pačji pačenik paceništvo pačenje (prema patiti) padavičar padovski i padovanski; sv. Antu n Padovanski paketic (um. od paket) Pakistan (zem.,), Islamská Republika Pakistan (država) pakoŠcenje (prema pakostiti) Pakrac (zem.) Pakračanin pakrački palača palačinka paladij (Pd) paladijski (prema paladij, kem.) palčani (prema palác) Palau (zem.), Republika Pa- lau (država) palčevi, palcevi i palci (mn. od palác) Palčica (ime iz bajke) palčió (um. od palác) Paličko jezero (zem.) palikuča pamcenjc pametnjakovk pamtivijek; od pamtivijeka pamučan pamučast pamučika (bot.) pamučni Panama (zem.), Republika Panama (država) panama-šešir pandža panel-ploča paničan paničar paničariti, paničarim Panonac Panonija (zem.) Panónska nizina (zem.) panónski pansion panteon (grobnica) Panteon (gradevina u Rimu, u Parizu) pantomimičar papirničar papratnjača paprička (um. od paprika) Papuánska Nova Gvineja (zem., država) papuča papučar papučka (um. od papuča) papučki Papuk (zem.) Paragvaj (zem.), Republika Paragvaj (država) paranoican paranoik paranoja Paris (mitska osoba) pariski i pariški Pariška komuna (pov.) Pariz (zem.) Parižanin parničar parničenje parničiti se, parnicím se parnjača parobrod Pascal (ime), uspor, paskal Pasha (vjer.) pasha (žrtva) pasji paskal (mjerna jedinica), Pascal (ime) Pasteur, Pasteura, Pasteurov pastirčič (um. od pastir) pastorce (prema pastorak) pastorčica (um. od pastorka) pašče (prema pas) paták, pátci patlidžan patološki pat-pozicija patrijarh patrijarhalan patrijarhalnost patrijarhat patuljčič (um. od patuljak) paučina paučinast paučni (prema pauk) paučnjak paunčič (um. od paun) paus-papir (pausni papir) paviljon pazikuéa pazl i puzzle (slagalica, sla- gacica) Pb (znak za olovo) pčel. (krat. za pčelarski) pčela pčelar pčelarenje U oblicima imenice otac ne bilježimo t ispred c, č nego t ispada: .... „ . , .„ . . ,. . , .. . , .. .... . . „ í » Mahm se početním slovom pisu mjeme jedimce, predmeti i dmgi pojmoví nastali prema vlastitom OtílC _ OC£l OCI OCC OCCV1 OČCV '»'•■■• imenu: paskal (od imena Pascal), amper (od imena Ampěre), mercedes (od imena Mercedes)... 128 129 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik pčelarski pčelica (um. od pčela) pčelinjak pčelinji (prema pčela) Pd (znak za paladij) pečat pečatiti, pečatim, pečačen pečatni pečenka pečenka pečenjar pečenje Pečuh (zem., mad. Pécs) pečurka pečuški (prcma Pečuh) pec pečar peci, pečem, peci, pekla, pekao pečiva pecina pečnica pej. (krat. za pejorativ) Pejgamber (Muhamed) pejgamber (poslanik Božji), Muhamed pejgamber pejsaž pejsažist pejsmejker (srčani stimulátor, srčanik) Pelješac (zem.) Pelješčanin Pelješka (stanovnica Pelješca) pelješki Pepelnica (blagdan) perač Perast (zem.) peraški (prema Perast) Peraškinja (stanovnica Pera- sta) Peraštanin peršin Peru (zem.), Republika Peru (država) Peruca (zem., rijeka) Peruckn jezero (zem.) Perušié (zem.) Perušičanin perušički Peščenica i Peščenica peščenički i peščenički Petar Krešimir Četvrti (hrv. kralj) peteljčica (um. od peteljka) peteročlan i petočlan petnaestodnevni petnaestogodišnji petnaestogodišnjica petogodišnji petogodišnjica petokolonašťvo petoljetka petnljetni petomjesečni Petrarca, Petrarce, Petrarkin petrarkist petrarkistički petrolej petrolejka petstogodišnji petstogodišnjica pet-šest pettisučiti Pia, Pije, Pijom, Pijin pianissimo (glaz., veoma tiho) pice pidžama pijesak pijetao pijetet pijevac pijun pileéi (prema pile) piličar piliči pinč (pas) ping-pong (stolni tenis) Pinocchio, Pinocchija, Pinoc- chijem, Pinocchijev Pio, Pija, Pijem, Pijev pire-krumpir pisač Pitagora, Pitagorin poučak pitagorist pivničar pivničarstvo pizza pizzerija pjes. (krat. za pjesnički) pjeskar pjesknvit pješčan pješčanik pješčara pjetlič (um. od pijetao) pjevač pjevati, pjevam pjevušiti, pjevušim plač plačan plačidrug plačko plačljiv plaéa placanje placatí, placam placen plačenica placenički placenik placica (um. od plača) plakati, pláčem plaméenje plamečak (um. od plamen) plamcnčic (um. od plamen) plamičak (um. od plamen) plamtjeti, plamtim, plamtjela, plamtio platac, platca, plátci plavičast pláviti (činiti plavím), plavím, plavila, plávio pläviti (poplavljivati), plávim plávjeti (postajati plav), plávim, plávjela, plávio plavjeti se (biti plav), plávim se, plavjela se, plavio se plávljěnje (prema pláviti) i plávjeti plávljěnje (prema pláviti) plavook pleca pleéat plečka plemič plenúcki plesač pletač pletací (prid., pletací stroj) pličak plíci (komp. od plitak) plijen plijeniti, plijenim plijesan plijeviti, plijevim plijevljenje plitičast Plitvice (zem.) Plitvička Jezera (naselje) Plitvička jezera (jezera) plitvički Pliva (zem., rijeka); tvornica plivač plivači (prid., plivaéi kostim) Plivin (prema Pliva, tvornica) plivski Plivsko jezero (zem.) ploča Ploče (zem.) pločetina (uv. od ploča) pločica (um. od ploča) pločnik plodič (um. od plod) plúéa: desno pluče, lijevo pluce plučica plucni plus-pol plus-vodič (fiz.) plutača plutajuči (prid., plutajuči prsten) plutonij (Pu) plutonijski (prema plutonij, kem.) pljačka pljačkaš pljačkati, pljačkam pljenidba pljenitelj pljenovi (mn. od plijen) pljuvač pij u vačka pljuvačnica Pm (znak za prometij) Po (znak za polonij) pobijediti, pobijedim, pobi-jeden pobijeliti (učiniti bijelim), po- bijelim, pobijelila, pobijelio pobijeljeti (postati bijel), pobi- jelim, pobijeljela, pobijelio pobječi, pobjegnem pobjesnjeti, pobjesnim, pobje- snjela, pobjesnio poblíže (prii.) pobočník pobogu (prii.) pobolijevati, pobolijevam pobriježje i pobrježje pocijepati, pocijepam poejepkati, poejepkam poerniti (učiniti ernim), pocr- nim, poernila, poernio poernjeti (postati ern), pocr- nim, poernjela, poernio poerveniti (učiniti crvenim), poervenim, poervenila, pocr\'enio poervenjeti (postati crven), poervenim, poervenjela, pocn'enio počast počelo početak početí, počnem početník počinak počivati, počivam poci, podem podalje (prii.) podastrijeti, podastrem, po- dastrla, podastro podatak, podatci podbačaj podbočiti, podbočim podbradak, podbratka, pod- bradci, podbradaka podcijeniti, podcijenim podejenjivati, podejenjujem pndertati, podertam podčasnik podčiniti, podčinim poddijalekt poddakon i subdakon podij podijeliti, podijelim podij eljenost podjednak podlačina (uv. od podlac) podlečl, podlegnem podletjeti, podletim, podletje- la, podletio podlijetanje podlijetati, podliječem podlij evanje podlij evati, podlijevam podlistak, podlistka, podlistci, podlistaka podliti, podlij em podmetač podmetak, podmetci podmetati, podmečem podmičen (prema podmititi) podmičivač podmičivački podmiéivanje podmičivati, podmičujem podmjestiti, podmjestim podmještanje podnijeti, podnesem, podnije- la, podnio podno (prij.) podosta (prii.) Podravac Podravina (zem.) Podravske Sesvete (zem.) podravski podrazumij evati, podrazumi-jevam podrazumjeti, podrazumijem, podrazumjela, podrazumio podrijetlo područje podsjecatí, podsječam podsjeci, podsiječem, podsije- ci, podsjekla, podsjekao, podsječen 130 Sastavljcno se pišu pridjcvi složeni s brojcvima: petogodišnji, petoljctni, petomjesečni... Razlikuj: poerveniti (učiniti crvenim) i poervenjeti (postati crven)! 131 Hrvatski školskí pravopis Pravopisni rječnik podsjetiti, podsjeéen {pod- pohrvati se, pohrvam se poljički (prema Poljica) ponedjeljak populacija posjekotina sječen je prema podsječi) pohrvatiti Poljički statut (pov.) ponegdje porače posjet podsmijeh i podsmjch poimence (prii.) poljodjelac poni, ponija, poniji porazbolijevati se, porazboli- poskočica podsmjehivati se, podsmjehu- poimeničan poljodjelski ponijemčiti, ponijemčim, po- jevamo se poskočiti, poskočím jem se poistovječenje poljoprivreda nijemčen porazdijeliti, porazdijelim poskupiti (učinili skúpim), po- podsmješljiv poistovječivati, poistovje- Poljska (zem.), Republika ponijeti, ponesem, ponijela, porazdjeljivati, porazdjelju- skupim, poskupila, posku- podstava (u kaputu; drugo je čujem Poljska (država) ponio jem pio postava nogometne poistovjetiti, poislovjelim poljupčič (um. od poljubac) ponoč Poreč (zem.) poskupjeti (postati skup), po- momčadi) pojačalo pomadariti i pomadžariti ponoéka i polnočka Porečanin skupim, poskupjela, posku- podstav i ti, podstavím pojačati, pojačam pomagač ponovno i ponovo porečki pio pndsuknja pokčerka pomicati, pomičem, pomiči ponjemčenje (prema poni- poreči, porečem poslije podne i poslijepodne podsvijest pokipjeti, pokipim, pokipjela, pomičan jemčiti) poredak, poretka, poredci (v. 62.) podsvjestan pokipio pomiješati, pomiješam ponjemčivanje poremečaj poslijediplomski i posljedi- podšišati, podšišam pokosnični (prema pokosnica) pomladak, pomlatka, po- poočim poremečen plomski podtajnik (razlikuj od potaj- pokretač mladci poodavna i poodavno (prii.) poricati, poričem poslijeoperacijski i posljeope- nik) pokretati, pokrečem pomlatiti, pomlačcn poopéavati, poopčavam poriječje i porječje racijski podučavati (razlikuj od pokrivač pomljcti, pomeljem poopéiti, poopčim porinuée poslijepodnevni i posljepo- poučavati), podučavam pokuéstvo pomočiti, pomočím Pop Dukljanin; Ljetopis Po- porječkati se, porječkam se dnevni poduka (razlikuj od pouka) Polárna zvijezda (astr.) pomoč pa Dukljanina porobljivač poslijeratni i posljeratni Podunavac Polarnica (astr.) pomoci, pomognem, pomozi pop-art (umjetnički pravac) poročan poslovičan Podunavlje (zem.) Polarno more (zem.) pomočni pop-glazba (glazbeni pravac) portabl-televizor posljedica podunavski polemičar pomočnica popijevati, popijevam (drugo Portoriko (zem., država) posljedični podupirač (potporanj) polijetati, polijecem pomočnički je popjevati) Portugal (zem.), Republika posljednji poduprijeti, poduprem, po- polijevati, polijevam pomocník popijevka, popjevaka i popi- Portugal (država) posljeoperacijski i poslijeope- duprla, podupro politehničar pomodriti (učiniti modřím), je vki poručati (pojesti ručak), po- racijski poduzeče političar pomodrim, pomodlila, po- popisivač rúčam posljepodnevni i poslijepo- podvostručiti polnočka i ponoéka modrio popjevati, popjevam (malo poručiti (posiati poruku), po- dnevni podžupan polokati, poločem pomodrjeti (postati modar), zapjevati, drugo je popije- ručím posljeratni i poslijeratni poen (bod) polonij (Po) pomodrim, pomodrjela, po- vati) poručnik posmicati, posmičem poenta polonijski (prema polonij, modrio popjevavati, popjevavam poseljačiti se, poseljačim se posmijeh i posmjeh poentirati, poentiram kem.) pomorskopravni (prema po- poplácali, poplácám posijati, pošijem, posij pospješiti, pospješim poetičan polovičatí morsko pravo) popločati, popločim posijecati, posijecam posrečiti sc, posrečim sc poezija (pjesništvo) polubrača pomozbog (u izreci: ni rod ni popljesniviti, popljesnivim posijediti (učiniti sijedim), po- posred (prij.) pogača polučovjek pomozbog) po podne i popodne (v. 62.) sijedim, posijedila, posije- posredstvo pogačica poludjeti, poludim, poludjela, Pompej (rimski državnik) popola (prii.) dio posrijedi (prii.) pogodak, pogotka, pogodci, poludio Pompejí (zem.) Popov toranj (zgrada u Zagre- posijedjeti (postati sijed), po- posrkati, posrčem, posrči pogodaka pólu finále pompej ski (prema Pompejí) bu) sijedim, posijedjela, posije- posrtati, posrčem, posrči pogranični polugodišnji pomračenje; pomračenje uma Popovo polje (zem.) dio postan, posna pogrlješiti, pogriješim polumastan pomračiti, pomračim Popovo Selo (zem.) posiviti (učiniti sivím), posi- postariti (učiniti starim), po- pogristi, pogrizem polumjesec pomrčina; pomrčina Sunca pop-pjesma (glaz.) vim, posivila, posivio starim, postarila, postario pogrješan polumračan pomrijeti, pomremo, pomrie, popravljač posivjeti (postati siv), posivim. postarjeti (ostarjeti), postarim, pogrješiv poluotok pomrli pupričati, popričam posivjela, posivio postarjela, postario pogrješivanje polusvijest pomučiti se, pomúčim se popriječiti, popriječim posječi, posiječem, posijeci, postava (npr. postava nogo- pogrješka polusvijet pomutiti, pomučen poprijeko posjekla, posjekao, po- metne momčadi; drugo je pogrješnost poluvrijeme, poluvremena ponajčešči poprječan sječen podstava) pohrvacen poljevač ponajprije poprječice (prii.) posječivati, posjeóujem postiditi (učiniti da se tko str- pohrvačivati (sc), pohr- Poljica (zem.) ponajveéi poprječivati, poprječujem posjedati, posjedamo di), postidim, postidila, po- vačujem (se) Poljičanin ponavljač poprječke posjeklina stidio 132 U imenica s osnovom na i u oblícíma i tvorenicama pišemo j: poni - ponija, ponijev... Imenice se sastavljaju spojnicom ako se prva riječ u stalnoj imeničkoj vezi ne sklanja: pop-art, pop-glazba... 