gramatika PREZENT G L AGO L A NA -jet glagol žel jeti ja želím ti želíš on, ona, ono želi Želim li ja? Ja ne želim. mi zelimo vi/Vi želite oni, one, ona žele Ja želim kaput i haljinu. Dopunite rečenice glagolima: Želitn nove cipele. (željeti, ya) Ti rit is Josipa. (vidjeti) Mi (željeti) lijepo vrijeme. Oni (štedjeti) novac. Oni (željeti) novi posao. Ona (voljeti) muža. Ti (željeti) lijepu djevojku. On (voljeti) pivo. (željeti, Vi) li kavu ili čaj? Ti (vidjeti) problem. One (željeti) modernu odječu. Vi (letjeti) u Ameriku. (željeti, ja) biti bogat. Ja (voljeti) cvijece. Odgovorite na pitanje: Što Vi želite? Znáte li priíu o minisuknji? Otok Susak je malen pjeičani otok na sjevernom Jadranu. Žene ondje nose posebnu tradicionalnu nošnju: krátke suknje iznad koljena, danas zvane minisuknje. Čak i stare bake nose minisuknje! Mei Lin: Ivana: Mei Lin: Ivana: Mei Lin: Ivana: Mei Lin: Ivana: Mei Lin: Ivana: Gdje živimo? S'jŽ? U študentskom domu Dobro jutro! Ja sam tvoja nova cimerica - Mei Lin. Drago mi je. Ja sam Ivana Anic. Oprosti, ti si Kineskinja? Da, jesam. Moja obitelj živi u Pekingu. Ja sada studiram u Zagrebu, ali moja obitelj živi u Osijeku. (gleda fotografiju) To je tvoja obitelj? Da, moji roditelji i dvije sestře: Danijela ima 16, a Marina 9 godina. Marina je naša ljubimica. Ja sam jedinica. Nemam ni sestru ni brata. Ivana, što studiraš? Medicínu. A ti? Studiram hrvatski jezik u Pekingu. Imam stipendiju za jedan semestar na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ti izvrsno govoriš hrvatski! Hvala na komplimentu! Evo, to je tvoj krevet i tvoj ormar. Kupaonica je zajednička. U redu! Morám raspakirati kofer. A ja sada idem učíti u knjižnicu. Uskoro imam velik ispit: anatom iju. Dobro! Sretno na ispitu! Hvala! Vidimo se navečer u sobi! Mei Lin: Vídimose! Odgovorite na pitanja: Tko je Ivanina nova cimerica? Gdje su Ivana i Mei Lin? Gdje živi obitelj Mei Lin? Gdje živi Ivanina obitelj? Što studiraju Ivana i Mei Lin? Gdje uči Ivana? gramatika! LOKATIV IMENICA jednina množina muški rod na stol u na stolov ima ženskí rod u sob i u sob ama srednji rod na računal u na računal ima Mei Lin živi u Pekingu. Ivana živi u Osijeku. One su sada zajedno u sobi u Zagrebu. Ivanine sestre su u kuči u Osijeku. Upišite lokativ: Olovka je na steh (stol) Knjiga je na . (polica) Mi smo u . (soba) Marko je u . (grad) Oni su na . (more) Kava je u . (šalica, mn) Dobre ideje su u . (glava, mn) Mladi Ijudi su u . (klub, mn) Odječa je u . (ormar, mn) Jeste li na ? (predavanje, mn) Danijelina soba U sobi je sve na mjestu. Na krevetu su samo jastuk i pokrivač. Na stolu su knjige i fotografije. Na kauču su jastučiči. Uz krevet su papuče. Na podu je tepih. Predmeti su u kutijama. U ormaru je odječa. Na policama su knjige i bilježnice. Na zidovíma su slike. Na slikama je Zagreb. Na prozoru je zavjesa. Na televizoru je vaza. U akvariju je zlatna ribica. Uredna soba je taaako dosadna! Odgovorite na pitanja: Gdje su knjige? Knjige su na Gdje su slike? Slike su na Gdje je zlatna ribica? Zlatna ribica je u Marinina soba U sobi ništa nije na mjestu. Na krevetu su novině i kutija. U kutiji su keksi. Uz krevet je lijeva papuča. Gdje je desna papuča? Možda u ormaru, a možda na ormaru. Na kompjutoru je čokoláda. Na naslonjaču je pisač. Na podu je tepih, na tepihu su bilježnice i knjige. Na kauču su hlače, majice, suknje, haljine i jakne. U ormaru je zlatna ribica. Na zidovima su plakati. Na policama su šalice i tanjur. Na prozoru su posteri. Na televizoru je rječnik. Na rječniku je časopis. Na časopisu je cvijet. Odgovorite na pitanja: Gdje je čokoláda? Čokoláda je na Gdje su knjige? Knjige su na Gdje je zlatna ribica? Zlatna ribica je u Opišite svoju sobu: Gdje su Vaše knjige? Gdje su fotografije? Gdje je odječa? Gdje su novine? Stoje na stolu? Sto je na policama? Knjige su Fotografije su Odječa je Novine su Na stolu je Na policama su Kupujem novi stan Josip mašta o mirnome mjestu za život. O pustom otoku punom ptica, cviječa, plodová i drveča... Marko: Josip: Marko: Josip: Marko: Josip: Marko: Josip: Marko: Josip: Marko: Josip: Marko: Josip: Hej, Josipe, kamo tako žuriš?! Idem kupiti novi Oglasnik. Zašto? Što kupuješ? Tražim novi stan. Zar tvoj stan nije dobar?! Ne! Ondje više ne mogu stanovati. Q Zašto? Sto se dogada? 