U N IVERZITET U NOVOM SADU LETNJA ŠKOLA Odsek za srpski jezik i lingvistiku Centar za srpski jezik kao stráni Isidora Bjelakovič, Jelena Vojnovič CPnCKM LETS LEARN SERBIAN 1 Drugoizdonje DNEVNIK - NOVINE I ČASOPISI Novi Sad, 2006 Univerzitet u Novom Sadu Medunarodna letnja škola srpskog jezika, kultúre i istorije Filozofski fakultet Odsek za srpski jezik i lingvistiku Centar za srpski jezik kao stráni Urednik: Radmila Gikic Petrovic Redaktor knjige: Dr Ljiljana Subotič, koordinátor programa Škole Članovi redakcije: Dr Vladislava Petrovič Mr Mirjana Jocič Crteži: Ivan Dimitrijevic Aca Mikič Isidora Bjelakovič Terne l.LEKCIJA(7-15): UPOZNAVANJE PREDSTAVLJANJE (osnovne formule) SADRZAJ Tekstovi Kraci dijalozi 2. LEKCIJA (16-27): PREDSTAVLJANJE ZANIMANJA NAZIVIZEMALJA 3. LEKCIJA (28-46): HRANA I PIČE VOČEIPOVRČE BROJEVI (1-10; 20-90; 100-1000) BOJE Ja sam... Telefonski razgovor Uprodavnici brze hrane U pekari Jelovnik U restoranu U kafiču Gramatika Prezent pomočnog glagola JESAM (potvrdni, odrični i upitni oblik) Prezent glagola ZVATI SE Liene zamenice (N) Imenice (N sg.) Prisvojne zamenice (N sg.) Prezent punoznačnih i semikopulativnih glagola {voleti, morati + /da + prezent/) Imenice (L sg.) - lokaciono značenje Imenice (G sg.) - lokaciono značenje Puni oblik glagola JESAM G:L Imenice (N pl.) Prisvojne zamenice (N pl.) Pokazne zamenice (N sg. i pl.) Brojevi Partitivni genitiv Pridevi (N) Imenice (A sg. i pl.) - objekat Pridevi (A sg. i pl.) TREBA + /da + prezent/ 4. LEKCIJA (47-56): BROJEVI (11-19; 21-29) KOLIKO JE SATI? TV PROGRAM 5. LEKCIJA (57-77): PORODICA DELOVÍ TELA OBUČAI ODEČA 6. LEKCIJA (78-89): STANOVANJE NAMEŠTAJ U menjačnici Moja porodica Ufrizerskom salonu U prodavnici nameštaja U prodavnici bele tehnike Predlozi (iza, ispred, izmedu, ispod, iznad, pored, oko, levo od, desno od) + G - orijentaciono značenje Lične zamenice (G sg. i pl.) Redni brojevi cvet: cvetovi : cveče Imenice (Ijubav) 3 9. LEKCIJA (133-148): KUČNI LJUBIMCI LEKÁR RECEPTI INSTITUCIJE SNALAŽENJE U GRADU INTERVJU SAVETI MALI OGLASI 10. LEKCIJA (149-156): SAVETI MALI OGLASI /rK.Ľis.u -t- o/ - lOKaciono znacenje Relativno-mesna klauza Imenice (D sg. i pl.) - namena, pravac, koncesija, logički subjekat Futur Intencionálna klauza Imperativ Instrumental - prosekutiv Imenice (V sg. i pl.) Pridevi (V) Na železničkoj stanici Na aerodromu U turisticko] agenciji Kako pozvati taksi U taksiju Turistická ponuda Kako izabrati kucnog Ijubimca? Kod lekára Ispravite leda, ispeglajte stomak Recepti Vodiču te, samo reci kuda Intervju Da lije cena slavě pres kupa? Ono što sanjamo da čujemo U knjižari Novi Sad GRAMATIKA (157-166) 4 3B§ ABCČČDDŽDEFGHIJKLLJMNNJOPRSŠTUVZŽ ÄS im ABBrjIrBE)K3HJKJIJbMHH»OnPCTTiyOXU4IIIIII A a Azija avion A a A3HJa aBHOH B b Beograd bubamara B 6 Eeorpafl oyöaviapa C c Cerak cucla Ii n UepaK nyujia Č v C Čačak čačkalica H Hawaii HaiiKa.inna r C r C Cičevac cucoriti Ti h Tiiiheßau hyhopHTH D d Dunav dodavati n A JJynaB jojaBaiH DZ dž Džordž dživdžan u u IJopu D d Denova dinduva » benoBa t)HIlf)\Ba E e Evropa element E e Eßpona ejieMeHT F f Finska fičfirič dHlHCKÜ (|)Ilh(j)Hpnh G g Grčka gugutka r r TpHKa ryryTKa H h Helsinki hučati x x XejICHHKH xyiaTH I • i Itali j a imitirati H H Urajinja H M HTMpaTU J • J Japan jaje J ■ J Janan jaje K k Korej a kukurikati K K Kopej a KVKVpHKaTH L 1 London lelekati JI JI JIoh^oh jiejieKaTH LJ lj Ljubic ljubav JL JL Jby6nh jLyôaB M m Morača mamurluk M M Mopana MaiwypjiyK N n Neva nana H H Heßa Hana NJ nj Njujork N njiva H> H> ÄyjopK H>HBa 0 0 Olimp olovo 0 0 OjiHMn 0JI0B0 P P Pariz paprikas n n Iiapín nanpHKani R r Rusija razgrnuti p P PycHJa pa3rpHyTH S s Sidnej sastanak c c CHflHej cacTaHaK Š v S Švédska šuškati m m IllBeacKa myuiKaTH T t Turska titrati T T TypcKa THTpaTH U U Urugvaj uzbuna y y Ypyrßaj y36yna V v Venecija veverica B B BeHeuMJa BCBepHua Z z Zlatica zujati 3 3 3jiaTnna 3yjaTH v z v z Zabijak žuboriti M >Kad.baK )Ky6opHTH 5 Prepišite ove reči čirilicom. 1. Avala _:_ Elemir _ Igalo _ Ostrog _ Ulcinj _ 2. ananás ekser istinit okolo uputiti B áčka Paragovo Drina Tisa Grgeteg Krušedol 4. bambus pupiti drv o travnjak gegati se kokodakati Zrenjanin Sombor Žarkovo Šajkaš Feketič Hilandar 6. zunzara smdač žižak šuškati fijukati hrkati Močevčič Vrdnik Lalič Resava Negotin Njivice Ljubostinja Jagodina Crvenka Derdap Čiprovača Džajevac Čortanovci 8. 10. mimika verenica lelekati rominjati nakinduriti njihati ljuljaška jarebica cicvara durdevak curka džačič čičak KONSONANTI U SRPSKOM JEZIKU LABIJALNI DENTÁLNI PALATALNI VELARNI SONANTI M V N L R LJ NJ J FRIKATIVI F S Z Š Ž H AFR1KATE C Č DŽ Č D PLOZIV1 P B T D K G 6 Mi srno profesori srpskog jezika. Dobro došli! Dobar dan! Ja se zovem Ljiljana. Kako se Vi zovete? JS3T - . Pak Con Hjon! O, to sam ja. Da li ste Vi...? Da. Ne, ja se zovem. Ko je gospodica...? Ko je gospodin...? Ko je gospoda...? Ja sam. To sam ja. Ja. Drago mi je. 8 Zdravo. Ja sam Sonja. Kako se ti zoveš? Ja sam Marina. Drago mi je. IBiffl© lilii Q WMM i JESAM (DDQQflXÍ [fife II Sg. 1. ja sam 2. ti si 3. on ona je ono JESAM Pl. 1. mi smo 2. vi/Vi ste 3. oni one su ona ZVATT SE 1. Ja se zovem Mira. / Zovem se Mira. 2. Ti se zoveš Mira. / Zoveš se Mira. 3. On se zove Tom. / Zove se Tom. Ona se zove Vesna. / Zove se Vesna. PL 1. - 2. Kako se Vi zovete? 3. - 1. #* Popunite prazna mesta. - Dobar dan. - Kako se Vi zovete? -_Marija. A Vi? - Ja sam Ana. Drago mi je. x é 2. Ubacite odgovarajuči izraz. Zdravo! Dobar dan. s i 3. + Popunite praznine odgovarajucim jT oblikom lične zamenice. _smo Maja i Boško. _si Tamara. _ste Peter i Karen. Kako se zovete? a. b. c. d. e. ť. g-h. _sam Jelena. _su Li i Kim. Da li je_Karen? _je Milivoj. Kako se zoveš? \ Recite kako se zovu studenti 4. ^ u Vašoj grupi. Npr. On se zove... Ona se zove.. 9 0 5. + Popunite praznine. Dobar dan! Zdravo! To sam ja. Zovem se Vera. Da, ja sam Maja. Moje ime je Ana. Doba^därTr^sam Jurij. a. - Dobar dan. Zovem se Peter. - Dobar dan. Ja sam Jurij. b. - Dobar dan. - Da Ii ste Vi Maja? c. -Zdravo! Kako je tvoje ime? d. - Ko je gospoda Petrovič? e. - Kako se zovete? 6. - Popunite praznine. Ko gospodica Pak? sam. Da Ii ste Vi profesorka Voj novic? Da, ja_ se zovete? Alek. Zdravo. Kako se Jurij. 7. Stavite glagol u odgovarajuči oblik prezenta. JA TI ON, ONA, ONO MI VI ONI, ONE, ONA jesam 8. * Sg. JESAM PI. 1. ja nisam 1. mi nismo 2. ti nisi 2. vi niste 3. on 3. oni ona nije one nisu ono ona Upišite odgovarajuči oblik prezenta pomocnog glagola jesam, a zatim rečenice napišite u odričnom obliku. Vi _ On_ Mi_ Ja _ Oni Ti _ iz Rusije. iz Španije. iz Amerike. Maja. _ iz Francuske. iz Italije._ 10 m sg. ZVATISE 1. ja se ne zovem / ne zovem se 2. ti se ne zoveš / ne zoveš se 3. on ona se ne zove / ne zove se ono PI. 1. 2. Vi se ne zovete / ne zo vete se 3. 9. * Sledeče rečenice napišite u odricnoj formi. 1. Zovem se Raul. _ 2. Ja se zovem Petar._ 3. Ti se zoveš Loreto?_ 4. Ona se zove Magda._ 5. Zove se Magda._ 6. Zove se David._ 7. On se zove Kalvin._ 8. Vi se zovete Tom? _ Ä30 ÍMM sg. 1. Da li sam ja...? 2. Da li si ti...? 3. Da lije on...? Da lije ona...? Da lije ono...? JESAM Pl. Jesam li ja... Jesi li ti...? Je li on...? Je li ona...? Je li ono...? 1. Da li srno mi...? 2. Da li ste viM...? 3. Da li su oni...? Da li su one...? Da li su ona...? Jesmo li mi...? Jeste li vi/Vi...? Jesu li oni...? Jesu li one...? Jesu li ona...? 10. + Sačinite pitanja od sledecih rečenica. "t j Npr. Ja sam Goran. Da li si ti Goran? Jesi li ti Goran? Ja sam Karen _ On je iz Grčke._ Ona je iz Amerike. Mi srno iz Kanade. Oni su iz Japana. Ana i Nataša su iz Ukrajine. Janis i ja srno iz Grčke._ Elen i ti ste iz Nemačke._ H- 1. Da li se ja zovem...? 2. Da li se ti zoveš...? 3. Da li se on zove...? Da li se ona zove...? Da li se ono zove...? ZVATI SE Pl. 1. 2. Da li se Vi zovete...? 3. 0 11. ' Sastavite pitanja. Ja se zovem Marko. Ona se zove Karen. On se zove Peter. Ti se zoveš Aleksandra. Vi se zovete Maja._ , <4 12. Ispravite greške. Dali se ti zoveš Marko? Jesi li Vi Petar? Da li ti se zoveš Ana?_ Ja ni sam Ana, ja smo Svetlana. Da li on zove se Jurij?_ Jesi ti li Petra? Ja ne zovem se Tom. Ja nesam Loreto. 13. V Sastavite rečenice. a. kako - Vi — zovete se_ b ste - Milica - da li - Vi _ c. je - ko - Rajič - gospoda d. Peter — da li — si ti_ e. ja - ne - Tom - sam_ f. se zoveš - kako g. zovem se - Peter - ne 12 14. Pročitajte dijalog. ■aa, 'M* > Kako se Vi zovete? > Ime? > A prežime j e Pak? > Država? > Grad? > Dobro. Ulica? Pak Čon Hjon. ČonHj on. Da. K orej a. Seul. Sune, Pundang. Popunite tabelu. IME PREŽIME DRŽAVA GRAD ULICA Čon Hjon Vi Vaš drug v i I 15.' Popunite tabelu. Seul država gospodica gospodin Koreja prežime NICE HMuumsMiritar Sg. m(-0) f (-a) n (-o/-e; -0) GRAD-0 ULICA VINO ZANIMANJE IME-0 m f n 16. Napišite svoju adresu. 17. Popunite praznine. grad ime prežime država ■:' ----—~--■---—T——-— r Novi Sad je Tom je_ Beograd je _ Peter je_ Petrovic je Koreja je _ Španija je _ Engleska je Ana je_ 13 PRISVO JNE ZAMENICE FORME U SINGULÁRU JA ^ moj, moja, moje TI -> tvoj, tvoja, tvoje ON ^ njegov, njegova, njegovo ONA njen, njena, njeno ONO ^ njegov, njegova, njegovo nas, nasa, nase vaš, vaša, vaše / Vaš, Vaša, Vaše MI VI ONI a ONE njihov, njihova, njihovo ONA * 18. + Upišite odgovarajucu formu prisvojne zamenice. a. moj, moja, moje _grad je London. _država je Engleska. b. tvoj, tvoja, tvoje Da li je_grad London? Da li je_ime Ana? c. njegov, njegova, njegovo Da li si ti_drug? _država je Italija. d. Vaš, Vaša, Vaše Da li je_ime Ana? Kako je_ime? e. njen, njena, njeno Da li je_brat Petar? Da li je_sestra Tamara? 14 19. + Upotřebíte date konstrukcije i navedite imena svih studenata u grupi. ''Mr Moje ime je... Tvoje/Vaše ime je... Njegovo ime je... Njenoimeje. 0 20. + Upišite odgovarajucu formu prisvojne zamenice. Ja sam Tom._ Ti si Loreto._ Ona je iz Španije._ On je iz Engleske._ Mi srno iz Nemačke. Mi živimo u Londonu. On se zove Janis._ Ona se zove Dini. ime je Tom. Kako je _ ime je Loreto. _zemlja je Španija. _zemlja je Engleska. _zemlja je Nemačka. grad je London. ime je Janis. ime je Dini. ime? 0 21. * Dopunite rečenice. •>1* Ovo je O voje je ovo knjiga? Ovo je _ je ovo rečnik? Ovo nije _(ona) rečnik. je ovo dete? Ovo nije _ (oni) dete. je ovo kuča? Ovo je je ovo sto? Ovo je _ (ja) knjiga. _ (ja) rečnik. (mi) dete. _ (mi) kuča. (ja) sto. 0 22. + Ispravite greške. Pokušajte da ispravljene rečenice přepíšete čirilicom. Da lije tvoj ime Jelena? Ne, moj ime nije Jelena. Moja ime su Gordana. Kako se ti zovete? Ja se zovem Petar._ Da lije ovo tvoja rečnik? Ne, ovo nije moji rečnik. Ovo je njena rečnik. Da lije ovo tvoja kuča? Ne, ovo nije moj kuča. Ovo je njihovo kuča. On je iz Španije. Njen zemlja je Španija. Ona je iz Grčke. Njihovo zemlja je Grčka. r Zdravo. Zovem se Loreto. Moja zemlja je Španija, a grad Hueska. Ja sam profesorica. Radim na fakultetu u Novom Sadu. Predajem španski jezik. Volim da kuvam. Ja sam Janis. Ja igram ŕudbal. Živim u Grčkoj, a ovde studiram i treniram. Zato učim srpski jezik. U Novom Sadu živi i moja sestra. Ona je studentkinja. Volim sport. Ja se zovem Tom. Živim u Londonu. Studiram srpski jezik. Sada sam u Novom Sadu. Radim u školi kao profesor. Predajem engleski jezik. Volim Ja sam Dini. Studiram srpski jezik u Koreji. Živim u Seulu. Volim da putujem. Ne volim sport. Prvi put sam u Novom Sadu. Čao. Zovem se Mikele. Živim u Italiji, u Rimu. Po zanimanju sam turistički vodič. Radim u Novom Sadu i zato móram da učim srpski jezik. Volim tenis i volim da se šetam. RADITI Sg. PI. 1. radim 2. radiš 3. radi = UČITI/učim 1. radimo 2. radite 3. rade PREDAVATI Sg. PI. 1. predajem 1. predajemo 2. predaješ 2. predajete 3. predaje 3. predaju = PUTOVATI/putujem KUVATI Sg- 1. kuvam 2. kuvaš 3. kuva PI. 1. kuvamo 2. kuvate 3. kuvaju = IGRATI / igram = TRENIRATI / treniram = STUDIRATI / studiram = MORATI / móram Sg- 1. volim 2. voliš 3. voli VOLETI PI. 1. volimo 2. volite 3. vole = ŽIVETI/živim Sg. 1. ne volim 2. ne voliš 3. ne voli PI. 1. ne volimo 2. ne volite 3. ne vole Rečca ne najčešče se piše rastavljeno od glagola. ŠETATI SE Sg. 1. šetam se 2. šetaš se 3. šeta se PI. 1. šetamo se 2. šetate se 3. šetaju se 16 PREZENT prezentska osnova + nástavci za prezent 3.1. sg. prezenta (jede, pije, kuva...) + PI. 1. -mo 2. -te 3. -u/ -ju/ -e Upišite odgovarajuče oblike prezenta za sledece glagole. UČITI PUTOVATI IGRATI Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 3. 3. 3. 3. 3. 3. TRENIRATI ŽIVETI STUDIRATI Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 3. 3. 3. 3. 3. 3. ŠETATISE MORA II VOLETI Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 3. 3. 3. 3. 3. 3. U gramatici na kraju knjige glagoli su podel j en i na vršte. Utvrdíte kojoj vrsti pripadajú navedeni glagoli. Popunite praznine odgovarajučim oblikom prezenta. 1. Loreto_ 2. Tom i Alek Janis (živeti) u Španiji. _(živeti) u Londonu. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Mikele Dini_ Ja_ Mi Mikele i Dini _ (trenirati) fudbal. _(raditi) kao turistički vodič. _ (voleti) da se šeta. (učiti) srpski jezik, a ti? _ (studirati) ekonomiju. _(šetati se). 17 4. * Napišite odričan oblik sledecih rečenica. '
Vi_(živeti) u Novom Sadu. > On_(raditi) na fakultetu. > Oni_(iči) u školu. > Ja_(igrati) fudbal. > Ti_(putovati) u Francusku. i0 1. ' Popunite praznine u tabeli (PIŠITE ČIRILICOM). Tamo gde je označen 1 samo rod (m/f/n) upíšete neku imenicu tog roda, a zatim i njene oblike u traženim padežima. Nominativ m/f/n Genitiv Lokativ (řAKyJTTET i ÍHKOJIM KtbHFE BHHO rPMKOJ MY3HKE OHJIM 3EMJBA flEBOJKE UinAHHJA FPAflY HMEHA yjIHIIA EHOCKOnA m f n Napišite kratak sastav o nekoj osobi. Pokúšajte da píšete cirilicom. 27 28 ü KB d GS D (B H □ f n stolica vino zanimanje ime (-a) VINA ZANIMANJA IMENA Sg. m tanjir sok/miš PI. (-i) (-e) TANJIRI STOLICE SOKOVI/MIŠEVI é* m K>C jezik>jezici G > Z nosorog > nosorozi H > S orah > orasi 2. * Popunite tabelu. □ o □ mm i© ä D D W UJVxI Nominativ sg. m/f/n Naminativ pl. Nominativ sg. m/f/n Naminativ pl. čaša sokovi tanjiri jaje nož miševi kašike sirevi viljuška meso stolice čaj rečnik čovek šolja jezik /®( □ 0 0 Z7 3. + Upišite odgovarajuce nažive za voce i povrce uz fotografije i odredite njihove gramatické oblike u množini. Ovo je... Ovo su... 4. -ř Recite koje je voce ili povrce na fotografijama. Forme u plurálu m f n JA moji, moje, moja TI -» tvoji, tvoje, tvoja ON -» njegovi, njegove, njegova ONA ■» njeni, njene, njena ONO njegovi, njegove, njegova MI naši, naše, naša VI vaši, vaše, vaša ONI Íl ONE njihovi, njihove, njihova ONA v é 5. + Popunite praznine odgovarajucim '<11\ oblikom imenice ili zamenice. Čiji su ovo_(sok)? Ovo su_ Čije su ovo _ To su (mi) sokovi. _(knjiga)? Čiji je ovo rečnik? Ovo je_ Da li su ovo tvoji Ne, ovo nisu_ Ovo su (ja) knjige. (ona) rečnik. _(rečnik)? Da lije ovo Da, ovo je _ _(ja) řečnici. (on) řečnici. _(ti) knjiga? Da li su Ana i Maj a Ne, one nisu_ One su (ja) knjiga. _(vi) drugarice? (mi) drugarice. (oni) drugarice. , i 6. V Popunite praznine odgovarajucim oblikom imenice i prisvojne zamenice. Na stolu se nalaze (ja) knjiga, a ono (knjiga, pl.) i_(rečnik, pl.). Ovo je _(on). Řečnici su_(ja). U učionici se nalaze (sto, pl.) i _(student) su na fakultetu. Na stolu se nalaze_(jabuka, pl.), (stolica, pl.). _ (jagoda, pl.), (lubenica, pl.) i 7. •h" Popunite praznine. _su ovo řečnici? _su to knjige? _je ovo sok? su ovo noževi? (dinja, pl.). su to šolje? su ovo čaše? je ovo dete? je ovo kašika? 30 8. + Popunite praznine odgovarajučim oblikom prisvojne zamenice. Da li je ova sveska tvoja? Ne, ova sveska nije _ Da li je ovaj rečnik Vaš? Ne, ovaj rečnik nije _ Da li je ta olovka njegova? Ne, ta olovka nije _ Da lije ova knjiga njena? Ne, ova knjiga nije _ Da li su ove sveske tvoje? Ne, ove sveske nisu Da li su ovi řečnici vaši? Ne, ovi řečnici nisu _ (ja). Ova sveska je _ (ja). Ovaj rečnik je _ (on). Ta olovka je_ (ona). Ova knjiga je _ (ja). Ove sveske su (mi). Ovi řečnici su _ Da li su ove olovke njegove? Ne, ove olovke nisu (on). Ove olovke su PUKKME MHDCE _ (on), (ona), (ti). _(ja). _ (on). _ (oni). _(ona). Sg. m f n PI. m f n OVAJ OVA OVO OVI OVE OVA TAJ TA TO TI TE TA ONAJ ONA ONO ONI ONE ONA Popunite praznine odgovarajučim oblikom. Obrátite pažnju: u prvom delu Mzadatka pokazne zamenice date su samo u muškom rodu u jednini, a u drugom delu samo u jednini. Da li su Da lije Da li su (ovaj) jabuke tvoje? Ne, (ovaj) grožde tvoje? Ne, (ovaj) jagode tvoje? Ne, (onaj) sokovi tvoji? Ne, _ (onaj) čaša tvoja? Ne, _ (taj) jabuke nisu moje. _ (ovaj) grožde nije moje. (taj) jagode nisu moje. (taj) sokovi nisu moji. Da li su_ Da li je_(onaj) čaša tvoja? Ne,_(taj) čaša nije moja. Da li su_(onaj) devojke tvoje drugarice? Ne,_(taj) devojke nisu moje drugarice. Da li su Da li su Da li su Da li su Da li su Da li su Da Da li su ove jabuke Da li su automobili su pepeljare _ (ovaj sok) tvoji? Nisu. (ova čaša) tvoje? Nisu. (ovaj tanjir) njegovi? Nisu. (ova pepeljara) tvoje? Nisu. (ovo jaje) tvoja? Nisu. (ova jabuka) skúpe? Nisu. _(moj)? Jesu. _(tvoj)? Jesu. (njegov)? Jesu. Da li su tanjiri (tvoj)? Jesu. 31 m f n 1 jedan jedna jedno jedni jedne jedna 2 dva dve dva 3 tri 4 četiri 5 pet 6 šest 7 sedam 8 osam 9 devet 10 deset 100 sto 20 dvadeset 200 dvesta 30 trideset 300 trista 40 četrdeset 400 četiristo 50 pedeset 500 petsto 60 šezdeset 600 šeststo 70 sedamdeset 700 sedamsto 80 osamdeset 800 osamsto 90 devedeset 900 devetsto 1000 hiljada Mušterija: Dobar dan. Koliko košta paradajz? Prodavač: Deset dinára kilogram. Mušterija: Dalijesvež? Prodavač: Da, naravno. Mušterija: Dobro, onda kilogram paradajza. Prodavač: Da li želite još nešto? Mušterija: Da. Koliko koštaju jabuke? Prodavač: Sto dinára. Mušterija: Zašto su jabuke tako skúpe? Prodavač: Skúpe? Nisu skúpe. Koliko želite? Mušterija: Kilogram. Prodavač: Izvolite. Sto deset dinára. Mušterija: Izvolite. Prodavač: Hvala. Do videnja. GJJooa KOSTATI košta / koštaju \Wmmm pgä^š) m = ÄMMfflO 11. + Sastavite sličan dijalog. 32 12.* Koliko Koliko Koliko Koliko.. Sastavite pitanja sa glagolom koštati (odnosno izrazom pošto je/su) i odgovarajucom imenicom. (krompir)? (jagoda)? (limun)? Pošto Pošto Pošto (luk)? (kupus)? (breskva)? *¥ üor^urjitü sJÜQLtagmje. kao, u mrimejcu,. '*' \ \ ^ Kilogram_(paradajz) kilogram paradajza kilogram_ pola kilograma kriška parce litra (šecer) (paradajz) _ (breskva) (lubenica) (mléko) 200 grama tanjir_ zrno (kafa) 500 grama parčc_ (supa) (grašak) _(salama) (hieb) 14. V Povežite. čaša šolja kugla parče flaša 200 grama 0 15. + Popunite praznine. L jutro volim da popijem šolju Obično uzmem tri kugle_ Mogu li dobiti parče_ Želim času saláme sladoleda vina soka mléka torte (mléko), a uveče času (vino). Molim vas, kilogram Želim šolju _ _(sladoled). (hieb)? (minerálna voda) i dve porcije (paradajz) i 200 grama_ (sladoled). (sir). (mléko). Želim dve šolje (mléko). Mogu li dobiti kilogram_ (mleveno meso). Za ručak volim da pojedem tanjir Uveče volim da popijem šolju _ (krompir) i 200 grama _ (supa), (mléko). 33 -Da. - Dobar dan. - Dobar dan. - Da li j e Tamara kod kuče? - Da. Samo momenat. Tamara! - Halo. - E, Tamara, zdravo... > Halo. > Dobar dan. Da lije to stan Nikolajevič? > Ne. > 332-361? > Ne, ovo je 332-321. > Izvinite. > Ništa. Do videnja. ni v 16. Sastavite sličné dijaloge. 