133 Hrvatski školski pravopis Pravopisni rječnik postidjeti se (osjetiti stid), po-stidim se, postidjela se, po-stidio se postignuée postotak, postotci postuman (posmrtan) posvěcen posvečenost posvečenje posvečivati, posvěcuj em posvijetliti, posvijetlim pošcenje (prema postiti) pošečeriti, pošečerim poštedjeti, poštedim, poštedje- la, poštedio poštenjačina poštenjakovič potéci, potečeni Potemkinov; Potemkinova sela potencijal pothodnik pothvat poticaj poticajni poticati (prema potaknuti), po-tičem potjecati (prema teči), po- tječem potkivač potkračivati, potkraéujem potkrijepiti, potkrijepim potkrjepa potkrjepljenje potkrjepljivati, potkrjepljujern potkučnica potlačiti potočič (um. od potok) potočina (uv. od potok) potoční (prema potok) potpaljivač potplačivati, potplačujem potpomagač potpomoči, potpomognem potporučnik potpredsjednik potpukovnik potrčati, potrčim potreba potreban potrebit potrcbitost potrebno potrepština potrošač potuči, polučem poturica poturčiti (se), poturčim (se) poučak poučan poučavati, poučavam (razlikuj od podučavati) pouzece povečerje povečalo povečati, povečam povečavati, povečavam poveči (komp. od povelik) povijest povijestan, povijesna povikati, povičem povjesnica povjesničar povjesničarski povjesnički povjestica povjetarac povlačiti, povlačim povodac, pôvodca, povodci povračati, povračam povratak, povratci povrčar povrče povrcmcn povrh (prij.) povrijediti, povrijedim povrjeda povrjediv povrjedivost povrjedljiv povrjedljivost povrjedivati, povrjedujem povuci-potegni povučenost povuči, povučem, povuci, po-vukla, povukao, povučen pozeleniti (učiniti zelením), pozelenim, pozelenila, po-zeienio pozclenjeti (postati zelen), pozelenim, pozelenjela, poze-lenio pozlacen pozlačivati, pozlacujem pozlijediti, pozlíjedim pozljeda pozljedivati, pozljedujem Požega (zem.) Požeška kotlina (zem.) požeški Požeškinja i Požežanka Požeško-slavonska županija Požežanin Požežanka i Požeškinja poživjeti, poživím, poživjela, poživio Požun (pov. za Bratislava) Pr (znak za praseodimij) pr. Kr. (krat. za prije Krista) Praaustralac (Aboridžin i Aborigin) prabiče pračovjek, praljudi pračakati se, praéakam se pračka Prag (zem.) prakrščanski praktičan pramalječe prapovijesni prapovijest prasečí (prema prase) praseodimij (Pr) praseodimijski (prema praseodimij, kem.) prasjedilac i prasjedjelac prasjedilački i prasjedjelački praščič praški (prema Prag) Praški lističi (pov.) pravobranilaštvo pravobranitelj pravorijek praznovjeran praznovjerica praznovjerje praznovjernost Pražanin prčiti se (oholiti se, dizati nos), prčim se prčkanje prčkarija prčkati, prčkam prčvarnica prčast (o nosu i usnama) prčiti (stiskati usne), prčim prebačaj prebir prebječi, prebjegnem prebjeg prebjegavati, prebjegavam prebjeglica preblizu (prii.) prebolijevati, prebolijevam preboljeti, prebolím, prebolje- la, prebolio precijeniti, precijenim precjenjivati, precjenjujem prečuti, prečujem predavač predbilježba predio, předjela předjel predjelni předjelo předložití, predložím (ali: pri- jedlog) predmetak, predmetci prednjačiti, prednjačim prednjojezični prednjonepčani predočavati, predočavam predočivati, predočujem predodžba predosječaj predosječati, predosječam predosjetiti, predosjetim predračun predsjedati, predsjedam predsjedavati, predsjedavam predsjednik Predsjednikov (prema Predsjednik, v. 32.2.) predsjednikov (prema predsjednik, v. 32.2.) predvečerje predvidjeti, predvidim, pred- vidjela, predvidio pregača pregib preglasiti, preglasim (ali: prijeglas) pregled pregovarač pregorjeti, pregorim, pregorje- la, pregorio pregradak, pregratka, pre- gradci pregrješan pregrmjeti prehrambeni prehrambenoindustrij ski prehraná preinačiti, preinačim prekid prekipjeti, prekipi, prekipjela, prekipio prekjučer (prii.) prekjučerašnji preklopiti, preklopím (ali: prijeklop) preko (prij., prijeko je prii.) Prekomurac Prekomurje (zem.) prekomurski prekoračiti, prekoračim prekoriti, prekorim (ali: prijekor) prekosutra i preksutra prekrivač prekršten (prema prekrstiti) preksinoč preksinočnji preksutra i prekosutra prekup prelaziti, prelazim (ali: prijelaz) prelaženje prelet preletjeti, preletím, prclctjcla, preletio prelijetanje prelijetati, preliječem prelijevanje prelijevati, prelijevam prelomiti, prelomím (ali; prije- lom) preljev preljub premaz premijer premijera premijerni (prema premijera) premijerski (prema premijer) premjeravati, premjeravam premjeriti, premjerim preinjestiti, premjeslim, pre- mješten premještati, premještam premlačen (prema premianti) premlačivati, premlačujem premosnica premošten i premoščen (prema premostiti) premrijeti, premrem. premrla, premro prenijeti, prenesem, prenijela, prenio, přenesen prenočište prenočiti, prenočim prenositi, prenosím (ali: prije- nos) preoblačiti preobličiti preobracen (prema preobratiti) preobračenje preodijevati, preodijevam preodjenuti, preodjenem preopterečen (prema preopte-retiti) preorijentirati, preorijentiram prepečenica prepeči, prepečem, prepeci, prepekla, prepekao, propečen prepisati, přepisem (ali: prije-pis) prepisivač 134 Spojnicom se sastavljaju glagoli kada su u prenesenom značenju: povuci-potegni, rekla-kazala... Od glagola s predmetkom pre- tvorimo imenice s prije-: prelaziti - prijelaz; prepisati - prijepis... 135 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní rječnik prepjev prevariti, prevarím (ali: prije- prijamnik prijevod (ali: prevoditi) pripriječiti, pripriječim probitačan prepjevati, prepjevam vara) prije pôdne i prijepodne (v. prijevoj (ali: previjati) priprijetiti, priprijetim problijedjeti, problijedim, pro- přeplet prevarljiv 62.) prijevoz (ali: prevoziti) priprječivati, priprječavam blijedjela, problijedio preplov prevlačiti, prevlačim priječiti, priječim, priječen prijevoznik priručnik procijediri, procijedim, proci- preporučati, preporučam previjati se, previjam se (ali: priječi, prijedem, prešla, prijevremen prisječanje jeden preporučivati, preporučujem prijevoj) prešao, prijcden prijezir (ali: prezirati) prisječati se, prisječam se procijeniti, procijenim, proci- prepričati, prepričam prezirati, prezirem (ali: prije- prijedlog (ali: predložiti) prijeziran priskačiti, priskočim jenjen prepriječiti, prepriječim zir) prijedložni prijezirnost prismrdjeti, prismrdim, procijep i proejep preprječivati, preprječujem prezriv prijedor prikliještiti, prikliještim prismrdjela, prismrdio proejedak, proejetka, pro- preprjeka prezrivost prijeglas (ali: preglasiti) prikupljač prispiječe ejedci, proejedaka preprodavač preživjeti, přeživím, preživje- prijegon pril. (krat. za prilog, gram.) prispijevati, prispijevam proejedivati, proejedujem prerez la, preživio prijegor prileci, prilegnem prispjelost proejena presijecati, presijecam prhak, prhko prijek komp. prječi priličan prispjeti, prispijem, prispjela, procjenitelj presječi, presiječem, presijeci, prhkoča prijeklop (ali: preklopiti) prilijepiti, prilijepim, prilijep- prispio procjenjiv presjekla, presjekao, pre- pribadača prijeko (pril., preko je prij.) ljcn pristupačan proejenjivač sječen pribavljač prijekor (ali: prekoriti) primabalerína pritka, pritci proejenjivati, proejenjujem presjedati (iz vozila u vozilo, přibij ač prijekoran komp. prjekorniji primetati, primečem priučiti, priučím proejep prelaziti), presjedam priča prijckost primijeéen (prema primijetiti) privolijevati, privolijevam procvjetati, procvjetam presjediti, presjedirn, presjedi- pričalac prijelaz (ali: prelaziti) primijeniti, primijenim privoljcti, privolim, privoljela, pročačkati, pročačkam la, presjedio pričalica prijelaznica primijetiti, primijetim privolio pročelnik presjek pričati, pričam prijelazni; prijelazni glagol primjeéivati, primječujem privreda pročelje preskočiti, preskočim pričekati, pričekam prijelaznik primjedba privrednički pročeprkati, pročeprkam preskok pričepiti, pričepim prijelaznost prim jena privrednik proči, prodem Prespansko jezero (zem.) pričesnica prijelom (ali: prelomiti) primjenjiv privrijediti, privrijediin prodavač prestupiti, prestúpim (ali: pričesnik prijeloman komp. prjelomniji primjenjivati, primjenjujem privrjedivati, privrjedujem i prodrijemati, prodrijemam prijestup) pričest prijenos (ali: prenositi) primjenjivost privredivati, privredujem prodrijeti, prodrem, prodrla, presvijetao pričestiti, pričestim, pričeščen prijenosan primjetljiv privuči, privučem prodro presvuči, prcsvučem, prcsvuci, pričcščivati, pričeščujem prijenosnica primorjc (kraj uz more); prječe (pril.) prof. (krat. za profesor) presvukla, presvukao, pre- pričica (um. od priča) prijcpis (ali: prepisati) Hrvatsko prímorie (pov.); prječi (komp. od prijek) profučkati, profuckam svučen pričljiv prijepodne i prije pôdne (v. hrvatsko primorje prječica prohrdati, prohrdam prešutjeti, prešutim, prešutje- pričuva 62.) Primorsko-goranska županija prječice (pril.) prohrvati se, prohrvam se la, prešutio, prešučen pričvrstiti, pričvrstim, prijepodnevni prinijeti, prinesení, prinijela, prječka prohtijevati, prohtijevam prethodnik pričvrščen prijepor prinio prjelomniji (komp. od prijelo- prohtjeti, prohtijem i prohtjed- preticati (prema pretaknuti), pričvrščivati, pričvršéujem prijeporan komp. prjeporniji priopcavati, priopcavam man) nem, prohtjela, prohtio pretičem priči, pridem prijeratni priopéenje prjeporniji (komp. od prijepo- prohtjev pretijesan pridjev prijesan komp. prjesniji priopčiti, priopéim ran) prohučati, prohučim pretjecati (prema preteči), pridodatak, pridodatci prijestolni pripeci, pripečem prjesniji (komp. od prijesan) proisteči, proistečem i prois- pretječem pridonijeti, pridonesem, pri- prijestolnica pripicati, pripičem prjesnoca teknem pretklijetka, pretkljetaka, pret- donijela, pridonio, pridone- prijestolje pripovijedalac prjestolonasljednica proistjecati, proistječem klijetki sen i pridonijet prijestup (ali: prestupiti) pripovijedati, pripovijedam prjestolonasljednički proizvodač pretočiti, pretočim pridrijemati, pridrijemam prijestupan (prijestupna godi- pripovijest prjestolonasljednik projekcija pretpraznični prigodničar na) pripovijetka, pripovjedaka i prjeteči (prid., prjeteče pismo; projicirati, projiciram přetřes prigovaraé prijestupnica pripovijetki razlikuj od gl. priloga prije- prokazivač pretrpjeti, pretrpím, pretrpje- prigušivač prijestupnički pripovjedač teči) prokrčiti, prokrčim la, pretrpio prihvačati, prilivaéam prijestupnik pripovjedačica probdjeti, probdím i probdijem prokrijumčariti, prokri- pretuči, pretučem, pretuci, pre- prij. (krat. za prijedlog, gram.) prijetiti, prijetim, prijeteói pripovjedački probečariti se, probeéarim se jumčarim mkla, prctukao, pretučen prijam (primitak, primanje) prijetnja pripovjediti, pripovjedim probisvijet proletjeti, proletím, proletjela, preuveličati, prcuvcličam prijamni; prijamni ispit prijevara (ali: prevariti) pripovjedni probisvjetski proletio Kada od glagola s predmetkom pre- tvorimo imenicu, tada u imenice na mjestu pre- dolazi prije-: prevoditi - prijevod, prevoziti - prijevoz... 