0 Znaš da stanujem u neboderu, i to na zadnjem katu?0 Da, znam. Ali tvoj stan je lijep. Da, to je istina, ali sve ostalo nije. Što to? Svaki dan tražim parkirno mjesto. Na parkiralištu je gužva. Lift je cesto u kvaru. A kakvi su tvoji susjedi? Katastrooofa! Susjedi iznad imaju malo dijete koje stalno vozi bicikl i baca igračke. Susjed ispod svira trúbu. Ne spávam več danima. Marko: Josip: Marko: Josip: Marko: Strašno! Móram naci novi stan. Trebam mir, trebam san, trebam.. Evo, tu je kiosk. Môžeš kupiti Ogíasnik. Super! Puno srece! Stanovanje Ogtasi Iznajmljujeni komforan dvosobni slan u centru Zvali posliji'podne (16.00 - 20.00) na broj 4860-007. Iznajmljujem 1.5-sobni svijotao. prostran stan, balkon. Kuťni Ijubimci isključeni. Teh 091/72-34-128. Lokacija: Novi Zagreb. _ Komforan trosobnj stan na Trešnjevci iznajmljujemo studentima. Plačanje 6 mjeseci unaprijed. Mob: 098-35-76-321.__ Dvosobni stan u Dubravi. prekrásna prirnda. mir. Puiači isključeni. Tol; 2356-892. Novi stan. jednosobni. blizina tramvaja, na Crnomercu, povoljno iznajmljujem. Samci imaju přednost. Tel: 6671 -003. Napišite oglas: Tražim Opišite svoju kuču iz snová: KUČA IZ SNOVÁ! Luksuznu kuču. 250 m! i okučnicu, sjeverni diu grada, u prirodi. terasa, balkon, prodajem. Pet soba, 2 kupaonice, kuhinja. Velik vrt. Susjedi Iju-bazni zgrada dvorac Ljudi danas u Hrvatskoj žive u kucama ili u stanovima, u zgradama i u nebo-derima. Kuce mogu imati samo prizemlje iii prizemlje i katove. Kuce cesto imaju podrume i tavane. Zgrade imaju několiko katova i íiroke su. Neboderi su visoki i imaju puno katova. Neki ljudi imaju joí i kuce za odmor (vikendice) na selu ili na moru. U selima na sjeveru Hrvatske i u Posavini, Pokuplju, Turopolju te na Banovini i danas môžete vidjeti staré drvené kuce. Na jugu Hrvatske i u Istri - i u selima i u gradovima - osim kuca od opeká i betona môžete vidjeti tradicionalne kamene kuce. Odgovorite na pitanja: Gdje ljudi stanujú? Gdje stanujú ljudi u Vašoj zemlji? Kakve su tipične kuce u Vašoj zemlji? gramatika I PREZENT GLAGOLA NA -ovati, -evati -ivati glagol stanovati ja stan ujem ti stan uješ on, ona, ono stan uje mi stan ujemo vi/Vi stan ujete oni, one, ona stan uju glagol íznajmljivati ja iznajmlj ujem mi iznajmlj ujemo ti iznajmlj uješ vi A/i iznajmlj ujete on/ona iznajmlj uje o n i/on e iznajmlj uju glagol prijateljevati ja prijatelj ujem mi prijatelj ujemo ti prijatelj uješ vi/Vi prijatelj ujete on/ona prijatelj uje oni/one prijatelj uju Mi stanujemo u gnijezdu. Napišite prezent:_ Jasna stínuje u Zagrebu, (stanovati) Oni svježe voce i povrče na tržnici, (kupovatí) Ja cesto u Jelsi na Hvaru. (Ijetovati) li ti u Austriji? (zimovati) u menzi. (doručkovati, mi) goste. (oček ivati) kraljica Elizabeta II. (kraljevati) Svako jutro Petar i Maja UVelikojßritaniji Boris i ja kompjutorske igre. (Í2rnjenjivati) li vi u sudbinu? (vjerovati) Znáš li tko Mi nikad Svaki dan sve više Oni puno Neki ljudi udoban i povoljan stan na moru? (Íznajmljivati) . (ne psovati) ! (napredovati, vi) . (putovati) hrvatski i srpski. (ne razlikovati) Odgovorite na pitanja: Gdje je Matošev spomenik? U Gdje je katedrála? U GdjejeJelsa? Na Gdje je Augustov hrám? U Gdje je crkvica Sveti Křiž? U Gdje je Hrvatsko narodno kazaliíte? U Gdje je Šijeme? Na Gdje je Stradun? U Matošev spomenik Šijeme J e lír. Oakovačka katedrála Hrvatsko narodno kazalište Stradun . (Zagreb) . (Oakovo) . (Hvar) . (Pula) . (Nin) . (Zagreb) . (Medvednica) . (Dubrovník) Sveti Křiž \ 1 VI J Augustov hram Telefonski razgovor Marko: Halo, mama, ja sam! Kako si? Mama: Bog, Marko! To si ti! Napokon! Kako si? Kako je u Hrvatskej? Marko: Dobro sam. Sve je u redu Sto je novo u Njemačkoj? Mama: Niíta posebno. Sve je u redu. Marko: Gdje je tata? Još je u ľtaliji? Mama: Ne, nije. Sad je u Švicarskoj. Sutra dolazi kučl Marko: Pozdraví tatu. Čujemo se. Bog, mama! Mama: Bog, Marko! gramatika! IMENICE NA -ska, -ška I -čka Hrvatska Češka Njemačka u Hrvatskoj u Češkoj u Njemačkoj Ja sam sada u Hrvatskoj. Napisite lokativ: Pariz je u Rim je u Prag je u Bet je u New Delhi je u Budimpesta je u Ljubljana je u Peking je u Buenos Aires je u Atena je u . (Francuska) . (Italija) . (Češka) . (Austrija) . (Indija) . (Maďarska) . (Slovenija) . (Kina) . (Argentina) . (Grčka) -Gdje je New York? New York je u Americi. r sibilarizacija P gramatik; k(i) ► c(i) g(i) ► z(i) Laura živi u Americi. Sto piše u knjizi? Dovrš/re rečenice: Egipat je u Afriei . (Afrika) Gospíč je u . (Lika) Tekstovi su u . (knjiga) Studenti su na . (praznik mn) Narukvica je na . (ruka) Čarapa je na . (noga) Ivanina obitelj je na . (slika) Riječi su u , (rječnik mn) Poznajemo M zemlje... Po ternu je pojedina zemlja poznata? Odaberite pravú rijei i upiiite je u lokativu: Argentina je poznata po korida Italija je poznata po vino Španjolska je poznata po pizza Francuska je poznata po tango Amerika je poznata po votka Svicarska je poznata po sat, mn Rusija je poznata po coca-cola Japan je poznat po piramida, mn Kina je poznata po sauna Egipat je