1. Tamara Nikolajevič 332-361 <-» Dorde Vukelič 332-362 2. Željka Todorovič 393-807 <-> Bora Todorovič 393-187 494-053 <-> Ksenija Petrovič 494-043 3. Aca Mikič Sg. m (-0/-i) f (-a) n (-o/-e) PI. m (-i) f(-e) n (-a) ZELEN-0 ZELENA ZELENO ZELENI ZELENE ZELENA DOBAR-0 DOBRA DOBRO DOBŘI DOBRE DOBRA PILEČ-I PILEČA PILEČE PILEČI PILEČE PILECA 17 Sg- PÍ. m f n m f n beo bela belo beli bele bela crn crna crno crni crne crna žut zuta zuto zuti žute zuta crven crvena crveno crveni crvene crvena zelen zelena zeleno zeleni zelene zelena plav plava plavo plavi plave plava si v siva sivo sivi sive siva teget teget teget teget teget teget braon braon braon braon braon braon mm □ □ Popunite praznine. Limun je_. Paprika je ili Paradajz je Krastavac i kupus su Krompir je_ Karfiol je_. Jabuka je_, ili_. Jagode su_. Lubenice su dinje_ ili Groždeje Vino je_ Pivo je ili ili ili ili 34 IMEi E mám mmf Sssf Sg- m (=N/G) f(-u) e HO - m: Želim paradajz i kupus. Jelena voli Janisa. TANJIR-0 ULICU VINO f: Želim kafu. Imam sestru. SOK-0 muziku ZANIMANJE n: Želim vino. DAVIDA IME-0 Pl. m(-e) f(-e) n(=N) m: Volim da pijem sokové. TANJIRE ULICE VINA f: Volim da jedem jabuke. SOKOVÉ sestre ZANIMANJA n: Volim dobra vina. MIŠEVE IMENA Aleksandar (N): Aleksandra (A) m 18. Popunite tabele. Nominativ sg. Akuzativ sg. Nominativ pl. Akuzativ pl. čaša sokovi muziku imena gradove tanjir Nominativ sg. m/f/n Akuzativ sg. Nominativ pl. Akuzativ pl. pij eskavica vino ime kašiku prilog pavlaku Dragan majonéz 19. + Popunite praznine. Volím_(Dragan). Volim_(Stefan). Vidim_(Goran). Vidim_(Aleksandar) Volim_(Dragana). Volim_(Svetlana). Vidim_(Gorana). Vidim_(Aleksandra). 35 Volím_(Zorán). Volim_(sport). Volim_(Milan). Volim_(tenis). Volim_(Srdan). Volim_(krompir). Volim_(Vladimír). Volim_(fudbal). Volim_(Darko). Volim_(karfiol). Vidim_(Pera). Vidim_(Jelena). Vidim_(Kosta). Vidim_(Nataša). Vidim_(Sava). Vidim_(Marina). Vidim_(Vláda). Vidim_(Jasmina). au pÄwßfeä ted k M® Mušterija: Dobar dan, molim Vas jednu pljeskavicu. Prodavač: Dobro. Šta želite od priloga? Mušterija: Šta imate? Prodavač: Kečap, majonéz, pavlaku, luk, paradajz i kupus. Mušterija: Onda paradajz i pavlaku. Prodavač: Želite li neki začin? Mušterija: Naravno. Biber i so. Prodavač: Hocete li još nešto? Mušterija: Ne, hvala. Prodavač: 80 dinára. Mušterija: Izvolite. Do videnja. Sastavite sličan dijalog. v i 0 20. + Popunite praznine. Loreto voli da sluša Janis i Mikele vole Dini ne voli_ Janis ima On voli da jede _ Dini voli da jede Ona voli _(muzika). Tom voli _(príroda). _ (fudbal). (sestra) u Novom Sadu, a ja _ _(riba), a ja_ ŽELETI (+A) želím / žele IMATI (+A) imam / i m aj u NEMATI 1. nemám 1. nemamo 2. nemáš 2. nemate 3. nema 3. nemajú HTETI Sg. PI. 1. hoc u 1. hocemo 2. hoceš 2. hocete 3. hoce 3. hoče (sport). (koláč, pi). (brat) u Londonu. (meso) i voče. (jabuka, pl.), (jagoda, pl.) i (grožde). 36 Koga voliš? Koga vidiš? Koga slušaš? Štavoliš? Štaželiš? Šta vidiš? Šta imaš? Šta slušaš? Šta jedeš? voleti / želeti / videti / imati / slušati / jesti + A 21. * Popunite praznine. Mušterija: Dobar dan. Koliko_(koštati)_(hleb)? Prodavač: _(20) dinara. Mušterija: A kifla? Prodavač: _(10) dinara. Mušterija: Dobro. Želim_(hleb) i (kifla)? Prodavač: To j e Mušterija: Da, (30) dinara. Želite li još nešto? _(jogurt i rnleko). Prodavač: Izvolite._ Mušterija: U redu. Izvolite. Do videnja. Prodavač: Prijatno. BUREK (80) dinara. HLEB PERECE ■ 22. + Koristeci ponudene reči rešite ukrštenicu. *»I {Pišite cirilicom. banana dinja kifla krastavac burek paprika kupus ananas breskva grašak kruška so n ib H III m 37 23. _f Gde môžete čuti sledece rečenice? i e slobodno? zj>. v jut1 mo •Da lijí • Da li izlazite na sledečoj stanici? • Da li ovaj autobus ide do centra? • Imate li kartu? • Da li môžete da mi pokažete kartu? Da, izvolite. Ne, nije. Zauzeto je. Da, izlazim. Ne, ne izlazim. Da, ide. Ne, ne ide. Da, izvolite. U A a J j 1 i G c e * B 5 rb J" K K T T SÍL ML B B J\ n JL JL li tl ľ r U" A, Jb n> Jb Jb y y y, v 2 f } í M M JÍM, f> h H H Tí so x x E e o z H)H> 76 ^ u %H JU ofc 0 o 0 * 4 H %* 3 3 e 3 n n u U U Aj, M H U M, P P i5 f. m Ul 24. + Prepišite písanom cirilicom sledeče rečenice. Jelena voli da jede čips, a Jovana koláče._ Milivoj dobro kuva, a Jelena ne i zato jede čips. Milan cesto jede za doručak šunku i jaja._ Nataša cesto ide na večeru u skupě restorane._ Ne známo kako Marina kuva. Baka Nada ne može bez kolača._ Miloš i Aleksa dobro kuvaju, ali mnogo i jedu. 38 HLADNÁ PŘEDJELA Sir, šunka, jaja......................155 Proja.........................................55 TOPLA PŘEDJELA Pohovani sir...........................155 Pohovane pečurke.................165 SUPE Pileca supa...............................85 R i bij a čorba.............................95 JELA SA ROŠTILJA Čevapi....................................195 Pljeskavica.............................195 Kobasica na žaru...................175 Mešano meso..........................297 JELA PO PORUDŽBINI Karadordeva šnicla...............295 Nátur šnicla............................195 RIBE Rečna riba..............................280 Lignje......................................550 SALATE Kupus salata.......................45 Paradajz salata...................70 Mešana salata.....................70 Zelena salata.......................38 DEZERT Palacinke............ Vocni koláč......... Torta................... Sladoled (kugla). Vocna salata....... PICA Rakija................. Špricer................ Vino (crno, belo) Pivo..................... Sok...................... Minerálna voda (11)| TOPLI NAPICI Turska kafa....... Čaj..................... Espreso .............. Kapucino. .75 .55 ŕ* Kafa sa šlagom.......ľľ\......30 25. + Zavŕšite rečenice. On pije / jede... za doručak p — i Ona pije / jede... za doručak za ručak za ručak za večeru Ja volim da pijem/jedem... za doručak, ručak, večeru PITI (+A) Sg. Pl. 1. pijem 1. pijemo 2. piješ 2. pijete 3. pije 3. pij u mmmmmmmmmi: — JESTI (+A) Sg. Pl. 1. jedem l.jedemo 2. jedeš 2.jedete 3. jede 3. jedu 39 Sg. m(=N/G) f(-u) n(=N) Pl. m(-e) f(-e) n (-a) crn0 / vruč0 crau cmo crne crne crna crnog / vruceg Sg- Pl. m: Volim hladan čaj. Vidim dobrog druga. m: Volim hladne čajeve. Vidim dobre drugove. f: Volim cmu kafu. Vidim cmu devojku. f: Vidim crne devojke. n: Volim crno vino. n: Volim dobra vina. v i 26. & Dopunite rečenice odgovarajucim oblikom akuzativa. 1. Volim_ 2. Volim_ 3. Vidim_ 4. Volim_ 5. Volim da jedem 6. Ne volim (pileča supa). Vidim _ (zuta paprika) i_ (dobar prijatelj). Vidim _ (dobra drugarica). (crvena jabuka, pl.). _(plava devojka). (hladan čaj) i (topla kafa). (govede meso) i (hladan sok, pl.). Ne volim (pečen krompir). _(hladná kafa). Popunite praznine u tabeli. Nsg. m/f/n G sg. Asg. Lsg. Npl. Apl. žene čoveka jabuke prozor fiJm knjige supu muškarca jagodi muzike 40 i 28. * Imenice i prideve date u zagradama stavíte u formu akuzativa. a) Milan cesto sluša_ b) Ana voli da čita_ c) Imam_(brat) i_(sestra). d) Volim_ (muzika). _(knjiga, pl.). e) Pijem ili_ f) Volim da gledam_ g) Najviše volim da jedem h) Večeras idem prvo u_ (kafič) i na kraju u_ (crvena boja). _ (svetlo pivo) ili (crno vino). (stráni film, pl.). _(čorba i pileča supa). (restoran), pa onda u (diskotéka). Konobar: Dobar dan. Izvolite. Gost: Dobar dan. Želim da naručim večeru. Da li Konobar: Naravno. Mogu da Vam preporučim dobru Gost: Supu ne mogu. Samo jagnjetinu. Konobar: Želite li salátu? Gost: Da, salátu od svežeg kupusa. Konobar: Nešto za pice? Vino, pivo, rakija, sok? Gost: Može crno vino. Hvala. Konobar: U redu. i malo kasnije) Konobar: Izvolite. Prijatno. Gost: Hvala. (malo kasnije) Gost: Da li mogu da piatim? Konobar: Izvolite račun. To je 450 dinara. Gost: Izvolite i zadržíte kusur. Do videnja. Konobar: Do videnja. Hvala. možete da mi preporučite neko jelo? pileču supu, a za glavno jelo jagnjetinu. NARUCITI/naručim (+A) PREPORUČITI/preporučim (+A) MOCI Sg- 1. mogu 2. možeš 3. može PL 1. možemo 2. možete 3. mogu DATIV JA -> MENI, MI VI -> VAMA, VAM OD + G (salata od svežeg kupusa) s i0 29. V a. Sastavite sličan dijalog b. Zamislite sledecu situaciju: Požívate prijatelje na roštilj i treba da nabavite hranu i pice. Sastavite spisak neophodnih stvari, a zatim recite šta treba da kúpite. c. Neki rodáci iznenada dolaze kod Vas na večeru. Pogledali ste u frižider i videli da je prazan. Morate brzo do najbliže prodavnice. Zamislite situaciju u prodavnici i sastavite dijalog sa nekim u grupi. TREBATI 1. treba da kúpim +A 2. treba da kúpiš +A 3. treba da kupi +A 1. treba da kupimo +A 2. treba da kúpite +A 3. treba da kupe +A 41 vi 30. Utvrdíte značenja sledecih prideva i odredite njihove oblike u ženskom i srednjem rodu. Sg. PL m f n m f n sladak gorak slan kiseo ljut pokvaren Cao! Zovem se Loreto. Ja sam iz Španije. Obožavam da kuvam, a Španija je poznata po dobroj kuhinji. Volim da jedem ribu i volim testeninu. Šta vi volite da jedete? Kakvu hranu volite? Kakva je hrana u vašoj zemľji? v á0 31.V a. Popunite praznine odgovarajucim oblikom prideva u nominativu. Kafa može biti Paprika je ili_ Ovo meso je_ Ova salata je _ Moje vino je_ Rotkvice su_ Jagodc nisu_ _ (sladak) ili _ (sladak) ili_ _ (slan). ~ (ljut). _ (kiseo). (pokvaren). (sladak). _ (gorak). Jabuka je_ Ova j aj a su_ Koláči su veoma_ Vaše pljeskavice su uvek (kiseo). _ (pokvaren). _(sladak). (ljut). b. Popunite praznine odgovarajucim oblikom prideva i/ili imenice. Moj prijatelj voli Ne volim ni_ Da li više volite _ Da li pijete_ Ne volim ni_ Da li više volite Volim i Da li više volite (sladak kafa), a ja (ljuta paprika) ni _(gorak). (ljuta hrana). (slatka) ili (slatka) ni (crno) ili (crno) i (crno) ili (hladno ili toplo piče, pl.)? _(gorka kafa)? (belo vino). (gorka kafa). _(belo vino)? (svetlo pivo)? ili . . . ili m m 42 32. * Popunite praznine odgovarajučim oblikom prezenta. a. Janis: Zdravo, Tom. Tom: O, zdravo. Janis: Kako si? Tom: Odlično. Još uvek_(raditi) u školi. Tamo_(predavati) engleski jezik. Da li ti još uvek_(trenirati) fudbal? Janis: Da, ali i_(studirati). Mnogo_(učiti), intenzivno_(trenirati) i uopšte_(nemati) vremena... Tome, da lije ono u parku Dini? Tom: Koje Dini? Janis: Ona devojka u parku. Tom: Aha. Ja ne poznajem tu devojku. Janis: Dini!!! (Dini prilazi) Dini: Zdravo, Janis. Janis: Zdravo, Dini. Da te_(upoznati)... Ovo je moj drug iz Veliké Britanije. Tom: Ja sam Tom. Kako_ti_(zvati se)? Dini: _(zvati se) Dini. Drago mi je. Janis: Dini, šta imaš novo? Dini: Ništa posebno._(trebati) da_(polagati) ispite, a sledeče nedelje_(morati) da_(putovati). Ne_(znati) šta da_(raditi). A ti? Janis: Sada_(živeti) sam pa_(morati) da_(kuvati). _(trebati) da_(učiti), a_(morati) i da_(trenirati). Uopšte_(nemati) vremena. Dini, Tom i ja idemo na pice._(hteti) li i ti? Dini: Vrlo rado, ali_(ne moci). Drugi put. Lepo se provedite. Janis: (hteti), hvala. Zdravo i srečan put. Dini: Hvala. Cao. b. > On_(raditi) u školi. > Mi_(živeti) u Španiji. > Ja_(voleti putovati). > Ivana i Goran_(želeti živeti) u Beogradu. > Željkaija_(hteti jesti) picu. > Bora i ti_(voleti piti) pivo. > Da li ti_(živeti) u Novom Sadu? > Da li_(želeti naručiti) nešto? > Mogu da Vam__(preporučiti) bečku šniclu i kupus salatu. > Oni_(trebati kupiti) sokove. 43 Konobar: Dobro veče, izvolite. Gost: Bušenu votku. Konobar: Dobro. Za Vas? Drugi gost: Špricer. Konobar: Mhm... A Vi? Treči gost: Imate li tursku kafu? Konobar: Nažalost, ne. Samo nes i espreso. Treci gost: Onda kraci espreso i čašu kisele vode (malo kasnije) Konobar: Izvolite. Prvi gost: Da li možemo odmah da platimo? Konobar: Da, naravno. Da li placaté zajedno ili posebno? Prvi gost: Zajedno. Konobar: 355 dinara. Prvi gost: 360. U reduje. Konobar: Hvala. Prvi gost: Hvala i Varna. Do videnja. Sastavite sličan dijalog. Popunite praznine. 1. Moje omiljeno jelo je_. —> Ja volim da jedem 2. Moje omiljeno piceje_. -> Ja volim da pijem 3. Svaki dan jedem_. 4. Svaki dan pijem_. 5. Čovek treba svaki dan da jede_. 6. Čovck treba svaki dan da pije_. 7. Ne volim da jedem_. 8. Ne volim da pijem_. 9. Čovek ne treba svaki dan da jede_ 10. Čovek ne treba svaki dan da pije_. 11. Želim da_. 12. Neželimda 44 1. Popunite praznine. TEST 1 Zdravo. -_. Kako se ti_(zvati)? - Jelena. A ti? - Ja_Tom. - Drago mi je. 2. Zavŕšite niz. Dobro jutro -_ 3. Upišite odgovarajuču formu prisvojne zamenice. a. njen, njena, njeno b. naš, naša, naše c. njihov, njihova, njihovo _zemlja je Španija. _zemlja je Korej a._zemlja je Grčka _grad je Barselona. _gradje Seul. _gradjeAtina. _ime je Loreto. 4. Napišite gde se nalaze ovi ljudi. Mi studiramo. Mi srno na_. Mi kupujemo voče i povrče. Mi srno na_. Ja kupujem hleb. Ja sam u_. Ja naručujem hranu. Ja sam u_. Ja sam profesor po zanimanju. Radim u_. 5. Odgovorite na pitanja. Kako se zovete?_. Odakle ste?_. Iz kog grada dolazite?_. Šta ste po zanimanju?_. Da li radite? Gde?_. Šta volite da radite?_. Šta ste po nacionalnosti?_. Šta volite da jedete?_. 6. Zapišite ponudene reči u odgovarajuču kolonu. marmeláda nož rakija tanjir hleb jabuka šolja paradajz pivo jagoda riba kruška sok paprika kafa kifla kajsija meso breskva vino sir čaša jaje mléko karfiol kašika kobasica banana luk viljuška krastavac grožde krompir šljiva pepeljara voda voče povrče hrana pice posude 7. Popunite tabelu. m/f/n Nsg. G sg. Asg. Lsg. Npl. Apl. čaša ljudi nož jeziku sestra tanjire meso druga 8. Upišite odgovarajuči oblik glagola i imenice. Koliko_(koštati)_(paradajz)? Koliko_(koštati)_(jabuka)? Koliko_(koštati)_(breskva)? Koliko_(koštati)_(paprika)? Koliko_(koštati)_(limun)? Koliko_(koštati)_(krompir)? 9. Popunite praznine. On voli_(supa). Mi volimo_(voce). Vidiš li_(Goran)? Da li vidiš_(Ivana)? Želim_■ (kafa). Želite li_(sok)? On voli_(goveda supa). Mi volimo_(vruca kafa). Želim_(crna kafa). Želite li_(hladak sok)? Vidim_(crn čovek). Vidim_(crna žena). Želim_(crno pivo). Volim_(bela kafa). Imam_(dobar prijatelj, pl.) i_ (dobra prijateljica, pl.). Volim da pijem_(hladan sok, pl.). Volim da jedem_(hladno jelo, pl.). Ne volim da jedem_(zelena jabuka, pl). 10. Ukratko opišite nekog Vašeg prijatelja. Pišite čirilicom. 46 11 jedanaest 12 dvanaest 13 trinaest 14 četrnaest 15 petnaest 16 šesnaest 17 sedamnaest 18 osamnaest 19 devetnaest 21 dvadeset i) jedan/-a/-o 22 dvadeset ^i) dva/dve 23 dvadeset (i) tri 24 dvadeset i) četiri 25 dvadeset (i) pet 26 dvadeset i) šest 27 dvadeset i) sedám 28 dvadeset ■i) osam 29 dvadeset íi) devět I. Pročitajte. 17 + 15 = 32 424- 13 -411 3x4=12 100 : 4 = 25 1, 21, 31, 51, 271... + N sg. 2, 3, 4, 22, 33, 234... + G sg. 5-20, 25,48, 211... + G pl. li, 2. * Zaokružite brojeve koje čujete: 3, 11, 13, 19,30,33,99, 109, 119,212,220,818, ''^T 880, 1152, 2743, 5824, 10721, 292721. QdudoddDcbcb podOíHw qdQ Sg. m tanjira soka/miša studenta sata, čoveka f stolice de voj ke n vina zanimanja imena 3. •f f Upišite odgovarajuci oblik imenice muškarac uz sledece brojeve. 23 Pl. (-a/-i) TANJIRA (-a) (-a) STOLICA VINA SOKOVA/MIŠEVA DEVOJAKA ZANIMANJA STUDENATA IMENA SATI, LJUDI 151 17 _ J 962 101 100 137 Tačno je dvanaest Sada je dvanaest sati i pet minuta, i petnaest. Ujutru prs p Tačno je pola jedan Sada je dvadeset dojedan. Jedan sat. [Wo^í^ "o)(o)íolííí1@ 47 é 0 4. '■ir Napišite rečima koliko je sati. 6:15 _ 10:01 _ 11:45 _ 19:30 _ 4:02 _ 16:23 _ 2:59 _ 13:41 _ ili ili ili ili ili i a. ... prodavnice? _ b. ... banke i poště? c. ... robne kuče? _ d. ... bolnice? Od koliko do koliko sati rade kod Vas. □ 00 6. ' Upišite odgovarajuci oblik datih imcnica. čovek devojka íme 252_ 1731_ 2655 _ 5823 _ 11715 _ 21900 _ 25901_ 101744_ 1422055 B5@yus® í*@ HDD}? mmMv MKi©@®g BaiicpyBs® {* ® m Medutim, uz imenice singularia tantum (npr. šečer, so, kafa, biber, brašno...): MALO, MNOGO, NĚKOLIKO + G sg. i Popunite praznine odgovarajucim oblikom imenica. 0 ''Ar > Idem da kupim malo > Na pijáci ima mnogo > Želim da vidim několiko _ > Na fakultetu ncma mnogo > Koliko_ > Koliko_ > Vidim několiko (jabuka). (krompir). _ (grad). _(student). (mesec) ima u godini? (dan) ima u nedelji? _(devojka) u restoranu. IČI sg. Pl. 1. idem 1. idemo 2. ideš 2. idete 3. ide 3. idu 48 8. + Popunite praznine u tabeli. Nsg. Gsg. Asg. Lsg. Npl. Gpl. Apl. šolja knjige čoveka bioskopa film zemlja biciklu selu 10. + Napišite forme genitiva pln r a la od ponudenih reči: devojka zemlja _ student sestra_ viljuška sveska Popunite prazna mesta odgovarajucim formama ponudenih imenica. a) Na ulici vidim pet_ b) Idcm da kupim deset_ c) U učionici ima petnaest_ d) U parku ima dvadeset četiri_ e) Moja baka ima sedamdeset i šest f) Jovana ima dvadeset i tri_ g) Kosta ustáje u 9_ (devojka). _ (knjiga). _(sto). _(klupa). _(godina). h) Marina ruča u 15 (sat) i 35 _ (sat) i 45 (godina). _(minuta). _(minuta). Sg- N koliki, -a, -o Pl. koliki, -e, -a Službenica: Dobar dan, izvolite. Mušterija: Dobar dan. Koliki je kurs evra? Službenica: Za jedan evro môžete dobiti 70 dinára. Mušterija: Želim da promenim 100 evra. Službenica: U redu. Da li želite krupne ili sitne novčanice? Mušterija: Može dva puta po hiljadu dinára, a ostalo u sitnom. Službenica: Izvolite. Da li je u redu? Mušterija: U redu je. Hvala, do videnja. 49 Sg. m (-og/-eg) f (-e) n (-og/-eg) CRNOG/LOŠEG CRNE CRNOG/LOŠEG LOŠE PI. m(-ih) f(-ih) n(-ih) CRNIH LOŠIH 12. Stavíte reči u zagradama u odgovarajuci padež. > Idem da kúpim malo > Na ulicama ima mnogo_ > U Letnjoj školi ima puno_ > U Novom Sadu ima mnogo > U restoranu ima malo (crvena i zelena jabuka). _(čovek). _(student) iz_ (velik park). > U prodavnici ima několiko flaša > Volim da popijem bar dve_ (prijatan konobar). _ (crno vino). > Idem na pijacu da kúpim kilogram _(kilogram)_ > Nedelja ima 5_ (crna kafa) dncvno. _(krompir), dva _(crni luk) i pet (radni dan), a ostali su neradni. m* má M\JMMM\MjS\ wo® (Korej a). PITI: POPITI ČITATI: PROČITATI PUŠITI : POPUŠITI JESTI: POJESTI Odgovorite na pitanja. Oje)- Da li pijete karu? Koliko šoljica kafe popijete dnevno? Od čega to zavisi? Da li pušite? Koliko cigareta popušite nedeljno? Da li to zavisi od nečega? Da li volite da čitate knjige? Koliko knjiga mesečno procitáte? Da li volite da jedete sladoled? Koliko sladoleda pojedete dnevno? 50 AKUZATIV JA mene, me TI tebe, te ON njega, ga ONA nju,ju,je ONO njega, ga MI nas VI vas ONI ONE njih, ih ONA Drugarica me zove. Mene drugarica zove. Drugarica mene zove. Drugarica zove mene. Pun oblik: a. Početak rečenice: Njega ne želim da vidim. b. U emfazi: Hoču nju da pitam, a ne njih. c. Uzpredloge: Ovo j e za tebe. LOKATIV JA meni TI tebi ON njemu ONA njoj ONO njemu MI nama VI vama ONI ONE njima ONA 7\ M«aii II ne 0_veé 0_(mi)- Razmišljam o_(vi) ceo dan. Dugo razgovaramo o_(vi). Ne mislim na_(ti), vec na_(ona). Želim da_(on) vidim. Želim da razgovaram o_(on). Vidamo_(oni) u gradu svaki dan. Danas obavezno kupujem crvene jabuke na pijáci. Obožavam da_(one) jedem. gledati / čitati / vidati + A s i 15. + Zaměníte podvučene reci zamenicom. Npr. Slušam muziku svaki dan. Nju slušam svaki dan. Slušam je svaki dan. Mislim o Petru svako veče. O njemu mislim svako veče. Mislim o njemu svako veče. Gledam televiziju svako veče. Čitam ljubavne pesme svako veče. Vidam Ivanu i Gorana svaki dan. Mislim o Maji svaki dan. Razmišljam o Milanu i Ani svaki dan. 52 16. + Sastavite pitanja. Npr. Vidam Ivanu svaki dan. Koga vidaš svaki dan? Jedem sladoled svaki dan. Šta jedeš svaki dan? Ovo je za nju. Za koga je ovo? Mislim na njega. Na koga misliš? Gledam filmové svako vece. Jedem breskve svaki dan. Srečem Svetlanu svaki dan. Volim Miloša. Ovo je za tebe. Volim da pijem limunadu. Ne volim da jedem grašak. Mislim na njih. 17. + Sastavite pitanja. Npr. Razmišljam o Milanu svaki dan. O kome razmišljaš svaki dan? Razgovaramo o školí. O čemu razgovaratc? Mislimo o njemu. Razgovaramo o Draganu. Razmišljam o Miri. Pričamo o njoj. Razmišljam o poslu. Pričamo o njima. 