136 Glas e piše se na mjestu ije samo u oblicima i tvorenicama četiriju riječí: vrijéme - vrěmena, privrijediti - privreda, upotrijébiti - úpotreba, náprijěd - nápredak. 137 H r v a t s k i školski pravopis Pravopisní rječnik prolječar prolječe proljev promaknuče promatrač Prometej Prometejev prometejski (prema Prometej) prometij (Pm) prometijski (prema prometij, kem.) promicati, promičem promidžba promijeniti, promíjením, pro- mijenjen promiješati, promiješam, pro- miješan promjena promjenljiv i promjcnjiv promjer promucuran pronaci, pronadem propovijed propovijedalac propovijedati, propovijedam propovjedaonica propovjediti, propovjedim propovjedni propovjednica propovjednik proračunanost proračunati, proračunam, pro- računan proreči, proreknem i prorečem prorijediti, prorijedim proročanstvo proročica proročište prorok prošij ed prosjačiti, prosjačim prosjak prosječan prosjeci, prosiječem, prosjek-la, prosjekao, prosječen proslijediti, proslijedim, pro-slijeden prostačina (uv. od prostak) prostirač prostrijeti, prostrem, prostrla, prostro prostrjel prostrjelni prostrjeljivati, prostrjeljujem prosvijecen komp. pro- svječeniji prosviječenost prosvijetliti, prosvijetlim, pro-svijetljen prosvijetljenost prosvjeceniji (komp. od prosvijecen) prosvječenje prosvječivati, prosvječujem prosvjed prosvjedni prosvjedovati, prosvjedujem prosvjetni prošaptati, prošapčem protaktinij (Pa) protaktinijski (prema protaktinij, kem.) protestní (prema protest) protjecati, protječem (prema protéci; drugo je proticati) protuobavještajni protuofenziva proučavati, proučavam proučiti, proučim Provincija presvetoga Otku-pitelja (crkv.) provincijal (crkv.) provjera provjeravati, provjeravam provrijedniti se, provrijednim se prozorčič (um. od prozor) prozorčina (uv. od prozor) prozračiti proždrijeti, proždrem, proždrla, proždro prslučak (um. od prsluk) prslučič (um. od prsluk) prslučina (uv. od prsluk) prstohvat prutak, prutci Prvi svibnja (1. svibnja) Prví svjetski rat (I. svjetski rat) prvooptuženi prvorodení prvorotkinja prvosjedilac prvoškolac psalani, psalma psic (um. od pas) pšeničnjak (pšeniční kruh) Pt (znak za platinu) ptičar ptiče ptičetina (uv. od ptica) ptičica (um. od ptica) ptičji (prema ptica) ptiřurina (uv. od ptica) ptíé Pu (znak za plutonij) Puccini, Puccinija, Puccinijev pučanin pučanka pučansťvo pučina pučist Pučišča (zem.) pučiškí pučkoškolac pučiti (se) (isticati usne, oholi- ti se), pučim se pučkati, pučkam puhači (prid., puhaca glazbala) pulsirati (prema puls) punda punoca punomoč punjač pupoljčič (um. od pupoljak) purici pušač puščica (um. od puška) putak, putci puzačica puzečke i puzečki (prii.) puzzle (slagalica, slagačica) i pazl R r. (krat. za razred, krat. za rod) Ra (znak za radij) Rab (zem.) Rabljanin Rabljanka i Rapkinja račic (um. od rak) račina (uv. od rak) račji (prema rak) račun račuiiač (čovjek koji računa) računalni računalo računanje računar (čovjek) računarac računarski računati, računam, računan račundžija računica računovodstvo računovoda računovotkinja računski računstvo račvast račvati se, račva se račve radič (bot.) radičevac radičevski radij (Ra) radijacija radijator radije (prii.) radi j ski (prema rádio, prema radij, kem.) radijus (polumjer) rádio, radija, radijem, radijski Rádio Osijek Rádio Rijeka Rádio Sljcnic Rádio Split Rádio Zagreb radioamatér radioaparat radioastronom radiocijev radiodrama radioelektroničar rádioelektronika radioemisija radiofonija radiofrekvencija radioigra radiointervjn radiokomentar radiokomentator radiokoncert radiomehaničar radiomehanika radioodašiljač radiopostaja radiotelevizija radža (indijski vladár) raj cica rakija rakijašnica rakijica (um. od rakija) rakijski (prcma rakija) rak-rana ranč Rapkinja i Rabljanka rapski (prema Rab) rascičati se, rascíčim se rascijepati, rascijepam rascijepiti, rascijepim rasejep rasejepkati, rasejepkam rascjepljenje rascjepljivati, rascjepljujem rasijecati, rasijecam rasječi, rasiječem, rasijeci, ra- sjekla, rasjekao, rasječen raskomočivati se, rasko- močujem se raskrečiti, raskrečim raskrinkati, raskrinkam raskrižje raskuživač raspačati, raspačam rasparač raspeče raspikuča raspirivač raspis rasplamtjeti se, rasplamti se, rasplamtjela se, rasplamtio se rasplinjač raspodijeliti, raspodijelim raspodjela raspodjeljivati, raspodjeljujem rasprostrijeti, rasprostrem, ras- prostrla, rasprostro rasprskač raspršivač raspuče raspuknuče rastrijezniti se, rastrijeznim se, rastriježnjen rastrjebljavati, rastrjebljavam rastrjebljcnje rastrjebljivati, rastrjebljujem rastrježnjenje rastrježnjivati, rastrježnjujem rastumačiti, rastumačim rasvijetliti, rasvijetlim, rasvi- jetljen ras vjeta rasvjetni raščeprkati, raščeprkam raščerečiti, raščerečim raščerupati, raščerupam raščešljati, raščešljam raščistiti, raščistim raščupanko raščupati, raščupam ratobornost ravničarski ravnomjeran raz. i r. (krat. za razred) razbjesniti, razbjesnim, raz- bjesnila, razbjcsnio razbjesnjeti se, razbjesnim se, razbješnjela se, razbjesnio se razbolijevati se, razbolijevam se razboljeti se, razbolim se, raz-boljela se, razbolio se razdijeliti, razdijelim, razdije-ljen razdijeljenost 138 Ako je st završetak tudice od koje tvorimo pridjev, ostvaruje se skup stn: protestní, azbestni, aoristni, balastni, damastni... U imenica s osnovom na i u oblicima i tvorenicama pišemo j: rádio - radija, radíjev... 139 H r v a t s k i školski pravopis Pravopisni r j e č n i k razdjeljak razg. (krat. za razgovorno) razgnjeviti, razgnjevim razgodak, razgotka, razgodci, razgodaka razgolicavati, razgolióavam razgolicivati, razgoličujem razgorijevati se, razgorijevam se razgorjeti se, razgorim se, raz- gorjela se, razgorio se razgovijetan komp. razgo- vjetniji razgraničiti, razgraničim razgrmjeti se, razgrmi se, razgrmjelo se, razgrmio se razgrtati, razgrčem, razgrči razici se, razidem se razjednačiti, razjednačim razletjeti se, razletim se, raz- letjela se, razletio se različak, različci različit razlijegati se, razliježe se razlijetati se, razlijeéem se razlučiti razlučiv lazljutiti, razljutim, razljučen razmijeniti, razmijenim razmiješati, razmiješam razmjenljiv i razmjenjiv razmjenjivati, razmjenjujem razmjer raznijeti, raznesem, raznijela, raznio raznoličan raznoličje raznosač raznostraničan razočaranje razučarati, razočaram razodijevati, razodijevam razudjenuti, razodjenem razrijediti, razrijedim, razri- jeden razriješiti, razriješim razrjedivač razrjedivati, razrjedujem razrješavati, razrješavam, raz- rješenje razumijevati, razumijevam razumjeti, razumijem, razum- jela, razumio Razvod istarski razvuéi, razvučem, razvuci, razvučen ražnjič Rb (znak za rubidij) Re (znak za renij) realist realističan realizam recitacija rečenica rečenični reči, řečem i reknem, řečen Red Ante Starčeviča (odličje) Red bana Jelačica (odličje) Red Danice hrvatske s likom Antuna Radiéa (odličje) Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkoviča (odličje) Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara (odličje) Red Danice hrvatske s likom Kataríne Zrinske (odličje) Red Danice hrvatske s likom Marka Maruliča (odličje) Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle (odličje) Red Danice hrvatske s likom Rudcra Boškoviéa (odličje) Red hrvatskoga kríža (odličje) Red hrvatskoga pletera (odličje) Red hrvatskoga trolista (odličje) Red kneza Branimira s ogrli- com (odličje) Red kneza Domagoja s ogrli- com (odličje) Red kneza Trpimira s ogrli- com i Danicom (odličje) Red Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana (odličje) redak, retka, redci, redaka redoslijed, redoslijedi i redo- sljedovi Relkovič, Matija Antun Relko- vic rekla-kazala reklamacija rekreacija rekvijem religija religiozan remek-djelo remenčič (um. od remeň) remi, remija rengen (aparát; usp. Röntgen) rengenolog rengenologija rengenski (prema rengen) renij (Re) renijski (prema renij, kern.) rešetka, rešetci rešo, rešoa (kuhalo) retoričan retoričar (tko se bavi retori- kom) revizija rez rezati rezač rezervoár režija režnjic (um. od režanj) Rh (znak za rodij) Rh-faktor (znak za rezus-fak-tor) ribič (ribolovac) ridokos ridovka riječ Riječanin Riječanka riječca riječki (prema Rijeka) riječni (prema rijeka) rijedak, rijetka; komp. rjedi rijek (izreka) rijeka Rijeka (zem.) Rijeka dubrovačka riješenost riješiti, riješim, riješen rijetkost rikati, ričem rimokatolik risač risači (prid., risači pribor) rječica (um. od rijeka) rječina (uv. od rijeka) rječit rječnički rjcčnik rjedi (komp. od rijedak) rješavač rješavanje rješavari, rješavam rješenje rjcšiv rješivost rkt. (krat. za rimokatolički) Rn (znak za radon) rn. (krat. za račun) rock; rock-glazba, rock-pjevač ročište ročnik rodij (Rh) rodijski (prema rodij, kern.) Rogač (dio naselja kod Splita) rogač (bot. i zool.) roktati, rokčem romantičan romantičar rompski (prema romb) Röntgen, Röntgenov (ime) ropkinja ropski (prema rob) ropstvo Rosalia, Rosalije, Rosalijin Rossini, Rossinij a, Rossinijev roščič (um. od rog) Rousseau, Rousseaua, Rousseauov, Jean-Jacques (čit. Rusó, Rusöa; Rusoov, Zan-Žak) rovokopač rožic (um. od rog) rožicak (um. od rog) rt (zem., drugo je hrt) Rt dobre nade (zem.) Ru (znak za rutenij) Ruanda (zem.), Republika Ruanda (država) rubidij (Rb) rubidij ski (prema rubidij, kem.) ručak ručati, ručam ručerda i ručurda (uv. od ruka) ručetina (uv. od ruka) ručica (um. od ruka) ručina (uv. od ruka) ručnik ručurda i ručerda (uv. od ruka) rudača rukavica rukavičarstvo rumeniti (čmiti rumenim), ru-menim, rumenila, rumenio rumenjeti (postajati ramen), rumenim, rumenjela, rumenio rumenjeti se (biti rumen), rumenjela se, rumenio se Rumunjska (zem., država) rupčaga (uv. od rupa) rupčid (um. od rubac) rupičica (um. od rupica) rus. (krat. za ruski) Rusija (zem.), Ruska Federa-cija (država) rutenij (Ru) rutenijski (prema rutenij, kem.) ružičast ružičica (um. od ružica) ružični (prema ruža) ružičnjak ružnoéa S (hrvatska krat. za sjever; medunarodna krat. za jug: engl. south; znak za sum-por) s (znak za sekundu) Sabor Republike Hrvatske sačma sačmara sačmarica sačuvati, sačuvam sace SAD, SAD-a (krat. za Sjedi-njene Americké Državě) sagnjiti, sagnjijem sagorijevati, sagorijevam sagorjeti, sagorim, sagorjela, sagorio sagriješiti, sagriješim sagrješenje sagrješivati, sagrješujem sakaéen (prema sakatiti) sakačenje (prema sakatiti) sako, sakoa, sakoi saletjeti, saletim, saletjela, sa-letio salijetati, saliječem Salomonski otoci (otočje) Salomonski Otoci (zem. država) Salvador (zem.), Republika Salvador (država) salutak, salutci samaricanin (milosrdan čov- jek) samaricanka (milosrdná žena) samarij (Sm) samarijski (prema samarij, kem.) samljeti, sameljem, samljela, samlio Samoa (zem.), Nezávisná Država Zapadna Samoa (država) Samobor (zem.) Samoborac samoborski Ne bilježimo gubljenje d i t ispred c, č u oblicima imenica s nepostojanim a u završetku Kratice za nazive strana svijeta pišu se velikim slovom bez točke: -dac, -dak, -tac, -tak, -tka, ako je taj završetak ispred otvornika: redak, retka, redci, redaka S - sjever, J - jug, Z - západ, SZ - sjeverozapad... 