poznat po sombrero Meksiko je poznat po svila Finska je poznata po kimono koridi Odgovorite: Po čemu je poznata Hrvatska? U novinama Istra Odgovorite: Po komeje poznata Hrvatska? Vukovar Sláva Raškaj Stjepan Radič Milka Trnina Brijuni Josip Račic Julije Klovič Ivana Brlič--Mažuranič -7 Ante Starčevič Ruder Boskovic Hrvoje je novinař. Radi u Zagrebu. Martin je Nijemac. U Zagrebu je jer želi pisati reportažu o Hrvatskoj. Hrvoje: Martin: Hrvoje: Denis: Martin: Denis: Nenad: Martin: Hrvoje: Martin: Nenad: Izvolite uči! Ovo je Vaš stol i računalo. Stol je stvarno velik! Hvala Varn! Martine, ovo je glavni urednik Denis Lackovič. Drago mi je! Hrvoje puno priča o Varna. Hvala! Drago mi je Što možemo suraďivati. Morate upoznati kolege. Ivan Bilič izvještava o sportu. Mirjana Lekič piše o kultu ri. Mario Latin i Jasna Cvitanovič izvještavaju o gradskim temama. Na kraju: Nenad Matkoviť. On sutra leti u Kairo. Ja pišem o politici i o političarima u svijetu. A o čemu vi píšete? Ja pišem o zemljama, kulturama, običajima... Martin radi odlične reportáže. Ovaj put pišem reportažu o Hrvatskoj. Dobro došli u naše novine! Odgovorite na pitanja: Tko je Hrvoje? Gdje on radi? Tko je Martin i zašto je u Zagrebu? Kako se zove glavni urednik? O čemu izvještava Ivan Bilič? O čemu piše Mirjana Lekič? O čemu izvještavaju Mario Latin i Jasna Cvitanovič? O komu i o čemu piše Nenad Matkovič? r Martinova reportaža o Hrvatskoj C' í turlzam ^<á^E^{. Velebit ■OD T I j ty lň Dora Pejačevič íl Faust Vrančic ^ ^ Marko Marulič k& VC / ^ß^ kuhinJa HO' o/tís noftra Odgovorite o čemu i o /kom e piše Martin? Martin piše reportažu o im Martin piše reportažu o Sliri Rašhj. Martin piše o: nJoovorite i dovŕšite recemce: mašta beskučnik? O čemu mašta beskucnik? Beskučnik mašta o . , 0 kome razgovaraju mladiči? Mladiči razgovaraju o O čemu raspravljaju političari? Političari raspravljaju o 0 čemu govore muškarci? Muškarci govore o 0 kome maštaju žene? Žene maštaju o O čemu sanjaju djeca? Djeca sanjaju o (dom) . (djevojke) . (politika) . (sport) . (djeca) . (igračke) LIČNE ZAMJENICE U LOKATiVU P GRAMATIKA jednina množina ja ► o meni mi ► o nama ti > o tebi vi ► o varna on ► o njemu oni ► o njima ona ► o njoj one ► o njima ono o njemu ona ► o njima Razgovaramo o tebi. Dovršíte rečenice: Roditeiji raspravljaju o Mladiči razgovaraju o Prijatelji govore o Žel im řeči nešto o Novinaří izvještavaju o On hoče pisati o Ivan mašta o Hrvoje priča o Djeca razmišljaju o Marko razmišlja o njima. .(on) . (one) • (ja) (mi) (oni) .(ti) (ona, jď) ■ (vi) . (ona, mn) Ii Mjeseci siječanj ► u siječnju veljača * u veljaä ožujak : u ožujku Ivan Lackovk Croala, Zj'ma tráva nj > utravnju svibanj ► u svibnju lipanj ► U lipnju rujan Zlatko Sulentič, Jeseň Ivan Rabuzin: Proljeie srpanj : u srpnju kolovoz ► u kolovozu í- u rujnu listopad * u listopadu studeni > u studenom prosinac : u prosinců studeni ► u studenom Odgovorite: Koj i je Vaš omiljeni mjesec u godini? U kojem mjesecu ste roden i? Postavíte pitanja pomoču: kada/o kome/po kome/gdje/o čemu/po čemu, ■MrH---<--—■■■■■ Idemo na more u kolovozu. Kiit idete ns more? Barcelona je u Španjolskoj Egipat je poznat po piramidama. Političari raspravljaju o politici. Rusija je poznata po Tolstojů. Mamin rodendan je u veljači, Irak je poznat po nafti. Kairo je u Egiptu. Svi govore o glumcima. Imamo godišnji odmor u srpnju. Ivana živi u Osijeku. Mirjana piše o kulturi. Austrija je poznata po Mozartu. Prijatelji razgovaraju o sportu. Turisti šetaju po gradu. Trg je nazvan po banu. LOKATIV lokativne uloge mjesto Djeca su u parku. terna Razgovaramoo prijateijima. vrijeme U rujnu putujemo u Grčku. prijedlozi: na, o po i u gramatik/ m ii n ii.i ji?r innen jo. /iiíircfŕť.iiii mi im MfilvLtlnlf.1, u tuml, ÍH.iJn I IrnJi! íjljlw I kf*4tť>np. frrjippfiinl tg u cením ■ íl 1 r<[.iii|L n.i tci.il itlii, u rcthii.inii ill u il.ivtllamkl. Ilijcídiil :u im Korzu Iii hi TfViilu, PorjliMÍ n,i niňŕo jo [Hťkľrtinnl U Dutirovriiku jiv.ijii i r.ijyrtv.ip.ini '>] ili í,mi mi n.i i ■■ ■" 11 ■ 11 ■ i. i i.iri. otíikmlcu- O'.ji'f.iľii vil 11.1 i/lľtij u I íl Í/O Vf U. Iíi.-i.v.ľ' ]i-IjKÍHÍtH 0(1111,11.1 llltť I LjlxJi Min liařdnu Ôijcŕ.ini m* u k.itciír-ili im fiilil. Vikwirll Mnoyi IJuífl n.ifKiriip rodfl i \mhň ťrk.iju wiktviil. Ji'tlv,irrk.iju ihIiiioííIi zabavili n i druilll se i prijjilHjini;i. Gtlje stí? l .íl. piolU víkend? Kíik.w víkontl! ia ^im bio u rncJionici cijclu tubolul Kl Mľ<1jľl|Li viní hio ih.i iitdikmld. I U ssibotu s.im f Imp. h bili) n kiiiJI, a j ■. - -11 |i - n k u poutní. N.wľim íiirn ľll.i u klubu U ri^(l)rl}ii win bili llíi I z lei u. ; Ovo ijfji-iť initio govorl. N r /n.i r**:i ŕjclje j hil.i i ono i' dito ■bio/bil a snm bio/bil.i -.i llÍO )<• [.