53 Obično ustájeni u 7 sati. Doručkujem u 7:30. Posle doručka idem u prodavnicu pa na posao. Radim od 8 do 16:30. Ručam na poslu oko 13:30. Posle podne se ponekad odmaram, a uvcčc cesto idem u bioskop ili u restoran. Večerám oko 19:30. Nikad ne idem da spávam pre 22 časa. N sg.sat čas G sg. sata časa G pl. sati časová DORUČKOVATI doručkujem RUČATI ručam VEČERATI večerám USTAJATI ustáj em USTATI ustanem 19. 'fit , i «- 20. * 21.* s i 18. * Odgovorite na pitanja. f m m \ U koliko sati obično ustajete? Kada ručate? Ja radim svaki dan od 7 do 3 posle podne. A Vi? Šta obično radite posle podne? Šta nikad ne radite pre doručka? Šta uvek kupujete u prodavnici, a šta samo ponekad? Kada obično idete da spávate? Postavíte slična pitanja n e kom e u grupi, a potom ispričajte sve što ste saznali o njemu/njoj. Sastavite rečenice. Ujutru U podne Posle podne Uveče cesto / ponekad / nikad / obično : jedem / pijem / volim / ne volim.. \3potreb\te ponudene reč\ \ opmte jedan Val radn\ dan. Pišite čmlkom. doručkovati ručati večerati tuširati se kupati se ici na posao iči u prodavnicu obuci se/oblačiti se čitati novine plivati igrati gledati televiziju iči u restoran spremati stan iči na piče iči u bioskop iči u posetu šetati se 54 í B" RTS 1 06:00 Vešti 06:10 Jutarnj i program 09:00 OvojeSrbija 10:05 Kraljevič i prosjak, crtani film 11:00 Program za decu 12:10 Leti, leti, pesmo moja mila, muzički program 14:30 Dobar ukus, zabavni program 15:05 Svet izobilja, engleska serija 15:50 17:00 17:25 19:15 19:30 20:00 21:00 22:00 23:00 23:30 Nedeljno popodne, zabavni program Dnevnik 1 Poslednja nedelja, americkí film Dobro veče, deco Dnevnik 2 Složna brača, serija Vreme je na mojoj stráni, muzički program Svet sporta Dnevnik 3 Odjava programa 22. Odgovorite na pitanja. U koliko sati je sportska emisija? Kada počinje Nedeljno popodne} Kada se završava Dnevnik 3? U koliko sati možete da gledate věsti? Koliko ima muzičkih emisija? Kada počinje muzički program? A kada se završava? Koliko dugo traje Program za decu? Postavljajte jedan drugom sličná pitanja. Odgovorite na pitanja. POCINJATI ZAVRŠAVATI SE 1. Da li volite da gledate televiziju? 2. Koje emisije volite da gledate? 3. Volite li filmové? 4. Da li cesto idete u bioskop? 5. Da li više volite da gledate filmové u bioskopu ili kod kuče? v i 24. Pokúšajte da utvrdíte razlike u značenju glagola videti. > Ne vidim dobro. > Ponekad ga vidim u prodávnici. > Zar ne vidite da morám da radim?!? Pravilno poredajte rečenice u sledecem dijalogu, a onda ih prepišite písanom cirilicom. > Zato stoje ovo bolnica i pušenje je zabranjeno. > Ja se izvinjavam, ali morate da ugasite cigaretu. > Zaista? A gde piše daje pušenje zabranjeno? > Zašto? > Pa gde smem da pušim? > Možete izači napolje i tamo zapaliti. > Piše na ulazu u bolnicu. 55 O 9 v ^ 26. MORATI / móram SMETI / smem TREBATI / treba NE MORATI NE SMETI NE TREBATI + /da + prezent/ SMETI Sg- 1. smem 2. smeš 3. sme PI. 1. smemo 2. smete 3. smejú Recite gde se ljudi na crtežima nalaze i šta (ne)moraju / (ne)smeju / (ne)treba da rade. Upotrebíte jednu ili više rečenica datih u tabeli. On/ona/oni... ...mora da čeka ...ne sme da puši ...mora da ugasi cigaretu ...ne sme da se nervira ...ne smejú da pričaju glasno ...ne sme da telefonira ...ne sme da baca otpatke na trávu ...moraju da budu tihi ...treba da izadu napolje i tamo da razgovaraju zato što... 27 Odgovorite na pitanja. Šta ne smete da radite u pozorištu? Šta morate da radíte u pozorištu? Šta třeba da radite na carini? Šta ne smete da radite na carini? Šta smete, a šta ne smete da radite u bioskopu? Šta morate da radite kada ustanete? Šta morate da radite pre nego što odete na spavanje? Šta ne smete da radite na času? 56 mm Obo je Moja aeBOJica JeneHa. OHa je h3 HoBor Cam- HMa 23 roflWHe. Ilpeflaje cpncKH je3HK Ha (paKyjiTeTy. Ja Beh nyro JKHBHM y Hobom Cany h no3HajeM iteHy noponHuy. HecTO pynaMO 3ajenHO. _—_ľ^_-. Obo je moj TaTa IleTap. Oh HMa 56 rojuraa. Oh je xnpypr h pann y SoJiHHHH. Cbh MHCJie na je CTpor, ajiH je, y cTBapn, BeoMa Beceo. CTajiHO npaBH uiaJie Ha Ham paMyH. Obo je moj a MaMa. OHa ce 30Be MnpjaHa. OHa je ceKpeTapHua y jejj,hoj rpabeBHHCKoj (pnpMH. OHa HMa 55 ronHHa h cbh je BeOMa BOJ1HMO. ÜMaM flBa 6paTa. CTapnJH 6paT ce 30Be MapKO. Oh cryflnpa Typw3aM h HMa 20 roßHHa. BeoMa no6po CBHpa rHTapy. Mjiař)H 6paT ce 30Be CHHHHia, a HanHMaK My je Chmkc HMa 13 roflHHa h join yßeK je y OCHOBHOJ HIKOJIH. MaMHHH H TaTHHH poflHTejbH, mojh aeaa h 6a6a, xcHBe Ha cejiy. Ohh cy neH3HOHepH. flena h 6a6a ca MaMHHe CTpaHe 30By ce MHJiHij,a h Pafloje, a ca TaTHHe Boiijko h Maja. mm (šíp IL 57 Oji (»Bopiire Ha miraiba. a. B. JI. e. Ko je JejreHa? Kojihko HMa romraa? JXa jih JejieHa HMa 6paTa hjih cecTpy? Ko cy H>eHH 6a5a h sena? 6. JXfi jih je OHa CTyjieHT? r. Ko cy rtemi poAHTejbH? h. IÜTa ohh pajj,e? >k. KaKO ce 30By JejieHHHH 6a6a h jjejja ca MaMHHe crpaHe? IlonyHHTe Taöejiy. Sg- Sg- PL PL N 6paT fleTe öpaha «eua G A L Sg- N G xaxa TaTe MaMa Maivie A TaTy MaMy L T3TH M3MH Jaijpiiiirre pe'iemine. JejieHa HMa (Aßa 6paT), (MaMa), _(TaTa), (flejj,a h 6a6a) ca OHa HeMa (TaTHHa h MaMHHa cTpaHa). _(cecTpa). IlonyHHTe npa3nnne. IleTap h MnpjaHa cy Jcjichhhh_. FleTap je H>eH_, a MnpjaHa_. MapKo je H>eH CTapnJH_, a CHHHina MJiaL;H. Mapxo h CnHHuia cy H>eHa _. OHa je itHxoBa_. JejieHa, Mapxo h CHHHUia HMajy_h_h ca MaMHHe h ca TaTHHe cTpaHe. Ohh cy h.hxobh_. CnHHHia h MapKo cy LleTpoBH h MnpjaHHHH_, a JejieHa je H>HXOBa_, JaHHC je JejieHHH_, a OHa je íteroBa_. II p HC BO j HH npH^eBH N cecTp-a G cecTp-e cecTp + -HH —> ceerpHH m N AparaH-O G UparaH-a N PaflHBOJ-0 G Pa^HBOJ-a N OTaii-0 G ou-a —> JJparaH + -ob -» JJparaHOB -> PaflHBOJ + -eB —> PaflHBOJCB -> ou; + -eB -» oieB Wim i neyp»** it s oparoB Sg. Pl. m (-0) f (-a) n(-o) m (-i) f (-e) n (-a) MaMHH MaMHHa MaMHHO MaMHHH MaMHHe MaMHHa PanHBOJeB PajiHBOjeBa PajjHBojeBO PaflHBOJ eBH PaflHBOJ eBe PaflHBOJ eßa H a lipami t e npncBojnc iipiuenc ofl cjieflehHX iiMeinma. CßeTJiaHa Mhjihboj _ IleTap_ CHHHHia _ cyflHJa_ napito_ HaTaiua JejieHa _ TaTa_ 6a6a_ CjiaBKo_ Taopřje_ ľJparojbyo_ AjieKcaHflap npHjaTeib 3opaH_ riaBjíe_ Bopa_ PaflHBOJ _ AjieKcaHflpa IIoiiyuHTe iipajiuiiie ojioBapajyhiivi oo.ihkom npncBOJHor iipajeBa. HHja je obo kh>Hra? Obo je Hnje cy obo CBecKe? Obo cy Hnja je obo xadpa? Obo je Hhjh je obo cok? Obo je Hnje cy obo dpoTorpacpHJe? Obo cy Hnje je obo neTe? Obo je Hhjh je obo 6paT? Obo je _ Hnja cy obo Aeu,a? Obo cy Hnja cy obo 6paha? Obo cy Hnja je obo cecTpa? Obo je. (MapKo) kh>Hra. (j],ejaH) CBecKe. (MnjiHJa) Kacpa. (CßeTJiaHa) cok. (Cama) (poTorpacpHJe. (Mnjie) neTe. (Mhjioui) 6paT. (ropnaHa) fleu;a. (öaöa) öpaha. (JbnjbaHa) cecTpa. Mii.iiiiia -> Mu. 111*11111 Bjiaflmja_ JejiHua _ ByKHiia_ CjiaBHii,a i rionyiiiixe iipa3nniie. Ja ce 30ßeM Maja. >Khbhm y_(EeorpaA). HMaM 25_(ronima). CiyflnpaM_(corj,HOJiorHJa). Moja HHiepecoBaita BeoMa cy pa3JiHHHTa. Ca jeji.He CTpaHe, oöoxaßaM Aa HHTaM_(cipun, pl.) h raeaaM_ (urrraHH dp hjim, pl.), a ca Apyre, bojihm na cjiyuiaM_(KJiacHHHa My3HKa). HecTo HAeM y no3opHuiTe h önocKon. Moja MaMa ce 30Be Maja h HMä 57_(roAHHa). ÜMa KpaTKy njiaßy Kocy h luiaBe ohh. Oßa je Jiexap h paAH y_(öojiHHua) y_(Hobh Can). 36or Tora, OHa CBaKH jxan Mopa na nyryje y Hobh CaA- Moj Taia ce 30Be Boiiiko. Oh je cyAHja h cbh MHCJie Aa je BeoMa cipor. Oh ums 62_(roAHHa). PaAH y- (cyA). Oh je npHJiHHHO bhcok h Mpmaß. Eberoßa Koca je noTnyHO ceAa. Mojh poAHTejbH BOJie _(npnpoAa) h necxo nyiyjy. Ja HMaM h_(cecTpa) h_(öpai). Moja cecxpa ce 30Be 3opHua. HMa 17_(roAHHa). OHa TpeHHpa_(tchhc) h BeoMa je ycneiHHa. HecTO HAß Ha TaKMHHeH>a. Moj 6paT ce 30Be Mhjioui. Oh je npocpecop_(eHrjiecKH je3HK), ajiH He paAH y_(uiKOJia). Oh je BJiacHHK jeAHe npHBaTHe uiKOJie CTpaHHX je3HKa y_(BeorpaA). Mhoto paAH, HHKaA Hnje koa Kyhe, ajiH je BeoMa 3aAOBOJi.aH. Cße y CBeMy, mh cmo jeAHa cpehHa nopoAuua. 60 ynHiuHTe oflroBapajyhn oôjihk jinine 3aMeHHue Ha npa nia Mecra. 1. OöoacaBaM Aa HHTaM CTpnnoBe. HnTaM ca ApyroM o_. cBaKO Bene, a 0H.n,a pa3roBapaM _CKOpO CBaKH u,aH. 2. Bojihm aa rjieAaM upTaHe (pnjiMOBe. TjieAaM_ 3. KaKBO MHinjbeKbe HMaui o_(oHa)? Ja Ty AeBOJKy yonniTe He no3HajeM. 4. IIlTa mhcjihm o_(oh)? Cbc Hajöojbe. 5. OHa cjiyuia KJiacHHHy My3HKy, ajra_ja He üoahochm. Oa_(OHa) MH ce AHJKe Koca Ha rjiaBH. 6. HaniH npHJaTejbH HMajy nca h MOpajy Aa_ BOAe y menty Tpn nyTa AHeBHO. sg. N "lOBeK G HOBeKa A ^[OBeKa 1 L HOBeKV í J 1 PI. N JbVAH G jbvah A JtyAe 9. YnHuiHTe OAroBapajyhH oöjthk mmc'iiiiiic Hoeeu. > y pecTopaHy je HeKOJiHKO_ > OHaj_je môj OTaii. > Ha vjihhh je ivmoro_. > ITo3HajeM OBe_. > Bhahm jeAHOr_. \ÉÉL Haiiiuiiti re neiirro o ceojoj impouimi (tiiipii.iniioM. tiapaBiio). yxBpflHTe uia'ieri.a cjieAehax peiH, a 33THM Hx 3a6ejieaiHTe Ha OAroBapajyhe MecTO Ha (poToi patpMJii ca lecne cTpaiie. rjiaBa BpaT pyxa Koca oko hoc ycTa yxo npcT HiaKa rpyAH CTonajio CTOMaK Hora lÜTa ce Ha.iaiii Ha upTOKiľvia? vi? m et ^- SIL - V- ~ ~ <> ynoTpeÔHTe noHyl)eHe penn h onnuiHTe jihkobc Ha cJioTorpa _ njaivia. OHa HMa upHy Kocy. Ona je irpHOKOca. 62 naHTajiOHe cyKH>a Majnna Konryjta xajtHHa japane jaKHa neMnep KanyT Kana jiyKC dpapMepnue SepMyae moprj Bern nnnejie nanyne naTHKe capané HH3Me 1111 a ce iiči.ia ni Ha npie>kHM;i? y Kopejn obhx naHa MjiaíiH Hoce Becene 6oje. Jbynu Kojn Bone panyHa o oĎJianeity, Hapo^hto ohh kojh cy 3anocjieHH h pajj,e h no 8-9 cara, BOJie ,n;a oóyxy HeruTo oa npnpoflHHx MaTepnjajia. Taxo ce ocehajy npajaTHHJe. HnaK, ja bojihm na ce oSjíaHHM Mano jroyraHHJe. Bojihm na hochm nyjJiHe Kane hjih niapeHe MapaMe. A bh? y 3oBeM ce MHKejie. PaAHM KaO TypHCTHHKH BOflHH H necTO nyTyjeM. 36or Tora BOJIHM Aa HOCHM yAOÖHy oflehy. Kana nyTyjeM, oöJiaHHM ce cnopTCKH. Hcto Taxo, y cj1060aho BpeMe BOJiHM jxa nemaHHM hjih na ce meTaM. H Tafla hochm cjiHHHy rapaepooy. Mer)yTHM, KaAa hacm y pecTopaH, bojihm na ce Jieno oöyneM. IIa, He Ka^cy 6e3 pa3nora 3a Hac HTajinjaHe JJ,a CMO BeJIHKH KHITOIHH. 6. Pf. Impf. OBYTiH / oöyneM (+A) <-> OBJIAMHTH / oôJianHM (+A) OB TRH CE + Adv o OBJIAMHTH CE + Adv ();u OHopin e Ha nnTan>a. 1. IIlTa MJiajj,H y KopeJH Hoce obhx aaHa? 2. KaKO Tohhh BOJiH Aa ce oöJianH? A MnKejie? 3. KaKO Bh BOJiHTe Aa ce oÖJiaMHTe? fla jih to 3aBHcn oa Henera? 4. KaKO ce oöJiannTe KaAa HAeTe y pecTopaH (eneraHTHO, cnopTCKH, MOAepHo)? 5. KaKO ce ooJia^HTe KaAa HAeTe Aa ce HieTaTe? 6. rj,a jih BOAHTe panyHa o SojaMa KaAa ce oÖJianHTe? 7. Kojy 6ojy HaJBHme bojihtc? noKyuiaJTe /ja oííjaciiiiTc 3aiirro je y iiaBc^eiiHM peneHHuaivia ynoTpe6ji>eH yiipaito Taj bha. Tura paAHiif? ^/ójiohsísi vt. OÖJiaHHM ce cnopTCKH. YßeMe oöhhho oßjiaHHM nHTjaMy. KaAa HAeM y no3opHUiTe, bojihm Aa ce oöyieivf ejieraHTHo. KaAa HAeM y no3opnmTe, bojihm Aa o6y*ieM xajbHHy. 64 IIonyHHTe npaiiia MecTa o^roeapajyhHM oöjihkom aKVianina. OÖJiaHHM_(MaJHua) h_(naHTajiOHe). OÖJiaqHiii_(xaibHHa)? Oh oöJiaHH_(onejio), a OHa_(TpeHepnua). OÖJiaMHMO_(Kanyr, pi.) h hacmo. 3aniTO He oSyneui_(ueMnep)? XjiaAHO je. OÓJiaHHM_(njiaßa cyicH>a) h_(6ejia Majinja). OöjiaHHui_(Ta xajtHHa)? 3auiTO He oSynem_(oßa)? Oh oöjiann_(öejio OAejio), a OHa_(cTapa TpeHepHD,a). OÖJianHMO_(iTOBeHa jaKHa, pl.) h HfleMO. 3aiHTO He oöynem_(oßa MaJHua)? Kajra HfleM na ce weraM, oöyneM_(cnopTCKa jaioia). Kajia HAeM y no3opHuiTe, HPfKajra He oöyneM_(cnopTCKa oneha). Kaaa hacm Ha nnjairy, yßeic oöyneM_(rpeHepHHa) h oöyjeM _(naTHKa, pl.). KaAa naAa KHuia, oöyneM_(Kaöamma) hjih noHeceivr_ (KHLuoöpaH), a oöyjeM_(Ayöoica uHnejia, pl.) hjih _(HH3Ma, pl.). Il3a6epHTe je um a. 1. OÖJiaHHM ce_(cnopTCKH / xajbHHy). 2. 3auiTO oöJiaHHiH_(ejieraHTHO / yeMnep)? 3. Bojihm Aa ce oönannM_(moacpho / cyKtty). 4. KaAa je Tonjio, Tpeöa Aa oöyneTe_(jieno / HeuiTO Tamco). 65 PI. m (-ima) f (-ama) . ■ n (-ima) KAľiyTHMA KAnAMA OflEJIHMA FPAflOBHMA 3AHHMAH>HMA HMEHHMA Sg. m (-om/-em) f(-oj) n (-om/-em) PI. m (-im) f (-im) n (-im) BEJIOM BEJIOJ BEJIOM EEJTHM BAUJEM BAUIOJ BAUIEM BAUIHM 66 * IlonyHHTe Taôejiy. N sg. Lsg. Npl. Lpl. \iaj n u a aeBojuH rpa^OBH cyKH>aMa ueMiiep 4h3mh pecTopaHH KoiuyjbaMa HMe IlonyHHTe ripainnne o;n OBapa jvhiiM oôjihkom .iokutubu. (npoÖJieM, pl.). (rpajJi, pl.) h (cejio, pl.). (AeBOJKa, pl.). (icyha, pl.) ce Hajia3e npo3opn. (cto, pl.) cy KH>nre. _(pecTopaH, pl.) pajje KOHOÖapn, a y (ruKOJia, pl.) npocpecopn. Lae Bh pannre? MoBeK y _ JeBOJKa y NLiannh y Jena y_ IlonyHHTe iipaíHime oTroeapa j vhiiM oó.uimiivia. (upHe naHTajiOHe) HMa _ (njiaßa MaJHua) HMa _ _(npBeH neMnep) HMa (acyT KanyT, pl.) HMajy_ _ (njiaßa Koča). (KpaTKa Koča). _ (jjyra Koča). HeBOJHHua y JeBOJKa y_ JeBOJHHna y (xapo cyKH>a) HMa (ôena Komyjta, pl.) _(cMer)a Koča). (6eo uiopu,) HMa_ . (6paoH naHTajiOHe) HMa (npHa Koča). _(jiena jaKHa). IlonyHHTe iipaiiunie. KynyjeM CTaH y Pa3roBapaMO o _ (nám KacpHh). (HOBa 3rpana). _(jienä neBôJKä) Kôjy CpěhěM čBäKô Bene y y Be k pynajy y Xhbhmo y_ IIpn^aMO o_ (cKyn pecTopaH, pl.). (MajiH rpajj,). (3aHHMJfcHBa KH»Hra, pl.). 67 IPKIÄÄ SMĚ Sg. PI. m f n m f n N MOJ m oj a m<» je MOJU Moje Moja G Mojer/Mor Moje Mojer/Mor MOJHX A N/G Mojy N Moje Moje N L MOJeM/MOM MOJOj MOJeM/MOM M OJ H m Sg- PI. m f n m f n N H>eroB iberoBa H>eroBO iberoBii ibei'OBe ibei'OBa G H>eroBor ihei'OBe ibcroBor IbťľOBHX A N/G tberoHV N iberoBe iberoBe N L tberoBOM iberoBOJ H>eroBOM íbC'ľOBIIM 25. f IIonyHHTe Taôejie. Sg. PI. m f n m f n N IbCH ii.ena G A L Sg- PI. m f n m f n N TBOJ G A L Sg. PI. m f n m f n N Ham G A L Sg- PI. m f n m f n N IblIXOB G A L 68 \kÉL 26. 21.* IlonyHHTe ripaumne o;iroBapajvhnM oôjihkom JioKaTHBa. IĽTa mhcjihlu o IIlTa MHCJ1HU1 o IIlTa mhcjihlu o IIlTa mhcjihlu o IIlTa mhcjihhi o IIlTa mhcjihlu o IIlTa mhcjihlu o . IIlTa mhcjihlu o IIlTa mhcjihlu o . LLÍTa mhcjihlu o . ILIra mhcjihui o. IIlTa mhcjihlu o. y (h>hxob KanyT, pl.)? . (iteHa cyKíta)? (Moja dppH3ypa)? (Ham npHjaTejb, pl.)? (moj 6paT)? (itHxoBa cecTpa)? (iteHa MaMa)? (Moja ôpaha)? (iteHa jieua)? (moj poiJHTejb, pl.)? (Hama co6a)? (iteroB jrpyr)? fleBoJKa y_ HoBeK y_ Oh ceijH Ha _ OHa xchbh y y_ y_ (Bama Kyha) hms mhoľo jbyjjH. _(ôejia xajtHHa) je Moja cecTpa. _(tboj ayTOMoôuji) je moj OTaii. _(tboje MecTo). _(h>eroB ct3h). (iteHa coôa) je Hepcn. (moja uiKOJia) je HOcajjHO. IlonyHHTe npajmiHe. Bo/jure paqyHa o TOMe kojh Baivi je na^ex noTpeóan. Tne je Mapuja? y OBjj,e cy n,Be_ JIpjiaaHM H3_ Pa3MHmJbaM o_ Ohh cy y__ Mhcjihm Ha_ Ja caM y__ OBfle cy HBa_ (n>eroB CTaH). (tboj a Majmia). (BejíHKa BpHTaHHJa). _(lbhxob npoÔJieM, pl.). _ (KHHecKH pecTopaH). _(h>hxob poAMTejb, pl.). (poÔHa Kyha), a me ch th? _(tboj ueMncp) h neT_ (tboja xajtHHa, pl.). ľne je liepa h MHHa cy y_ Caita Ha__.- JI,OJia3HM H3_- Pa3roBapaMO o._ y________ (tboja HOBa cyKíta)? (rpajicKa ónôjiHOTeica), a MnjiaH h (n030pHmHa npejicraBa). (JyxHa Kopeja). (nojíHTHHKa CHTyau,HJa) y 3eMjbH. HMaM mhoto_ Bojihm na cjiymaM Ohh >KHBe y_ Mh cmo y_ )KejiHM_ (iteroBa ncxpaHa) HMa Mano BHTaMHHa. _(floôap npyr, pl.). _(KJiacHHHa My3HKa). (PenyôjíHKa Cpncxa). _(HHTaoHHua MaTHiie cpncKe). (nauia oôhhhc BOfle). 69 q crap BHCOK fleöeo MJiafl Jien cHMnaTHnaH MHpaH rjiyn hh33k pymaH KOMHHaH Beceo HOcanaH cMemaH naMeTaH TyxaH MpuiaB HepB03aH npHJaTaH 036mbaH 28. YnHiuHTe oß^HKe »eHCKor h cpeflifcer pojja ojj HaBeaeHiix iipujieBa. CTap _ bhcok ueöeo MJian _ jien HH3aK KOMHHaH flocaaaH _ naMeTaH _ MpuiaB_ npnjaTaH CHMnaTHHaH MHpaH_ rjiyn_ pyacaH_ Beceo _ CMemaH _ TyacaH_ HepB03aH 03ÖHJfcaH _ HannuiHTe ainoiiiiMe 03 HaeeaeHHX npiucea. CTap _ Heöeo nen_ MHpaH aoca^aH _ 03ÖHJbaH BHCOK_ Ty>KaH_ CHMnaTHuaH rjiyn_ npnjaTaH KaKO BaM lerjieflajy HjiaHOBii Jejiemme nopo/nme? Hnp. MapKO je bhcok h MpmaB. Mhcjihm ß,a HMa oko 60 roflHHa. Hhhh mh ce 3a je BeoMa 036HibaH. ajiH CHMnaTHHaH hobck... KOMIIAPAIJHJA (nOPEBEÄE) IIPHJJEBA KOMTIAPATHB 1. MJiajj; + -jh -> MJiaijH 2. pajiocTaH + -hjh -» pajj,ocHHJH 3. JiaK, Jien, MeK + -iiih -» jiaKHiH, JieniuH, mckhih ßj hob: hobhjh; cjiaH: cjiaHHJa bhcok: bhuih; HH3aK: hh)kh; ropaic ropHH; cjia^aK; cjiafrn £0 BejiHK: BehH Majin: MaitH iioöap: öojbh 3ao: ropn CynEPJIATHB Haj + KOMnapaTHB: HaJMJia^H, HajpanocHHJH, HajjiaKina, HaJHOBHJH, HajöojtH, Hajcjiai)H a -> MJiajj;: MJiař)h t -» h jbyT: jbyhH ji jb 6eo : 6ejbH h -» h> ľtoh : upitu K -» M jaK : ja^H r -» >K CTpor : CTpoacH x -> lli thx : thhih c -> Hl BHCOK : BHHIH 3 -» >k 6p3 : 6pjKH 6 —> 6jb rpyö : rpyÖJM n > njb rjiyn : rjiynjBH b —> BJb cyB : cyBJbH -Š 30. HaseflHTe komu apa iiikc h cynepjiaTHBe cjie^ehnx lipu kh;í. CTap CHMnaTHHaH 03ÖHJt>aH_ MpuiaB_ Mjiajj,_ nocaflaH cjiajj,aK _ jby6a3aH _ 3aHHMJbHB hob _ BHCOK _ B6JIHK _ jeCpTHH CKyn_ pyxaH _ HH3aK _ ropaK _ jien_ 71 noBejKHTe. jjoöap JIOIUHJH HaJBehn 3ao ropH Haj ÖOJbH JTOUI MaH>H HajropH MajiH BeiiM HajJIOIHHJH BCJIHK ÖOJbH HaJMaitH 1 Oßaj HOBeK je bhuih Mor npHJaTejta. (ofl + G) Oßaj qoBeK je bhuih Hero moj npHJaTejb. Ha npa3Ha MecTa ynnuiHTe oj^roBapajyhe oôJíHKe KOMnapanißa hjih cynepjiaTHBa upmcBa Aarax y jaipa uma. Boahtc panyHa o poAy HMeHHue Ha Kojy ce npiuei; (i.uiikh. Oßa npHHa je_(HHTepecaHTaH) oa OHe. CHHHiua je_(MJiaA h bhcok) 03 MapKa. Oh je_(npöap) 03 JejieHe. Oßa AeBOJKa je_(ji en) oa moj e Aeßojice. Oße coöe cy_(hhct) oa ohhx. Y oboj npOAaBHHTTH Meco je mhoto_(cxyn) Hero y ohoj. MnjiHrra je_(nonyjiapaH) AeßOJKa y hikojih. Tßoja Kadpa je_(ropax) oa Moje. Moja cecTpa je_(cTap) oa MeHe. Moja AeßOJKa je_(jien) Ha cßeTy. MapKO je_(bhcok) oa JejieHe. rieTap je_(Aeöeo) y nopoAHini. Y CpÖHjH je jkhbot_(cKyn) Hero y IHnaHHJH. riaßjie je_(naMeTaH) oa BjiaAHMHpa. a. YnHiuHTe Ha npajiia MecTa hjih OJX hjih HEľO. Oßa Kyha je Beha_Moje. Oßa Kyha je Beha_Moja. Ha oboj Kyhn cy JienuiH npo3opn_Ha ohoj. Oßa Kyha hm a Jienme npo3ope_OHe Kyhe. yKejiHM Aa HMäM BHuie kh>nra_Te6e. y Mojoj Kyhn HMa BHuie iiBeha_y tbojoj, ajin je Tßoje ABopnuiTe ßehe _Mor. HMaM BHHie npoöJieMa_Te6e. 6. HcnpaBHTe rpeuiKe y cjieAehHM peneiiHuaMa. JAparaHa je naMeTHHj'a oa HaTarna. Maja je Jiennia Hero CjiaBHu,e._ OHa je Hajjiennia oa pa3peAa._ 34. Hiaóepine o uoiíapajyhii iipnjieB h ciaume ra y o6jihk KOMnapaTHBa hjih cynep.ia i ima. naMCTaH, crap, MpuiaB, Beceo, bhcok, 6p3, cicyn, jeeH 6paT je_. JoBaH ce cTajiHO CMeje, a Mája pexKO. JoBaH je on. Maje. MHjiomeB TaTa HMa 65, JoBaHHH 76, a moj 74 roAHHe. Moj TaTa je ofl MHJiouieBor h_oa JoBaHHHor. MnjiaH je HajSojLH fraK y pa3peAy. Oh je_. Abhoh je ■_oa 6Hrj,HKna. Kouiyjba KouiTa 790 jjHHapa, KanyT 1500 AHHapa, a KpaBaTa 200 AHHapa. Kouiyjba je_oa xanyTa h_oa KpaBaTe. 7. HBaH je BeoMa bhcok 3a eBoje rojiHHe. Oh je__on cbhx cbojhx Apyrapa. IIorjieflaJTe (pororpacpHJe ca 70. CTpaHe h noKymaJTe /ja ynope/^MTe HjianoBe nopoanue. Peume ko je iiajcTapiiju, ko iiaJM:iaJ)n... nonviiHTC iipaiiuiiie ojiroBapajvhii ví oó.thkom KovniapaTiiua. Moj OTan je_ Moj a AeBOJKa je MapKO je_ Tboj paHaii je Th ch_ OHa HMa_ OHJe_ (cTpor) oa TBor. _(jiena) ACBOJxa y rpaAy. _(HHTepecaHTaH) oa IlaBJía. _ (cKyn) o A Mor. OBa co6a je Obo je Moja _ (bhcok) oa MeHe. _(Ayra) Kocy oa Teče. (naMeTaH) yueHHK y pa3peAy. _(cBeTJia) oa Moje. _(MjiaAa) cecTpa. seceo Tonao BecejiHJH TOII.IIf jlf HajsecejiHJH iiuj mnuijii Ilon vím i e iipaniime oijroBapajyhHM oó.ihkom KOMnapaTHBa othocho cynepjiaTHBa. OHJe_ Ja HMaM h OHa je_ Obo je_ JaHyap je _ (AeSeo) oa h>era. _(mji3a) h_ (crap) 6paTa. (HH3aK) oa Teóe. (Beceo) AaH y mom aíHBOTy. _(xjiaAaH) Meceu, y toahhh. 