140 141 Hrvatski š k o I s k i pravopis samoborski kolodvor (u Sa- savjetovanje shizofrenija i šizofrenija moboru) savjetovati, savjetujem shizofrenik i šizofrenik Samoborski kolodvor (u Za- savski most (most na Savi) shrvati, shrvam grebu) Savski most (u Zagrebu) shvačati, shvačam, shvačen Samoborsko gorje (zem.) savski (prema Sava) shvatiti, shvaóen, shvatljiv samoča sazreti, sazrem i sazrim, sazre- SI (hrv. krat. za sjeveroistok; samohvala la, sazreo i sazrio krat. za Le Systéme Inter- samohvalisavac sazrijevanje national ď Unites, hrv. : samokritičan sazrijevati, sazrijevam Medunarodni sústav j edini- samoobrana sažetak, sažetoi ca) samoprijegor Sb (znak za antimon) Si (znak za silicij) samoprijegoran komp. sa- Sc (znak za skandij) Sicilija (zem.) moprjegorniji SDP, SDP-a (krat. za Socijal- Sicilijanac samosvijest demokratska partija Hrvat- sicílski, sicilijanski samosvjesnost ske) siči, sidem samosvjestan SDP-ovac (prema SDP) i sičušan samosvojnost esdepeovac sičušnost samoubilački Se (znak za selen) Siemens (prežime) samoubojica sebičan Siemens-Martinova peč samoubojstvo sebičnost sijač samouvjerenost sebičnjak sijača (sprava) San Marino (zem.), Republi- secesija sijačica (žena) ka San Marino (država) Sedmogodišnji rat (pov.) sijači (prid., sijaéi strojevi) sandučak (um. od sanduk) Sejšeli (zem.), Republika siječanj sandučič (um. od sanduk) Sejšeli (država) siječanjski sandučina (uv. od sanduk) seljače sijed komp. sjedi sanskrt seljačič sijediti (činiti sijedim), sije- sanskrtski seljačina dim, sijedila, sijedio sanjač Seljačka buna (buna Matije si jed jeti (postajati sijed), sije- sanjkač (prema sanjkati se) Gupca) dim, sijedjela, sijedio sanj kačica (prema sanjkati se) seljančica sijedost Sarajevo (zem.) sendvič sijedenje sarajevski Senegal (zem.), Republika sijelo Sarajka Senegal (država) sijeno Sarajlija serijski Sijera Leone (zem.), Republi- sasječi, sasiječem, sasijeci, sa- servis (služba, usluga) ka Sijera Leone (država) sjekla, sasjekao, sasječen serviz (stolno posude) sijesta (popodnevni odmor) sat-dva sestrična sijevanje Saudijska Arabija (zem.), sestrič sijevati, sijeva Kraljevina Saudijska Sesvete (zem.) si j c vnutí, sijevne Arabija (država) sesvetski siktati, sikčem savijača Sesvetski Kraljevcc silicij (Si) savitak, savitci Shakespeare, Shakespearea, silicijski (prema silicij, kern.) savjest Shakespeareov simbiaza savjestan, savjesna shema (ne: šema) simboličan savjet shematičan simetričan savjetnički shematski simfonija savjetnik shizofrcničar i šizofreničar simfonijski Pravopisní rječnik simpatičan sjedi (komp. od sijed) Sjeverni pol (zem.) simpozij sjekač Sjeverni rt (zem.) sinčié sjekira Sjeverno lcdcno more (zem.) Singapur (zem.), Republika sjekirčina (uv. od sjekira) Sjeverno more (zem.) Singapur (država) sjekiretina (uv. od sjekira) sjevernoamerički sinoč sjekirica (um. od sjekira) sjevcrnoazijski sinoéni i sinočnji (prii.) sjeknuti, sjeknem sjevernohrvatski sirčič (um. od sir) sjekutič Sjevernjača (astr.) Sirija (zem.), Sirijska Arap- sjenie sjevernjak ska Republika (država) sjemenar sjeveroistočni Sirius (astr.) sjemenarski sjevcroistočnjak Siriusov; Siriusov pratilac sjeinenarstvo sjeveroistok (krat. SI) (astr.) sjemenište sjeverozapad (krat. SZ) siroče sjemenski sjeverozapadni siročič sjemenjača sjeverozapadnjak sisački (prema Sisak) sjena skakač Sisačko-moslavačka županija sjenčanje skakati, skáčem Sisak (zem.) sjenčati, sjenčam skandij (Sc) Siščanin sjenica (ptica) skandij ski (prema skandij, Siščanka sjenik kcm.) sitničar sjenilo Skandinavija (zem.) sitničarija sjenokoša škandinávski (prema Skandi- sitníčariti, sitničarim sjenovit navija) sitničav sjenjenje skeč situacij a sjesti, sjednem, sjedi i sjedni skerco (glaz.) siviti (činiti sivím), sivim, srvi- sjeta skičati, skičim la, sivio sjetan skičen (prema skititi) sivjeti (postajati si v), sivim, sjetiti (se), sjetim (se) ski j a sivjela, sivio sjerva skitač sivjeti sc (bití siv), sivjela se, sjetveni skitati se, skičem se i skitam sivio se sjever (strana svijeta) sc Sizif Sjevcr (sjeverne zemlje i naro- sklizač i klizač sizifovski dí; npr. rat izmedu Sjevera sklizak, skliska; komp. skliskiji siže, sižea, sižei i Juga u Americi, v. 31.1.) sklupčati, sklupčam sjecišni sjeverac skočimiš sjccište Sjeverna Amerika (zem., skočiti, skočim sječivo (ostrica) kontinent) skolastičar sječanje sjeverna Azija (sjevemi dio skolastičnost sječati (se), sjeéam (se) Azije) skončati, skončam sječi, siječem, sijeci, sjekla, sjeverna Hrvatska (sjevemi skopčati, skopčam sjekao, sječen dio Hrvatske) skorjeti se, skorim se, skorjela sjedine (sijede kose) Sjeverna Koreja (zem), De- se, skorio se Sjedinjene Americké Dŕžave mokratska Národná Re- skorojevič (zem., država, krat. SAD) publika Koreja (država) skračenica (skračena riječ) sjediti, sjedim (usp. sijediti) Sjeverna polutka (zem.) skračenje sjedobrad Sjeverni Marijanski Otoci skračivanje sjedoglav (zem., država) skračivati, skracujem, skracen sjedokos sjeverni pol (na magnetu) Skradin (zem.) 142 Razlikuj: sjědim (položaj tijcla) i sijédun (postajem sijed)! U svim oblícíma i tvorenicama od riječi mjčra, mjésto. sjesti uvijek se píše je. 143 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik skradinski Skradinski buk (slap) skretati, skrečem skretničar skrhati, skrham skrivač skrivečke i skriveéki skručen (prcma skrutiti) skrutnuče skučiti, sklíčím, sklíčen (stisnutí; drugo je skučiti: stéci ku ču) skučiti (se), skučen (steči kuču; drugo je skučiti: stisnutí) skupí j ač skupocjen skupocjenost skupoča skvičati, skvičim skvrčiti, skvrčim slabačak slabič slabičak slabiti (činiti slabim), slabím, slabila, slabio slabjeti (postajati slab), slabím, slabjela, slabio slabljcnje (prema slabiti i slabjeti) slabokrvnost slaboumnik slaboumnost slabovidnost sladak, slatka; komp. sladi sladokusac slagači (prid., slagaci stroj) slanutak, slanutci slastan, slasna; komp. slasniji slastičar slastičarka slastičarna slastičarnica slatkoča slatkorječiv slatkovodni Slaven slavenski (prema Slaven) Slavenstvo (svi Slaveni) slavenstvo (osobina) slavohlepan slavohleplje slavoljubivost Slavonac Slavonija (zem.) slavonski (prema Slavonija) Slavonski Brod (zem.) Slavonski Kobaš (zem.) slegnuce sletjetí, sletim, sletjela, sletio sličica (um. od slika) sličiti, sličim sličnost slijed, sljedovi slijedeči (glag. prii.: slijedeči vuka, istjerao lisicu; razli-kuj od prid. sljedeči) slijediti, slijedim slijedenje slijcgatí, sliježem slijep slijepac slijepiti (činiti slijepim), slije-pim, slijepila, slijepio slijepiti (prema lijepiti), slijepim slijepjeti (postajati slijep), slijepim, slijepjela, slijepio slijepljenost slijepo (prii.) slijetanje slijetati, sliječem slijev, sljevovi slijeva (prii.) slijevati, slijeva slijevni (prema slijevati) sliščen (prema slistiti) slobodoljubivost slobodoumnost slončič (um. od slon) Slováčka (zem.), Slováčka Republika (država) Slovenac Slovenija (zem.), Republika Slovenija (država) Slovenka slovenskí (prema Slovenija) Slovenstvo (svi Slovenci) slovcnstvo (osobina) slovničar slučaj slučajan slučaj nost slučen (prema slutiti) slučenje (prema slutiti) slušač sljedeči (prid., sljedeči put; razlikuj od glag. prii. slijedeči) Šijeme (vrh Medvednice) sljepačkl sljepica sljepilo sljepljivati sljepoča sljepoočica sljepoočnica sljcpoočnjača (sljepoočna kost) sljeporodeni Sm (znak za samarij) Smail-aga, Smail-age, Sma- il-agin Smail-aginica smaknuče smeč (šport.) smečar smeče smečkast sined smedast smedokos smetenjakovič smijeh smijcniti, smijenim, smijenjen smijcsiti, smijesim, smiješen smijcšak smijéšan komp. smješniji smiješati, smiješam, smiješan smiješiti se, smiješim se smiješno smjel smjelost smjena smjenjivati smjer smjeran smjeranje smjerati, smjeram smjernica smjerokaz smjesa smjesta (prii., odmah) smjestiti, smjestim, smješten smješica smješkati se, smješkam se smješljiv smješniji (komp. od smijéšan) smješljivac smještaj smjcštati, smjcštam smlačiti, smlačim, sinlačen smlačen (prema smlatiti; smlačen prema smlačiti) smočiti, smočím smočnica smoči, smognem smokovača (prema smokva) smokvičica (um. od smokva) smotak, smotci smračiti, smrači smračivati, smračuje smrčak (gljiva) smrdjeti, smrdim, smrdjcla, smrdio smrečak (smrekin plod) smrekovača (prema smreka) Smrt Smail-age Čengica smučiti se, smučim se smučcn (prcma smutiti) smučkati, smučkam, smuékan Sn (znak za kositar) snači, snadem snijeg, snjegovi i snijezi snijeti, snesem, snijela, snio, snesen i snijet sniježak sniježiti, sniježi snjegovié snjegovit Snjeguljica Snješka snješko; Snješko Bijclié snježan Snježana sobičak (um. od soba) sobičica (um. od sobica) Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) sociology* a Soča socan soda bikarbona soda-voda softver i software softverski solfeggio solo (glaz.); solo instrument, solo pjevanje solsticij Somalija (zem.), Demokrat-ska Republika Somalija (država) soptati, sopčem SOS (medunarodna krat. za pomoč: engl. Save Our Souls - Spasíte naše duše) špačka spasitelj; Spasitelj (Isus) spavač spavačica (žena koja spava) spavači (prid., spavača soba) spavačica (košulja za spava- nje) specijalan specijalist specijalizacija specijalizirati, specijaliziram specijalnost speči, spečem, spéci, spekla, spekao, spečen spcktakl spjev, spjevovi spjevati, spjevam splačine spletati, spleéem, spleči Spličanin Split (zem.) splitski (prema Split) Splitsko-dalmatinska župany a spočitavati, spočítavam spočitnuti, spočitnem spomen-dom spomen-knjiga spomen-ploča spomendan Spomenica domovinske zah- valnosti (odličje) Spomenica Domovinskoga rata (odličje) sporadičan sporazumijevanje sporazumijevati se, sporazu- mijevam se sporazumjeti se, sporazumim se, sporazumjela se, spora- zumio se špička ti, sprčkam sprdačina spremačica spriječenost spriječiti, spriječim sprijeda (prii.) sprijeka (prii., s druge strane) sprint sprinter sprječavati, sprječavam Sr (znak za stroncij) s. r. (krat. za srednji rod) sračunanost sračunati, sračunam, sračunan šramocen sramočenje sraščivati, sraščujem Srbija (država) Srbin srč srčan srčanik (srčani stimulátor, pejsmejker) srčika srdačan srdžba Srd (zem.) srdenje sreca U imenica ženskoga roda na t koje u inštrumentára imaju nastavak -ju dolazi é: slabost, slabošéu; skupocjenost, skupocjenošéu... 