■li.. jt» ' bilo jej rhl srno bili/bilo vi 'AC bili/bili- oni sii bili oni' ;\i bili' "ii.i Ml l ll. biti/hitu bili/bilo I lil su bil, mj bil.i mi mhu Sil! bl(ti) i- 'U -1a -lo -li i'- la prozont glagola bili i glogolskj rudni pridjoy ).i wm hil.i o kiipouini. On Jc bio im ut.ikiníci I - .ni. Hlo/ulbi v.111) llicVIIIIii sam Uio/Bilii sam (silicii) , (I >lil ni .fini ) . Puta] . (Osljok) (Spli1> Upiiitc pvrtekt ghgola biti: Sjínjii ll I :-. - .1 ,ll (jn li) ii Madridu u HuilimpHU. (ml inr) ii Ucťu, (oiif) Ü llmiii. (li rnr) fnlsnm bio/blin nlsam bio/bil.i i rtivi I) lo/bllii'>*'■ i nlsl blo/bJh • jnlJcbloH ' ni1 I "<• i'nije blin Ví : nljo blin , hifi- bilo nljc bilo ' mntvtn.i mi nismo bili/bil.....smo bili/hilr vi tn-.li-1,111 v i. ■ l • ■ in-.i,- bilíybllť oni iiími bili , nlsu bili !■' ,Oiio iiiri.ii biln nim bilo jl' iHiii nivu bil.i msti bili (>ii.i ni ji lul., ij kinu Mi rii- ni., hih n.i l.ikullctu PERFEKT GLAGOLA biti - UPITÍMI OBLIK rORAMATIř Icctntno »s.nn II (p) hio/biln n V.iui/ilinu? -.i li 'ji) bio/bil.t ll V.u.i/ilinti " !bo) I...... VflNlřtlIllII? on.0 Iml.i li V,if,i/«ilnii? ll (tmu) bilo li ViII"iíJhIÍ|IU? íHIHVIIM losino li bilí/bilr li V.ir.i/ili Joslo li (vl> blli/bilf u V.it.i/dimi? N ..i li (oni) |»|i ti V.ii.i,d|ifiij'í JťMi li (ono) bili" o V.ii.i/iJiuij.' JcSU ll 'i..1 ! i! . i: V.lM/lfJMH/ inu? Jesu» ll vl bili u Rljocí? Jesu li ono blk- u knjiinki? NapiiHc piuvfja: On Je 1.......iiiliuníci. U U . . L„,t,} . Onn J« bila u kupo viru ? Oijotojobilo u paf ku. 7 Vi líc? bili u Amsterdamu, ? TI sl bio u kinu. ? Oni su bili na ul.ikmki, ? Mi viin bili u 7if.i /t'lrni ki»il'|n. (k«i|>i t One •tuto. (vo/i 1 k) ■ Vi kuru. (kupov.iti) F E Kľ GLAGOLA. NA -/Äíl WEÚ^'ŕ'Ľ Noplíittnij^nl perfekt: Jí;'Tj(„'^,»íJ., j.'., / j! Jasna DjlKil HfVOJti Dijetu Vi Oni ijv.ij viki-iKl fpl.iniri.inli) tenis. (IfjľJti) nove ' 'i 1,1 í'-111 ■ i ■ 11 . (plakali) yl.izbn N i it.it i) u Splitu, (st.mov.ili) . ■ .ľ :... Nôpiiitrpit.ttua: ■ t iii y^iiyniiLt yM, 11 w]un"i,|"ťw m jt'si1 mi*i Biutr*-Marin jf kimio ltn]l(|u.j i« Ii Marin] íd^jí knjii|u? Msn.i je pl.iiiin.iiil.v Phjatelji su fgrail iah. Mi sinn sreti D.imir.i u gradu l3|Of.1 SU f t Ti si pfljo plo zeleni ŕ.ij. Vi \{q ulili cijeli tl.in. Dijeto Jo sp.iv.ilo. jedtun.i j.i sam žolio -i|■■ I,i li si ioilô/iéljoiii on \r ta\\6 pnn ju ioljela ono jo íoljolo množina mi Miio žclji-li//ťl|i>lo vi sto icljuli/žoljolo □ nl su žni jell ono in icIjeJu ^GRAMAflKÁ I 011*1 SU ililjoľí On.i je žoljela Iťl na Iz'et On je íello ici n.i ulakmku. \~Zo\la\* je... frllojc Htfiitítt pvrivkt MvjetiJ. HA Bří* 4m tri godinc u Amcrki. u Zagrebu, (inegj u hotelu. TI On ml..nl Novin .i r B J,,v,i> Mi Oriií u tiibolu Njpiiite perfekt (vidicli); Gorarva tl gradu. príjatuljo u Klubu. píjaťkul Napiíita perfekt (V.iíumjotlJ: otudontl ! D'jotc Wjpíiŕro pcrUkt (h f,,.-u; Hrvojw /í J/íí vertu ŕ.i J*-----r v lift tá iitít Profesorka Ml >v::Cl-:/_ 11. í ..»JLiJiCfc loktoricu. pricu. domácu zadftŕu. mir i ii-.uui I RAIOCVC ; Katastrofa l.tdf.inka Doql tva: íJofjl Jotl li luh jučer u kinu7 J.idi.MiLt; D,i. K.ikv.i kJt.istrof.il Alm.i i j.i imo illo u CmoSW w M.íŕr/Jŕ Doile smo u iadnjl í.is i utkv Film |i? pocco... Joj! (vj: Sto j c líilo? Pogrrian film 7 Mtútikj Ah.i! RomantKna komedij.i tfttbw n* pívi pogŕed. Odm.il> «m J zlí h. Ivú: A AffTUt? tédféftkv, Alin.i jo ml.il.i K.iíľ Hl Jg film prvj lig.i' Molcl misii tH Iva: Sto jc l>iln poslijc? t.Htt,mk.\ Otiil.t s.im u kaflí I viol j Igor.v SjeAit se. Igor, moj blvtl! /v.i: I? Jadtônk.i: Igor ifleJ.i irn.i odllčiin novi poviol I Im.i novu ruiul Iva: Mii d.ijl Udr.mk.r. Ah.il N.ifli SU /.ijcdno st.w, I to nljo svcl lv,i Sto? ÍMlhtnk.i. On jo Míífcr 2006 ! fva; Ne rnogu vjorov.uii hdtititm A j j s.i m ost.ívi l.i Igora I K.ikv.i um |.i liudol.it ÍVJ: K.ll.nlrof.i! Filmoví ■ > n ir.ini lil in t (íokuniPtit.iiin (lim > zn.iiistvono f.int.iUirni film > 1 j i rl >-1 ■_■ r 11 Ulili »i ti.njctfij.l 4 fv» komcdij.i »► crttiin film 0(Jv.