73 38. IlocviaTpaj re c.iiikc h ojroBopme Ha iiirra»»a. Koje nahe HaJBHiue BOJiHTe? J\a jih BHuie bojihtc cok hjih bhho? Kojh je cok Ha cpOTorpacpHJH HajcKynjbH, a kojh HajjedrrHHHJH? JXa jih BHHie BOJiHTe cok Ofl 6opOBHHii,e hjih OA HapaHHe? JJ,a jih BHHie BOJiHTe ra3npaHe hjih Hera3HpaHe cokobc? Kojh cok HaJBHuie bojihtc? Koje je nnhe Ha dpoTorpacpHJH HajcKymte? JXa jih nnjeTe Kadpy? Kojy Kaqpy Hajnenihe nnjeTe? fla jih BHHie BOJiHTe Aa nnjeTe jorypT hjih mjicko? JJ,a jih je jecpTHHHJH jorypT hah macko? rj,a jih BHHie BOJiHTe KOÖacHiie hjih cajiaMy? Koja je cajiaMa Ha cjihhh HajcKynjba? jüa jih cy npOH3BOAH OBAe jecpTHHHJH Hero y Bauioj 3eMJbH? Kojh je HajcKynjbH npoH3BOA Ha cjiHKaMa? Kojh je HajjecpTHHHJH npoH3BOA Ha cjiHKaMa? 74 i mwmm mm MyiiiTepHJa: pH3epica: MyiiiTepHJa: pH3epKa: MyuiTcpHJa: (Majio KacHHJe) OpH3epKa: MyuiTepHJa: <řpH3epKa: MyniTepHJa: (Mano KacHHJe) OpH3epKa: MyiiiTepHJa: <řpH3epKa: MyuiTepHJa: (moíio KacHHJe) OpH3epKa: MyiiiTepHJa: OpioepKa: MyniTepHJa: <řpH3epKa: jj,o6ap a3h! /fí],o6ap naH. H3BOiiHTe. ÍKejiMM na ce oinHinaM. floópo. fla jih xejiHTe Aa BaM onepeMO Kocy? JJ,a, HapaBHO. JJ,a jih BaM onroBapa B0jj,a? Mo>Ke jih na Syne Majio Tonjinja, mojihm Bac? KaKO na He! IJ,a jih je cajj, y pěny? Can, je ojyiHqHa. KaKBy qppH3ypy xeJiHTe? CaMO Kpahy hjih hcihto noTnyHo jjpyi annje? UlTa BH MHCJIHTe? FlMare Jieny obpn3ypy, ajin ano aíejiHTe npOMeHy, moxícmo Bac ouinuiaTH h oobapóaTH. ,E(o6po. Ebo, totobh cmo! JXa jih CTe 3anoBOJbHH? E[pe3aflOBOJbHa! Kojihko Tpe6a? niHHiaHje je 300 nHHapa, a cpapSaite 400. 3HaHH 700 AHHapa. CKynjbe je Hero npomjiH nyT, ajin BpejjH. H3bojihtc JJ,o BHr)eH>a, npnjaTHo! XBajia h BaMa, Aol)HTe HaM oneT. LlpHJaTHo! BHTH Sg- Pl- 1. SyneM 1. ĎyAeMo 2. 6yAeiu 2. 6yAeTe 3. 6yAe 3. Syny JXa jih necTO McibUTc (ppH3ypy? jj,a jih eojiHTe fla HAeTe koa APBATH: 0APBAH>E CacramiTe ciimaii ;iiija.ioi. 75 TECT2 (nnuíHTe hHpnjiHiioM) 1. YiiHiiíHTe oflroBapajyhn oôjihk HMeHHue Mena h zpad y3 ôpojeBe. 100__ 101__ 376__ 12__ 942__ 2. HariHinuTe peHHMa kojihko HMa cára. 17:41__ 8:05_ 12:00_ 24:00 _ 14:31_ 3. OraBUTe 3aMeHHue y oflroBapajyhn oôjihk aKy3araBa hjih JioKaTHBa. Bojihm m HHTaM flOÔpe kh>nre. Heero_(oHe) no3aJMJbyjeM H3 6h6jihotckc IlpHHaMo o_(oHa) Beh noria caTa. CpeheM necTO Bopy h ÍKejtKy. Bhahm_(ohh) noHeKaA n y npoAaBHHHH. Ja mhcjihm o_(THX a th o_(oh). JJ,a jih je OBa TopTa 3a_(ja)? _(bh) cbh BOJie, a_(mh) hhko. XejiHM_(oh) na bhahm, a He_(ra). KaKBO MHHijfceHje HMaui o_(ohh)? 3a_(oh) mhcjihm fla je Aoôap, ajiH 3a_(oHa) HeMaM Jiene penn. _(bh) no3HajeM Bpjio jjoôpo. ,H,a jih pa3roBapaTe o_(mh)? He, He o_(bh), Beh o_(ohh). ,n,a jih BHHie bojihui_(oh) hjih_(ja)?_(ra), HapaBHo. O_(oh) yonniTe He pa3MHiHJt>aM. 4. CTaBHTe penH y 3arpauaMa y OAroBapajyhn oôjihk. JBvah y_ Hacm Aa KynHM Majio (cBexa jaroAa, pl.). 5KeHa y_ MjiaAHh y_ (3ejieHa MaJHua, pl.) HMajy (njiaBa Koča). (3ejieHa jaôyKa, pl.), h (npBeHa cyKH>a) HMa. _(6eo HeMnep) HMa (Ayra Koča). (cMeba Koča). 76 5. Kaxarre Ha jjpyraHHJH HanHH. Oh HMa njiaßy Kocy. Oh je_. C»Ha je CMeboKOca. OHa__. 6. rionyHHTe npa3HHHe. MapKO je_(cTap) y nopoAHHH. HMa 60_(rofliiHa). Oh je cyjmja no_(3äHHMäH>e). HMa_(jiena aceHa), flBa_ (chh) h_()effHa KhepKa). Khepica ce 30Be JeneHa, a chhobh neTap h AjieKcaHflap. JejieHa je_(MJiafl) h on,_(neTap) h on; _(AjieKcaHaap). HMa 22_(ronHHa) h cTyiuipa_ (HCTopnja). Cbh 3ajenHO acHBe y_(BejiHK CTaH) y_ (HoBM Can). 7. ynHiHHTe oöJiHKe KOMnapaTHBa h cynepjiaTHBa cjiejrehHx npnjieBa. MajiH_ BeJIHK_ Mjiaji;_ ropaK_ HH33K _ 8. HanHuíHTe HeuiTO o CBOJoj nopoflHini. v Čao! Ja sam Tom. Ovo je moj stan u Novom Sadu. U Londonu živim u velikoj porodičnoj kuci, a ovde u iznajmljenom stanu. Medutim, to i nije tako skupo. Plačam 150 evra mesečno za njega. Stan je dvosoban i nalazi se u centru grada. To je, u stvari, dvorišna kuča. Imam dnevnu i spavaču sobu, kuhinju, kupatilo i trpezariju. U svákom slučaju, veoma sam zadovoljan jer konačno mogu da živim sam. U Londonu o stanu i samostalnosti ne smem ni da razmišljam. U Koreji je slična situacija. Mladi moeu da žive sami samo kada se venčaju. Iznajmljivanje stanova je veoma skupo. U Novom Sadu imam cimerku Marijanu i veoma sam srečna. Sve račune i troškové plačamo| zajedno. Ovo je kuca. Ovo su zgrade. U zgradama su stanovi. SPAVACA SOBA KUHINJA DEČIJA SOBA 78 Navedite ostale prostorije u kuči (ili stanu). 1. + Odgovorite na pitanja. 1. Gde Tom stanuje? 3. Da li on živi u iznajmljenom stanu? 5. Gde stanuje u Londonu? 7. Šta više volite, kuču ili stan? Zašto? 9. Kako se kaže...? 2. Kako izgleda Torno v stan u Novom Sadu? 4. Koliko ga placa? 6. Da li živite u kuci ili u stanu? 8. Koliko prostorija ima u vašoj kuci? Nabrojte ih. . + Šta se nalazi u ovim stanovima? ul- il - —. i - j 79 3. f Popunite praznine odgovarajucim oblikom imenice, zamenice ili prideva. sg. PI. N sto stoloví G stola stolová A sto stolové L stolu stolovima 6 PI. vrata vrata vrata vratima * Imenica vrata je pluralia tantum. N G A L 1. Pored_ 2. Izmedu _ se lampa. 3. Iznad_ 4. Ispod_ 5. Levo od _ 6. Desno od 7. Ispred_ 8. Iza (sto) nalazi se krevet. _ (fotelja) i_ (kauč) nalazi (fotelja) je polica za knjige. (krevet) su stripovi. _ (orman) nalazi se sto. _(vrata) nalazi se ogledalo. _ (krevet) je mali sto. (Nataša) stoji Marko. (drveni orman) nalazi se krevet. _ (plav kauč) i_ (zuta 1. Pored_ 2. Izmedu_ fotelja) nalazi se lampa. 3. Iznad_(moj krevet) je polica za knjige. 4. Ispod_(tvoj sto) su stripovi. 5. Levo od_(vaša stolica) nalazi se sto. 6. Desno od_(veliká vrata) nalazi se ogledalo. 7. Ispred_(star krevet) je mali sto. 8. Iza_(ova devojka) stoji Marko. 4. * Pomocu navedenih predloga opíšete stanove sa 79. strane, kao i Vašu sobu. i f |T Osoba do Vas treba da, prema opisu, nacrta pian Vašeg stana. yte aul i 0 ■ 5 Lične zamenice u zagradama stavíte u odgovarajuči oblik genitiva. GENITIV Sg. JA mene, me TI tebe, te ON njega, ga ONA nje, je ONO njega, ga Pl. MI nas VI vas ONI ONE njih, ih ONA 71 1. Na stoluje čaša. Pored (ona) je tanjir. 2. Ispred kuče nalaze se dva oraha. Izmedu _(oni) je klupa. 3. To je Tom. Pored_(on) je Dini. 4. Ko stoji iza_ 5. Loreto je pored 6. Iznad (ja)? (ti). (mi) žive Popoviči. (vi). 7. Niko ne može da prode pored_ 8. Ispred_(ja) je Petar. 9. U sobi je sto. Iznad_(on) je slika. 10. Pored_(ja) sedi Jelena. Iza_ (ona) je Jasmina. 11. Ispred_(mi) su Milan i Milivoj. 81 « 6. Postavíte pitanja kao u primeru. ||ľ Npr. Pored njega j e Petar. Koje pored njega? 1. Iza mene stoji Jasmina, a ispred mene Jelena. Ko 2. Pored pošte nalazi se banka. Šta 3. Ispred kuče parkiran je nečiji automobil. Čiji 4. Pored tebe je Tom. Ko_ 7 ? 7 9 Nema tebe (pun oblik G - emfaza): Nema te (kraci oblik G) 0 7. : 5 ■ 0 8. 9. Popunite praznine kračim oblikom lične zamenice u genitivu. Nema Nema Nema (ja), (ti). . (mi). Nema Nema Nema (ona), (one). ; (on). Nema Nema Nema (ono), (oni). . (vi). Stavíte reči u zagradama u odgovarajuči padež. Pera stoji pored (sto). Na_ Ispred (Mira) i pokušava da uzme času koja je na _ (on) je mnogo knjiga. (Mira) nalazi se (ona) plava fotelja. Ispred_ (on) kutija. U_(kutija) se nalaze pisma. Izmedu _(velik orman), a pored (plava fotelja) je mali sto, a na (orman i fotelja) nalazi se sto. Iznad _(one) je polica. Na (ona) su knjige. (fotelja) na židu nalaze se slike. Ispod Koristeči predloge sa prethodne strane pokúšajte da opíšete izgled prostorija na sledečim slikama. Koja Varn se prostorija više svida? Zašto? 4 C U kojoj prostoriji u Vašem stanu provodíte najviše vremena? ?DDD □ □ Oío m q m o n 82 10. * Kako izgleda kuca iz Vaših snová? Napišite kraci sastav. Pišite čirilicom. \\.+ Upotrebíteponudene reči i rešite ukrštenicu. 011|I Pišite čirilicom. sudopera krevet kada luster šporet lampa tepih slika orman stolica ji p n c B c ji n p x c 0 12. *■ Popunite praznine. U prodavnici bele tehnike > Dobar dan. Zelim da_ kakve imate? (kupiti) mašinu za veš. Da li môžete da mi pokažete _(dinár). > Vrie rado. ízvoiite. Da li Varn se dopadá ova ovde? Kosia i 5.000_ > Nije losa. Imate li još neku? > Da, ovu ovde. Ona je jeftinija._(koštati) 12.000 dinára. > Ipak mi se ona skuplja više svida, ali želim da prodavnicama. U prodavnici nameštaja (pogledati) i u drugim velik > prevelik skup > preskup > Kako ti se dopadá ovaj sto? Meni je veoma lep. > Ne dopadá mi se. Prevelik je i preskup. > Pa dobro. A šta misliš o ovoj fotelji? > Svida mi se. Mislim da je veoma udobna. Jedino mi se boja ne dopadá. A tebi? > Meni je boja interesantná, ali mislim da foteľja nije kvalitetna. > E vo još jedne interesantné? Da li ti se ova svida? > Ne izgleda loše. Koliko košta? > 22.000 dinára. > Bez obzira na to što je fotelja zaista lepa i udobna, mislim da je to preskupo. Toliko, nažalost, ne možemo da priuštimo... Mislim da... Bez obzira na to. S obzirom na to.. 83 13. *** Posmatrajte ponudene delové nameštaja i sastavite sličné dijaloge. 84 14. + Zamislite sledecu situaciju i sastavite odgovarajuce dijaloge. Nalazite se u agenciji za nekretnine i želeli biste da iznajmite odgovarajuči stan u predgradu. Radnik u agenciji nudi Varn několiko stanova, ali se Varna dopadá baš onaj naj skup lj i. Pokušavate da spustite cenu stana, ali Varn to ne uspeva. Moračete da razgovarate sa ženom jer ne znáte šta da raditc. Sg- Pl. m f n m f n 1. prvi, prva, prvo prvi, prve, prva 2. drugi, druga, drugo drugi, druge, druga 3. treci, treča, treče treci, treče, treča 4. četvrti, -a, -o četvrti, -e, -a 5. peti, -a, -o peti, -e, -a 6. šesti, -a, -o šesti, -e, -a 7. sedmi, -a, -o sedmi, -e, -a 8. osmi, -a, -o osmi, -e, -a 9. deveti, -a, -o devcti, -e, -a 10. deseti, -a, -o deseti, -e, -a ...... 11. jedanaesti, -a, -o; i, e, a; 12. dvanaesti, -a, -o; -i, -e, a; 13. trinaesti, -a, -o; -i, -e, a; 14. četrnaesti, -a, -o; -i, -e, a; 20. dvadeseti, -a, -o; i, e, a; 26. dvadeset šesti, -a, -o; -i, -e, a; 30. trideseti, -a, -o; i, e, a; 100. stoti, -a, -o; -i, -e, a; 256. dvesta pedeset šesti, -a, -o; i, e, a; 1000. hiljaditi, -a, -o; -i, -e, a; Redni brojevi se menjaju po pridevskoj promeni, a kada se pišu arapskim ciframa, stavlja se tačka. Mogu se pisati i rimskim ciframa bez tačke. 15. + Upišite odgovarajuči oblik brojeva i drugih reci datih u zagradama. 1. Danas je_(21) mart. 2. Na_(23) stráni radimo vežbu broj_(13). 3. Na_(sedmi sprát) ima_(3)_ (stan). 4. Mi imamo (prvi) žive moji roditelji, a u U mojoj zgradi ima 12_ (11) spratu. U stanu imam_ (2, stan), jednosoban i dvosoban. U _(drugi) ja. (kupatilo) i (sprat). Ja stanujem na _(2, soba),_ _(terasa). (kuhinja), 85 JANUAR, FEBRUAR, MART, APRIL, MAJ, JUN(I), JUL(I), AVGUST, SEPTEMBAR, OKTOBAR, NOVEMBAR, DECEMBAR Koji je danas datum? 22. 1. 1987. Danas je dvadeset drugi január (N), hiljadu devetsto osamdeset sedme godine (G). 25. 3. 2008. Danas je dvadeset peti mart dve hiljade osme godine. Kada ste rodeni? 5. 11. 1983. Roden(a) sam petog novembra (G) hiljadu devetsto osamdeset trece godine (G). 0 16.^* Sastavite rečenice. 15. 3. 1976. Danas je_ 17. 2. 2003. Danas je 1.1.1932. Danas je 3.6.1997. Danas je Roden(a) sam... Cvece je ukras bašte, leptir je ukras cveta a deca puna mašte, deca su ukras sveta. cvet: cvetovi: cveče # : 5 cvetova -^evtíca Pokúšajte da kážete u čemu je razlika u značenju sledecih rečenica. Za svaki rodendan on mi donese pet cvetova. Za svaki rodendan on mi donese cveče. 86 17. + Popunite tabelu, a zatim dopunite rečenice. m/f/n m/f/n m/f/n N cvet cveče cvetovi G A L 1. U mojoj bašti ima mnogo_ 2. Ja volim_, a ti? 3. Moj omiljen_je ruža. 4. U vazi se nalazi jedanaest_ 5. Koj i je tvoj omiljen_1 6. Da li volite ? PONAVLJANJE » i 18.^" Popunite prazna mesta. Stan mojih roditelja ima dve_(soba), terasu, kupatilo, _(trpezarija) i_(kuhinja). Veča soba je dnevna soba, a manja - spavaca. Na terasi ima mnogo_ (cvet). Mama ga jednostavno obožava. Tata ne voli cveče i on veči deo vremena provodí u_(dnevna soba), gde stalno nešto čita, od_(novine) do_(stari rukopisi) iz _(19) veka. U_(njihova dnevna soba) na svim zidovima nalaze se police koje su pune knjiga. b. - Zdravo, Tamara. Kako si? - Zdravo, Majo. Dobro sam, hvala. - Šta ima novo? - Mnogo toga. Dorde i ja se selimo u veči stan i sada kupujemo nov nameštaj. Treba nam orman, krevet i dva_(tepih). Šta ti imaš novo? - Ništa posebno. Ja trenutno menjam raspored nameštaja u_ (dnevna soba). Sada je polica za knjige desno od_(vrata), a pored_(ona) su fotelje. Levo od_(vrata) je televizor i računar, a sto je pored_(prozor). Izmedu_(fotelja) i _(sto) nalazi se krevet, a ispred_(on) je mali drveni sto. 87 Utvrdíte značenja sledecih reči: KOMŠ1JA, KOMŠILUK, OGOVARATI, NAVIKA 19. * Upotrebíte izraze i glagole ponudene u tabeli i ispričajte šta se dešava u ovoj >é|\ zgradi. Opíšete svaku prostoriju spavati igrati nervirati se slušati glasnu muziku gledati televiziju razgovaraťi pevaťi ízlazvn caštatti Da li poznajete svoje komšije? Da li komšije ogovaraju jedni druge? Da li se družíte sa njima? Opišite jednog čoveka iz vašeg komšiluka. Podelíte uloge i sastavite dijaloge koji bi odgovarali situacijama na slici. 20. Šta Vama smetá? Da li Varn smetá kada neko... a) grickanokte, c) ostavlja stvari svuda po sobi, e) glasno sluša muziku, g) ogovara prijatelje, i) upadá někom u reč, b) stalno gubi ključeve, kišobran i sl., d) priča i jede u isto vreme, f) misii da je uvek u pravú, h) večito kasni, j) stalno dolazi kod Vas u vreme rúčka? Da li Vi imate neku lošu naviku? 88 TEST 21. + Pažljivo pogledajte ponudene crteže, izaberite četiri i pročitajte rezultát. Violina, mačak, torbica, cipele i srce simbolizuju ljubav. Novčanik, kalkulátor, kuča, gvozdenjaci i palica za golf simboli su novca. Ako ste odabrali više stvari koje simbolizuju ljubav, Vi ste veoma emotívna osoba. Ako se medu tim predmetima nalaze i simboli novca, to značí da ste dovoljno zreli da znáte da čovek od ljubavi ne može da živi. Ako ste izabrali više predmeta koji su simboli novca, tada treba da se zapitate da li je možda ponekad pametnije da se oslonite i na osečaje. Ako imate dva simbola iz različitih kategorija, onda ste prilično stabilná osoba. Da li smo u pravú? 22.* Violina simbolizuje ljubav (A). Čovek ne može živeti bez ljubavi (G). Popunite praznine odgovarajucim oblikom imenice ljubav, a zatim popunite tabelu. sg. PI. N ljubav ljubavi G ljubavi ljubavi A ljubav ljubavi L ljubavi ljubavima Kao imenica ljubav, dekliniraju se i stvar, noc, reč, mladost, radost... 1. On peva u horu iz_ 2. Crvena ruža simbolizuje 3. Oni žive u_. 4. Čitam knjigu Tri_ 5. Pesnici cesto pevaju o_ 6. Mislim na 7. Razmišljam o 8. Dostojevskog. (prva ljubav). je lepa samo dok se čeka. stvar so mladost Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. N G A L 89 Herceg Novi 5. VIII 2001. Zdravo, Jurijl Stigli srno u Herceg Novi tek u subotu posle podne, posle dvadeset sati napornog putovanja. Prvo srno putovali vozom od Novog Sada do malog mesta na jugu Crne Gore koje se zove Bar, a onda srno od Bara do Herceg Novog išli autobusom. Na putu srno se veoma umorili, ali nam je ovde divno. Svaki dan idemo brodičem na prelepe plaze u okolini Herceg Novog. More je čisto i toplo. Kupamo se i sunčamo po ceo dan. Marija i Janis svako veče pravé nešto lepo za večeru: špagete, ribu, saláte. Posle večere idemo u šetnju po starom gradu. Herceg Novi je predivan grad. Svidaju nam se uske ulice, staré zgrade, razno cveče i zelenilo Herceg Novog. Žao nam je što nisi sa nama. Nedostaješ nam. Puno te vole Marija, Dini, Sonja Janis, Karen i Alek. HU m -o in / -em BRATOM / DORDEM grádom / krajem brodom / čamcem m -ima GRADOVIMA / KRAJEVIMA brodovima / čamcima mm Sg. -om -i / -ju SESTROM REČI / REČJU Pl. -ama -ima SESTRAMA REČIMA n II -om / -em SELOM / POLJEM pismom / morem n -ima SELIMA / POLJIMA pismima / morima • -r Stavíte sřeďece ímeníce u o6íífc insťrumenťa/a. a) Nebojsa šeta sa_(Mája). b) Petar i Mája se voze c) Mi razgovaramo sa _ d) Mirjana mi se cesto javlja_ e) Jednom_(reč), on je génije (bicikl). (prodavačica). _(telefon). INSTRUMENTAL SREDSTVA V + 0 + I Iči vozom kolima : ICIPESKÉ avionom brodom Voziti se Putovati autobusom v v biciklom : PESACITI 91 2. f Upotrebíte odgovarajucu imenicu u instrumentalu. a) Maja ide na posao_ b) Pavle voli da se vozi c) Oni su putovali d) Ja najviše volim da se vozim e) Moja sestra ne voli da se vozi 3. ■ Pročitajte tekst još jednom. Podvucite sve forme instrumentala, a zatim odgovorite na pitanja. a) Gde su Dini^ Alek, Karen, Janis, Marija i Sonja? b) Čime su oni putovali na more? c) Da li im se svida Herceg Novi? d) Čime Vi najčešče putujete? 4. Odgovorite na sledeca pitanja. a) Čime Vi idete na posao?_ b) Da li môžete da idete na posao biciklom? c) Čime najčešče putujete na odmor?_ d) Da li volite da pešačite?_ e) Da li cesto idete peške u grad, na posao, na fakultet? f) Da li se bavite športom? g) Kojim se športom bavite (košarkom, rukometom, plivanjem, mdbalom, tenisom)? 92 INSTRUMENTAL DRUSTVA V + Prep, sa + 1 Tazgovaiati šetati (se) svadati se s(a) prijateljicom majkom bratom sestrom momkom sinom 0 5. •• Stavíte imenice u oblik instrumentala. fV Npr. Profesorka razgovara sa studentima (student, pl.). a) Milica ide na more sa_ b) Ti najviše voliš da se družíš sa c) Mi idemo u bioskop sa_ d) Janis ide na more sa_ (porodica). _(Maja). e) Oni se stalno svadaju sa f) Vi pričate sa_ (drug, pl.). _(prijatelj, pl.). (devojka). _(komšija, pl.). /// Marko ide na posao biciklom. Pavle se vozi motorom. Marko ide na posao s Anom. Pavle se šeta sa Sinišom. g) Miloš i Isidora idu na more sa_ h) Tamara živi sa_(Dorde). (Maja). 0 6. Upotrebíte predlog sa u rečenicama u kojima treba da stoji. a) Marko i Ana idu_autobusom na posao. b) Sofija putuje u sredu na more Goranom. Oni idu vozom. c) Kosta i Marina putujú u Francusku_kolima zato što nema više karata za avion. d) Mi vec dugo razgovaramo_profesorom o tome. e) Boško se sváko veče vozi_biciklom_Májom. f) Ja volim da pijem kafu_drugaricama. g) Veljko obožava da se vozi_motorom. i m 7 * Ispravite greške u sledecim rečenicama. a) Nataša ide sa Dordom na koncert._ b) Ja volim da se vozim sa biciklom._ c) Razgovaram s Sinišom o tome._ d) Idem u grad s autobusom._ e) Nalazim se u gradu Isidorom._ 0 8. f '.> pametan > lep > hladan > srečan > zanimljiv b. Stavíte prideve iz prethodne vežbe u oblik instrumentala. > Razgovaram sa jednim_(zanimljiv) čovekom. ^ Najviše volim da se družim sa_(srečni) ljudima. y Ne volim da se družim sa_(hladni) ljudima. > Vi dam se sa jednom_(lepa) ženom. > Volim da pričam sa_(pametno) detetom. 94 Pita sa višnjama Košulja sa dugim rukavima Devojka sa plavim očima Reči u zagradama stavite u oblik instrumentala. Ukoliko je potrebno, "i | J V* upotrebíte predlog SA. > Kosta putuje svaki dan u Beograd > Mi volimo da razgovaramo_ > U bioskopu sam_ (brzi voz). > Ne volím da se družim_ > Najviše volim da jedem pitu > Svaki dan idem na posao _ > Stalno se svadam_ _(vaša sestra). _ (najbolji prijatelj). _(dosadan čovek, pl.). _(mladi sir). _(mamin bicikl). > Da li pozná ješono g čo veka > Srečem se cesto (taj čovek). _(seda kosa)? > Ana ne može da ide u bioskop. Idem samo > Putujemo u Budimpeštu_ (tvoja sestra). Veoma je simpatična. _(njen brat). _(luksuzni autobus). UČNĚ ZAMENICE INSTRUMENTAL 0 12. + Popunite praznine u "f f t tabelama. Nsg. I sg. 1.1. ja mnom(e) 2.1. ti tobom 3.1. m f n on ona ono m f n njim njom njim Npl. lpi. 1.1. mi nama 2.1. vi varna 3.1. m f n oni one ona m f n njima > Želim da idem sa _(ti) u bioskop. ^ Pričam sa_(on). > Da li že liš sa_(ja) u bioskop? > Da li želite s_(mi) na večeru? > Razgovaramo s__ (one) o fdmu. > Šetam se sa_(oni) ceo dan. > Želim da razgovaram sa _(vi). 95 » é I 13. + Zamenite podvučene reči odgovarajučom zamenicom. 