144 Razlikuj: spavačica (žena koja spava) i spavačica (odjevni predmet za spavanje)! 145 Hrvatski školskí pravopis srečka Stari Grad (zem.) stiješnjen komp. stješnjeniji srečkovič Stari Slaveni stiješnjenost srečom (pril.) Stari Svíjet (zem., Europa, stiskati, stiščem i stiskám srednji vijek Azija i Afrika, v. 30.6.) stjecati, stječem, stječuéi (pre- Srednjoafrička Republika Stari zavjet (knjiga) ma steči) (zem., država) stari zavjet (razdoblje) stjegonoša srednjovjekovni Starigrad (zem.) stjenica sredovječan starigradski (prema Starigrad) stjenovit sredovječnost Starigradanin (prema Stari- stjenovitost Sredozemac grad) stjenjak (stijenje) Sredozemlje (zem.) starješina Stjenjak (zem., prema Rocky sredozemni starješinstvo Mountains) Sredozemno inore starjeti, starim, starjela, stario. stjerati sretati, sreóem, sreči stařecí stješnjeniji (komp. od sti- sricati, siičem, sriči starocrkvenoslavenski ješnjen) srijeda (sredica, sredina; dan u starodrevan stjuard tjednu) starogradski (prema Stari stjuardesa srijedni (koji se odnosí na sri- Grad i Stari grad) sto posto (100 %) jedu) Starogradanin (prema Stari stočan Srijem (zem.) Grad i Stari grad) Stočanin (prema Stolac) Srijemac starogríki stočar srijemski starohrvatski stočarski Srjemica starokatolički stočarstvo srkati, srčem, srči Starokatolická crkva stočlan srndač starokatolik stogodišnjica (100-godišnjica) smeči; srneči but starokrščanski stoječke i stoječki (pril.) sročan staroslavenski Stolac (zem.), Stoca i Stolca sročiti, sročim, sročen starosvjetski stolački sročnost starozavj etni Sveta Stolica (vatikánska Srpkinja statističar država) srpski statua, statue stolnotenisač sručiti (se), sručim se status quo, statusa quo stolnjak stadij stavačni (prema stavak) stoljede stadion stečaj Stonski rat (zem., na Pelješcu) stajaci (prid., stajača vojska) stečak, stečci stopostotni (100 %-tni) stajaéica (npr. voda) stéci, stečem i steknem, stekla. str. (krat. za strana, stranica) stajati, stojím, stoječi stekao, stečen stračara staklopuhač stiči i stignuti, stignem stračiti, stračím staklorezac stidjeti se, stidim se, stidjela strabovlada stambeni se, stidio se strančar statnej c (prema stanica) stidenje strančarenje staniční (prema stanica) stihija strančarski Stará godina (31. prosinca) stihotvorac strančica (um. od strana) Stará Gradiška (zem.) stijeg, stjegovi i stijezi straníka (um. od stránka) Starčevič stijena stranputica starčevičanac stljenka stranputice (pril.) starčevičanski stijenje stravičan Stari grad (ime dijela grada) stijesniti, stijesnim, stiješnjen stražnjonepčani Razlikuj: Stari grad (ime dijela grada) i Stari Grad (zemljopisní naživ naseljenoga mjesta)! 146 Pravopisní rječnik strčati (se), strčím (se) studijski suosječanje strepjeti, strepim, strepjela, studio, studija suosječati, suosječam strepio stvarčica suosnivač stričevič Stvoritelj (Bog) sup. (krat. za superlativ) striči, strižem... strigu suautor supatnički strijela suautorstvo supermoderan strijelac subdakon i poddakon superradikalan strijelni subesjednik superrevizija strijeljanje subpolaran supkultura strijeljati, strijeljam subrača suposjednik strip-crtež (stripni crtež) sučelice (pril.) supotpis strizibuba sučeliti se, sučelim se, sučeljen suprotstaviti (sc), suprotsta- Strizivojna (zem.) suéut, sučutan vim se strjelast sudac, sudca, sudce, sudci, suptropski strjelica sudčev súradnica strjeličast Sudan (zem.), Republika Sú- Surinam (zem.), Republika strjelimice (pril.) dán (država) Surinam (država) strjelimičan sudjelovati, sudjelujem susjed strjelišni sudski susjeda strjelište suhoča susjedica str jelo vit suigrač susjedstvo st r j cl j ač sukatí, sučem, suci suslijed strjeljački sulud (prid.) susljedan strjeljačnica sumagličast susl jednost strjeljana sumještanin susnježica strjeljivo sumnja susretati, susrečcm stroj opisač sumnjičav sustici, sustignem stroj ovoda sumnjičavac suši (komp. od suh) stroncij (Sr) sumnjičavost sušica stroncijski sumnjičenje sušičav strpjeti se, strpím sc, strpjela sumnjičiti, sumujícím sušičavac se, strpio se sumnjiv sutradan (prii.) stršljen sumnjivac suurednik stručak, stručci sumračak suvišc (pril.) stručan sumračan suvremen stručnjak sunarodnjak suvremenica strugač sunasljednik suvrcmenik strujiti, strujim Šunce (astr.) suvremenost strujomjcr šunce (sunčana svjetlost) suzvučje strunjača sunčan sv. (krat. za svezak, sveti v. 97. Stubičanac sunčanica l.a) Stubičanin sunčanje sváda Stubičke Toplice (mjesto) sunčati (se), sunčam (se) svadati se, svadam se stuči, stučem, štuci, stučen Sunčev (prema Šunce) svagdanji i svagdašnji (pril.) studij (proučavanje) suočavanje svanuée studija (znanstvena rasprava) suočiti (se), suočim (se) Svazi (zem.), Kraljevina Svá- studijc (studiranje na suosječajan ži (država) sveučilišru) suosječajnost svečan Glas se j píše u oblícíma i tvorcnicama imenica koje u nominativu nemajú j, a završavaju na io: studio, studija, studijem, studíji, studijski... 147 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní rječnik svečanost svečar svečera i svečeri (prii.) svecenik svecenstvo svejednako (prii.) svejedno (prii.) svekolik svemočan svemoguč Svemoguci (Bog) sveopči svcščani (prema svezak) sveščič (um. od svezak) Sveta Lucija (ime crkve u čast sv. Lucije; država) Sveta Nedjelja (zem.) Sveta Stolica (vatikánska država) Sveta tri kralja (vjer., blag- dan) Sveta Zemlja (Palestina) svetac, svetca, svetče, svelci, svetčev Sveti Filip i Jakov (zem.) Sveti Ivan Zelina (zem.) Sveti Juraj (zem.) Sveti Kristofor i Nevis (zem., država) Sveti Martin pod Okičem (zem.) Sveti Otac sveti Rok (svetac) Sveti Rok (zem.; ime crkve; ime blagdana) Sveti Toma i Princip (zem.), Demokratska Republika Sveti Toma i Princip (država) Sveti Vincent i Grenadini (zem., država) Sveti Vlaho (blagdan u čast sv. Vlaha) sveti Vlaho (ime sveca) Sveto písmo novoga zavjeta Sveto písmo staroga zavjeta Sveto písmo (Biblija) Sveto/Presveto Trojstvo (vjer., blagdan) Svctojurac svetojurski Svetoročanin (prema Sveti Rok) svetost u tituliranju: Vaša Sve-tosti, Njegova Svetost sveučilište sveudilj(no) (prii.) Svevišnji (Bog) svezačni (prema svezak) svezak, sveska, svesci, svezaka Sví sveti (blagdan) svidjcti se, svidim se, svidjela se, svidio se sviječa Svijeénica (blagdan) svijecnjak svijest svijct, svjetovi svijetao komp. svjctliji svijetliti, svijctlim, svijetleči svijetleči (glag. prii.: svijetleči sviječama; razlikuj od prid. svjetleči) svijetljenje (prema svijetliti i svijetljeti) svijetljeti se (biti svijetao), svijetli se, svijetljela se, svjetlio se svijetljeti (davati svjetlost od sebe, biti izvor svjetlosti), svijetli, svijetljela, svijetlio svinjče svinjeci; svinječi but svirač svisoka (prii.) svitati, sviée svječar svjeéarica svjedočiti svjedodžba svjedok svjesniji (komp. od svjestan) svjesno (prii.) svjesnost svjestan, svjesna; komp. svjesniji svjetina svjetioničar svjetionik svjetleči (prid., svjetleči natpis, razlikuj od glag. prii. svijetleči) svjetliji (komp. od svijetao) svjetlo (svjetlost) svjetlocrven (ali: svijetlo crven, v. 17.4.c; 48.4.) svjetloplav (ali: svijetlo plav, v. 17.4.C-; 48.4.) svjetlosni; svjetlosna godina svjetlozelen (ali: svijetlo zelen, v. 17.4.c; 48.4.) svjetložut (ali: svijetlo žut, v. 17.4.c; 48.4.) svjetlucati se, svjetluca se svjetlucav svjetovni svjetovnjak svjetski; I. svjetski rat, II. svjetski rat svjež svlačenje svlačionica svlačiti (se), svlačim (se) svojeručan svojevremen svračji (prema svraka) svracati, svračam svrbjeti, svrbim, svrbjela, svrbio svrgnuce (prema svrgnutí) svuci, svučem, svučen SW (medunarodna kratica za jugozapad) SZ (hrvatska krat. za sjcvcro- zapad) šačica (um. od šaka) šačina (uv. od šaka) šačni (prid. od šaka) šačurina (uv. od šaka) Sah (vrhovni poglavar) šah (poglavar u nekim država-ma) šah-mat (u šahu) šamački (prema Šamac) Šamčanin (prema Šamac) šansona šansonijer šaptač šaptači (prid., šaptači glas) šarančic (um. od šaran) šarančina (uv. od šaran) šatorčič (um. od šator) ščepati, ščepam ščvrsnuti se, ščvrsnem se ščapiti, ščapim šcuéuriti se, šcučurim se šečer šah-šeh (u šahu) šeribrendi (pice), šeribrendija šesnaest šeststo (šest stotina) šeststogodišnji (600-godišnji) šeststogodišnjica (600-go- dišnjica) šeširdžija šetač šetati, šečem i šetam, šečuči i šetajuci šezdeset (60) šezdesetogodišnji (60-godišnji) Šibenčanin Šibeník (zem.) šibenski (prema Šibeník) Šibensko-kninska županija šíri (komp. od širok) Širokí Brijeg (mjesto) širokobriješki Širokobriježanin šizofrcničar i shizofrcničar šizofrenija i shizofrenija šizofrenik i shizofrenik šk. g. i šk. god. (krat. za školská godina) škrtac, škrtca, škrtci šljunčan (prema šljunak) šljunčara šmrkati, šmrčem, smrči Sokac šokački šokadija šokčenje šokčiti šp. (krat. za španjolski) Spanjolac Španjolska (zem.), Kraljevi- na Španjolska (država) španjolski šperploča šport šport. (krat. za športski) športaš športski Srí Lanka (zem), Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka (država) štapičast štedjeti, štedim, štedjela, šte- dio, šteden štektati, štekčem, štekói štetočina šticenik štičenje (prema štíti ti) stíhača štok. (kral. za štokavski) šué-muc šukunbaka šukundjed šunčetina (uv. od šunka) šunčica (um. od šunka) šunčina (uv. od šunka) šund-literatura šunjati se, šunjam se šutečke (prii.) šutjeti, šutim, šutjela, šutio Švédska (zem.), Kraljevina Švédska (država) Švicarska (zem.), Švicarska Konfederacija (država) švrčo t (krat. za tona) T (oznaka za top, kulu u šahu; znak za mjernu jedinicu te- sla) t. (krat. za točka) Ta (znak za tantal) tablični (prema tablica) tablič (kartaška igra) tabu, tabua, tabui tabu-tema tačke (kolica s jednim ko-tačem) tadijanovicevski; tadijano-vičevski stil (stil kakav je u djelima hrv. književnika Dragutina Tadijanovica) Tadžikistan (zem.), Republika Tadžikistan (država) tajiti Tajland (zem.), Kraljevina Tajland (država) Tajvan (zem., država) Tahičanin Tahiéanka Tahiti (zem), Tahitija takoder (prii.) takozvani i tako zvaní (v. 48.4., krat.: tzv.) taksi, taksija, taksiji taksimetar taksivozač tal. (krat. za talijanski) talij (TI) Talijan (pripadnik národa) talij an (vrsta kruha) Talij anka talijanski talij ski (prema talij, kem.) talioničar tamjan tamničar tamniti (činiti što tamním), tamnim, tamnila, tamnio tamnjenje (prema tamniti i tamnjeti) 148 Razlikuj: sveti Antun (svetac), Sveti Antun (blagdan), Glas ■* Piše se„u ob,icima \ ty^nicama imenica koje u nominativu nemaju j, Sveti Antun (crkva), crkva svetog Antuna! a OSnOVa 1111 zavrsava na l; taksl ~ taksiJa> takslJem' taksiJ'- Pora " PomJa' PonlJev- 149 Hrvatski školski pravopis Pravopisni rječnik tamnjeti (postajati taman), tamnim, tarnnjela, tamnio tamo-amo (prii.) tančina tankoča tankoéutan Tanzanija (zem.), Ujedinjena Republika Tanzanija (država) tanjur tanjurača Tb (znak za terbij) Tc (znak za tehnecij) Te (znak za telur) Tea, Teje, Tej in tečaj tečajni tečan (ukusan) tcci, tečem, teku, tečah, tekuči tegleci (prid., tegleča marva) tegljař tehnecij (Tc) tehnecijski (prema tehnecij, kem.) tehničar tein (čajni sastojak) teist tekuči tekučica (voda koja teče) tekuéina telčié (um. od tele) teleci (prema tele) telici (mn. od tele) tenisač teologij a teoretičar teorija teorij ski terbij (Tb) terbij ski (prema terbij, kem.) teritorij termoelektrana tesla (mjerna jedinica) Tesla (ime) teškoca tetrijeb, tetrijebi i tetrjebovi tetrjebica tetrjebié težak, teška; komp. tezi Th (znak za torij) Ti (iz počasti u izravnome obračanju; znak za titan) ticati, tičem tijek tijekom (prii.) tijelce, tijelca i tijelceta tijelo, tijela i tjelesa Tijelovo (blagdan) tijelovski; tijelovska procesija tijesan komp. tješnji i tjesniji tijesto tiještiti, tiještim, tiješten tinejdžer tinejdžerica tinejdžerski tintilinic; Malik Tintilinič (ime iz bajke) tipičan tipkač tipkači (prid., tipkači stroj) tisuča (1000) tisuči i tisuciti (1000.) tis uciť a tisucinka tisučljeée tisuól jetni tisucosťruk (1000-struk) tisucugodišnji i tisučgodišnji (1000-godišnji) tisučugodišnjica i tisuégo- dišnjica (1000-godišnjica) tj. (krat. za to jest) tjedan tjedni tjednik tjelesina (uv. od tijelo) tjelesni tjelesnost tjelešce (um. od tijelo) tjelohranitelj tjelovježba tjemc tjemence (um. od tjeme) tjemenjača tjemešce (um. od tjeme) tjeralica tjeranje tjerati, tjeram tjeskoba tjeskoban tjesnac tjesnačni tjesnačnik (tjesnačni suglasnik) tjesniji (komp. od tijesan) tjesnoča tjestenina tjcšitclj tješiti, tješim tješnji (komp. od tijesan) TI (znak za talij) tlačitelj tlačiti, tlačim tlačni tlakomjer Tm (znak za tulij) toaleta tobdžija tobolčar tobolčič (um. od tobolac) tobože (prii.) točak točenje točionica točitelj točití, točim točka točka sa zárezom (;) točkast točkíca (um. od točka) točno točnost Togo (zem.), Republika Togo (država) tokajac (vino) Tokio, Tokija, Tokijem toksičan ton-film (tonski film) ton-majstor (tonski majstor) Tonga (zem), Kraljevina Tonga (država) topčič (um. od top) topčina (uv. od top) topioničar toplomjer topnjača topovnjača torij ski torpednjača torpiljarka torzo, torza, torzi Tosca, Tosce, Tosci, Toskin tovarač tovljač trač (razg.) tračak, tračei tračanjc tračati, tračam tračnice tračiti, tračim tradicija tradici j ski tragičan tragikomičan trajekt Trakošcan (zem.) Trakošcanin trakošéanski tramvaj transsibirski; transsibiřská željeznica tranzistor tratinčica (bot.) trbuščič i trbušič (um. od trbuh) trčanje trčati, trčim trčkaralo trčuljak tréka (ptica) trebati treceplasiran (šport.) trecerazredni treéi (3.) trečinka trečoredac, trečoredca, trečoredci (član franje-vačkoga treéega reda) trecoretkinja (članica fŕanje-vačkoga treéega reda) trecoškolac trenirka (šport, odječa) trenutačan trenutak, trenutci trepetati, trepecem treptjeti, treptim, treptjela, treptio treščica (um. od treska) trg. (krat. za trgovački) Trg bana Josipa Jelačiča trgovčič (um. od trgovac) tri, triju, trima (3) tričarija tričav tričavost tridentskí; Tridentskí sabor trijas (geol.) trijebiti, trijebim, trijebljen trijebljenje trijem, trijemovi trijemak (um. od trijem) trijemni (prema trijem) trijeaale trijeska triješée trijezan komp. trjezniji trijezniti (se), trijeznim (se) trijeznost trijumf trijumfalan trijumfirati trijumvirat Trinidad i Tobago (zem.), Republika Trinidad i Tobago (država) trio, trija, triji (glaz.) trioda (tehn.) triola (glaz.) trjebltelj trješčica (um. od trijeska) trjezniji (komp. od trijezan) trjeznoča trjezven trkač tr kačica trkači (prid., trkači konj) trocijevka, trocijevki i troejc-vaka tročetvrtinski; tročetvrtinski takt (glaz.) tročlan trodijelan trofej trohej (pjes.) Trojstvo (vjer.) trolejbus; trolejbusna postaja tromjesečje tronoške (pril.) trotočje trpjeti, trpim, trpjela, trpio trp koča trščak (prema trska) trščan (prema trska) tršcica (um. od trska) trubač i trubljač trudnoca truloéa trunčica tučak, tučci tučnjava tuci, tučem... tuku, tučen tulij (Tm) tulijski (prema tulij, kem.) tumač tumačenje tumačiti, mmačim Tunel Učka Tunis (zem.), Republika Tunis (država) tupiti (činiti tupim), tupim, tupila, tupio tupjeti (postajati tup), tupim, tupjela, tupio tupljenje (prema tupiti i tupje- ti) tupoéa tur. (krat. za turski) Turkmenistán (zem., država) turneja Turska (zem.), Republika Turska (država) Turopoljac turopoljac (pasmina svínja iz Turopolja) Turopolje (zem.) turopoljski Tuvalu (zem., država) tvist (vrsta plesa, engl. twist) tvorničar tvrdoéa Razlikuj: prema teči dolaze oblici -tjecati (dotječe), a Ako je prva riječ u stalnoj imeničkoj svezi kratica koja zamjenjuje pridjev, piše se bez spojnice: prema taknuti dolaze oblici -ticati (dotiče)! TV program - televizijski program, VKV djelatnik - visokokvalificirani djelatnik... 150 151 Hrvatski š k o 1 s k i pravopis Tvrdá (dio Osijeka) učinak uhičenje tvrdá (utvrda) učiniti, učinim uhidbeni; uhidbeni nalog Tvrdanin (prema Tvrdá) učionica uhvačen tzv. (krat. za takozvani) učitelj uistinu (pril.) učiteljevati, učiteljujem ujedanput (pril.) učitelj ica Ujedinjeni Arapski Emirati TT učitelj ski (zem., država) U učiti, učim, učen Ujedinjeni narodi (UN) U (znak za uran) Učka (zem.) Ujedinjeno Kraljevstvo Veli- učlaniti, učlanim, učlanjen ké Britanije i Sjeverne u brk (reói u brk, v. 65.) učvrstiti, učvrstim, učvršóen írske (država) ubačaj učvrščivati, učvrščujem ujedno (pril.) ubilački uči, udem ukliještiti, ukliještim, ukli- ubirač údaja ješten ubitačan udarač uklješcivati, ukľješčujem ubitačnost udavača uklještenje ublijedjeti, ublijedim, ublije- udcsno (pril.) uključiti, uključim djela, ublijedio udičar uključiv ubojica udičarski; udičarski príbor uključivanje ubojičin udičica (um. od udica) uključivati, uključujem ubojnički udijeliti, udijelim. udijeljen uključivo (pril.) ubojstvo udijevati, udijevam uključivost ubuduce (pril.) udio i udjel ukočiti (se), ukočim (se) ucijelo (pril.) udjelitelj u koliko (pril.) ucijeniti, ucijenim, ucijenjen udjeljivati ukopčavati, ukopčavam ucijepiti, ucijepim, ucijepljen udjeven ukoričavati, ukoričavam ucjena udno (prij.) ukoričiti, ukoričim, ukoričen ucjcnjivač udomačiti se, udomačim se, ukorijeniti, ukorijenim, ukori- ucjenjivanje udomačen jenjen ucjenjivati, ucjenjujem udvarač ukorijenjenost ucjepljenje udvostručiti ukorjenjivanje ucjepljivati, ucjepljujem udžbenik ukorjenjivati, ukorjenjujem učadaviti (učiniti čadavim), ugadač ukoso (pril.) učadavim, učadavila, ugadati, ugadam ukovrčiti, ukovrčim učadavio Uganda (zem.), Republika Ukrajina (zem., država) učadavjeti (postatí čactav), Uganda (država) ukratko (pril.) učadavim, učadavjela, uganuče (prema uganuti) ukrivo (pril.) učadavio uglačati, uglačam, uglačan ukročavati, ukročavam učahuriti se, učahurim se, uglavnom (pril.) ukročen učahuren ugnijezditi (se), ugnijezdim ukročivanje učas (pril.) se, ugniježden ukročivati, ukročujem učenica ugoščavati, ugoščavam ukručen učenik ugoščen (prema ugostiti) ukručivati, ukracujem učenje ugošcivati, ugoščujem ukrupno (pril.) učestao (prid.) ugrijati, ugrijem, ugrij ukučanin učestati, učestam uhicen ulagač učetverostručiti uhičenica ulagivač učilište uhičenik ulančati, ulančam Pravopisni rječnik ulančiti, ulančim umnožak, umnoška, umnošci uopciti, uopčim, uopčen ulegnuče umočiti, umočim uortačiti se (udružiti se), uor- uleknuče umrijeti, umrem, umrla, umro tačim se uletjeti, uletim, uletjela, ulelio umučkati, umuékam uostalom (pril.) uličar UN, UN-a (krat. za Ujedinjeni upadač uličetina (uv. od ulica) narodi) upaljač uličica (um. od ulica) unankolo (pril.) upeči, upečem, upéci, upekla, uliční (prema ulica) unapríjed (pril.) upekao, upečen ulijegati, uliježem unaprijediti, unaprijedim, uplačivati, uplačujem, uplacen ulijeniti se, ulijenim se, ulije- unaprijeden upletati, uplečem, upleten njen unaprjedivati, unaprjedujem upljesniviti se, upljesnivim se ulijepiti, ulijepim, ulijepljen unatrag (pril.) upola (prii.) ulijetati, uliječem unazad (pril.) upotreba ulijevati, ulijevam unča (mjera) upotrebljavanje i upotreblji- ulijevo (pril.) unekoliko (pril.) vanjc uliti, ulijem Unesko, Uneska i UNESCO, upotrebljavati, upotrebljavam ultraljubičast; ultraljubičaste UNESCO-a (engl, kratica) upotrebljiv zrake Uneskov upotrebljivati, upotrebljujem ultrazvučan unesrečiti, unesreóim, une- upotrebljivost ultrazvuk srečen upotrebni uljepljivati, uljepljujem unesrečivati, unesrečujem upotrijebiti, upotrijebim, upo- um. (krat. za umanjenica) Unicef, Unicefa i UNICEF, trijebljen umah (pril.) UNICEF-a (engl, kratica) upravljač umašcivati, umašcujem, unijeti, unesem, unijela, unio uprčen (prema uprtiti) umašden unovačiti, unovačim uprijeti, uprem, uprla, upro umetak, umetci unovčiti, unovčim upropaščivati, upropašéujem umetati, umeóem, umetnut Unra, Unre i UNRA, UNRE upropašten u mi ječe (engl, kratica) uprtnjača umijesiti, umijesim, umiješen unučad upučen umiješati, umiješam, umiješan unuče upučivač umiruéi unučica upučivački umiti, umijem, umiven unučič upučivati, upuéujem umjeren unutrašnji i unutarnji uradak, uratka, uradci, umjerenjak unutrašnjopolitički i unutar- uradaka umjestan, umjesna njopolitički Uran (grč. bog; planet) umjesto (prij.) uobičajiti (se), uobičajim se, uran i uranij (U) umjeti, umijem, umjela, umio uobičajen uranski i uranij ski (prema umj etnik uobličavati, uobličim, uo- uran, kem.) umjetnina bličen uraščivati, uraščujem umjetnost uoči (prij. s gen.); uoči Veliké urazumiti (učiniti razumnim), umlačiti, umlačim, umlačen Gospe urazumim, urazumila, ura- umlačen (prema umlatiti, raz- uočiti zumio likuj od umlačen prema uočljiv urazumjeti se (postati razu- umlačiti) uokolo (prij. i pril.) man), urazumim se, ura- umnogostručavati, umnogo- uokrug (pril. i prij.) zumjela se, urazumio se stručavam uopčavati, uopéavam urazumljivati (prema urazu- umnogostručiti, umnogo- uopče (pril.) miti i urazumjeti se) stručim uopčeno (pril.) urijetko (pril.) 152 Razlikuj: Učí, ůči (oblici glagola učiti) i uči (glagol uniči)! Glas c piše se na mjestu ije samo u oblicima i tvorenicama četiriju riječi: vrijéme - vrěmena, privrijéditi - privreda, upotrijebiti - upotreba, náprijěd - nápredak. 