\ tfo nf mhli (Sďii.irij i reiij.i Kréto Qolfk, ťi/tl) PERFEKT GLAGOLA Idl GRAMATIKA. j,i s,«n K.ionl.i nďsmo iilí/tilo .;. ' ' : ti m K.m/oXt vi sto išfi/išlo 'V i*1* V ' -' M ■A 33 on je I-..IU oni su Kli ; V] ■H_„ ona jo i4la ono mi lilo ona |c I*Jo on^> su lila Igor i J,nir,iiik,i iíli su n.i pice. T k o je dotVto? Napitittpeifckt l.i nm Hit ti kino. (<<0 PERFEKT GLAGOLA rcti 1 GRAMATIKA i' GoMt u 5 (doŕi) Knd Ana i Petar? (doťi) kolľiju im goditnji odmor. (otki) Ana n.i lipitu! ťcitil.imt (proťi) Vi nov pov.io. (naci) Oni uit.ni (nŕO HjlíŕCr u íjMťi? (iíiŕi. Vi) jest! - on je jog Sfcstl - on je ireo tjcilt-onje ijeo J Bla, bla, bla... jrilrun.i |,i sam rekao/rckl.t ti si roka u/rok la on i<- iek.io < hm ju rckl.i Hlín jo lOklo Sto jr rckla Petrova mama? e1 N.ifx'lito perfekt: FTj. ti nit n dif íí >rcijn, (rcHŕí) FtllK)/IH,1 mi tmo rekli/rckle vi ste ickli/ruklo oni su rvkli J 't^*'1 ■ ' *"t*4 - " ■'■ . k '.J''/ *u oni* su rekle I '11,1 Ml 11 ■ ]■ I. I Marko je rekao | řekla da je sinjed Marko holoslan. Petrov táta je rekao da je susjed Marko Jako bolestaiv Petrova baka Jo řekla da Jo íinjed Marko jako, jako bdtfftafl Suijěd Ivek Je rckao da je susjed Marko u iok-wbl. Susjoda Dora je řekla dij je Marko, „ims j.idnl vu*jcd". exotovo mrtav. Navečer Jc doíoo Marko I reka; da Jc njegova punica lomila palác Bio je u bolniri u posjelu t PERFEKT GLAGOLA moči fíjednm.i ŕ ja sam mogoo/mogla iťl na f/letľ množina * ..i&jEí&'&ŕ ■ mi srnu inoyli/moqlc tri na i/lel vi stu mog.lt/mogtc iŕi na i/lct Kli si inogao/morjla iťi na izlct íion jc inogao iči (i.i \Avi to ň a jc mogla \(\ na Izlet. fpno fv moťjlo iíi na Izlet. bnf'su mogli idi na izlet, on<* su mogle iči na izlet. oriij iu niocjla iifi na i/lt-l. GRAMATIKA On nije mogao i(í na Izlet. Mor d o Je raditi. Ona jc mogla Iŕi na iilel. Nife moral.i rjditi. Ntplíitc perfakt: ti iftjit^mtjU níivati. (mix i) telcloniratl. do• mojal l.in ju bio n Varaždinu Savtanak jc bio iupjcían. Peter |e kupio kravatu. Francúzi iu izmivlili k f,1v.1t 11 Prica o kriivati ,Hiv.itvka jr domovin.1 kravate kao tto jc Francuvka žemlja vampanjia i v,-.oko mode, a Svicarvka sirj i vatová Kravatu mj i/mMili Mrvali. U 17. vtoljecu lirv.itvki vujnitl cioiíli vri m.ir.iinu. yVaniuzr su márami dali imo .1 /.» aoate. ' •Kr.ivattj vu prvo novil i plcmiŕi, a povlijc j <]r.uľiiii. On.1 jc postala vrrnliol Ykolturc i iítľij.mtijr Kravatu danav noso politikári, diplomati, menädleŕi ■ . . *t . -11 ^. wT.■ - ■ ,m^i \.tuy.i Odgovortte nn pitanja: T tPO ťcmn jc po/nata lliv.mka t Hrvalvka jr; poznala |K> r$to su u 1 / vloljiKu tumli hrvatski vojnici? Nosili su 1 fko jc joi pocco rsositl m.irame? Maramc su porcii novi 11 Od.iklc m.ir.imi irnc kravata? Irnc kravata jc od franeuvkog v Iko d.inav novi kravatu? Danas kravatu novo T N t 1" v i T N m T N . ■ l N 1 .*i ríf > 'í 1 V :/ Y .1 P la n Íra m g putoya nja j izlete_______i hí lÉIIÉIIÉliÉÉIÉlÉÉIÉÉÉilÉiÉIÉÉÉÉÉÉÉÉÉtÉÉÉiMÉÉ^9^ # Pi itriwariia Varaždin, grad baroka, glazbe i cviječa, najvažnije je kulturno, administrativno, gospodarsko i obrazovno središte sjeverne Hrvatske. Prví se pút spominje 1181. godine. Varaždin je od 1756. do 1776. godine bio glavni grad Hrvatske. Poznat je po muzejima, galerijama, lijepom groblju (zaštičeno je kao spomenik prírode), po tekstilu i dobroj hrani. Posebna turistická atrakcija su barokni centaŕ i stará tvrdava. U Varaždinu se svake jeseni (od 1971. godine) održava festival Varaždinske barokně večeri, a popularan je i Špancirfest, festival uličnih šetača. Varaždin je od 1756. do 1776. godine bio glavni grad Hrvatske fNeki ljudi cijeli život žive ondje gdje su roďeni. Neki mnogo putujú. Carl je Šyeďanin. Ori cesto putuje. Nedávno je bio u Hrvatskoj.. Poslije je posjetio "Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku. Uskoro odlazi u Poljsku g na kraju se vrača u Švédsku. Ako pitate Carla zašto putuje, pn če vam reči: „Ja volim dinamičan život. Kad putujem, uživam 'jer imam priliku upoznati nove Ijude, krajeve, glazbu, hranu, I piča... Na putovanjima puno učím o životu. Za mene je život, ;: putovanje. Stari su filozofi govorili da je život kretanje. I ja ľtako mislim." Znáte íi odgover: k Kamo najviše putujú Šveďani? Kamo putujú Hrvati? Kamo putujú Japanci? 1 Kamo putujú Amerikanci? ■ Kamo putujú Nijemci? Kamo putujú Australci? Odgovoriie: íí Volite li Vi putovati? f Kamo Vi putujete? I Koje je Vaše putovanje bilo posebno lijepo ili zanimljivo? U koje zemlje još želite putovati? I I Bi I i T Y I Putovanje prema moru Hrvoje i Liang idu na more. Krenuli su rano ujutro. Put je dug. Několiko puta stali su i razgledavali prirodu. Ljeto je. Hrvoje: Veselím se što idemo na more. Obožavam more i njegove tajne. Liang: Koliko dugo roniš? Hrvoje: Oko 10 godina. A prije dvije godine počeo sam i snimati. Jesi li ti ikada ronio? Liang: Nisám. Bojim se. A ti se ne bojiš? Hrvoje: Ne. Ronjenje je kao egzotično i uzbudljivo putovanje. Liang: A može li biti opasno? Hrvoje: Da. Kad ronim prema dnu, móram pažiti na tlak. Liang: Možemo li na putu prema moru napraviti pauzu? Ne volim se dugo voziti. Hrvoje: Naravno. Možemo stati, odmoriti se i usput uživati... Liang: Hvalati! Hrvoje: Može pian? Sada idemo prema Rastokama. Ondjeje naša prva postaja: malo selo na slapovima. Ima