1. Razgovaram sa Májom. Razgovaram sa_. 2. Idem u bioskop sa Petrom i Pavlom. Idem u bioskop sa_. 3. Stalno se svailam sa komšijama. Stalno se svadam sa_. 4. Sledeče godine idem na more sa momkom. Sledeče godine idem na more sa_ 5. Sa Milicom i s tobom ne razgovaram. Ne razgovaram sa_. 6. Da li hočeš da ideš sa Jelenom i sa mnom u Budimpeštu? Da li hočeš da ideš sa _u Budimpeštu? 7. Kada ti ideš u Beograd? Mogu li i ja sa_? 8. Ti i Maj a idete na more u avgustu? Mogu li i ja sa_? Impf. Pf. DOLAZITI / dolazim DOČI / dodem ODLAZITI / odlazim OTIČI / odem POLAZITI / polazim POČI / podem ULAZITI / ulazim UČI / udem IZLAZITI / izlazim IZAČI / izadem STIZATI / stižem STIČI / stignem Upišite u Vaše sveske sve forme navedenih glagola u prezentu. 96 Stavíte glagole iz zagrade u odgovarajuci oblik prezenta. Npr. Jelena ulazi (ulaziti) u zgradu. a) Ja_(dolaziti) sutra kod tebe. b) Kada Aleksandar_(doči), reci mu da mi se javi. c) Dini_(stizati) iz Seula avionom. d) Oni_(odlaziti) iz Novog Sada. e) Moja mama, kada_(poci) na izlet, ponese puno soka i vode. f) Svaki put kada on_(otiči) iz Beograda, meni je veoma teško. g) Voz_(polaziti) za pet minuta. Upotrebíte glagol suprotnog značenja. a) Jelena ulazi u kucu, a Aleksa_. b) Marko odlazi u petak u Japan, a njegova sestra_u subotu. c) Deca stižu iz škole u pet sati, a tata tada_na posao. d) Voz za Beograd polazi u 17:00, a iz Beograda_u 17:30. Šetamo se po Herceg Novom. Idemo u šetnju po Herceg Novom. (L) V + po + L Popunite praznine odgovarajučim obli kom lokativa. > Šetamo se po_(grad). > Hodamo po_(soba). > Trčimo po_(staza). > Spremam po_(kuča, pl.). > Radim po_(kafič, pl.). > Ona spava po_(hotel, pl.). > Putujem po_(severná Evropa). > Šetamo se po_(Sremski Karlovci). > Plovimo po_(Južno more, pl.). > Šetamo se po_(širok bulevar, pl.). > Večeramo po_(skup restoran, pl.). JNI U BtJDIMP Prošle zime bila sam sa Isidorom i Jelenom u \ Budimpešti. Puto vale srno autobusom. Sobu srno našle u Budimu, u prelepom delu grada. U Pešti srno ostale samo tri dana, ali srno uspele dosta toga da vidimo. Obišle srno Parlament, Kraljevsku palatu, Vaci ulicu, čuvene budimpeštanske mostové. Bile srno i u zoološkom vrtu. Budimpešta je veoma lep rad. Da li i Vi tako mislite? perfekat potvrdni oblík Enklitički oblik prezenta pomočnog glagola JESAM + radni glagolski pridev (infinitivna) osnova + nástavci Sg- 1. jasam 2. ti si 3. on, ona, ono je Pl. 1. mi srno 2. vi ste 3. oni, one, ona su + -o, -la, -lo -li, -le, -la 98 RADITI Sg- 1. ja sam rádio / radila 2. ti se rádio / radila 3. on je rádio ona je radila ono je radilo IČI Sg- 1. j a sam išao / išla 2. ti si išao / išla 3. on je išao ona je išla ono je išlo Pl. 1. mi srno radili / radile 2. vi ste radili / radile 3. oni su radili one su radile ona su radila Pl. 1. mi smo išli / išle 2. vi ste išli / išle 3. oni su išli one su išle ona su išla STIČI / stigao sam w DOCI / došao sam UČI / ušao sam IZÁCI / izašao sam OTIČI / otišao sam POCI / pošao sam . i a 17. + Stavíte glagol JESAM u odgovarajuci oblik. ' I f * Npr. Tom i Alek su došli iz Englcskc. a) Maja i Dragana_otputovale u Beograd. b) Ksenija_učila celo leto za taj ispit. c) Loreto i David_se u utorak vrátili u Spaniju. d) Ja_juče ručala u restoranu koji se zove Balkán ekspres. e) On_zakasnio na jedan veoma važan sastanak. f) Ti_napisao pismo roditeljima. g) Vi_pevali čitavu noc. h) Jasna_otišla u bibliotéku. i) Mi_dugo spávali. Stavíte glagole u zagradi u perfekat. Npr. Vi ste slušali (slušati) muziku. a) Mi_juče_(iči) u bioskop. b) Pera i Ana_prekjuče_(gledati) zanimljiv film. c) Vi_(biti) prošle godine na moru u Grčkoj. d) Ja_(kupiti) ovaj kaput pretprošle godine. e) Dini_(stiči) u Novi Sad u petak. f) Ti_(doči) na fakultet biciklom. g) Ona_(otiči) na tréning pre pet minuta. h) Katarína_(uči) u prodavnicu da kupi sok. i) Ja_(poči) na poštu da pošaljem pismo. j) Jurij_u Novom Sadu_(upoznati) mnogo zanimljivih ljudi. k) Mi_prošlog meseca_(posetiti) Maticu srpsku. 1) Koliko ste_(platiti) grašak? 99 Prošle godine (G) sam bila u Londonu. Prošlog meseca (G) sam bila bolesna. 0 19. + Popunite praznine. _(prošla godina) putovala sam dva puta u Španiju. _(ova godina) ne idem nijednom. _(to leto) upoznala sam Marka. _(ta zima) dobila sam boginje. _(jedno jutro) je otišao i više se nije javio. _(prošli mesec) kupila sam bicikl. _(pretprošla godina) putovala sam u Italiju. _(natprošla godina) naučila sam da se skijam. v i 0 20. + Procitajíc tekst još jednom. Podvucite sve oblike perfekta koje uočite, a zatim ^|:|V odgovorite na pitanja. 1. Gde su Dini, Isidora i Jelena bile prošle zime? 2. Da li ste Vi bili negde prošle zime? 3. Čime ste putovali? 4. Sa kim ste putovali? 5. Gde ste bili smešteni? 6. Šta Vas je najviše oduševilo na tom putovanju? 7. Da li ste se lepo proveli? Carinik: Dobar dan. Pasoš, molim. Stranac: Izvolite. Carinik: Da li imate nešto da prijavite? Stranac: Nemam ništa. Carinik: Gde ste kupili ovaj fotoaparát? Stranac: Ovaj? Pa to je moj stari fotoaparát. Kupio sam ga pre několiko godina. Carinik: Mhm... Dobro. Koliko imate novaca? Stranac: Hiljadu evra. Carinik: Koliko dugo ostajete u Srbiji i Crnoj Gori? Stranac: Mesec dana. Idem u Novi Sad, u Letnju školu srpskog jezika. Carinik: Drago mi je što želite da naučíte naš jezik. Želim Varn prijatan boravak u Novom Sadu. Izvolite pasoš. Stranac: Hvala. Do videnja. Carinik: Do videnja. 21.** Sastavite sličan dijalog. 0 i 22.^ Utvrdíte značenje sledečih reči: ŠVERCOVATI, SVERCER, PLATITI CARINU. Zamislite sledeču situaciju, a zatim sastavite odgovarajuči dijalog. Vi pokušavate da prošvercujete televizor. Carinik ga pronalazi i morate da platite carinu i kaznu jer ga niste prijavili. Pokušavate da se dogovorite. 100 23. + Ovako izgleda jedan uobičajeni dan u Miličinom životu Svako jutro ustajem u 7:30 časová. Obično ne stignem da doručkujem, ali uvek imam dovoljno vremena da popijem kafu. Na posao krečem u 9:00 sati. Na poslu sam do 14:00 časová. Kada se vrátim kuči, kuvam ručak. Ručam oko 15:00 časová. Posle, ručka se odmaram i gledam TV. Uveče idem sa Milošem na trčanje. a) Izdvojte sve glagole iz teksta i zapišite njihove forme u infinitivu i glagolski vid. Potom zapišite njihove vidske parove. b) Prebacite ovaj tekst u perfckat. Napišite šta je Milica radila juče. Vodite računa o vidu glagola. Počnite ovako: Milica je juče ustala u 7:30 časová. c) Opišite kako izgleda jedan uobičajeni dan u Vašem životu. d) Napišite šta ste radili juče. e) Koj i je bio najznačajniji dogadaj u Vašem životu? UPITNI OBLÍK sam (j a) čitao / čitala si (ti) čitao / čitala je (on) čitao (ona) čitala Da li (ono) čitalo tu knjigu? smo (mi) čitali / čitale ste (vi) čitali / čitale su (oni) čitali (one) čitale (ona) čitala s i0 24. Postavíte pitanja. Vi ste bili u banči. Sonja i Alcksandra su išle zajedno u Grčku. Ti si rádio na fakultetu. Mi smo juče bili na pijáci. 101 Sg. Pl. 1. ja nisam rádio / radila 1. mi nismo radili / radile 2. ti nisi rádio / radila 2. vi niste radili / radile 3. on nije rádio 3. oni nisu radili ona nije radila one nisu radile ono nije radilo ona nisu radila 0 25. Odgovorite na postavljena ..)\ pitanja. Da li je Ana našla posao? Ne,_ 26. Odgovorite na postavljena pitanja. Npr. Da li ste Vi bili na pijáci? Ne, j a nisam bio na pijáci. a) Da li je Kosta rádio u prodavnici brze hrane? Ne,_ Da li si kupio karte za pozorište? Ne,_ Da li ste upoznali moga brata? Ne, b) Da li si ti več bio u Srbiji i Crnoj Gori? Ne, c) Da li se Jelena vrátila sa fakulteta? Ne, d) Da li ste Vi nekada probali kórejskú hranu? Ne, e) Da li su Petar i Sanja pošli na izlet? Ne, 27. + Prebacite ove rečenice iz prezenta u perfekat. Npr. Milan čita novine. Milan je čitao novine. a) Vuk ide na more. b) Ja pišem pismo. _ c) Šaša i Jasná kupujú novi stan. d) Ti živiš u Novom Sadu._ e) Ksenija studira francuski jezik. f) Mi se šetamo po gradu._ g) Jaca i Nataša rade na fakultetu. h) Živim u Beogradu._ i) Večerám u restoranu._ j) Ne mogu da dodem._ 102 28. f Izaberite jedan od ponudenih glagola i popunite praznine. Imenice u zagradama stavíte u odgovarajuci padež. 1. Ona svako jutro_(odlaziti, otiči) na posao u 6_(sat). 2. Sredom_(raditi, uraditi) u_(škola), a četvrtkom na_(fakultet). 3. Š ta radiš?_(piti, popiti) kafu. 4. Oni_(stanovati)_ (u, na Bulevar oslobodenja), a ja__ (u, na ulica Simeona Piščeviča), broj 19. 5. Oni najviše_(voleti) da idu na skijanje. 6. Ona_(držati) privátne časové engleskog jezika. V (kretanja) + Prep. (u, na) + A Npr. Iči na more na planinu na fakultet na plazu na koncert Iči u Beograd u pozorište u bioskop u školu u muzej [MM? V (mirovanja) + Prep. (u, na) + L Npr. Biti na moru na planini na fakultetu na pláži na koncertu Biti u Beogradu u pozorištu u bioskopu u školi u muzej u - 29. *~ Upotrebíte odgovarajuci predlog (u / na). ■MX Npr. Ivan ide u prodavnicu. a) Milica i Vuk žive_Novom Sadu. b) Dejan i Srdan su otišli_more_Španiju. c) Mi srno bili_koncertu_Beogradu. d) Sutra putujerao_planinu. e) Gordana i Ivan rade_fakultetu. f) Živim_ulici Teodora Jovanoviča. g) Idem_pijacu. h) Idem_bioskop. 103 30. + Stavíte imenice u zagradi u odgovarajuči padež i ne zaboravite da upotrebíte predlog. Npr. Milica je profesorica i radi u školi (škola). a) Jurij živi_(Ukrajina),_(Odesa). b) Prošle godine smo bili_(more)_(Turska). Ove godine idemo_(Grčka). c) Markova mama je lekárka i radi_(bolnica). d) Uvek vozom putujemo_(Beograd). e) Juče smo bili_(restorati) na večeri. f) Moj tata je glumac i radi_(pozorište). 31. + Izaberite odgovarajuči glagol iz zagrade i stavíte ga u perfekat. " \ \ Npr. Ja sam otišla (otiči / biti) u prodavnicu. a) Vi_(biti / iči) u bioskop. b) Jovana_juče_(biti / ulaziti) u restoranu na večeri. c) Mi_(nalaziti se / iči) na trgu. d) Kosta_(iči / raditi) na fakultet. e) Ana_(stánovati / putovati) u Francuskoj. f) Milivoj_(ulaziti / ručati) u restoranu. g) Pavle_(iči / biti) na koncert. s i 32. + Odgovorite na postavljena pitanja. a) Kuda idete večeras' b) Gde ste bili juče? c) Gde živite? d) Gde radite? e) Kuda najviše volite da idete na odmor? 33. # Sastavite pitanja za sledece rečenice i upotrebíte upitne priloge kuda i gde. Npr. Tanja radi u bolnici? Gde radi Tanja? Tanja ide u bioskop. Kuda ide Tanja? a) Gospoda Savič je rodená u Novom Sadu._ b) Igor ide u bioskop._ c) Mi idemo na more u Španiju._ d) Loreto radi kao lektor u Novom Sadu._ e) Alek živi u Londonu._ 104 s i 0 34. + Popunite praznine. ''Mr . - Cao, kako si? - Dobro, hvala. Šta ima novo? - Ništa posebno. Mnogo radim, ali uveče obično idem_(u, pozorište), _(u, poseta) ili_(u, šetnja). Sinoc sam bila _(na, koncert). - Šta ti rade roditelji? Jesu li dobro? - Dobro su. Nedeljom_(odlaziti, otiči) na vikendicu, ali su im juče _(stizati, štici) gosti._(dolaziti, doči) su iz Rusije. Svako veče izlaze_(u, grad), a juče su bili_(u, Beograd). ponedeljkom : u ponedeljak utorkom : u utorak sredom : u sredu četvrtkom : u čeťvrtak petkom : u petak subotom : u s u bo tu nedeljom : u nedelju ,( 35. + Ovako izgleda Markov raspored za ovaj semestar. Upotrebíte navedené "i\\X konstrukcije i napišite šta Marko radi svake nedelje. Npr. Ponedeljkom Marko ima predavanja. ponedeljak utorak sreda četvrtak petak subota nedelja 9:00-14:30 11:30-13:00 9:00-14:00 9:00-15:00 10:30 12:00 odmaranje, ručak kod predavanja vežbe na učenje u predavanje čuvanje odlazak u roditelja na fakultetu fakultetu Matici na Filo- dece prírodu, srpskoj zofskom planinarenje 19:30-21:00 17:00-19:00 18:30-20:00 fakultetu u časovi rekreacij a časovi Beogradu francuskog francuskog jezika jezika i 36. + Zamislite sledecu situaciju: treba telefónom da nazovete Vašeg prijatelja i da se dogovorite kuda da idete to veče i gde da se nadete. Sastavite kratak dijalog i zapišite ga u Vaše sveske. 105 37. Popunite praznine. Zdravo. Zovem se Marko. Treniram košarku. Na tréning idem_ __(utorak, sreda, četvrtak), a ._ _(subota i nedelja) imam utakmice. Uveče, takode, imam treninge i zato ne mogu da idem_(na, piče) sa_(prijatelj, pl.). Oni se uvek dogovore za_(8, sat). To je meni veoma rano. Ja želim_(izači) kasnije, oko_(ponoč), ali oni _(ne moci). Onda idem u_(internet kafe) i tamo se dopisujem sa_(poznanik, pl.) iz_ (Amerika). Nedostaje mi_(Amerika). Kod nas u _(Amerika) sada je vec__(pästi sneg), a i príroda je lepša. Jedva čekam_(vratiti se). Šta mislite šta se dogodilo Ijudima na ovim crtežima? Da li ste ikada izgoreli na suncu? Da li ste ikada plakali u bioskopu? Da li ste ikada zaboravili nešto zaista veoma važno? Da li ste ikada izgubili novčanik? Da li su Vam ikada nešto ukrali? Gde se to desilo? Da li ste bili u Africi? Da li ste ikada pomislili da ste najsrečniji na svetu? PITANJE ZA DEVOJKE: Da li ste ikada igrale fudbal? PITANJE ZA MOMKE: Da li ste ikad imali dugu kosu? Da li ste se ikad našminkali? 106 1 39." Da li ste se nekada bojali... mraka, insekata, lutalica, duhová, letenj a ili smrti? 40. 0 Upišite: 1. a. omiljenojelo b. jelo koje mrzíte c. najneobičmje jelo koje ste probali 2. a. prvu procitánu knjigu b. poslednju procitánu knjigu c. Vašu omiljenu knjigu 3. a. grad koji želite da pošetíte b. grad koji želite da zaboravite c. najlepši grad na světu 4. a. najčudniji hobi za Vas b. Vaš hobi c. naj skuplj i hobi 5. a. najinteresantniji film b. najdosadniji film c. omiljen crtani film 6. a. omiljen sport b. najdosadniji sport c. ime omiljenog sportiste Pitanja koj a stal no slušamo... 4X Koj a su pitanja u porodici najčešce upucena majci A koj a ocu? Koj a pitanja Varna kod kuce (ili na poslu) najčešce postavljaju? 107 108 2. Stavíte brojeve i reči u zagradama u odgovarajuci oblik. Ana ima_(20, godina) i živi u_(Beograd). Studira_(sociologija) na_(Filozofski fakultet) u_(Novi Sad). Ana ide i na kurs_(francuski jezik) i bavi se_(sport). U slobodno vřeme najviše voli da ide u_ (pozorište) i_(bioskop) sa_(prijatelj, pl.). Želi da obide_(svet) i upozna_(zanimljiv čovek, pl.) 3. Stavíte reči u zagradama u odgovarajuci oblik. Prošle godine letovala sam u_(Herceg Noví). Ostala sam tamo _(3, nedelja). Išla sam sa_(prijatelj, pl.) i zaista se lepo provela. Svaki dan srno išli na_(plaza) i ronili. Najviše srno voleli da vadimo_(morski ježevi). Neki su_(zeleni), neki_(braon), a neki_(ljubičasti). Uveče srno sedeli u_ (bašta) i nismo imali snage čak ni da razgovaramo. Posle mora bili srno na_ (planina). Tamo je več bilo izdržljivije. Ceo dan srno_(šetati), a uveče srno _(praviti) roštilj, sedeli oko_(vatra) i slušali_ (muzika). Vazduh je tamo_(svez) nego na moru. Juče_(biti)_(1. put) na_(pijaca). Tamo sam kupio mnogo_(povrče):_(krompir), _(paradajz) i_(luk). Volim_(jesti) povrče i da_(kuvati). Kad sam se vratio s pijace,_(ispržiti) krompir. Bio je odličan. Posle_(ručak) morao sam da idem na fakultet. Tamo imam časové srpskog jezika od_(15:30) do_ (17:00, sat). Na časové idem___(utorak, sreda i četvrtak). Uveče cesto idem da_(šetati se) sa_ (prijatelj, pl.). Oni se uvek dogovore da se nadu u_(8, sat), a to je meni vrlo rano. r i ^ ™tf Zar niste mogli biti pažljiviji? > Ko Vam je dao dozvolu? > Da li biste bili ljubazni i dali mi Vaše ime i adresu? > O, bože! Vama bi trebalo zabraniti da vozite. > Meni je veoma žao, ali moraču da pozovem policiju. > Šta sada da radimo? > Pomalo je nezgodna situacija, ali če osiguranje platiti štetu. Pretpostavljam?! 116 Sada pokúšajte sami! Šta biste řekli u slučaju da A šta biste řekli da ... ... Vam je neko prosuo vrelu karu na pantalone? ... Vas je neko slagao? ... želite da proměníte lekara kod koj eg ste úpravo bili? ... želite da proměníte profesora, jer mislite da ima nešto lično protiv Vas? ... ste Vi nekoga udarili kolima? ... ste Vi slučajno prosuli vino na nekog nepoznatog čoveka u restoranu? ... ste Vi lekar, koj eg pacijent želi da promeni? Sg. m(-u) f (-i) n(-u) PI. m (-ima) GRADU ULICI ZANIMANJU GRADOVIMA Londonu STVARI IMENU MUŽICI m: Idemo ka Beogradu. Približavamo se Beogradu. f: Dao sam sestri knjigu. n: Okrenula se prema detetu. f (-ama/-ima) n (-ima) ULICAMA ZANIMANJIMA STVARIMA IMENIMA ruka s ruci v i0 14. Upišite odgovarajuci oblik imenice u dativu. Dao sam_ Prišao je_ Kupio sam Idemo ka Okrenula se prema Rekao je_ (brat) poklon. Poslao sam (dete). Prišao je_ _ (devojka) cveče. (Niš). Približavamo se_ (sto). (Mája i Boško). _(májka) da mora da napusti fakultet. (Bora) je žao jer ne može da dode na žurku. (Maja) je drago što vas je videla. (sestra) pismo. (Subotica). D(s](gKn]® Ds§) ©®®(oJ[ľc si 15. Upišite odgovarajuci oblik dativa ili akuzativa. Idemo u_ Prilazimo _ Putujemo u Išli srno na Idemo ka (Subotica). Približavamo se (Beograd). Idem na_ (Beograd). Putujemo ka (Fruška gora), u_ (Muzej hleba). Idemo u (Niš). (fakultet). _(Beograd). (Pečinci). _(Muzej hleba). 117 Uprkos_(kiša), otišli smo na izlet. Uprkos_(magla), avion je poleteo. Otišla sam na fakultet uprkos_(bolest). Krenula sam na izlet uprkos (glavobolja). Sg. N bolest G bolesti D bolesti A bolest I bolešcu/-i L bolesti PI. N bolesti G bolesti D bolestima A bolesti I bolestima L bolestima JA meni, mi TI tebi, ti ON njemu, mu ONA njoj, joj ONO njemu, mu MI nama, nam VI varna, varn / Varna, Vam ONI ONE njima, im ONA 7\ (Ne) svlda mi se ... (+N) (Ne) dopadá mi se ... (+N) N j oj je dao knjigu. Dao je njoj knjigu. Dao je knjigu njoj. Dao joj je knjigu. s i 16. ' Popunite praznine odgovarajucim oblikom lične zamenice u dativu. Ova majica Svida Nedostaju _ Ne dopadá Dao sam _(ja) se svida. (ja) se ova majica. _(mi) prijatelji. _ (on) se njena haljina. (ti) knjigu, a ti_ (ja) se svida ova majica. (mi) nedostaju prijatelji. _(on) se ne dopadá njena haljina. (on) sam dao knjigu, a ne (ja) je ne vračaš. _ (ona). Pozajmila Iznajmila Da li Nedostaje _(mi) je mnogo knjiga. _(ti) je kuču na moru. (vi) se ovaj film dopadá? _(ja) Novi Sad._ (ja) se uopšte ne dopadá. (ja) nedostaje Novi Sad. 118 17. £ Popunite praznine enklitikama ili punim oblícíma ličnih zamenica. Mama_ Nisám doneo Nedostaju_ Svideo Prepoznao (mu / njemu) je poslala paket. _(ti / tebi) koláč, nego_ (joj / njoj). (mi / meni) prijatelji. (mi / meni) se taj film. _Qu J je I nju) je na ulici. Iři Sg- m (-om/-em) LEPOM LOSEM f (-oj) LEPOJ LOŠOJ n (-om/-em) LEPOM LOSEM Pl. m(-im) f(-im) n (-im) LEPÍM / LOŠIM m: Idemo ka Novom Beogradu. Približavamo se Novom Sadu. f: Dao sam tvojoj sestri knjigu. n: Okrenula se prema našem detetu. > é 0 18.** Upišite odgovarajuči oblik prideva i imenice. Dao sam_ Poslao sam Prišao je_ Kupio sam Idemo ka Približavamo se_ Okrenula se prema Prišao je_ Rekao je_ (dobar drug) poklon. _ (Peřina sestra) pismo. (ono dete). _ (moja májka) cveče. _ (Novi Sad). _(Sremski Karlovci). _(tvoja sestra). _(onaj velik sto). _(moja devojka) da mora da napusti fakultet. (ona lepa devojka) je žao jer ne može da dode na žurku. (naš prijatelj, pl.) je drago što su vas videli. 119 19.' -fir Utvrdíte značenja sledečih reči: BANKA, POŠTA, HOTEL, BUNGALOV, SKIJANJE, SKI STAZA, BAZÉN, SAUNA, SOLARIJUM, KUGLANA, FRIZERSKI SALON, STONI TENIS, SKI SERVIS, CENTRALNO GREJANJE. Zabijak - Durmitor U srcu nacionalnog parka Durmitor na nadmorskoj visini od 1450 m, smestio se Zabijak, najviše mesto na Balkánu. Ovde se nalazi 18 glečerskih jezera, a najzanimljivije je Crno jezero. Zabijak je od Podgorice udaljen 160 km, a od Beograda 400 km. Pošto ovde sneg pada oko 120 dana u godini, Zabijak je poznat po skijaškim stazama. Pored bogatstva četinarskom šumom, lova i ribolova, Zabijak je poznat i kao odmaralište i vazdušna banja. Ovde se nalazi i kanjoj po dužini i dubini drugi u svetu - kanjoj Tare. Treba da dodete na Zabijak i videčete šta znači netaknuta príroda. Hoteli Vojno odmaralište ŽABLJAK - bungalovi Tel.: (0)872/61-542 Nalazi se u centrálnom delu nacionalnog parka Durmitor. Gradeno je u planinskom stilu i sastoji se iz drvenih bungalova sa centralnim grejanjem. Nedaleko od odmarališta nalazi se Crno jezero. U blizini odmarališta su banka, pošta, pijaca i prodavnice. Odmaralište Zabijak - Bungalovi Pansion po osobi dnevno (u EUR) tip sobe 14.12-01. 