153 Hrvatski školski pravopis Pravopisni rječnik urlikati, urličern urtikarija uručití, uručim nrudžba urudžbcni; urudžbcni zápisník Urugvaj (zem.), Istočna Republika Urugvaj (država) USA (krat. za United States of America, hrv.; SAD) ushiéivati (se), ushicujem (se) ushicen ushit usidjelica usidjelički usidjelištvo ušij cca ti. usijecam usisavač i usisivač usitno (prii.) usječi, usiječem, usijeci, usjek- la, usjekao, usječen usjek usjeklina usjev uskipjeti, uskipim, uskipjela, uskipio uskl. (krat. za uskličnik; krat. za usklik, gram.) uskličnik (!) uskočili, uskočím Uskočka gora (zem.) uskoca uskogrudan uskoro (prii.) uskotračan uskovrčiti, uskovrčim uskračen uskračivati, uskraóujem uskrs (povratak u život) Uskrs (vjer., blagdan) uskrsni Uskrsni ponedjeljak (vjer. blagdan) uskrsnuče uskršnji uslijediti, uslijedim usljedivati, usljcdujcm usmjeravati, usmjeravam usmjeriti, usmjerim usmrcen usmrdjeti (se), usmrdim se, usmrdjela se, usmrdio se, usmrden usp. (krat. za usporedi) uspijevati, uspijevam uspinjača uspjeh uspjeti, uspijem, uspjela, uspio uspjevati se (prema pjevati) uspravno (prii.) uspi kos (prij.) usput (prii.), ali: uz put (v. 60.2.) usrečiti, usrečim, usrečen usrečivati, usrečnjem usred (prij.) usredotočenost usredotočiti, usredotočim, usredotočen ustobočiti se, ustobočim se, ustobočen ustoličiti, ustoličim, ustoličen ustrčati se, ustrčim se ustrebati, ustrebam ustreptati, ustrepčem ustrijeliti, ustrijelim, ustrijeljen ustrjel ustrjeljenik ustrjeljivati, ustrjeljujem ustručavati se, ustručavam se usuprot (prij.) ususret (prii. v. 60.2.) uščavrljati se, uščavrljam se uščitati se, uščitam se uščuvati (se), uščuvam (se) uščuvan ušée ušečeriti, ušečerim uširoko (prii.) uštedjeti, uštedim, uštedjela, uštedio íišutjeti, ušutim, ušutjela, ušutio utamničenik utamničiti, utamničim, utam-ničen uteči, utečem i uteknem, utekla, utekao utemeljivač uticati (prema utaknuti), utičem, utaknula, utaknuo utičnica utikač utjecaj utjecajan utjecati (prema uteči), ut-ječem, utjecala, utjecao uťjeloviti, utjelovim, utjelov-ljen utjelovljenje utjerivač; utjerivač pořeza utjcšitclj; Utjcšitelj (Duh Sve-ti) utješiti, utješim utješno (prii.) útočiště utoliko (prii.) utopija utovarivač utrčati, utrčim utuci, utučem, utočen uvečanje uvečati, uvečam, uvečan uveličati, uveličam uvelike (prii.) uvidjeti, uvidim, uvidjela, uvi- dio uvijač uvijek (prii.) uvjeravati, uvjeravam uvjerenje uvjeriti, uvjerim, uvjeren uvjerljiv uvjet uvjetan u vjetar (govoriti u vjetar, v. 65.) uvjetno uvjetovati, uvjetujem, uvjeto-van uvlačiti, uvlačim uvlakač uvrh (prij.), ali: u vrh (v. 67.2.) uvrijediti, uvrijedim, uvri-jeden uvriježiti se, uvriježi se uvriježen uvrjeda uvrjedljiv uvrjedljivost uvrježivati se, uvrježuje se uvrščivanje uvrščivati, uvrščujem uvrštavati, uvrštavam uvršten (prema uvrstiti) uvrtjeti, uvrtim, uvrtjela, uvrtio uvučen uvuci, uvučem, uvučen uzajaman uzajamnost uzak, uska; komp. uži uzalud (prii.) uzastopce (prii.) uzašašče (uzlazak) Uzašašče (vjer., Spasovo) Uzbekistan (zem., država) uzduž (prii. i prij.) uzgred (prii.) uziči, uzidem uzletjeti, uzletim, uzletjela, uz- letio uzlijetanje uzlijetati, uzlijedem uzmudkati, uzmuckam uznesenje (vjer.); Uznesenje Marijino (blagdan Veliká Gospa) uzničar uzobijestiti se, uzobijestim se uzobješcivati se, uzobješeujem sc uzor; uzor-majka, uzor-otac, uzor-učenik uzročan,-čna uzrečica uzročiti, uzročim uzročnik uzšetati se, uzšetam se (dmgo je ušetati se) uzvracati, uzvradam uzvrtjeti se, uzvrtun se, uzvrtjela se, uzvrtio se užedi, užežem uželjeti se, uželim se, uželjela se, uželio se užgati, užgem, užgi uživjeti se, uživím se užlijebiti, užlijebim, užlijeb- ljen užljebljenje užljebljivanje V (znak za vanadij, znak za volt, krat. za vokativ) v. d. (krat. za vršitelj dužnosti) v. r. (krat. za vlastitom rukom) v. (krat. za vidi) vadičep Vaga (zviježde) vagon; vagon-restoran, va-gon-cis terna vakuum valjčani (prema valjak) van; van Dyckova slika, sim-fonija Ludwiga van Beethovena vanadij (V) vanadijski (prema vanadij, kem.) Vanuatu (zem.), Republika Vanuatu (država) vanjski i izvanjski Varaždinska županija varijabilan varijacija varijanta varijete, varijetea, varijetei varjača Vatikan (zem., država) vazda (prii.) vazdan (prii.) ve-ce, ve-cea (zahod); krat. WC večer veceras večerašnji večerati, večerám večeravati, večeravam večerka (um. od večera) Večernica i Večernjača (astr.) večernji; Večernji list (novine) ved (prii. i vez.) veci (komp. od velik) vedina vecinoin (prii.) Vela Luka (zem.) Velebit (zem.) velecijenjeni (obično u titu- liranju: Velecijenjeni go- spodine!) velečasni (kratica vlč.) veleizdaja veleizdajnik veleposjed veleposjednik veleposlanik veleposlanstvo velesajam veletrgovac veleučeni veleučilište Veli Brijun (zem.) veličak veličanstven Veličanstvo (titula); Vaše Ve- ličanstvo! veličati veličina Veliká Britanija (zem.), Uje-dinjeno Kraljevstvo Veliké Britanije i Sjeverne Irské (država) Veliká Gospa (blagdan) Veliki medvjed (astr.) Veliko Trojstvo (zem.) Veliko Trgoviščc (zem.) Veliko viječe velikohrvat Velolučanin velolučki (prema Vela Luka) vcljača Razlikuj: prema teči dolaze oblici -tjecati (utjecati), a prema taknuti dolaze oblici -ticati (uticati)! 154 U pridjeva dolazi -čki: veslački, pjevački.. 155 H r v a t s k i školski pravopis Venezuela (zem.), Republika vikend-kučica vivarij Venezuela (država) viličar vizi j a venuti, venem vilični vizionář venjenje vinkovački vizualan verač Vinkovci (zem.) vječan Verdi (tal. glazbenik), Verdija, Vinkovčanin vječit Verdijev Vinodol (zem.) vjcčitost Vergilije (zast., Vergil), Vergi- vinodolski (prema Vinodol) vječnost lijev (zast., Vergilov) Vinodolski zákon (pov.) vjedrica versifikacija Vinogradci (zem., mjesto) vjedro verzija viola (glaz.) vjekovječan veslač violina (glaz.) vjenčani veští, vezem violinist (prema violina) vjenčanica vez. (krat. za veznik) violinski; violinski ključ vjenčanik veži-driješi violist (prema viola) vjenčanje viceadmiral violončelist vjenčati (se), vjenčam (se), vicekancelar violončelo (glaz.) vjenčan vičan Virovitica (zem.) vjenčič videokaseta Virovitičanin vjer. (krat. za vjerski) videoprogram virovitički vjcra videorekordér Virovitičko-podravska župa- vjer an vidjelac, vidioca nija vjernik vidjelica Vis (zem.) vjerništvo vidjeti, vidim, vidjela, vidio viseéi (prid., viseci vrtovi) vjerno (pril.) vihor visjeti, visim, visjela, visio vjernost vihorití se, vihorim se viski, viskija vjerodajnica vijača Visočanstvo (u tituliranju) vjerodostojan vijadukt visočje vjeroispovijed vij ak ViŠanin (prema Vis) vjerojatan vijavica višebrojan vjerojatnoca vijčani (prema vij ak) višecijevni vjerojatnost viječanje višečlan vjeronauk viječati, viječam višcdijclan vjeroučenik viječe više-manje vjeroučitelj Vijece sigurnosti OUN višemjesečni vjerovanje; Vjerovanje (mo- viječnica višenamjenski litva) viječnik višeslojan vjerovnik vijek, vjekovi višeslovčan vjerozakon (vjera) vijenac višeznačan vjerski Vijenac (novine) viški (prema Vis) vjcsnica; vjesnica prolječa vijest Viškinja (prema Vis) vjesnik Vijetnam (zem.), Socijali- vitamin A i A-vitamin Vjesnik (novine) stička Republika Vijet- vitamin B i B-vitamin vještac, vješca, vješci nam (država) vitamin C i C-vitamin vještačiti, vještačim vijoriti se, vijorim se vitičast vještuk vikač vitičav vještica vtkati, vičem, viči vitkoča vještičji víkend vitraj vještina Pravopisni rječnik vjetar vračanje (prema vračati: vrtača vjetrenjača vračati dug; dnigo je vrtič (um. od vrt); dječji vrtič vjetriti, vjetrim vračanje prema vračati) vrtjeti, vrtim, vrtjela, vrtio vjetrobran vračati, vračam vrué vjetrogonja vračen (prema vratiti) vruče (pril.) vjetrogonjast vradžbina vručica vjetrokaz Vrapčanac vručina vjetrometina Vrapčanka vrvjeti, vrvim, vrvjela, vrvio vjetropir vrapčanski (prema Vrapče) Vučedol (zem.) vjetrovit Vrapče (zem.) vučedolski vjetrovka vrapčič (um. od vrabac) vučica vjeverica vrapčina (uv. od vrabac) vučič (um. od vuk) vjeveričji vrapčji (prema vrabac) vučina (uv. od vuk) vjcžba vražič (um. od vrag) Vučjak (zem.) vježbaonica vražičak (um. od vrag) vučjak (pas) vježbati, vježbam vražji (prema vrag) vučji (prema vuk) vlakov uda vrč, vrčevi vuči, vučem, vuci, vukla, vukao vlastoručan vrčič (um. od vrč) Vukovar (zem.) VlaŠic (zem.) vrčina (uv. od vrč) Vukovarac Vlašici (astr., zviježde) vrčenje i vrtenje (prema vrtjeti) Vukovarka vlč. (krat. za velečasni) vreca vukovarski vočar vrecast Vukovarsko-srijemska župa- vočarski vrecetina (uv. od vreca) ni j a vocarstvo vrečica (um. od vreca) voče vrečurina (uv. od vreca) Voéin (zem.) vremešan W Vocinac vreti, vrim i vrijem, vrila i vre- Vočinka la, vrio W (znak za vat, znak za volfrám) voóinski Vrhovni sud RH vocni vrhunaravan vodenbuha vrijediti, vrijedim Wc-uredaj vodencvijet vrijednosni WC (krat. za zahod) vodeničar vrijednosnica Vodenjak (astr.) vrijednost vodič (onaj koj i vodi) vrijedati, vrijedam X vodič (um. od vod, razlikuj od vrijeme, vremena vodič prema vodili) vrijes, vrjesovi X (rimski broj 10, znak za kse- vodokotlié vriježa non, znak za nepoznanicu) vodotočje vrjednica x-noge (iks-noge) voljeti, volim, voljela, volio vrjedniji x-zrake (iks-zrake) vozač vrjednik x puta (iks puta) vozački; vozačka dozvola vrjednoča vrabac, vrapca, vrabaca vrjednota vrač vrjednovati, vrjednujem vračanje (prema vračati) Vrpoljac Y vračar Vrpolje (zem.) vračara vrpoljski Y (znak za itirij) vračati, vračam vrsnoča Yb (znak za iterbij) Ako se u glagolskih pridjeva radnih muškoga roda jednine ije ili je nade ispred o ili j, smijenit ée se s i: vidjeti - vidio, žívjeti - živio, dônijeti - dônio... 156 Glas c piše se na mjestu ije samo u oblicima i rvorenicama četiriju riječi: vrijéme - vrěmena, privrijéditi - privreda, upotrijébiti - ůpotreba, náprijěd - nápredak. 157 Hrvatski školskí pravopis Pravopisní r j e č n i k Z (krat. za západ) zabačen zabadač zabavljač zabijač zabijeliti (učiniti bijelim), za- bijelim, zabijelila, zabijelio zabijeljeti (postatí bijel), zabi- jclim, zabijeljela, zabijelio zabjelasati sc, zabjelasam se zablácen (prema zablatiti) zabliještati, zabliještim, zabli- ještala, zabliještao zabliještiti, zabliještim, zabli- ještila, zabliještio zabludjeti, zabludim, zablud- jcla, zabludio zaboga (pril.) zaboljeti, zabolí, zaboljela, za-bolio zabridjeti, zabridi, zabridjela, zabridio zacičati, zacičím zacijeliti (učiniti zdravim), za- cijelim, zacijelila, zacijelio zacijelo (pril.) zacijeljeti (ozdraviti), zacije- lim, zacijeljela, zacijelio zacjeljenje zacjeljivati, zacjeljujem zacrveniti (učiniti crvenim), zacrvenim, zacrvenila, za- cr\'enio zacrvenjeti (postatí crven), zacrvenim, zacrvenjela, zacrvenio zacrvenjeti se (biti crven), zacrvenim se, zacrvenjela se, zacrvenio se zacvičati, zacvičím zacviljeti, zacvilim, zacviljela, zacvilio zacvrkutati, zacvrkuéem začahuriti (se), začaburim se, začahuren začarati začas (pril.) začeče (prema začeti) začelje začepiti, začepim, začepljen začetak, začetci začeti, začnem začetnik začin začiniti, začinim, začinjen začinjavac začudan začuditi se, začudim se začudo (pril.) začutí, začujem zaci, zadem zadača zadačnica zadahtati, zadahčem zadák, zátka, zadci, zadaka Zadarska županija zadatak, zadatci zadijevati, zadijevam zadjevica zadnjojezični zadnjunepčani zadrhtati, zadrhcem zadrijemati, zadrijemam zadrijeti, zadrem, zadro, za- drla zadužbina zaduže (pril.) zaglupiti (učiniti glupim), za-glupim, zaglupila, zaglupio zaglupjeti (postatí glup), za-glupim, zaglupjela, zaglupio Zagora (zem.) Zagorac zagorčati, zagorčam zagorski zagovarač zagraktati, zagrakčem Zagrebačka nadbiskupija Zagrebačka gora (Medvedni-ca) Zagrebačka županija zagrebački Zagrebački velesajam Zagrepčanin zagudjeti, zagudim, zagudjela, zagudio zagustiti (učiniti gustim), za- gustim, zagustila, zagustio zagustjeti (postatí gust), zagu- stim, zagustjela, zagustio zaguščen zahihotati, zahihočem zahladiti (učiniti hladnijim), zahladím, zahladila, zahla- dio zahladjeti (postatí hladnijim), zahladím, zahladjela, zahladí o zahladnjenjc (prema zahladjeti i zahladnjeti) zahladnjeti (postatí hladnijim), zahladnim, zahladnje-la, zahladnio zahladenje (prema zahladiti) zahrdati, zahrda zahrzati, zahrže zahtijevati, zahtijevam zahtjeti, zahtijem i zahtjed-nem, zahtjela, zahtio zahtjev zahtjevan zahučati, zahučím zahvačati, zahvačam zajamčiti, zajamčim, zajamčen zajedno (pril.) zajmodavac zajmoprímac zakapčati, zakapčam zakasnjeti, zakasnim, zakas-njela, zakasnio zakipjeti, zakipim, zakipjela, zakipio