i mlinove. Možemo kupiti brašno za palacinke. Onda idemo prema Plitvicama. Ondje obavezno moramo stati. Plitvice su prekrásne: jezera, slapoví, ribe i šuma. Poslije idemo u restoran na domači ručak. Nakon ručka idemo prema moru kroz tunel na Velebitu. I onda još jedan sat, i u Zadru smo! í./ang: Odličan pian. Jako se veselím putovanju na more. stati - stanem postatí - postanem početí - počnem Hrvoje ide prema moru. Hrvoje ide na more Hrvoje je u moru. Hrvoje ide u more IMEIUICA fflĚĚ^í-Napišite dativ: muški rod ženski ród srednji rod komu? čemu? jednina studentu studentic i vremen u i gramatika; množina student ima m - ú studentic ama vremen ima Dativ je po nastavcima jednak lokativu. Idem prema izlazu. ;fMi idemo na more. Mi idemo prema; moru . (more) ||demo na vrh. Idemo prema n ' Ti ideš na parkiralište. Ti ideš prema . On ide u park. On ide prema ;Vi idete na fakultet. Ví idete prema 'Mi idemo na jezera. Mi idemo prema iStudenti idu u učionice. Oni idu prema mm. (vrh) (parkiralište) . (park) . (fakultet) . (jezera) . (učionice) Idem kuči. Idem (prema) kuči. Rastoke Rastoke su slikovito maleno selo uz magi-stralnu cestu Zagreb- Plitvička jezera. Nalaze se ha rijeci Slunjčici. Selo je staro više od 300 godina, a poznato je po tradicionalnim drvenim kučama, mlino-vima, mostičima i slapovima. Nacionalni parkoví Hrvatska ima ukupno 8 nacionalnih parková. U planinama su: Plitvička jezera, -Risnjak, Sjeverni Velebit i Paklenica. Na moru su: Kornati, Míjet, Brijuni i Krka. Plitvička jezera Plitvička jezera nalaze se u Lici 1 izmeďu planina Male Kapele i Plješivice. Imaju 16 jezera. Jezera m su modrozelená i cista. '-Ji Največe jezero je Proščansko m jezero. Jedno jezero dobiio je ime '! po poznatoj hrvatskoj opernoj 1 pjevačici Milki Trnini - Milino 1 jezero. Plitvice imaju bogatu floru M i faunu: šume, ribe, ptice, vukove, | medvjede. ,j| Plitvička jezera nacionalni su park| od 1949. godine, a od 1979. na popisu su UNESCO-a. Zadar Zadar je srednjodalmatinski grad smješten na poluotoku. Nalazi se nasuprot otoku Ugljanu. Mrsogi turisti posječuju Zadar. Razgledavaju spomenike i gradevine. U Zadru je poznat antički Forum Romanům. Na Forumu je glasovita^j predromanička crkva Sveti Donat (11. stolječe). Uz more su morské orguije. Godišnja doba PROUEČE dolazi u ožujku. U ožujku je vrijeme promjenjivo i kišno, a u travnju i svibnju je ugodno. Toplo je, ali nije vruce. Sunčano je, a kiša pada samo ponekad. LIETO dolazi u lipnju. U lipnju, srpnjú i kolovozu je vruče. Temperature su jako visoke. Nebo je vedro, ne pada kiša. 1 JESEŇ dolazi u rujnu. Rujan je I umjereno topao mjesec. U listopadu i I studenom nebo je oblačno i cesto , pada kiša. Vjetrovito je i maglovito. £To su prilično hládni mjeseci. ZIMA dolazi u prosinců. U prosinců i síječnju vrijeme je vrlo hladno. Temperature su niske. Cesto pada snijeg. U veljači je vrijeme promjenjivo, a . snijeg se polako topi. f i Napišite lokativ: UI kt/lovozu idem na more. (kolovoz) ..•';Ji.-,ľii«„í:ii'-Lj^,iJi'a» U u u u u u u u u u u u idem na skijanje. (siječanj) sam u Zagrebu. (veljača) idem u Split. (ožujak) sam opet u Zagrebu. (travanj) idem u Ameriku. (svibanj) idem na odmor. (lipanj) sam na otoku Rabu. (srpanj) idem na otok Krk. (kolovoz) idem svaki dan u vinograd. (rujan) sam u Zagrebu i Varaždinu. (listopad) sam u Rijeci. (studeni) sam u Puli. (prosinac) 1 Odgovoríte na piiania: Kakva je klima u Vašoj zemlji? Kakvo vrijeme volíte? Zašto? Kakvo vrijeme ne volite? Zašto? Vremenska prognóza Posvuda pretežito do potpuno oblačno i kišovito, uz nešto više sunčana vremena u južnoj Dalma-ciji. U zapadnnj unutrašnjosti i gorskim kraje-vima, te na sjevernom i srednjera Jadranu, vec od jutarnjih sati kiše i rijetki grmljavlnski pljus-kovi. Vjetar slab promjenjiva smjcra, na Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom dijelu mjestimico umjeren istočnjak. Jutarnj e temperature zraka u unutrašnjosti od 9 do 14, na Jadranu od 15 do 19. a najviše dnevne od 14 do 20 te od 18 do 2S°C. na Jadranu. volím potovati. svejepno je li zima, prouece, ljetd ili jeseň, svejepmo kakvo je vrijeme. m i 1 Vis: ■ t Slikari i vrijeme Oton Ivekovič, Zima Menci Klement Crnčič, Bura Dcpunite rečenice: (Volím putovati unatoč vremena . (vrijeme) ■ Mi putujemo unatoč . (kiša) On putuje unatoč Ti putuješ unatoč Ona putuje unatoč Vi putujete unatoč Oni putujú unatoč -la putujem unatoč . (poledica) (snijeg) . (vručina) . (vjetar) . (magla) . (hladnoča) prijedlozi: unatoč = usprkos Hajdemo na izlet! Prijatelji planiraju iči na izlet u subotu. Tomisiav. Tomisiav: U subotu de biti lijepo vrijeme. Hočete li ostati u gradu ili idete