04. od 1. 04. 1/2 17,60 EUR 17,50 EUR 1/3 16,20 EUR 13,00 EUR 1/4 15,95 EUR 12,30 EUR Hotel JEZERA Tel.: (0)872/61-103 Visoke B kategorije, sa centralnim grejanjem i 243 ležaja. Sobe su sa kupatilom, telefónom i balkónom. U hotelu se nalazi: restoran, banket sala, dva salóna, dva aperitiv bara, bazén, sauna, solarijum. kuglana, frizerski salon, prodavnica, stoni tenis, ski servis. Hotel Jezera Pansion po osobi dnevno (u EUR) tip sobe 14. 12-01. 04. od 1. 04. 1/2 20 EUR 15 EUR 1/3 19 EUR 14 EUR 1/4 18 EUR 13 EUR 120 Vile Jezera Tel.: 0872 61-556 U hotelu Jezera nalazi se i ukupno 18 vila na sprát, za 4-6 osoba, apartmanskog tipa. Na raspolaganju su 2 spavače sobe, dnevni boravak, kupatilo, kuhinja, telefon i TV. Vile cena za 1 dan cena za 7 dana za 4 osobe 20 EUR 130 EUR za 6 osoba 30 EUR 200 EUR 20. V r x i 21 ■ Odgovorite na pitanja. 1. Gde se nalazi Žabljak? Na koj oj nadmorskoj visini? 2. Koliko se glečerskih jezera nalazi na Zabijáku? 3. Koliko je Žabljak udaljen od Podgorice? A koliko od Beograda? 4. Koliko se dana zadržava sneg na Zabijáku? 5. Da li je Žabljak poznat ronilački centar? 6. Da lije kanjon Tare prvi po dužini na světu? a. Popunite praznine. Vojno odmaralište Žabljak sagradeno je u (planinski stil) i nalazi se u blizini_ bungalovi sa je blizu_ (banka), _(Crno jezero). U (turistická ponuda) ovog odmarališta nalaze se _(centralno grejanje). Odmaralište _(pijaca) i_ (pošta), (prodavnica). Hotel Jezera pripadá (visoka B kategorija). Sve sobe imaju kupatilo^ terasu i centralno grejanje. Ako ne želite da se šetate i uživate u_(priroda), vřeme možete da provedete i u_ _(bazén), u_ (sauna),_ (solarijum) ili (kuglana), na (frizerski salon). Pored (hotelska soba, pl.) u ponudi hotela nalazi se osamnaest_ (luksuzna vila). U__(svaka vila) turistima su na raspolaganju dve_ kuhinja, telefon i televizor. (spavača soba), dnevni boravak, kupatilo, Zadatak: Vi radite u turističkoj agenciji, a ostali studenti dolaze kod Vas da bi pronašli aranžmán za skijanje. Sastavite odgovarajuče dijaloge služeci se podacíma iz turistické ponude Zabijaka. 121 Povežite pridev i odgovarajuču imenicu, a zatím popunite praznine u tabeli. visok debljina dubok dužina širok dubina velik jačina debeo visina dug šiřina težak veličina jak težina Ovo jezero je veoma Njegova je 30 m. Dunav je reka. Njegova je 15000 km. Kanjon Tare je veoma i Zabijak je poznat po skijaškim stazama. poznat po + L Dopunite rečenice. Francuska je poznata po Španija je poznata po_ Nemačka je poznata po Italija je poznata po_ Grčka je poznata po_ Moja zemlja je poznata po Ja sam poznat po_ Kanjon Tare je po dužini i dubini drugi u svetu, po + L (kriterijum, merilo) Po_ Po_ Ona je po_ Moskva je po (moje mišljenje) ona je najbolja. (on), trebalo bi odmah da odemo. _(visina) treča u razredu. _(broj stanovnika) medu prvima u Evropi. m 24. # Stavíte imenicu i pridev u odgovarajuči padež. Npr. Bili smo u pozorištu i gledali zanimljivupredstavu (zanimljiva predstava). a) Kupili su kuču od b) Video je_ c) Poklonio je knjigu d) Razgovarali su o _ e) Upoznaojejuče_ f) Šetali su se po_ g) Ušli su u_ _(najbolji prijatelj, pl.) (lep automobil) na ulici. _(dobra prijateljica). (lepa stvar, pl.). _ (lepa devojka). (široka ulica, pl.). h) Kosta je kupio (velik kafič) da popijú piče. _(interesantná knjiga). JU 25. #" Stavíte pridev u odgovarajuči padež. Vodíte računa o rodu i broj u prideva. Npr. Kupili smo velikú (velik) kuču. a) Cesto razmišljam o b) Pošetili smo juče_ c) Juče sam se šetao i video d) Bili smo juče u_ restoranu na večeri. e) Tu priču sam čuo od f) Kupio sam poklon_ (neobičan) ljudima koje upoznam. _(različit, interesantan) mesta. (zanimljiv, lep) devojku. _ (najpoznatiji, novosadski) (jedan, zanimljiv) čoveka. (jedan, lep) ženi. - 26. + Stavíte lične zamenice u odgovarajuči padež. Npr. Videla sam vas (vi) juče u bioskopu. a) Marija bi želela da dode u julu kod_(mi) u Novi Sad. b) Kosta hoče da ide sa_(vi) u bioskop. c) Nismo pričali o_(ti), več o tvojim roditeljima. d) Kupila sam_(ti) poklon za rodendan. c) Videla sam_(oni) juče u gradu. f) Želim da razgovaram s_(ti). g) Dugo sam_(ona) čekali, pa smo otišli bez_(ona). h)_(Vi) ste nam pričali o_(oni). 123 Skračeni oblik prezenta pomočnog glagola HTETI + INFINITIV Sg. 1. ja ču 2. ti ceš 3. on, ona, ono ce Pl. 1. mi černo + 2. vi čete 3. oni, one, ona če RADITI 27. + Popunite prazna mesta. Mi Ti On_ Vi_ Oni_ Sonja Ja pevati. raditi u školi. učiti srpski. iči u bioskop. _ čitati. _ putovati. gledati taj film. s i 0 28. Popunite tabelu. 29. + Napišite futur glagola KOJmišJiflíL. Sg. Pl. Sg. Pl 1. jaču pevati 1. 1. 1. 2. 2. vi čete pevati 2. 2. 3. 3. 3. 3. Futur I može da se gradi i na sledeci náčin: INFINITIVNA OSNOVA + NÁSTAVCI: RADITI D RADI Sg- 1. radičů 2. radices 3. radiče Sg- 1. -ČU Pl. 1. radicemo 2. radicete 3. radiče Pl. 1. -ČEMO 2. -ČEŠ 2. -ČETE 3. -ČE 3. -ČE Futur I glagola koj i se u infinitivu završavaju na -či gradi se na sledeci náčin: RECI Sg- 1. reči ču 2. reči češ 3. reči če Pl. 1. reči čemo 2. reči čete 3. reči ce 124 0 30. # Popunite sledeču tabelu. Sg- Pl. 1. 1. pevačemo 2. pevaceš 2. 3. 3. 31. + Napišite futur glagola reči. Sg. Pl. 1. 1. 2. 2. 3. 3. 32. ' Predavače srpskijezik. > Mi idemo u bioskop. ->__ > Marko uči nemački jezik. -> > Ona studira sociologiju. —> _ > Mi vas čekárno ispred bioskopa. > Vi putujete vozom na more. -» > Su Din se šeta pored reke. —»_ —> > Mája i Miloš nam peku palacinke. y Idem sa prijateljima na skijanje. ->_ > Kupujemo povrče i voče samo na pijáci. —> _ ■ 36. * Ispravite greške u sledecim rečenicama. r Marko i Ana černo zajedno putovati na more. > Rečiču ti sve kada budemo sami._ >Pisačuti! _ > Dočičemo sutra kod vas na večeru. > Ana ču sutra doči kod mene. > Oni ču kupiti sve što nam treba za večeru._ > Ja ču da varn pokažem gde je Filozofski fakultet. > Razgovara če mo kada budemo sami._ 0 £ Popunite prazna mesta u sledecim rečenicama. Izaberite odgovarajuci glagol iz ! j\T tabele i stavíte ga u odgovarajuče vřeme. živeti, gledati, svideti se, kupiti, posiati, večerati, pročitati, završiti, rešiti, položití, vratiti se, raditi, iči, predavati ] NpL Am voli decu. Ona če raditi kao profesor. > Marko obožava prírodu, mir i tišinu. On_na selu kada se zaposli. > Sonji se jako svideo neki crveni džemper._ga ako bude imala dovoljno novca. > Ja sam baš umorna od učenja i ispita. Posle ispitnog roka verovatno_ na more jer mi je odmor zaista potreban. ^_Maji čestitku i poklon za rodendan. Nadám se da_joj _knjiga koju sam joj kupila. > Čula sam daje Čudesná sudbina Amelije Půlen odličan film._ga čim bude igrao u našim bioskopima. > Jovana i Ivan_sutra zajedno_u kineskom restoranu. ^.__tu knjigu kad ti je Marko vrati. > Mi_zajedno_taj problem. > Puno si učio i sigurno_taj ispit. > Milica_francuski jezik kada završi fakultet. > Kada završi sve svoje obaveze u Novom Sadu, Dini_u Južnu Koreju. > Petar i Vlada_tek sledece godine_fakultet. 126 X i0 38. + Vaš prijatelj je odlučio da napravi zábavu. Zamolio je sve svoje prijatelje da mu pomognu. Šta čete Vi uraditi? sg. ču(ja) DA LI češ (ti) če (on, ona, ono) PUTOVATI? Pl. černo (mi) DA LI čete (vi) če (oni, one, ona) 39. + Postavíte pitanja. > Maja če iči u Moskvu u školu jezika. > Kon i Maja če živeti u velikoj kuči u Seulu. > Upisaču fakultet u junu. 40. + Napišite ove rečenice u upitnom i odričnom oblíku. Iči černo kod prijatelja na večeru. Putovačemo zajedno. Dala sam mu knjigu. Išli srno na ručak kod Željke. Qůf * v • •dera ©«o Sg- Pl. 1. j a neču raditi 1. mi necemo raditi 2. ti nečeš raditi 2. vi nečete raditi 3. on ^ ona neče raditi ono ' 3. oni ^ one neče raditi ona^ 41. + Odgovorite na pitanja. Da li češ se zaposliti ovog leta? Ne,_ Da li čete iči na more? Ne,_ Da li če Saša položiti ispit? Ne, 127 42. * Odgovorite na postaví jena pitanja. Npr. Da li če Loreto kupiti džemper? Da, ona če kupiti džemper. 1. Da li čete doči danas kod nas na večeru? Da,_ 2. Da li če Ana uspeti da otputuje u Nemačku? Ne,_ 3. Dali češ iči sutra na fakultet? Ne,_ 4. Da li če Kon i Adi ostati dugo u Novom Sadu? Ne, 5. Da li če Miloš pogledati taj film? Da,_ i * 43. + Sastavite pitanja. , # I! Npr. Jovan če doči večeras. Da li če Jovan doči večeras? 1. Maj a i Aleksa če iči u Francusku na odmor._ 2. Sutra neču kuvati ručak._ 3. Radiču sutra do kasno. 4. Reči čemo roditeljima istinu._ 5. Softja če naredne godine otputovati u Ameriku._ 6. Jovana i ja čemo praviti večeru za Andreja i Kaču. 44. * Popunite praznine. Sledeče nedelje__(iči) na zimovanje._(putovati) avionom. Sutra_ti_(reči) šta sam čula._(biti) iznenadena. Prekosutra_moji roditelji_(doputován) u Novi Sad. Za dve nedelje_(imati) novu sobu. Sledeče nedelje_(posetiti) Egipat. Ne brini,_(pisati) ti. _ti_(javiti se) danas posle pôdne. Sledeče godine_(ja, ne, iči) na godišnji odmor. Moji deda i baba sutra_(ne, biti) kod kuče. Čula sam da danas___(mi, ne, dobiti) plam. Oni_(ne, doči) večeras kod Marka. 45. f Stavíte reči u zagradama u odgovarajuči padež. Sutra ču praviti_(bogata večera) sa mojom najboljom drugaricom i njemm momkom. Danas idem na_(pijaca) da kúpim sve što_(ja) treba. Kupiču kilogram_(paradajz), dva kilograma_(krompir) i pola kilograma _(crni luk). Kupiču i_(voče). Moja drugarica jako voli (jagoda i jabuka), tako da ču kupiti puno_Gag°da) i dva kilograma (zelena jabuka). Móram kupiti i nešto za piče. Mislim da ču kupiti litru_(crn< vino), dve litre_(belo vino) i dva_(sok od jagode 128 Reči u zagradama stavíte u odgovarajuci padež. a. Dugo su razgovarali o_(interesantná tema, pl.) b. Kupio sam_(nova košulja) u_(butik) koji se nalazi u_(centar grada). c. _(sledeča godina) Marija i Ana iči če u_ (Španija). Prošle godine su brie u_(Francuska). d. Kosta če ovog leta iči sa_(starí prijatelj, pl.) na planinu. Verovatno če iči_(brzi voz) do Podgorice, a onda_ (lokálni autobus) na Zabijak. e. Sneža može svaki dan da ide na_(posao)_(bicikl) jer živi blizu_(fakultet). f. Da li si upoznao_(ona devojka) sa_(lepo plavo oko, pl.)? g. Peda i Nada žive u_(mala kuča) sa_(Pedin roditelj, pl.). h. Juče sam bio u_(bioskop) sa_(Saška)._(Saška) se nije svideo film. 47. * Upotrebíte odgovarajuci glagol u prezentu. Vodite računa jer je ponudeno više já^T* glagola nego što je potrebno. voleti, razgovarati, iči, videti, posvadati se, kupovati, raspravljati se, misliti, nemati, jesam, spavati, otiči, trčati, nastavljati, zvati, vidati se, prodati, družiti se, moči, diskutovati, naljutiti se, ne moči Sonja i Dragan cesto_kod svojih prijatelj a, Maše i Srdana u posetu._sa njima jer imaju dosta zajedničkih tema o kojima _i_. Medutim, Dragan i Srdan_ isto mišljenje o svemu, tako da_cesto_. Srdan _daje on uvek u pravú i da_najpametniji. Dragan _zbog toga uvek_i_kuči. Srdan_ celu noč i sutra obavezno_Dragana telefónom da mu kaže da mu je žao i daje pogrešio. Posle toga oni_da_. 129 : 48. + Zamislite situaciju. Zabavljate se sa jednom devojkom/momkom veoma dugo i prilično ste srečni. Medutim, napravili ste velikú grešku i ona/on se ozbiljno naljutila/naljutio. Šta čete raditi da biste vrátili njenu ljubav i poverenje? Upotrebite neke od navedenih reči i izraza. zvati je/ga nepřestáno (s vremena na vřeme) telefónom, kupiti c vece, sladoled, tortu, parfém, omiljenu knjigu, izviniti se pevati joj/mu ispod terase (prozora), pratiti je/ga pozvati je/ga u skup restoran na večeru, napisati pismo sve priznati, tražiti oproštaj, potražiti novu devojku/novog momka setiti se nekog njenog/njegovog propusta iz prošlosti i prebaciti krivicu na nju/njega Neka Vaše rečenice počnu ovako: Najpre cu pokušati da... Potom cu ... Zatím cu... Zamislite situaciju. Na kraju cu. 49 ■ ''mr Vračate se automobilom sa dugog i napornog putovanja. Vozite več několiko sati i jedva čekáte da stignete kuči. Noc je več odavno pala, kiša ne prestaje, a vi ste potpuno iscrpljeni. Približavate se Vašem gradu i treba da prodete još samo kroz gustu šumu. Iznenada, ispred Vašeg automobila na put istrčava srna. Pokušavate da zakočite, ali bez uspeha. Udarate srnu i tek onda uspevate da se zaustavite. Izlazite iz automobila i kroz mrak vidite ranjenu životinju kako leži na putu. Šta čete uraditi? šesti u automobil i nastaviti put pobeči glavom bez obzira pozvati policiju pažljivo priči životinji pokušati pomoci odvuči je u šumu i ostaviti je staviti životinju u kola i sutradan napraviti dobar paprikáš plakati 50.*- Svaki student treba da izabere jednu od sledecih uloga. Sastavite dijaloge. Vi ste osoba koj a odlazi kod poznatih lokalnih vračara. Želite da saznate kakva Vas budučnost očekuje. Vi treba da kážete da li če osoba koja je došla kod Vas imati uspeha u posl u. Vi treba da kážete kakvog če zdravlj a biti osoba koja je došla kod Vas. Vi ste vračara koja třeba da predvidi kakav če biti ljubavni život osobě koja želi da sazná šta je čeka u budučnosti. 130 ■ vilika TEST 4 1. Popunite praznine u sledečem tekstu. Svaki dan ustájeni veoma rano, oko 8 ________ (sat). Posle_(doručak) morám ______ _ (iči) sa__ (roditelj, pl.) na_(posao). Želimo_(otvoriti) privátnu optiku, ali nam je potrebno mnogo_ (dokumenat). Posle toga morám da žurim na_(čas)_(srpski jezik). Posle podne ponovo radim sa_(roditelj, pl.), a uveče obično idem ___(na / u šetnja),_(u / na bioskop),_ (na / u pice) sa •________ (prijatelj, pl.) ili_(u / na koncert). 2. Stavíte glagole u oblik perfekta. a) Ja_juče_(iči) na pijacu da kupim voče. b) Petar_(učiti) engleski jezik. c) Mi___(srudirati) zajedno. d) Da li_vi_(gledati) taj film? e) Ne, ona još uvek__ (ne završiti) svoj diplomski rad. 3. Stavíte glagole u oblik potencijala. a) Mirjana_(voleti) da putuje na Kipar. b) Da li_Vi_(želeti) da pronadete bolji posao? c) Ja_(predavati) srpski jezik. d) Da li_ti_(raditi) u školi? e) Oni_varn to_(reči) da su znali. 4. Stavíte imenice u odgovarajuči padež i upotrebíte odgovarajuči predlog tamo gde je on neophodan. a) Uvek kasnim i zato stalno trčim_(škola). b) Maja je profesorica i radi__(fakultet). c) Prošle godine srno putovali___(Crna Gora)_ (pútnickí voz). d) Prošle godine srno letovali_(jedno, malo mesto) _(Grčka). e) Želela bih___(ova godina) da idem_ ; (prijatelj, pl.) _(more). f) Sutra ču iči_(najbolji prijatelj)_________ (Beograd)_(autobus). 131 5. Upišite odgovarajuči oblik imenice u dativu. Donela sam Prilazimo Okrenuo se prema Priznao je_ Uprkos_ (devojka) koláč. (Budimpešta). _(Jaca). _(roditelj, pl.) da nije išao u školu. (nevřeme), otišli srno u posetu. 6. Popunite praznine. Prošle subote (ja, ici) na fudbalsku utakmicu sa (prijatelj) i_ idem na utakmice. Moj tim (brat). Ja se ne bavim , naravno, (biti) presrečan. Posle utakmice Ja (častiti). Bilo je to jedno lepo poslepodne. (sport), ali volim da _(pobediti) i ja _(otiči) na pice. 7. Napišite imenice od sledecih prideva. lak širok visok velik težak dug_ 8. Napišite šta čete sutra raditi. 132 J IAKO mum* wm H>MXOBA J1MHHA KAPTA JUT KapaKTepncTHKe: Oh je MHpaH h jj,Hcrj;HnjiHHOBaH, rrpaBH Majin BeceibaK. CaBpuieHO je npHJiaroi)eH rpan,ckhm ycjiOBHMa h Moace ce CByjja h3boahth. Ojj,jiHHaH je 3a noponnny. OSoacaBa Majiy flea,y. ITpaTH rocnonapa y CTony jra oh My noKa3ao JtyöaB h ojjaHOCT. MaHe: Haöopn Koace y KOJHMa ce necTo pa3BHJa HHapeKinija. KapaKTepncTHKe: BeoMaje xpaöap. HMa CTajiHy noTpeöy 3a najKBbOM h HexHOHihy. Jtymi ra BOJie 36or H>eroBe BejiHHHHe. Oh je HjieajiaH napTHep y flHeBHOJ co6h. MaHe: FIoTpeOHO raje neTicaTH nocjie CBaKor H3Boi)eH>a y uieTH>y. TeniKo noflHOCH caMohy Te ra npenopy^yjeMO nopOAHuaMa 6e3 fleue. KapaKTepncTHKe: Oh je xeivmepaMeHTaH, TBpflorjiaB h xpaöap nac, ajiM BeoMa ocehajaH. JKejin caMO Aa 6yAe caM ca CBOJHM rocnoaapHMa h Hiicy My noTpeÖHH upyra ncH y Kyhn y Kojoj oh CTaHyje. Moüie Aa JKHBH H flO 20 roniiHa. MaHe: HMa BeoMa oceTJbHBy KHMMV H bojmi m KOOa iio SaUITH. 1 Kl KapaKTepncTHKe: Kojth je Jien, BepaH h MHpaH nac. 3axTeßa pejroBHy nieTH>y. Bonn Aa CKane h Aa ce nrpa. jQpöap je nyBap Kyhe. Haje arpecHBaH. Jlaje caMO Aa 6h OAßpaTHO Heno3HaTe nocexHone. Mane: IIpHjiH^ho je cthjijbhb h BeoMa TeUlKO nOAHOCH BpyhHHy. IlpenopyHyjeMO ra nopoannaMa Koje cTaHyjy y MaiMM rpaaoBHMa. KapaKTepncTHKe: 3a n>era je Hajöoiba Kyha Ha cejiy AaJiexo H3BaH rpaßa, rne Mosce Aa 3aj],OBOJtH CBOJy noTpeöy 3a TpHaiteM h HrpaH>eM. Cjieno je OAaH cbom rocnoAapy. OöoacaBa Aa ce MHJiyje. MaHe: Oh je BejraK rypMaH h MOace 6p30 jj,a ce yrojn aKO He BOAHTe panyHa o iteroBoj HcxpaHH. ripenopy^yjeMO ra nopoAHAaMa Koje HMajy Kyfry H BejIHKO flBOpHIUTe. 133 1. ' OflroBopHTe Ha nHTaH>a. ''Hr JJ,a jih HMaTe KyhHor jtyÖHMua? Kojihko BpeMeHa npoBOJJHTe ca h>hm? KoJH BaM ce nac (od, HaBenemrx) HaJBHine nonao? Koje cy H>eroBe npenHOCTH? HMa jih MaHa? IÜTa MHCJiHTe na jih je n,o6po npxcaTH nca y CTaHy? Koje >KHBOTHifce Mory jj,a 6yny KyhHH jtyÖHMHH? ,n,a jih CTe HKafla noKJioHHJin HexoMe KyhHor JbyÖHMtra? BOJIHTe JIH JKHBOTHFbe? IIoKyniaJTe ij,a yTBpflHTe 3HaHeH.e cjieijehe peHemme. Tlač KOJM naje He yjeAa. a) Ilmeune npjueße on naßc;icimx MMemma. 3aniiujHTe CBa ipn po;ia npiueiui y CHHryjiapy. OflaHOCT_ flHCHHnJIHHOBaHOCT_ XpaÖpOCT_ HeaCHOCT_ CTH/JJ&HBOCT_ arpeCHBHOCT_ Koj hm ce cycpHKCOM 3aBpmaBajy cße HaBejjeHe HMeHHD,e? Kojer cy OHe poji,a? KaKo ce Meitajy? Kaxo ce Aoönja TBopöeHa ocHOBa? 6) Ca/ja Ha npajiia MecTa y3 npnjieBe ynnuiHTe OflroBapajyhe iiMenniie. BepaH_ TBpjj,orjiaB_ rpyö_ pajj,03Hao_ 6p3onjieT_ Mynap_ 0 i WSt nonvHHTe npaiHHHe o iroKapajytiiiM oö.ihkom n\ieimue y HHCTpyMenTaJiy. HMa noTpeöy 3a_(hcxhoct). HMa noTpeöy 3a_(naaKita). HMa noTpeöy 3a_(BepHoer). HMa noTpeöy 3a_(jiHCHHnjiHHa). HMa noTpeöy 3a_(o«aHocT). HMa noTpeöy 3a_(jbyöaß). HMa noTpeöy 3a_(AHCHHnjiHHOBaHOCT). 134 Sg. N noceTHjiau G noceTHOija D noceTHOíry A noceTHOi^a I noceTHOu,eM L noceraoíry PI. N noceTHouH G noceTHjiaua D noceTHoi^HMa A noceTHOue I noceTHOUHMa L noceTHouHiwa V i 0 4 # 0 5. * Y MHorHM cjiynajeBHMa Ka«a ce Inl Habe Ha Kpajy penn hjih Ha Kpajy cjiora, npejia3H y /o/: 6eo, Sena, ôejio. lliiminnona um k.iavia 1. y k oj hm ce uaaoKitivia y penn üoceiüujiaif nyßa /ji/? ílonvHHTe upadnime. _(rjiejrajiau,) cy y>KMBajiH Ha h,eroBOj npencTaBH. 2. Pa3roBapaMO ca jcahhm_ (cjiymajiau,) Hauier pannja. 3. Oh He 3Ha iura m paAH oa MHornx _(o6o)KaBajiaiT). 4. 3a6pan>eH je yjia3 cbhm ocTajiHM _(noceTHJiaii). Si (V) + Cl (Conj. /da/ + V /potencijal/) Si (V) + Cl (Conj. /da/ + V /prezent/) Jlaje jja 6 h ojiBpanio Heno3HaTe noceTnoue. Plne y rpan 3a Kynn HOBy jaKHy. JJa 6h ojBpaTMo Heno3HaTe noceTHOue, oh jiaje. a. llonvHirre iipa3Hiuie o;u oeapajytiwvi o6jihkom noTcimiija.'ia. 1. Illap-nej npaTH rocnoAapa y CTony Aa_My_(noKa3aTH) CBOjy JtyôaB h OAaHOCT. 2. Oh p a ah tojihko MHoro Aa_ 3. )KypHM Aa_(erahn) Ha BpeMe. (3apaAHTH). 4. yimcahy apxwrexTypy 5. OcTaBHhy nnrapeTe Aa_ 6. nojio5KHhy cBe Hcnnre y poxy Aa _ (MOmi) Aa paAHM y TaTHHO] CDHpMH. (npecrara) Aa KauijbeM. _MH poAHTejbH_(KynHTH) ayTO. 5. IlonyHHTe iipa3HiiHe o;iroBapajyhiiM oôjihkom npe3eHTa. 1. MAeM y rpaa Aa_(KynHTH) KapTe 3a ÖHOCKon. 2. VlW& V ^wsckshi aa_(tiotTi^Aarft) rajňOBHJ-h ťpTuiM EMnpaKy crypnne. 