zakititi, zakičen zaključak, zaključci zaključati, zaključam zakopčavati, zakopčavam zakoračiti, zakoračim zakorijeniti se, zakorijeni se, zakorijenjen zakorjenjivati se, zakorjenjuje se zakrčiti, zakrčim zakrečiti, zakrečim zakrijesiti, zakrijesim zakriještiti, zakriještim zakučast zakvačiti, zakvačim zalagač zalagačica zalediti (učiniti ledenim), zale-dim, zaledila, zaledio zaledjeti (postatí leden), zale-dim, zaledjela, zaledio zaletjeti se, zaletím se, zaletje-la se, zaletio se zaliječiti, zaliječim, zaliječen zalij egati, zalij ežem zalij eniti se, zalij enim se zalijepiti, zalijepim, zalijepljen zalijetati se, zaliječem se zalijevati, zalijevam zalistak, zalistka zalizak, zaliska zalud (pril.) zaluditi (učiniti ludim), zalu-dim, zaludila, zaludio zaludjeti (postatí lud), zalu-dim, zaludjela, zaludio zaludu (pril.) zalječenje zalječivanje zalječivati, zalječujem zaljepljivanje zaljepljivati, zaljepljujem zamaščen zamaščivati, zamaščujem Zambija (zem.), Republika Zambija (država) zametak, zametci zamijeniti, zamijenim, zami- jenjen zamijesiti, zamijesim, zami-ješen zamiješati, zamiješam, zami-ješan zamijetiti, zamijetim, zami- ječen zamječivanje zamječivati, zamječujem zamjenljiv i zamjenjiv zamrijeti, zamrem, zamrla, zamro zamrziti i zamrzjeti, zamrzím, zamrzila i zamrzjela, zamr-zio zamrzivač zamučati, zamučim (zašutjeti) zanijekati, zaniječem, zanije-kan zanijemiti (učiniti nijemim), zanijemim, zamjemila, za-nijemio zanijemjeti (postatí nijem), zanijemim, zanijemjela, zani-jemio zanočiti, zanočim za nos (vuči koga za nos, v. 65.) zanovijetalac zanovijetanje zanovijetati, zanovijetam zanovjetač zaobiči, zaobídem zaodijevati, zaodijevam zaodjenuti, zaodjenem zaostatak, zaostatci západ (strana svijeta) Západ (zapadne zemlje i naro-di) zapad-jugozapad západná Európa (zapadni dio Furope) Západná Európa (zemlje i narodí, v. 31.1.) západná Hrvatska (zapadni dio Hrvatske) Západná Sahara (zem., država) zapadnoeuropski zapadnohrvatski zapad-sjeverozapad zapamčivati, zapaméujem zapečaéivati, zapečačujem zapečatiti, zapečatim, za-pečačen zapečak zapeči, zapečem, zapečen zapešce zapijevati, zapijevam (ns.) zapisničar zapjevati, zapjevam (svr.) zaplamtjeti, zaplamtim, za- plamtjela, zaplamlio zapletati, zaplečem zaplijeniti, zaplijenim, zapli- jenjen zapljenjivanje zapljenjivati, zapljenjujem zapodij evati zapodjenuti zapodjeti zaposjedati, zaposjedam zaposjesti, zaposjednem zapovij ed zapovij edanje zapovijedati, zapovijedam zapovjediti, zapovjedim, za- povjeden zapovjedni zapovjednički zapovjednik zapovjedništvo zapriječiti, zapriječim, zapri- ječen zaprijeti, zaprem, zapro, zaprla zaprijetiti, zaprijetim, zapri- ječen zaprječenje zaprječivač zaprječivanje zaprječivati, zaprječujem zaprjeka zaračen (prema zaratiti) za reci se, zarečem se i zarek- nem se, zarečen zaručen zaručiti (se), zaručím (se) zaručnik zarumeniti (učiniti rumenim), 7arumcnim, zarumenila, za- rumenio zarumenjeti (postati rumen), zarumenim, zarumenjela, zarumenio Č se nalazi u oblícíma i izvedenicama pridjeva s dometkom -ački, -ički, -ičan: Rastavljeno se pišu sveze prijedloga i imenice u izrazima prenesenoga značenja - u frazama: zagrebački, dakovačkl, urbanistickí, simpatičan... povuči koga za nos, iči niz dlaku, govoriti u vjetar... 158 159 Hrvatski školski pravopis Pravopisní rječnik zarumenjeti se (biti rumen), zarumenirn se, zarumenjela se, zarumenio se zašij ati, zasijam (zasvijetliti) zašij ati, zašijem (prema sijati sjeme) zašij ecati, zašij ecam zasjati, zasjam (prema sjati) zasječi, zasiječem, zasijeci, za- sjekla, zasjekao, zasjeíen zaskočiti, zaskočim zaslijepiti (učiniti zaslijeplje- nim), zaslijepim, zaslijepi- la, zaslijepio zaslijepjeti (postati zaslijep- ljen), zaslijepim, zaslijepje- la, zaslijepio zasmrdjeti, zasmrdim, zasmrdjela, zasmrdio zasniježiti, zasniježim zast. (krat. za zastarjelo) zastalno (prii.) zastarijevati zastarjeti zastarjelost zastidjeti (se), zastidim (se), zastidjela (se), zastidio (se) zastrijeti, zastrem, zastro, zastrla i zastrti zasvagda (prii.) zasvijetliti, zasvijetlim, zasvi-jetljen zasvjetlucati, zasvjetlucam zasvrbjeti, zasvrbim, zasvrbje- la, zasvrbio zašečeriti, zašečerim zaštiéen (prema zaštititi) zašučivati, zašučujem zašutjeti, zašutim, zašutjela, zašutio zatéci, zatečem i zateknem zatočenik zatočiti, zatočím, zatočen zatočnik zatrti, zatrem, zatrla, zatro, zatrt zatrudnjeti, zatrudnim, za- trudnjela zatuéi, zatučem zatvarač zauvijek (prii.) zauzece zavarivač zavičaj zavičajan zavičaj nik zavičajnost zavidjeti, zavidim, zavidjela, zavidio zavjet zavjetni; zavjetni kovčeg (vjer.) zavjetnik zavlačiti, zavlačim zavojačiti, zavojačim zavoljeti, zavolim, zavoljela, zavolio zavrijediti, zavrijedim zavrjedivanje zavrjedivati, zavrjedujem zavuéi, zavučem, zavučen zazeleniti (učiniti zelením), zazelením, zazelenila, zazelenie zaželen j cti (postati zelen), zazelením, zazelenjela, zazelenie zazelenjeti se (biti zelen) zazelenjela se, zazelenio se zbirčica (um. od zbirka) zbjeg zbrda-zdola zdesna (prii.) Zdravomarija (molitva) zdušan zebu, zebua (zool.) zečětina (uv. od zec) zěčetina (zečje meso) zečevi (mn. od zec) zečevina (prema zec) zečica zečic (um. od zec) zečinjak zečji (prema zec) zelembač Zelenortska Republika (zem., država) zem. (krat. za zemljopisni) zemlja (opci pojam) Zemlja (astr.) zemlja-zrak (naživ rakete) zemljodjelac zemljopis zemijopisac zemljoposjednik zemljoradnik zemljovlasnik zepsti, zebem Zeus (mit.), Zeusov, zeusovski zgnječiti, zgnječim zgorega (prii.) zgrčiti, zgrčim zgrijati, zgrijem, zgrij zgriješiti, zgriješim zgrješenje zijev zijevalica zijevalo zijevanje zijevati, zijevam zijevnuti, zijevnem Zimbabve (zem.), Republika Zimbabve (država) zipčica (um. od zipka) zipka zjati, zjam ZJZ (krat. za zapad-jugozapad) zlačan Zlatar Bistrica (zem.) zlatiti (činiti zlatnim), zlatím, zlatila, zlatio zlatjeti (postajati zlatan), zlatím, zlatjela, zlatio zločest zločestoča zločin zlota zločud zločudan zloéudnik zlomislen zlonamjernik zlopacenje (prema zlopatiti) zlopamčenje zlostavljač zloupotreba zloupotrebljiv zloupotrebljivati zloupotrijebiti, zloupotrije- bim, zloupotrijebljen Zn (znak za cink) značaj značajan zool. (krat. za zoološki) zoolog zoologija zoološki Zr (znak za cirkonij) zračak zračan zračná (prii.) zrak-zemlja (raketa zrak-zem-ija) ZSZ (krat. za zapad-sjeveroza-pad) zreti, zrem, zreo (gledati) zreti, zrijem i zřím (dozrijevati) zubac, zupea zubobolja zvijer zvijere zvijezda zviježde zvjerad zvjerinjak zvjerinji zvjerka zvjerokradica zvjerskl zvjerstvo zvjezdan Zvjezdan (ime) Zvjezdana (ime) zvjezdarnica zvjezdast (prema zvijezda) zvjezdica (um. od zvijezda) zvjezdolik (prema zvijezda) zvjezdurina (uv. od zvijezda) zvonačnik zvončič zvrčati zvučan zvučiti, zvučim žabokrečina žalibože (prii.) žalilac žalitelj žalost žaloščenje žarač žarči (komp. od žarki) ždrijeb ždrijebac ždrijebe, ždrjebeta ždrijebiti (se), ždrijebi se ždrijebni ždrijelo ždrjebad ždrjebanje ždrjebati ždrjebeéak ždrjebeéi ždrjebence ždrjebešce ždrjěbetina (ždrjebeče meso) ždrjebica ždrjebovi ždrjepčič (um. od ždrijebac) ždrjepčina (uv. od ždrijebac) žeci, žežem... žegu žečca žednjeti (postajati žedan), žcd-nim, žednjela, žednio žed žeda žedati, žedam želučani želučic (um. od želudac) želudac, želudca, želudci žcljeti, želím, željela, želio željezničar željezničarski zemička ženičica (um. od žena) ženturača žešči (komp. od žestok) žičani (prema žica) žičica (um. od žica) židak, žitka; komp. žitMji Židov (pripadnik národa) židov (vjerski pripadnik) židovski žilet (britvica); usp. Gillette žiri, žirija žiro-račun (bank.) živčan živčaniti, živčanim živčenjak živčevlje živeči (prii.) živičnjak živjeti, živim, živjela, živio živuči (prid., živuče legende) žličica (um. od žlica) žličnjak žlijeb, žljebovi žlijebiti, žlijebim žlijebljenje žlijezda žljebast (prema žlijeb) žljebič (um. od žlijeb) žljezdani (prema žlijezda) žljezdast (prema žlijezda) žljezdav (prema žlijezda) žljezdica (um. od žlijezda) žmirecke i žmirecki (prii.) ž. r. (krat. za ženski rod) žuč žučan žučljiv žučljivost žučni žučovod žuči (komp. od žut) žučkast žudjeti, žudim, žudjela, žudio županija; hrvatske županije: Bjelovarsko-bilogorska županija (Bjelovar) Brodsko-posavska županija (Slavonski Brod) Dubrovaěko-neretvanska županija (Dubrovník) Istarska županija (Pažin) Karlovačka županija (Karlovac) Imenice se sastavljaju spojnicom ako spojnica znáči od-do: Ako se u glagolskih pridjeva radnih muškoga roda jednine ije ili je nade ispred o ili j, raketa zemlja-zrak (raketa od zemlje do zraka)... smijenit če se s i: vidjeti - vidio, živjeti - živio, donijeti - donio... 160 161 Hrvatski školski pravopis Koprivničko-križcvačka županija (Koprivnica) Krapinsko-zagorska županija (Krapina) Ličko-senjska županija (Gospič) Mcdimurska županija (Čakovec) Osječko-baranjska županija (Osijek) Požeško-slavonska županija (Požega) Primorsko-goranska županija (Rijeka) Sisačko-moslavačka županija (Sisak) Splitsko-dalmatinska županija (Split) Sibensko-kninska županija (Šibeník) Varaždinska županija (Varaždin) Virovitičko-podravska županija (Virovitica) Vukovarsko-srijemska županija (Vukovar) Zadarska županija (Zadar) Zagrebačka županija (Zagreb) županijski Županja (zem.) Županjac županjski žutiti (činiti što žutim), žutim, žutila, žutio žutjeti (postajati žut), žutim, žuťjela, žutio žutjeti se (biti žut), žutim se, žuťjela se, žutio se žvačuci (prii.) žvakači (prid., žvakaóa guma) žvakati, žváčem, žváči POGOVOR II. IZDANJU Hrvatski školski pravopis raden je na temelju Hrvatskoga pravopisa autora S. Babiča, B. Finke i M. Moguša, kojemu je 2004. izašlo 8. izdanje. To smatramo sretnom okolnosti jer če učenici dobiti u ruke istovrstan pravopis i kad završe školovanje, moči če nastaviti služe-nje istim pravopisom samo u opsežnijem liku koji je pisan za prosječno obrazované, a nije sputavan opsegom ni pedagoškim ograničenjima. S druge straně i oni učenici koji žele proširiti svoje znanje, opet imaju prilike učiniti to u istovrsnom priručniku. Ovo drugo izdanje počiva na temeljima hrvatske pravopisné tradicije, pa se nadamo da se u budúcnosti ne če morati ni u čemu bitnome mijenjati, osim u onome što donose nove spoznaje i novo vrijeme. Predgovor i pogovor 1. izdanju kazuju ono bitno šlo vrijedi i za 2. izdanje s dodatkom daje 2. izdanje uskladeno sa zaključcima Viječa za normu hrvatskoga standardnoga jezika u onome o čemu je Viječe donijelo odluku. Promijenjena je još koja pojedinost ako je značila usavršavanje, kao što su npr. nazivi nekih država, zemalja, naselja jer su uneseni ako ih nije bilo ili su uskladeni s opčim pravilima o njihovu pisanju. Autori 162 Velikim početním slovom u víšečlaníh se naziva píše prva riječ, a od ostalih riječi samo ona koja je vlastito ime u imenima županija, nadbiskupija, mjesnih zajednica, ureda: Splitsko-dalmatinska županija, Zagrebačka županija, Vrhbosanska nadbiskupija... 163 Grafickí urednik Milan Tomíč Korektorica Mirela Žužul-Kušpilič Tisak Grafickí závod Hrvatske, d.o.o., Zagreb Tiskanjc dovršeno u rajmi 2009. ISBN 978-953-0-40026-9 CIP zápis dostupán u računalnom katalogu Nacionálne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 713875.