nekamo? Još ne znam. Ne želim biti cijeli dan u gradu. Hajdemo na izlet! Môže. A kamo? Možemo idi na planinarenje! Tomislav: Ideja nije loša. Igor. Hočemo li još koga zvati? Naravno! Ja du zvati Ivana i Boženu. Dario, hodeš li zvati i Vesnu? Mislim da de Vesna ovaj vikend biti u Sarajevu. Šteta. Ona je uvijek zábavná. Da, istina je. Koga deš ti zvati? Tomislav: Zvat du Katarínu i Sanju. Dario: Još se moramo dogovoriti što demo nositi. Igor. Dario: Igor. Dario: Dario: Tomislav: Dario: Tomislav: Dario: ja cu zvati ti češ zvati . once zvati g| mičemo zvati vičete zvati oni če zvati ja necu zvati ti nečeš zvati on neče zvati mi: nečemo zvati vi nečete zvati oni neče zvati Hoču li ja zvati? Hočeš li ti zvati? Hoče li on zvati? Hočemo li mi zvati? Hočete li vi zvati? Hoče li oni zvati? Igor: Dario: Tomislav: Dario: Ja du nositi gitaru. Ja ču nositi sendviče. Ja du uzeti vodu, a djevojke kekse i neko pice. Bit de zabavno! prezent glagola htjetí + infinitiv Ja ču zvati Ivana i Boženu. Ja ču nositi sendviče. Napisite futur: ■Ona ce nositi sendviče, (nositi) -' "Ja rječnike. (kupiti) Mi prijatelje. (vidjeti) 0ni televiziju. (gledati) • Ti u subotu. (planinariti) Vi tenis, (igrati) ;0n novac. (štedjeti) T:1 8p] nece biti zanimljivo. (biti) .Mi (pušiti). Ja košarku. (trenirati) ■ lOni ribu. (jesti) fÖna utakmicu. (gledati) i Vi kuču. (prodati) Ti djevojku. (ostaviti) I ■ I 1 1 I Postavíte pitanja u futuru: Heéemc li mi plsninsrifi u subotu? (planinariti) liti li mi li ja sutra li ona li one li vi (kupiti) ulaznicu za predstavu? (naručiti) kavu i koláče? (znati) ovo? (uzeti) gitaru? (biti) ovdje? (vidjeti) profesora? gramatika FUTUR U INVERZNÍ GLAGOLA NA -t zvat ču zvatčeš zvat če Zvat ču Boženu. zvat černo zvat čete zvat če Bit če zabavno. Napišite futur u inverziji: Kufit ée auto. (kupiti, on) novi kaput, (kupiti, ja) mami ogrlicu. (poklonit!, mi) prijateljima. (pisati, one) ovaj grad. (voljeti, ti) gramatika FUTUR U INVERZIJI GLAGOLA NA -Či reči ču reči češ reči če reci cemo reči čete reči če Reči čete tko ide na izlet. Giagoli na -či: iči ču, doči ču, naci ču, reči ču, peci ču, stiči ču u futuru ne gube završno -i._ I Mi éete na sastanak. (doči, vi) posao, sigurna sam! (nači, ja) ■l ■ na izlet. (iči, mi) na vrijeme. (stiči, on) na večeru? (doči, ti) u 6, a vi u 7 sati. (poči, oni) Napišite rečenice u futuru: A. Js óu čitsfi knjigu cijelo popodne. (čitati, ja) B. šitii Su knjigu cijelo popodne. (čitati, ja) A. B. A. B. A. B. A. B. A. B. A. B. A. B. A. B. A. B. u Puli. (Ijetovati, vi) u Puli. (Ijetovati, vi) sretan. (biti, ti) sretan. (biti, ti) istinu Ivanu, (reči, ja) istinu Ivanu, (reči, ja) novi film. (gledati, oni) novi film. (gledati, oni) u Split u nedjelju. (doči, mi) u Split u nedjelju. (doči, mi) zdravu hranu, (jesti, mi) zdravu hranu, (jesti, mi) manekenka. (postati, ona) manekenka. (postati, ona) zadovoljne. (biti, one) zadovoljne. (biti, one) prijatelja. (posjetiti, ja) prijatelja. (posjetiti, ja) Narodni običaji Što je to Sinjska alka? Gospoda Maric: Pablo: Gospoda Maric: Pablo: Gospoda Maric Pablo: Gospoda Maric Pablo: Gospoda Maric Danas je krasan dan. Izvrstan za putovanje. Imate zanimljiv instrument. Jesu li to gusle? Da, jesu. Znáte, ja sam zaljubljen u národne instrumente, pjesme i plesové. Stvarno?! Mladi ljudi uglavnom ne cijene narodnu kulturu. Ja da! Moji su roditelji Hrvati. Več dugo žive u ůleu, ali jedanput na mjesec u klubu obavezno slušaju hrvatsku glazbu. Ta glazba je doista posebna! To je kompliment za hrvatsku glazbu. Nije samo kompliment. Ja proučavam staré, pomalo zaboravljene národne pjesme, nošnje i plesové. Evo, úpravo sad idem u Sinj k čovjeku koji puno zna o nošnjama. Kamo Vi putujete? Putujem k sestri u Split. Odgovorite: Gdje su gospoda Maric i Pablo? Kamo putuje gospoda Maric? Kamo putuje Pablo? Zašto Pablo putuje u Sinj? S'njska alka je tradicionalno viteško natjecanje na konjima u dijelu Hrvatske koji se zove Cetinska krajina. Alka je stará oko 300 godina (od 1715.). Alkari nose posebne svečane odore. Njihovi konji imaju specijalnu opremu. Sinjska alka nije poznata samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Odgovoiite na pitanja: Kakva je tradicionalna národná odječa u Vašoj zemlji? Kakve su tradicionalne pjesme, kakvi su instrumenti i plesoví u Vašoj zemlji? U subotu idem k -t. (Darko) Sutra možemo iči k Zašto rijetko ideš k Maja i Ivana idu k Žurim se k Auto je u kvaru, pa idemo k u Osijek. (prijateiji) ? (sestre) na praznike. (brat) (Dinka) . (automehaničar) I Hrvati u iseljeništvu Hrvati ne žive samo u Hrvatskoj. U 16. stolječu, kada je turska vojska došla na Balkán, neki su se Hrvati iselili u