3. )KypHM Aa_(craruť) Ha BpeMe. ynHiuHTe iape3 laivio rAe je HeonxoAHO. JJ,a oh AOÔHJia to HiTO acejiHiii Mopaui BHUie vhhth. MopaM Aa HAeM Ha nnjany Aa 6hx Kynnjia noBphe. HAeM y rpaA Aa 6hx ce BHAejia ca ApyniTBOM. Jla He ÖHcre 3aKacHHjiH MopaTe Aa n^acypHTe. 135 9£I •xh axHCaaBH ^w0*3110^ nu ohiiixoaiiMi omoh ec oiiiu nu o i niu uaa hit bJ^ iiiiiii.M mi xiiHiTi iíNiidii nniiiioíiiiM' ohhíbii aiHrann^ Btf ^LUHHdx oxnreg BLt ONHLTaXJH Bit adOIM BH N9Ltj/[ Btr iMHdÁ^( nroiiKO \Jnivu nť ombx oiimiohod oxnmdfln£ -1»'.. 0 MMTTEPATt OCHOBA 3 A TPAIdEHdE + HMITEPATFIBA HACTABLIH 3A HMFIEPATHB (ocHOBa 3a HMnepaTHB noônja ce Taxo niTO ce onÔHj'e HacraBaK 3a 3.1. Pl. npe3eHTa) a) riHin-y + JLYB-E a) 1. - 1. -HMO 2. -h 2. -HTe 3. (Heica + npe3eHT) 6) riEBA-jy + 6) 1. - 1. -JMO 2. -j 2. -JTe 3. (Heica + npe3eHT) 10.* 12.V HaiiHiiiHTe HMnepaTHB r.narojia Kyuuiuu. Sg. Pl. 11. < IIonyHHTe Taôejiy. 1. 2. 3. 1. 2. 3. HrPATPI sg. Pl. 1. 1. 2. nrpaj 2. 3. 3. Hexa Hrpajy CTaBHTe rjiarojie y iarpaiiaua y onroBapajyhH oôjihk iiMnepaTiiBa. a. 6. B. r. a. t). e. >k. i. H. i- k. JI. Jb. m. h. h>. o. 3opaHe, 6e3 Haonapa. MapKO, _(th/3aTBopHTn) npo3op! TH/neBaTH) OBy necMy c HaMa. TH/npOHHTaTH) OBO nHCMO, MOJIHM TC He BHflHM flOÔpO Mn/pa3roBapaTH) o tom npo6jieMy. _ (TH/HrpaTH) ca BecHOM. Bh/otbophth) BpaTa oboj rocnoř)H, mojihm Bac. 0H/pa3MHCJIHTH) O OBOJ nOHyflH. MH/BenepaTH) ca ponHTejbHMa y cyôoTy. OHH/npOHHTaTH) Ty KH>Hry. TH/cnpeMHTH) CBOJy co6y. BH/yo3ÔHJbHTH ce)! bh/6hth no6ap)! th/6hth MnpaH)! OH/nyBaTH) TajHy! BH/o6paTHTH) na>KH>y Ha noHamaite! bh/bojjhth) panyHa o HOBiry! BH/yhn)! BH/H3ahn)! 137 O/JPHHHH OEJIHK Sg. 1. - Pl. 1. HE + HMIiEPATHB 2. HE + HMnEPATHB 2. HE + HJVinEPATHB 3. (Hexa + HE + npe3eHT) 3. (HeKa + HE + npe3eHT) caMO y3 HMnepcpeKTHBHe rjiarojie 2. Sg. 1. - Pl. 1. HEMOJMO + /m + npe3eHT/ hjih HHcp. 2. HEMOJ + /na + npe3eHT/ hjih hho>. 2. HEMOJTE + /na + npe3eHT/ hjih HHcp. 3. 13. HannuiHTe ojjpíľiiin o6jihk cjieijeliHx peneHima y h m n e p a t n b y. a) Hup. ypa;iHTe io\iah n íauiTaK. HeMojmeypaduiuu dojuahu uiúaiuai;. P a AH BOKÔC.__ Pa3roBapajTe o My3HUH.__ BenepaJTe koa Kyhe___ HrpaJTe ce c nepoM._ "HyBaj TajHy._ 6) Hnp. lirpaj ce c MajoM. He užpaj ce c MajoM. Pa3roBapaJTe o tomc_ npHHajTe Harjiac._ neBaj rjiacHO._._ Bhhh!_ YTBpAHTe 3HaneH>a CAeAehHX penn: nPEXJIAJJHTH CE, TPJIO, TEMnEPATYPA, H3MEPHTH TEMnEPATYPY, KAIUJLATH, nJIYRA, nPErJIEJL nPErJIEJLATH, YCTA, AHCATH ÍLYEOKO, TPHn, JIEK, KOHTPOJIA, PEITEnT, AnOTEKA, JIEHHTH naHHj'eHT: Kx, kx... Jloóap AaH. JleKapKa: floôap AaH. Penirre. naiTHJeHT: Mhcjihm Aa caM ce npexjiaAHJia. Bojih Me rpjio h rjiaBa. JleKapKa: Xm... JJa ah HMaTe TeMnepaTypy? nau,HJeHT: Jyne caM HMajia 38° h ôonene cy Me h pyKe h Hore. JleKapKa: JJa bhahmo Aa jih caAa HMaTe. CecTpo, H3MepHTe joj TeMnepaTypy! (Mano KacHHJe) JleKapKa: HMaTe h caAa h to 39°. JJ,a jih KauiJbeTe? namrjeHT: Mano. JleKapKa: CeAHTe OBAe Aa BaM nperneAaM rpno h nnyha. Otbophtc yera. Mxm... Cana AHIUHTe AyÔOKO. (Mano KacHHJe) JleKapKa: nnyha cy BaM y peAy. AoOhjih cre rpnn. MopaTe Aa ce OAMapaTe h Aa nnjeTe nyHO tchhocth: najeBe, JiHMyHaAy. HeMOJTe jecTH TeuiKy xpaHy. JeAHTe nnjiehy cyny, toct, nyHO Boha h noBpha. npenncahy BaM h OBe aHTHÔHOTHKe. OcTaHHTe y KpeBeTy h peAOBHO y3HMajTe neKOBe. nnJTe hx Tpn nyTa ahcbho nocne jena. naunjcHT: JJ,o6po. JleKapKa: rJ,ohHrre 3ä cenaM AaHa Ha KOHTpony. H3BonHTe peuenT. „ r\f , naiTHJeHT: Y peny. XBana BaM, ao BHbeH,a. na _.__ rxr%^~\ÍÍ fk\\\ ílhPK JleKapKa: flo Bnr)eH,a. Oieflehn! ^©^K] ^©((/Aa^DDO ^VLMJ CacTaeHTe cjihhhc AHJajiore. 138 HMaM rjiaBOĎojby Bojih Me rjiaBa. Bojih Me 3y6. Bonn Me CTOMaK. HMaM KHJaBHiíy = npexjiaflHjia caM ce. 14 0 4* n<>n\hhtc npaíiiuHe. (CaHflpa) 6ojih 3y6. Bojih (CTpaxHita) 6ojih rjiaBa. Bojih (MnjiaH) 6ojih 3y6. Bojih _(AHa h ja) 6ojiH rjiaBa. Bojih _(Mhjioui h Tóra) ďojih CTOMaK. Bojih _(CBeTJiaHa h th) ďojih 3y6. Bojih _(Mojh npnjaTejbH) 6ojih CTOMaK. Bonn (oHa) 3y6. (oh) rjiaBa. (oh) 3y6. (mh) rjiaBa. (OHH) CTOMaK. (bh) 3y6. (ohh) CTOMaK. HaciaBH re Kao uito je 3anoieTO. Kojx Kyhe... - IIlTa je peKao jieKap? - Penao je ija cy mh nnyha y pejiy h n& caM jj,o6ho. - Xoheui jih ce jaBHTH uiecpy h pehn My na Heheui nohn Ha nocao? - HapaBHO. To hy ypaflHTH onMax. 3Bpppp... -Xajio? - Jilecpe, Bh CTe? - Ko je to? - O, H3BHHHTe, MapHJa Kpaj TejierJpoHa. - PeuHTe, Mapnja. - Ulerpe, Ha^cajiocT, MopaM na b&m KaxeM «a caM cc pa3Ď0Jiejia h na Hehy flohn Ha nocao cyTpa, a MOíKfla hh npeKOcyTpa. (3aBpuiHTe pa3roBop caMH.) , i m 16. + 3aMHCJiHTe CHryauHJe: >\\X 1. Bani npnjaTejb naTH on rjiaBo6ojte. Oh roiane MHoro nyuiH h neo naH npoBOflH y 3aTBopeHHM npocTopHjaMa. ITocaBeTyJTe ra mra na pann (ynoTpeĎHTe HMnepaTHB). 3anHHiHTe CBe caBeTe y Bame CBecKe, a 3aTHM hx npoHHTaJTe. 2. BauiH pojiHTejbH ojuia3e Ha nyTOBaite nocjie mhoto rojjHHa. Ohh cy Beh npnjiHHHO CTapH h TpeSajio 6h hx noflceTHTH Ha CBe HeonxonHe CTBapn Koje Tpe6a noHeTH y HHOcrpaHCTBo. Hajnpe KopncTHTe HMnepaTHB (TIoHecHTe...), a noTOM neprpeKaT (TJ,a jih CTe noHejiH...?). 3. Bama npHJaTejtHira H3ry6njia je nocao 36or Tora uito je 6njia Jia>KHO onTy^eHa 3a Kpař;y BaacHHX noKVMeHaTa. nocaBeTyJTe je uiTa na paflH. 139 uobokhtc uproKc ca ojiouapaj\hini tckctom. HCIIPABHTE JIET»A, HCIlErJIAJTE CTOMAK! PaniHpHTe Hore, CTaBHTe pyKe Ha KyKOBe h noMepaJTe hx HanpeA-Ha3aA, a 3aTHM JieBO-jjecHO, a Ha Kpajy BeacÖe npaBHTe KpyroBe. ľloHaBJtaJTe BOKÖy HeKOJiHKO nyTa y o6a CMepa. JIe3HTe Ha nei)a, CTaBHTe pyKe 3a noTHJtaK. HcnpaBHTe Hore, a 3aTHM hx nonnrHHTe Ha 30 ueHTHMeTapa o a nona. Hcnpy>KHTe HO>KHe npcTe h npaBHTe BejiHKe KpyroBe, Hajnpe y j e AHO m, noTOM h y npyroM CMepy. JIe3HTe Ha Jie^a. CTaBHTe pyKe 3a noTHJtaK. Hcnpy^KHTe Hore, a 3aTHM hx noAHrHHTe 30 iim o a noAJiore h noMepaJTe hx Kao KaA B03HTe ôhuhkji. JTe3HTe Ha Jieha. IloAHrHHTe CTonajia Ha cpoTejby hjih CTOJiHi^y, a pyKe CTaBHTe 3a noTHJbaK. rioJiaKO noAHJKHTe npeAH.h Aeo Tejia. noHaBJtaJTe Be)KÖy HeKOJiHKO nyTa. CeTHTe ce Hene iakiiie Be%6e h, cjiyatehn ce HMnepaTHBOM, roBopnre ocoóh 30 Bac uiTa Tpeôa rja paflH ija 6h sexÔa ÔHJia ycneuma. HapasHO, Ta 6h ocoôa TpeôaJio jja iipam Banie 11 h c i p y k um j e h p a ah t3hho uiTa joj KaaíeTe. 140 PEIIEIITH OTBOPHTE OHM, OJJAEEPHTE H YžKHBAJTE, ^ JEP BPEME JE 3A 3JJPAB IIOrjIEß HA CBET! yTBpjj(HTe iiiaiien>a cjie^ehiix rjiarojia: CETiH, IIETtlH, MEJIIATH, flOJIATH, KYBATH, nOCJIYvKHTH, LIEAHTH, nP)KHTH. Hop6a ojj nenypaKa rioTpeÖHO je: 250 r nenypaKa mojBa yj_a 2 KamHKe rpH3a CO HceuHTe nenypKe h jniHCTaJTe hx oko 15 MHíiyTa. Kana nocTaHy Mexe, nonaJTe Tonjiy Bony, a Ha Kpajy rpH3. KyBaJTe Hop6y joiii oko nojia caTa h OHna je nocjiyaorre. IlpHJaTHo! JejraocTaBHe uinareTe noTpeÖHOje: 500 r iiinareTa niojta yj_a cap Majio ôejior Jiyica jbyra nanpHHHua 3aHHHH CKyBaJTe umareTe y Herapn JiHTpe Bone. Ilocjie hx npouemiTe. Benn jiyK nponpaoiTe Ha yjby, nonaJTe uinareTe h npxHTe CBe 3ajenHO neT MHHyTa. CTaBHTe 3anHHe h jtyTy nanpHHHiry. Ha Kpajy, HOitaJTe cnp. FIpHJaTHO. OöpaTHTe naxcH>y Ha peneHHue y KOJHNia ce nojaßjßyje HMnepaTHB. Kajj,a ce ynoTpeöxbaßa HMnepaTHB CBpuieHHx, a Kana HecBpruemrx rjiarojia? rioKyuiaJTe na onpenHTe hhcphhhthb ojj, 3a6ejieaieHHX HMnepaTHBHHX oÖJiHKa: HMnepaTHB BHfl HHCpHHHTHB bhjtckh nap HceHHTe CBpuieH / HecBpmeH Hcehu cehn AHHCTaJTe CBpuieH / HecBpmeH nonaJTe CBpmeH / HecBpmeH KyBaJTe CBpuieH / HecBpmeH nocjiyxcHTe CBpuieH / HecBpuieH CKyBaJTe CBpuieH / HecBpmeH npou,eflHTe CBpuieH / HecBpmeH nponpaaiTe CBpuieH / HecBpmeH npacHTe CBpuieH / HecBpuieH CTaBHTe CBpuieH / HecBpuieH 18. V iloiivinue npajiunie oflroBapajyhwvi o6jihkom iiMiiepamini. Kojian ca MajiimaMa _(3arpejaTH) pepHy Ha 175 creneHH. rj,o6po_ h (onpaTH) MajiHHe. TIotom jiHMyHa, co, jaja, ôpaniHO, npauiax 3a neuHBO h yjte, h _ _(cTaBHTH) TecTO y noflMa3aH njiex. _(nehn) KOJian oko 40 MHHyTa._ _(ohhcthth) (H3MeuiaTH) nyrep, uiehep, cok on _(oÖJIHKOBaTH) TeCTO. _(nopebaTH) MajiHHe h (noBehaTH) TeMnepaTypy pepHe Ha 225 CTeneHH._ (cnnaTH) uiehep. Cße to (npeMa3aTH) KOJian h_ Ha Kpajy, Konan_ TaKbHpnhe h_ (HanpaßHTH) uijiar on SejiaHaua, a OHjja _(H3MeUiaTu) h OHJJ,a OBHM (DHJIOM _ (nehn) ra joui 5 MHHyTa. _(Hcehn) Ha KOMane, _ (CTaBHTH) ra Ha (nocjiyiKHTH) rocTe. npnjaTHo! y peueiiniMa Moxe ni ce viiorpeón ifiic|)miiiitiib vmccto iiMiiepai miui. 3a ;io\iahn jajaiaK HaniiiiiHTe peuenr 3a iicko jejio. Hajnpe ynoTpeöirre HMnepaTHB, a noTOM hhcJjiihiithb. 141 Bo/juhy Te, caMo pemi Kyjja! 19. + IlonyHHTe npa3Hiinc nao y npíľviepv. a) Ifle mo>KeTe kvithth imehe? Y ijBehapH. Ifle MoxeTe Kynnra Bohe h noBphe? Ha Tjie MoaceTe KynHTH hobhhc? y Ifle MoxeTe KynHTH mihe? y rfle MoaceTe KynHTH oflehy? y IßS MOxeTC KynHTH Meco? y Tne MoaceTe KynHTH KH>Hre? y Tjxe MoaceTe KynHTH xjie6? y rfle MoaceTe KynHTH xpaHy? y rfle MOJKeTe KynHTH jieKOBe? y rfle MoaceTe KynHTH KapTe 3a ayroöyc? Ha JTfle MoxeTe npoMeHHTH HOBau,? y JTfle MoaceTe TejiedpofflipaTH? y Tne MoaceTe no3aJMHTH KHbHry? y Tne MoaceTe nonHTH Kaqby? y ľne MoaceTe ynjiaTHTH nyTOBaibe? y rfle MOxeTe norjieflaTH rpHJiM? y Tue MoxceTe norjieflaTH npeflcraBy? y Tne MoaceTe npeHohHTH? y Tne MoxcTe napKHpaTH ayro? Ha Tne ce MoaceTe BeHHaTH? Kon r,n,e MoaceTe noflHHH HOBau,? y ľfle Moxcexe njiaTHTH panyH hjih nocjiara nncMO? y ľne MOxeTe Hapy^HTH Benepy? y 6) Here peHemme pemiTe na flpyraiHJH namm. Kana íkctihmo fla KynHMo uBehe, HfleMO y ireehapy. Kana xcjihmo fla KynHMo Bohe h noBphe, HfleMO y_. Kafla íkctihmo fla... y 20. + npoHHTaJTe cjieflehe tckctobc AyTOÖyc ce 3aycTaBJta Ha craHHijH h nyTHHflH nojiaKO H3Jia3e. Meby itHMa je h MyniKapau y ejieraHTHOM Oflejiy ca koxhom TaniHOM. üpBO rjiefla oko ceöe, a noTOM npHJTa3H jeflHOM HOBeKy. - H3BHHHTe, ja caM ynpaBO flonyTOBao H3 Beorpafla h He 3H3m rfle ce HaJia3H no3opHHiTe. jih ÖHCTe 6hjih Jby6a3HH h oöjacHHjiH mh Kyfla na HfleM? - no3opHLUTe? Ma He 3HaM th ja to, 6pe. fÍHTaj neKor flpynor. H iura hem tu y no30pn - H3BHHHTe. 142 HoBeK, npHJiHHHO 36yr_eH, npHJia3H npyroM qc_eKy h 6oja>Kj_HBO Kaxe: H3BHHHTe, rne ce Hajia3H no3opH_iTe? Koje no3opHiiiTe? _ÍMa hckojihko no3opHiHTa y rpany. CpncKO HapojjHO no3opHiiiTe. Axa. JJ,a bhjj,hm... OBaKo. Hahtc npaBO 3\iaj Jobhhom yjiHHOM ao Tpra cjio6one. TaMO ce Hajia3H TpaACKa Kyha. JJ,ecHO o a FpaACKe Kyhe BHAeheTe BejiHKy 6ejiy 3rpaAy. To je no3opH_iTe. XBajia. HeMa Ha neMy. HjjHTe 3iviaj Jobhhom vjihhom. 2\.* IIonyHHTe npain it ne 9 \ IIIeTaM ce_(uiyMa). HAHTe_(xoahhk) ao Kpaja, a OHAa CKpemrre JieBO. JlyTaM_(yjinua, pl.) MocKBe no ueo AaH. nyTOB&JiH cmo_(rpaA, pl.) EBpone. IIIeTaMO_(Kej). # HjjeM co6om. IIIeTaM ce KyhoM. TpHHM ctuhom. rioABVUHTe peHemme Koje micy ncupaBiie. XoAaMo no coďh. XoAaMO coďom. TpHHMO no nojty. TpHHMO noibeM. XoAaMO no vjihh,h. XoAaMO vjihhom. 22. fla>KJbMBo npoyiHTe Many rpaja, a 33thm ynoTpeSnTe cjiejjehe lopaje ' h cacTainiTC cjiHHHe AHJajiore npeivia ynyTCTBHMa. JJ,a jih 6ncTe 6hjih j_y6a3HH... JJa jih 6hctc MorjiH aa mh KaweTe. M3BHHHTC, r^e ce na.ia3ii... HTiH: HJTH, HJJ,HTE HJJHTE yHHLJOM... CKPEHYTH: CKPEHH, CKPEHHTE BPATHTH CE: BPATHTE CE IiPETlH: IIPETdH, TIPETaHTE (yjiHiry) ITPABO, JIEBO, JJECHO TrOIIIAK, YT AO riPEKO ITYTA, riOPEJJ,, nPE, nOCJIE (6aHKe, nouiTe, TpacpHKe, poÓHe Kyhe) 1. Hana3HTe ce y /AyHaBCKOj vjihhh h >KejiHTe Aa OAeTe y 6aHKy, aAH He 3HaTe rAe je. 3aMOJiHTe HeKor Aa BaM očjacHH. 2. Hajia3HTe ce y >Kejie3HHHKOJ yjmnii ncnpeA 6aHKe h xejiHTe Aa npoHabeTe Ca6opHy npKBy. 143 nPBH CyCPET CA Ľ(HMEPKOM Tdhhh: 3npaBo! Ja caM Tdhhh. JejieHa: 3npaBO, Tdhhh! Ja ce 30BeM JejieHa. ,ĽI,paro mh je. Tdhhh: TaKobe. JejieHa: KaKO ch? Kaxo ch nyTOBana? JJ,a jih ch yMopHa? Tdhhh: IIa, Mano. Bnuie caM rjianHa, Hero yMopHa. JejieHa: E, cynep! MaMa mh je nocjiajia mrry ca cnpoM. Mo^em na ce nocjiy^cHui. Tdhhh: O, XBana. JejieHa: npnjaTHO, Tdhhh. Tdhhh: Xßajia. (Mano KacHHJe) JejieHa: Oflaxjie ch? Tdhhh: H3 JyxHe Kopeje, H3 Ceyjia. A th? JejieHa: Ja caM H3 Hnuia. KaxaB je Ceyji? Tdhhh: Bcjihk je h yBeic je ryscBa, ajiH 3aHHMjtHB je h rpeöa ra bhacth. Tdhhh: He, He. MopaM jom nyHO na vmhm. Xßajia. JejieHa: Th CTyflHpani cpncKH? Tdhhh: He, y Kopejn caM Ha oajucaHOJioniKHM cTymrjaMa. MeHe noceÖHO HHTepecyje HCTopnja JyrocjiaBHJe. A uiTa th CTyjxHpaui? JejieHa: HcTopnjy cpncKe kh>hjk6bhocth. Cjiejiehe HejieJBe HMaMO npejjaBaite H3 HCTopnje cpncKe KyjiType. Ako xejiHm, MOxeMO OTHhn 3ajeflHO. Tdhhh: O, xBana. JejieHa: Kajia ce Bpahaiu y Kopejy? Tdhhh: Y AeiieMÖpy, ariH mo>Kjia hy ycneTH m npojjyxHM cboj öopaßaK y JyrocjiaBHJH. Jörn yBex HHcaM pe3epBHcajia KapTy 3a aBHOH. JejieHa: Y CBaKOM cjiynajy, HMaMO cacBHM aobojbho BpeMeHa fla ce Aoôpo yno3HaMO. 23. * OjjroBopHTe Ha 11 m a u.a. 1. HMaTe jih HHMepa/iiHMepKy? j\a jih ce no6po cjiaaceTe? 2. JTa jih CTe HeKana xíhbcjih y CTyjjeHTCKOM noMy? 3. JTa jih BaM ce cBHba TaxaB HanHH >KHBOTa? 4. JJ,a jih ÔHCTe BOJieJiH na Bani mrMep/uHMepKa 6yne Heica no3HaTa jihhhoct? 145 O/t npoHHTaJTe HHTepBJy h ypa^HTe 3ajaTKc 25. h 26. HHTEPBJy - TiaťKaihe ca nony. inpim \i rjiyivmeivi Bojhhom Ti c t k o b h li e m MOJHX nET MMHYTA JOIU HHJE JJOHIJIO tberoBHM yjioraMa oflyiueBjtaBajy ce JbyÔHTCJBH n030pHIIIHe yMeTHOCTH, 3a H.HM THHejijepKe y3AHiuy, rtcra KpHTHnapn xBajie... Ko je BoJHH TieTKOBHh, npoqbecHOHajiHo h npHBaTHO, noKymajiH cmo na ca3Ha\io 3a Bac. HOBHHAP: ITocnoAHHe TiCTKOBHhy, na jih MO>KeTe Aa HaM orrauieTe jejraH yoonnajeHH AaH y BauieM JKHBOTy? BOJHH: HapaBHO. HMaM npo6e CBaKH naH. ripoöe noHHH>y oko 10 caTH npe nogHe, a 3aBpuiaBajy ce n,o 14 nacoBa. BOJHH: riocjie CBaKe npoôe MopaM Aa ce HCTyuiHpaM, na TeK OHAa hacm Ha pynaK. rio3opHUiHe npeACTaBe noHHity oko 19:30 nacOBa, uito 3Ha4ii na HaJKacfrfrje y 18:30 MopaM Aa 6yAeM y no3opnniTy. TaMO ocTajeM AO 22 huh 23 naca. H TaKo CBaKH AaH. HOBHHAP: JJa jih je OBaj nocao HaiiopaH? BOJHH: riocao je BeoMa HanopaH, ariH ra BOJiHM h HHuiTa Apyro Hc 6hx Morao Aa p a ahm. Ja, y CTBapn, He 3HaM HHJeAHor rjiyMiia kojh He bojih OBaj nocao. HOBHHAP: Pennre mh, BoJHHe, KaKO CTe nonejiH? BOJHH: ÍTpBO caM hcbso y xopy y KpymeBuy. Ca ocaM roAHHa HMao caM npBy npencTaBy. Hrpao caM h y aMaTepcKOM no3opH_iTy. Ja HHcaM xcejreo Aa 6ya,eM rjiyMan, Hero pyKOMeTani. MebyTHM, nocjie hckhx noBpeAa Mopao caM na onepaHHJy h, eTO, ynncao caM ce Ha AKaneMHJy. 3aoKpyaíHTe Tanan o/jroBop. Ilpoöe noHHH>y: PynaKJe: nocao je: a. oko 9 cara a. npe npeACTaBe a. jiaK 6. oko IOhjih 11 čara 6. 3a BpeMe npeACTaBe 6. HanopaH b. oko 12 caTH b. nocjie npeACTaBe b. TeacaK 3a rjivMHe je nocao nnaK a. Jien 6. cHMnaTHnaH b. rjiyn 0 26. *■ -.pr OflpeAHTe Aa jih je Tßp>iB>a Ta«ma hjih iitra'iiia. BoJHH je npBO neßao y poK rpynn. üaühho npBy npeACTaßy nrpao je ca 8 roAHHa. manno iKejieo je Aa nocraHe rJpyAÔajiep. manno Hrpao je y aMaTepcKOM no3opHuiTy. UXanno neiuaHHO HeiÜÜHHO HeíäaHHO HeCäauHO 146 27. * ITpov/rräjre crti/ľh/f re a c r /f kmajj i sa vr/c rav/re o/frosope. ---_--\ JIuHua Kíipiua Bo juna HeiuKoeuha Por;eH caM y KpynieBiry 22. aBrycTa 1971. roníme, rne caM 3aBpuiH0 ocHOBHy h cpejm>y uiKOJiy. 4>aKyjiTeT npaMCKHX yMeTHOCTH ynncao caM y Beorpany 1990. roníme. HnaH caM JyrocnoBeHCKor npaMCKor no3opHmTa on 1994. ronHHe. 5Khbhm y Beorpany ca ou,eM, Maj kom h öpaTOM. HHKan HeMaM Marte on nsaneceT npencTaBa Mecemm Hrpao caM y cenaM-ocaM cpHJiMOBa, ajiH Me uinpa nyöJiHKa 3Ha no cepnjn Ylopodunno Gnazo. BonnM na MHTaM pycKe KJiacnKe, a y cnoôonHO BpeMe nneM Ha miHBaibe hjih ca neßoJKOM h npyniTBOM onJia3HM Ha JlyHaB, rne nieTaMO nnn cenHMO Ha cnnaBOBHMa. 1) BoJHH je no 3aHHMan.y: a) pejKHcep 6) rnyMan b) neKap r) apxHTeKTa 2) OcHOBHy iHKOJiy 3aBpuiHO je: a) y Beorpany 6) y KpajteBy b) y KpyuieBuy r) y KparyjeBiry 3) HnaH je: a) HaponHor no3opnmTa 6) JyrocnoBeHCKor npaMCKor no3opHmTa b) CpncKor HaponHor no30pHHiTa 4) >Khbh y Beorpany ca: a) orieM, Maj kom h cecTpoM 6) ou,eM h Maj KOM b) oiieM, Maj KOM h ÖpaTOM r) obojkom vi 0 28. + OaroBopHTe na mnaii-a. a) n o Kojoj cepnJH ra uinpa nyöJiHKa 3Ha? 6) Y KonHKO (pnnMOBa je nrpao? b) IIÍTa Bonn na HHTa? r) IIÍTa BoJHH Bonn na pann y cnoöonHO BpeMe? 147 Sg. m(-e/-u/=N) f(-o/-e/=N) n=N rocnoflHHe fleBOJKO JVlHJioine rocno^o BOJHHHe nporpecopHire MJiaflnhy HaTama MapKo/TlaBJíe Pl. =N =N =N BoKaTHB je y TeKCTy yBeK H3ABOJeH 3ape30M. Kofl npHjj,eBa je oďjihk BOKaTHBa yBex jenHaic HOMHHaTHBy. 29. V 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 30.^ noiiyniiTe npajiiHHc. rocno,qnHe TieTKOBMtiy, na jim Moweie aa HaM onwweTe jekaní yoĎMHajeHM jxan y BaweM >KHBOTy? PeunTe mm, BoJMHe, «aKO cie none/iM? HaTauja, mojimm Bac, otbopmtg BpaTa. rocno1)0 neTpoBiiti, rn/icTe mm ziann panyH. Jla>KrbMBMue ježina! boJhnk g ©©jjcm© Apyr: Apyxe ©mm] § m® (rocnoba ToflOpOBHh), hhctc mh BpaTHJiH KHino6paH. (rocnoAHH rionoBHh), 6hjio mh je 3an;oBOJfcCTBO. _(Mapnja), BpaTH ce! _(MhJIOLU), OCTaBH to! _(JIparaH), jj,a jih ch jxanac 6ho Ha nocjiy? (cpue), BpaTH ce hito npe! _(CBeTJiaHa), BpaTH mh Moje KBbHre. _(CnaBKo), yl)H. _(Toopije), Benepa je Ha erojiy. _(MJiaflHh), HeMOJTe ce HepBHpaTH. Ja caM KpHB. (jjeiia), H3Jia3HTe H3 Bone! _(BOJHHK), MHpHOÍ _(jienoTHua)! (apyr) mojí _(nouiTOBaHH HHTajiaii)! 3anaMTHxe!!! MHJiaH nerpoBHh, on ManaHa IleTpoBHha, MimaHy rieTpoBHhy... JejieHa IleTpOBHh, on Je.ieHe IleTpOBHh, JejieHH IleTpoBHh... yniiuniTC ojrroBapajyhn of>. iiik boku i nua. npocpecopHiia_ Apyrapniia_ nponajiHua_ CBařjajinua_ jia>KJt>HBHHa BapajiHii,a_ HacTaBHHii,a _ ceerpnija_ (jiparH mojh), Tpeóajio 6h j\a ce no3npaBHMO. (noiHTOBaH KOJiera, pl.), noSpo Bene. (flpara Moja KOJierHHHua), obo yonniTe HHje jj;o6po. (nouiTOBaHH nporpecop), 6hjio mh je 3a/JOBOJbCTBO. (íipara Aeu,a), Jieno ce npoBeAHTe. flopa : flopo Mcnflopa : Mcwflopa Jena : Jeno Je/ieHa : JeneHa 148 Da li je cena slave preskupa? Veliki povratak večnog Bouvija Več tri decenije na muzičkoj sceni genijalni pedesetpetogodišnji Dejvid Bouvi (David Bowie) ne prestaje da iznenaduje revolucionarnom muzikom i novim imidžem. Posle duže pauze u leto 2002. godine izdao je album Heathen. Na pozomicu je stigao u elegantnom tamnom odelu. Imao je urednu kratku kosu te je publiku ostavio bez reči. Šta se desilo? Bouvi je konačno poslušao svoje prijatelje dizajnere i prestao da nosi omiljene majice iz dana prvih uspeha... Bio je to početak sedamdesetih kada je u čizmama i sa gusarskim povezom preko oka skakao pozornicom i pevao. Menjao je boju kose, rrizuru, šminku... Tako je dočekao kraj osamdesetih. To je vřeme kada se pojavio album Let's dance. Posle toga upoznao je manekenku Iman, s kojom ima čerku Leksi. Ona je i bila podsticaj da se Bouvi vrati publici sa kvalitetnim ljubavnim albumom. Zaokružite tačan odgovor i odgovorite na pitanja. 1. Koliko dugo je Dejvid Bouvi na muzičkoj sceni? a. 30 godina b. 2 dana 2. Kako se zove jedan od njegovih albuma? a. Let's go b. Hajde da se volimo c. 3 meseca c. Let's dance 3. Šta je nosio kada je izašao na pozornicu? a. kupači kostim b. bundu 4. Šta je rádio sedamdesetih godina na pozornici? a. svirao je b. glumio je 5. Kada se pojavio album Let's dance? a. početkom devedesetih b. krajem osamdesetih 6. Šta je njegova lepša polovina po zanimanju? a. spremačica b. garderoberka 7. Šta mislite da lije Bouvi bio sujeveran pa je zato nosio majice iz dana prvih uspeha? 8. Da li ste Vi sujeverni? Navedite neki primer sujeverja u Vašoj zemlji. Znáte li šta znáči fraza preko trnja do zvezda? Šta mislite da li je to tačno? Šta mislite o životu slavnih ljudi? Da li oni preskupo plačaju cenu slavě? Da li ste nekada maštali o tome da budete slavni? Da li je važno za slavné ličnosti da prate modu? Da li Vi pratite modu? c. odělo c. skakao je pozornicom i pevao c. pre dve nedelje c. manekenka 149 Recite koji su od ponudenih detalja za Vas moderní, a koji nisu. 1. cma jakna, crne farmerice, 8. dugi nokti crne patike i crna majica 9. jaka šminka 2. bedževi 10. pastelne boje 3. marame oko vrata 11. prirodni materijali 4. čarape sa romboidima 12. mini-val 5. čizme kaubojke 13. prameni 6. film „Dirty dancing" 14. etno zvuk 7. nesredena kosa 15. mrežaste čarape Pročitajte navedenu rečenicu i příměre ispod nje, a onda popunite praznine kao u příměru. Več tri decenije na muzičkoj sceni genijalni pedesetpetogodišnji Dejvid Bouvi (David Bowie) ne prestaje da iznenaduje revolucionarnom muzikom i novim imidžem dva dvogodišnji, -a, -e jedanaest jedanaestogodišnji, -a, -e tri trogodišnji, -a, -e dvadeset dvadesetogodišnji, -a, -e četiri četvorogodišnji, -a, -e dvadeset dva dvadesetdvogodišnji, -a, -e pet petogodišnji, -a, -e sto stogodišnji, -a, -e šest šestogodišnji, -a, -e sedám sedmogodišnji, -a, -e osam osmogodišnji, -a, -e devět devetogodišnji, -a, -e deset desetogodišnji, -a, -e Npr. Njegova (5 godina) karijera bila je puna uspeha. Njegova petogodišnja karijera bila je puna uspeha. 1. On ima (2 godine) čerku Lexi. 2. Njegova (3 godine) čerka Ksenija veoma je lepa. 3. Osnovne škole biče (9 godina), a srednje (3 godine). 4. Videla sam (100 godina) drvo. 5. Moja (75 godina) bákaje veoma bolesna. 6. On ima četrdeset tri godine, a zaljubio se u_(17 godina) de voj ku. 7. U_(10 godina) ratu bilo je mnogo žrtava. Ono što sanjamo da čujemo... Kčerka: Mama, sedi, ja ču obrisati prašinu. Policajac: Vozili ste samo šezdeset na sat? Sigurno se naš radar pokvario. Svekrva: Drago dete, ti si savršena kuvarica. Automehaničar: Ovo je obična sitnica. Uradiču to za pet minutá. Muž: Opet grašak, srce? Božanstveno! Dvogodišnji sin: Da, da, da! Evo još jedné interesantně pričice... Bračnom paru koji je želeo da kupi polován automobil svideo se jedan sportski model. Prodavač im je rekao: „Ovaj auto pripadao je jednoj staroj dami. Vozila ga je samo pet puta i u njemu prešla 1600 kilometara." Kupci su mislili daje priča převise lepa da bi bila istinita. Zbog toga su otišli do staré gospode. „Prodavač vam je rekao istinu", řekla im je stará dama. „Imam šezdeset sedám godina. Automobil sam vozila samo pet puta. To su bile trke na stázi od 320 km. Dva puta sam na cilj stigla druga, dva puta treca, a u poslednjoj trci sigurno bih pobedila, ali je eksplodirao motor!" Odgovorite na pitanja. Kome se svideo sportski model automobila? Koliko je puta stará gospoda vozila taj automobil? Koliko je kilometara prešla u njemu? Koliko stará gospoda ima godina? Koliko je staza na trkama na kojima je baka vozila bila duga? Da lije stará gospoda pobedila u poslednjoj trci? Da li se Vama nekada desilo nešto neobično? Da li pamtite neki sličan dogadaj? s I 5. + Šta mislite da li postoji razlika u značenju sledečih rečenica? DO, KOD + G Otišli su do staré gospode. Otišli su kod staré gospode. I ■ Pokúšajte da objasnite i razlike u značenju u narednim rečenicama. 1. Idem u apoteku. Idem do apoteke. 2. Idem kod májke. Idem do májke. 3. Idem do bioskopa. Idem u bioskop. '¥ Popunite praznine. 1. Idem do_(najbliža pošta) 2. Idem kod_(prijatelj, pl.). 3. Idem do_(fakultet). 4. Idem kod_(roditelj, pl.) na ručak. 5. Idem samo do_(prodavnica) i odmah se vračam. 6. Idem u_(banka). 7. Idem kod_(jedna interesantna devojka) na večeru. 151 Povežite pitanja i odgovore. Pitanja: A. Naša čerka Marija treba da zavŕši srednju školu ove jeseni. Ona bi želela da radi u aviokompaniji kao stjuardesa. Medutim, muž i ja ne možemo da prihvatimo takvu ideju. Mi se plašimo da se njoj nešto može desiti, jer ima problema sa zdravljem. Kada pokušamo da joj objasnimo da to nije za nju, ona odmah počinje da se svada. Muž i ja mislimo daje za nju bolje da upiše fakultet. Kako daje ubedimo? (Dragana, Beograd) B. Želela bih da sašijem suknju od lana, ali ne znam kako. Môžete li da mi pomognete? (Ana, Niš) C. Môžete li da mi kážete koje su prirodne boje najbolje za kosu? (Violeta, Leskovac) D. Nedávno sam počela da radim u jednoj prodavnici. Posla ima mnogo, ali mi to ne smeta. Ono što mi smetaje to što su mušterije ponekad veoma neprijatne i netolerantné. Cesto se i žale. Da li mušterija sme da vreda zaposlene? (Tanja, Kragujevac) Odgovori: 1. Razumemo Vas. Ko želi dobru uslugu, treba da pokaže minimum lepog ponašanja. Medutim, Vi morate ostati ljubazni i nasmejani, jer osmeh cesto bolje rešava probléme nego bilo koje objašnjenje. 2. Lan je materijal koji je lak za šivenje. Budite strpljivi i precízni i nečete imati problema. 3. Najbolja je kana. 4. San koji Vaša čerka ima verovatno je prolazna stvar. Ona je mlada, želi slobodu, putovanja... To ne znači da želi da radi kao stjuardesa do kraja života. Pustite je da sama odlúči. Zamislite sledeče situacije, a zatim podelíte uloge i sastavite odgovarajuče dijaloge. Vi ste veoma poznat lekár i kod Vas stalno dolaze pacijenti sa najrazličitijim problemima. Pokúšajte da svákom od njih date dobar savet. Vi ste profesorka francuskog jezika kojoj se iznenada ukázala prilika da ode na usavršavanje u Francusku na godinu dana. Medutim, imate porodicu i malo dete pa niste sigurni da li je ponuda stigla u pravo vreme. Potražite savet od prijatelja, supruga, roditelja, pa i od deteta. 152 GÜMM ©g] CS i Kupujem kuču u Beogradu. Tel. 021/332-345 Mob. 064/23-87-744 Kúpite auto-delove po najpovoljnijim cenama. Ul. Slobodana Jovanovica 18 Novi Sad Tel. 021/494-723 Školi stranih jezika hitno je potreban profesor francuskog. Tel. 021/334-567 Želite da naučíte engleski? Našli ste pravo rešenje!!! Škola stranih jezika Anglia. Železnička 22, Novi Sad Tel. 021/45-345 Dve studentkinje književnosti traže dvosoban stan u Novom Sadu. Tel. 064/19-87-476 Zvati posle 17 h. TT Jl Kupujem polovne automobile. Tel. 021/345-375 Kupujem polován nameštaj. Tel. 023/560-476 Zvati posle 17 h. Prodajem vikendicu u Rakovcu. Tel. 011/478-532 Najbolji auto-servis u gradu. Dodite i uveríte se! Ul. Miše Dimitrijeviča 17 Tel. 021/62-822 Izdajem dvosoban stan na Limanu 11. Tel. 021/478-532 Mob. 063/81-57-987 Profesor u srednjoj školi daje privátne časové iz matematike i fizike. Tel. 021/332-375 Kúpite novu kuhinju za samo 15000 dinára! Preduzeče za izradu nameštaj a „Petrovič". Bul. despota Stefana 34, N. Sad Tel. 021/362-566 Radno vreme: 7:00 - 20:00 a. Podvucite rečenice u kojima se pojavljuje imperativ. b. Popunite prazna mesta odgovarajucim brojem telefona ili ulicom. 1. Ako želim da naučím engleski, pozvaču 2. Ako želim da iznajmim stan, pozvaču_ 3. Ako želim da se zaposlim kao profesor francuskog jezika, pozvaču 4. Ako želim da prodam kuču u Beogradu, pozvaču_ 5. Ako želim da izdam stan, pozvaču_. 6. Ako želim da prodam starí orman i krevet, pozvaču_ 7. Ako želim da kúpim novu kuhinju, pozvaču_ ili ču otiči u 8. Ako želim da usavršim znanje iz fizike, pozvaču 9. Ako želim da kúpim nov volán, pozvaču_ ili ču otiči u i kupiti ga tamo. 10. Ako želim da prodam starí mercedes, pozvaču 11. Ako želim da popravím auto, prvo ču pozvati _ a onda ču otiči u 12. Ako želim da kúpim vikendicu, pozvaču i tamo ga popraviti. 153 9. # Dovŕšite rečenice. 'p Ako ustanem rano, Ako budeš dobra, Ako odeš u prodavnicu, Ako položíš ispit u junu, Ako mi kážeš gde si bio, Ako vidiš Milu,_ Dobičeš knjigu ako Kupi mleko ako_ Reci joj da se ne brine ako lei čemo na odmor ako_ Kupiču ti čokoládu ako_ JOŠ MALO GRAMATIKE ZA KRAJ. 1. Stavíte imenice u odgovarajuci padež. Pokazala sam_(fotografy a, pl.) Kupila sam_ (prijateljica). (knjiga) (Luka) i (Milica). Milan i Nataša idu u _ Ana žel i da putuje na Sutra putujem u_ Sutra idem u_ Maj a ne voli_ Kupujem_ (prodavnica) da kupe (planina). (hieb). (Beograd). (škola). (mleko), ona voli da pije (poklon, pl.) Sutra idemo u_ Dugo srno razgovarali o Marko čita_ U (picerija) na (drugarica). __(večera). (kafa i čaj). (knjiga) koju smo svi procitali. (knjiga). Pozajmila sam_ Jutros sam bila na (subota) idemo kod kumova na _(knjiga)_ (sláva). (koleginica). (krompir) i (pijaca) i kupila sam _ _(jaje, pl.). (jabuka, pl.), U (nedelja) idemo kod roditelja na (ručak). 2. Stavíte prideve i imenice u odgovarajuci padež. Kupila sam_(plava suknja) i _ Maja je procitala_ Juče sam upoznala_ Kupili su stan u_ Razgovarali su o_ (nova pivnica). Nikada nije izneverio Kupio sam poklon za (šaren džemper). _ (zanimljiva knjiga). _ (neobičan čovek). (nova zgrada). _ (zgodna devojka) koju su sreli u (lepa devojka). _(najbolja drugarica). 154 Brine se za_ Oni cesto razgovaraju o Svida mi se_ On živi u_ Srela sam_ Dobila sam_ semestra. Oni su kupili_ Mája je skuvala_ Sonja voli da sluša_ Jelena živi u (siromašno dete, pl.). _(interesantná terna, pl.). (stari stan). (široká ulica), (nov kolega). _(zanimljiva knjiga, pl.) koje móram da pročitam do kraja Šaška i Miloš žive u_ Ivana drži časové srpskog jezika Volim da jedem_ (udobna fotelja, pl.). _ (ukusan ručak). _(strana muzika). _(mali i miran grad). _(nov stan). (pileča supa), (stráni student, pl.). _(žuta paprika) i Volim da jedem (crvena jabuka, pl.). _(govede meso) i (kupus salata). 3. Stavíte odgovarajuči oblik zamenice (enklitiku ili puni oblik). a)_(on) je Marija dosadila i odlučio je da_(ona) više ne vida. b) PoVjubio_(ona) je na ulici. c) Rekli su_(mi) sve najbolje o tebi. d)_(ja) se svideo film Munje, a_(oni) nije. e) Da li ste se naljutili na_(ja) zato što_(vi) nisam pozvala na rodendan? f) Vratio sam_(ti) tu knjigu pre neki dan. 4. Zaokružite pravilno napísane rečenice. a) Mu sam poklonila ploču. a) On je se vratio sa mora. b) Poklonila sam mu ploču. b) On se je vratio sa mora. c) Poklonila mu sam ploču. c) On se vratio sa mora. a) Ja sam ih mu dala. a) Nisam ga videla. b) Ja sam mu ih dala. b) Ga nisam videla. c) Ja mu ih sam dala. c) Videla nisam ga. 5. Na prazna mesta upišite odgovarajuči oblik lične zamenice. a) Šetam sa_(ti). d) Moji roditelji su ponosni na_(ja). b) Pričali srno puno o_(Vi). e) Pozajmila sam_(ona) puno novca. c) On živi blizu_(mi). f) Sreli smo_(oni) sinoč u pabu. 6. Upotrebíte prisvojne/pokazne zamenice i imenice u odgovarajučem padežu. a) Saznala sam to od_(tvoja májka). b) Upoznala sam se sa_(taj čovek). c) Živeli smo dugo u_(njihova kuča). d) Da li si videla_(onaj čovek)? e) Petroviči su se brinuli o_(naš stan) dok smo bili na moru. f) Da li si vec razgovarala sa_(ova žena)? 155 Novi Sad Novi Sad istoričari ubrajaju u mlade gradove, jer je osnovan pre 300 godina, tačnije 1694. godine. Medutim, prva arheološka nalazišta otkrivaju tragove naseobina, starih više od 5000 godina. Dvanaest vojnika sa službom u Petrovaradinskoj tvrdavi i oko dvadeset pekára, mesara i drugih zanatlija, bili su prvi stanovnici ovog naselja. Naime, od 1694. godine počelo je da raste naselje civila (Srba, Nemaca, Jevreja, Grka, Madara...) koje u to vreme nazivaju Predgraďe Petrovaradina ili Racka Varoš Prekodunavska. Ovo malo naselje imalo je vec 1720, uz zemunice, i prvu kuču na sprat! Godine 1731. u Šancu se otvára škola, a prema mapi iz 1745. naselje vec" ima kontúre današnjeg grada. Ubrzo pošle toga, naši preci, valjani trgovci i zanatlije, uplačuju 8G.GG0 forírTťr tí sreoru" ŕ kapoju samostatiwst i stoixxiu stvg grada. Prvog februára godine 1748. carica Marija Terezija donosi odluku da grad postane slobodná kraljevska varoš i daje joj ime: latinskí -Neoplanta, madarski - Új-vidégh, nemački - Ney-Satz, srpski - Novi Sad Od 1748. do kraja XVIII veka povečava se broj stanovnika, umnožavaju se imanja, deca se školuju. Sedamdesetih godina grad ima svoju svilaru, pivaru, mlin za preradu duvana, a krajem stoleča postaje najjači ekonomski centar na jugu Ugarske... A danas... Danas je Novi Sad grad taman po meri čoveka. Ni prevelik ni premalen, ni prebrz ni prespor, ni previše intiman ni bolesno otuden. Dakle, taman. Novi Sad ima Dunav. Uz Dunav je nasledio Petrovaradinsku tvrdavu, zatim Štrand - rečnú plažu i mnogobrojna izletišta na Fruškoj gori. Grad je odnegovao i najstarije nacionálne institucije: Maticu srpsku i Srpsko narodno pozorište. Izreka kaže da je u Novom Sadu, zbog tradicionalnog gostoprimstva, nadaleko čuvenog gurmanluka, obilja hrane, dobrog vina, muzike i mnogih restorana - najteže biti gost. Dobro nam došli i verujte da ste ovde, u srvari, svi kod svoje kuce! 156 IMENICE MUŠKOG RODA Sg. PI. N -0 covek-0 intervju-0 -o Mark-o -e Dord-e -a tai-a -i prozor-i intervju-i -e G -a čovek-a intervju-a -a Mark-a Dord-a -e -a prozor-a intervju-a -a tatf-a D -u čovek-u intervju-u -u Mark-u Dord-u -i tař-í -ima prozor-ima intervju-ima -ama tat-ama A A=G čoveka A=N intervju A=G Marka Dorda -u tař-w -e prozor-e intervju-e A=N tote V -e/-u čoveč-e mladič-u V=N Marko Dorde V=N tata V=N prozori V=N te/e I -om čovek-om -em mladič-em -om intervju-om -om Mark-om -em Dord-em -om tat-om -ima prozor-ima intervju-ima -ama tat-ama L -u čovek-u intervju-u -u Mark-u Dord-u -i tař-i -ima prozor-ima intervju-ima -ama tat-ama IMENICE ŽENSKOG RODA sg. PL N -a devojk-a -0 stvar-0 -e devojk-e -i stvar-i G -e devojk-e -i stvar-i -a devojak-a -i stvar-i D -i devojc-i -i stvar-i -ama devojk-ama -ima stvar-ima A -u devojk-u A=N stvar-0 A=N devojk-e A=N stvar-i V -o devojk-o -i stvar-i V=N devojk-e V=N stvar-i I -om devojk-om -i stvar-i -ju stvar-ju -ama devojk-ama -ima stvar-ima L -i devojc-i -i stvar-i -ama devojk-ama -ima stvar-ima IMENICE SREDNJEG RODA Sg. PL N -o se/-o -e polj-e -a se/-a polj-a G -a seZ-a -a polj-a -a se/-<3 polj-a D -u -u polj-u -ima sel-ima polj-ima A A=N se/o A=N /?o//e A=N se/a /?o//íz V V=N se/o V=N /?o//e V=N ^e/a /^oZ/a I -om sel-om -em polj-em -ima sel-ima polj-ima L -u se/-w -u polj-u -ima sel-ima polj-ima 157 mi mm® Sg. prvo lice drugo lice trece lice m f n N JA TI ON ONA ONO G mess tebe njega (ga) nje Qe) njega (ga) D meni (mi) tebi (ti) njemu (mu) njoj (joj) njemu (mu) A mene (me) tebe (te) njega (ga) nju (je, ju) njega (ga) V - ti - — — I mnom tobom njim njom mim L meni tebi njemu njoj njemu Pl. prvo lice drugo lice trece lice m f n N MI VI ONI ONE ONA G nas vas njih (ih) njih (ih) njih (ih) D nama (nam j vama (vam) njtma(itn) njima (im) njima (im) A nas vas njih (ih) njih (ih) njih (ih) V — vi — - - I nama vama njima njima njima L nama vama njima njima njima" l Sg. m f n N lep(i) vaš (dečak) lepa, vaša (devojčica) lepo (selo), vaše (dete) G lepog / vašeg (dečaka) lepe, vaše (devojčice) lepog (sela), vašeg (deteta) D=L lepom / vašem (dečaku) lepoj, vašoj (devojčici) lepom (selu), vašem (detetu) A lepog / vašeg (dečaka) velik(i) vaš (prozor) lepu, vašu (devojčicu) lepo (selo), vaše (dete) V=N lepi(dečače) lepa, vaša (devojčice) lepo (selo), vaše (dete) I lepim / vašim (dečakom) lepom, vašom (devojčicom) lepim (selom), vašim (detetom) L lepom / vašem (dečaku) lepoj, vašoj (devojčici) lepom (selu), vašem (detetu) Pl. m f n N lepi, vaši (dečaci) lepe, vaše (devojčice) lepa, vaša (sela) G lepih / vaših (dečaka) lepih, vaših (devojčica) lepih, vaših (sela) D=I=L lepim / vašim (dečacima) lepim, vašim (devojčicama) lepim, vašim (selima) A lepe / vaše (dečake) staré / vaše (prozore) lepe, vaše (devojčice) lepa, vaša (sela) V=N lepi (dečaci) lepe, vaše (devojčice) lepa (sela) I lepim / vašim (dečacima) lepim, vašim (devojčicama) lepim, vašim (selima) L lepim / vašim (dečacima) lepim, vašim (devoičicama) lepim, vašim (selima) 34 PREZENT prezentska osnova + nástavci za prezent 1. -m 1. -mo w sg. prezenta -V 1.4 1. -Ve (jede, pije, kuva...) 3. -0 3. -u/-ju/-e 1. JESTI jedem (0/e) 2. ORATI orem (a/e) 3. BRINUTI brinem (nu / ne) 4. a. PUTOVATI putujem (ova / uje) 3.1. pl. -u b. PITI pijem (0/je) 5. PIS ATI pišem (a/'e) 6. a. KUVATI kuvam (a/a) b. UMETI umem (e/e) 3.1. pl. -ju 7. a. RADITI radim (i/i) b. ŽIVETI živim (e/i) 3.1. pl. -e 8. TRČ ATI trčim (a/i) é~ PISATI / PIŠEM S/Š KAZATÍ / KÁŽEM Z/Ž SKAKATI / SKÁČEM K/Č LAGATI / LAŽEM G/Ž KRETATI / KREČEM T/Č PERFEKA1 enklitički oblik prezenta pomočnog glagola JESAM + Sg. 1. ja sam 2. ti si 3. on je ona je ono je Pl. 1. mi smo 2. vi ste 3. oni su one su ona su radni glagolski pridev infinitivna osnova + nástavci: Sg- m. r. -o ž. r. -la sr. r. -lo Pl. -li -le -la Npr. priča^t*""-* priča-o, la, lo priča-li, le, la Npr. perfekat glagola pričati Sg. Pl. 1. j a sam pričao 1. mi smo pričali 2. ti si pričao 2. vi ste pričali 3. on je pričao 3. oni su pričali ona je pričala one su pričale ono je pričalo ona su pričala Glagoli kretanja iči —» išao sam doči -» došao sam otiči —> otisao sam uči -> úsao sam izači —> izašao sam preči —» prešao sam poči —»pošao sam FUTUR i enkíitički obíik prezenta + INFINITIV pomočnog glagola HTETI I Sg. Pl. 1 • ja ču 1. mi cemo 2. ti ceš 2. vi četě 3. on, ona, ono ce 3. oni, one, ona če Npr. pevati —»ja ču pevati reci -> ja ču řeči II infínitivna osnova + nástavci Sg. Pl. 1 cu l.-čemo 2. -ceš 2. -cete Npr. pnca-ti -> priča 3 če 3 Npr. pričati -> pričaču reci rčétcu reci ču IMPERATIV osnova za gradenje + nástavci za imperativ imperativa (3.1. pl. prezenta bez nástavka) I I Sg. Pl. a) PIŠ-U + 1 - 1.-1MO RAD-E 2. -I 2. -ITE 3 NEKA +PREZENT Npr. pisati -» (ti) piši; raditi -> (ti) radi; peci -> fíř/) seči -» (fa) seci; reči -> fífip r^ci Sg. Pl. b) ČTTA-JU + 1 - 1 -JMO 2. J 2. -JTE 3 NEKA +PREZENT Npr. čitati (ti) čitaj POTENCIJAL aorist pomočnog glagola BITI + radni glagolski pridev Sg- 1.ja bih 2- ti bi infinitivna osnova + -o, -la, -lo; -li, -le, -la 3. on, ona, ono bi Npr peVa-ti -> peva-o peva-la Pl- peva-lo 1. mibismo peva-li 2. vi biste peva-le 3. oni, one, ona bi peva-la Npr. pevati -> ja bih pevao 162 ZNAČENJA PADEŽA - NOMINATIV L Nominativ subjekta ^Košta štuáira mátemáňku. Fakultet se nalazi u centru grada. 2. Nominativ u funkciji leksičkog jezgra predikata a) Cop. + 0 + N Isidora ie prefosorica. Peda je visok i mršav. GENITIV 1. Genitiv subjekta a) Vimati + 0 + G b) Det.Quant + G U našoi prodavnici uvek ima hleba. Došlo ie malo studenata na čas. Uponedeljak su bila samo tri studenta na času. 2. Genitiv objekta a) 0 + G b) Deí.Quant + G c) [Det. impl.] + G Sečam se tog radosnog dogadaia. Popiču času vina. Poješču tri koláča. Piiem mnogo vode. Jela bih [malo. punol koláča. Pila bih [malo, punoj soka. 3. Genitiv prostora a) Prep, (ispred, iza, izmedu, ispod, iznad, pored, oko) + G b) Prep, (usred, nasred, posred, kod) + G c) Prep, (od, iz, sa) + G d) Prep, (do) + G e) Prep, (preko) + G Sto se nalazi pored kreveta. Stolice su oko stola. Iznad stola su slike. Ispod stola nalazi se tepih. Nasred sobe nalazi se velikí sto. Večeras ču ostati kod kuče. Otišao ie od kuče. Juče smo se vrátili iz Italiie. Jovan se vratio sa mora. Idite do one zgrade, a zatim skrenite desno. Idite pravo preko trga, zatim skrenite levo i videčete poštu na kraju te ulice. 163 4. Genitiv vremena a) Det. (tajjedan) + G b) Prep, (pre, posle, oko) + G c) Prep, (do) + G d) Prep, (od) + G e) Det. (svaki) + G Tog dana me je bolela glava. Upoznala sam ga jedno g jutra na pijaci. Pijem kafu pre doručka. Doči ču kod tebe J J?/2?/eČtfSa. ľ/de/a sa/n Js/doru oko Nove godine. U Novom Sadu ču biti do juna. U Novom Sadu sam od septembra. Svakog leta idemo na more. 5. Kvalifikativni genitiv a) Prep, (od, bez) + G b) Det. (Adj.) + G Najviše volim sok od iagode. Pijem kafu bez šečera. Svida mi se ona devojka plavé kose. Kúpila sam novu maficu dugih rukáva. 6. Posesivni genitiv a) Det. (Adj.) + G Ovo je kuča Majine sestre. Ovo je kaput Petra Jovanoviča. 7. Genitiv uzroka a) Prep, (od, iz, zbog) + G Umirem od gladi. Uradila je to iz liubavi. Nisám išla u bioskop zbog kiše. DATIV j. i/aii( Hanit. ■ •v ./.*- .-JJ i. ; n b í