Austriju, Maďarsku, Slováčku, Češku i Itaiiju. U 17. stolječu Hrvati su se iselili i u Rumunjsku. U drugoj polovici 19. stolječa gospodarska situacija u Hrvatskoj bila je loša. Hrvati su se iselili u Sjedinjene Americké Državě, Kanadu, Argentinu, Čile, Brazil, Urugvaj, Australiju, na Novi Zéland. U 20. stolječu (poslije 1945. godine) zbog političkesituacije neki Hrvati odlaze u Sjevernu i Južnu Ameriku te u Australiju. Šezdesetih godina 20. stolječa Hrvati odlaze raditi u zapadnoeuropske zemlje. Danas ima oko 2,5 milijuna Hrvata u iseljeništvu. Oni ondje imaju svoje klubové. U klubovima Hrvati se druže i njeguju tradicionalne hrvatske pjesme i plesové. Jedrenje je u Hrvatskoj jako popularan sport. Prvi jedriličarski klub, Adría, osnován je 1890. godine u Splitu. U Hrvatskoj ima stotinjak jedriličarskih klubová. Hrvatska jedriličarska reprezentacija sudjeluje na natjecanjima diljem svijeta.. Najpoznatija je hrvatska jedrilica Hrvatska čigra. Izgradena je u brodogradilištu u Kraljevici. Dvaput je oplovila svíjet i postavila mnoge rekorde. koncab ■ i-- Rjj Male stvari koie život znače «v sjr Pokloní Beáta je cijeli mjesec u Osijeku. Ona i njezin dečko Jan ondje imaju prijatelje. Sutra se vrača kuči u Krakov, ali još nema poklone za brata, roditelje, baku. Kupila je samo dar za prijateljicu Iwonu. Sto kupiti bratu? Sat, puiover ili hrvatski CD? Što kupiti roditeljima? Vino, kulen, rakiju, sireve? Baki može kupiti zimski šal. Beata: Dragi moj Jan, zašto ja uvijek čekám zadnji čas za poklone? Sutra se vračamo u Poljsku, a ja još nisam kupila ni jedan poklon. Jan: Ja te razumijem. Znáš da mrzím kupovinu i gužvu. Sve je to za mene stres. Beata: Da, znam. Ali danas stvarno moramo kupiti darove. Imaš li kakvu ideju? Jan: Paaa, ne znam. Možda možeš kupiti CD za brata. On voii glazbu. A baki trebaju novi šal i kapa. Beata: To nije loša ideja. Gle, tu je jedna lijepa trgovina! Možemo uči. Jan: Može. Beata i Jan: Dobar dan! Prodavačka: Dobar dan. Izvolite? Mogu li Varn pomoci? Beata: Tražim dar za baku. Prodavačka: Evo, imamo lijepe kape, rukavice i šalove. Beáta: Jan, što misliš o ovoj kapi za baku? Jan: Malo je premoderna. fieara: Da, možda imaš pravo. Trebam nešto klasičnije. Prodavačka: Imamo lijepe zimske šalove. Beáta: Evo, ovaj če šal biti baki lijep i topao. Jan: Mislim da če baka biti zadovoljna. Beáta pokíanja baki šal. (šat) Beáta če pokloniti Beáta ŕe pokloniti Beáta če pokloniti pulóver, (brat) vino i sir. (roditelji) parfem. (prijateljica) Dopunite recenice: Poklanjam mami mín . (mama, ruža) Za roďendan Ivan pokíanja (supruga) (parfem). Za imendan Sandra pokíanja (suprug) (vino). Za Božič djeca poklanjaju (roditelji) (ukrasi). Za Valentinovo Damir pokíanja (djevojka) (prsten). Za Valentinovo Sanja pokíanja (dečko) (novčanik). Za diplomu (sestra) poklanjam (náušnice). Za uspjeh na poslu (brat) poklanjam (mobitel). Za godišnjicu braka muževi poklanjaju (žene) (nakit), a žene (muževi) (kravate). Osmíjeh je najljepši poklon! e- •s t* Kada Vi kupujete poklone? Kakvi su pok zaberite odgovore: za rodertdan za blagdane (Božič, Uskrs, Ramazan...) Za maturu, za diplomu za Valentinovo za godišnjice braka računalo |^ košu Na posti Napište razglednicu: Beata: Dobardars! Službenica: Dobar dan. Izvolite? Beata: Molim Vas dvije marke za inozemstvo i dvije razglednice. Službenica: Kakve razglednice želite? Imamo velik izbor. Beata: Molim Vas ove dvije razglednice s katedralom u Dakovu. Službenica: Izvolite. Trebate li još nešto? Beata: Da, molim Vas. Želim posiati brzojav i paket u Poljsku. Službenica: Nema problema. Brzojavi se šalju ovdje, a ondje je šalter za pakete Piše: paketi - inozemstvo. m m i I. * i i * I I 3 s; '-K gramatika GLAGOL slati jednina ja šaljem ti šalješ on, ona, ono šalje Šaljem li ja? Ja ne šaljem. Šaljemo pakete, pisma, poruke, pozdrave, razglednice. množina mi šaljemo vi/Vi šaljete oni, one, ona šalju Izaheríte jednu razglednicu i objasnite zašto ste je izabrali: Miljana GLAGOL pisati jednina množina ja píšem mi pišemo ti pišeš vi píšete on, ona, ono piše oni, one, ona pišu Pišem li ja? Ja ne pišem. Ona piše razglednicu. Upišite prezent glagola pisati." Beata piše mami razgiednicu. (pisati) Prijatelji pisma. Pisac li mejlove? (ti) roman. Ned, 30. Srp,E006. 20:50 From: < Beata @net.hr> To: Date". Nedjelja, Subject: Beata To: Date: Nedjelja, 30. Srpsnj.ZOOe. 20.50 Draga iwona, mm °* u Tratav- da * voli ce BeataI Sretan roďendan! Sretna Nova godina! Puno sreče u novoj godini! Sve najbolje u idučoj godini! Puno zdravlja, sreče i ljubavi! Čestitam na uspjehu! Sretan Božič! Sretan Uskrs! Sretan Bajram! Sretna Hanuka! e prekonut.ra r.adjsmo na ká v U Male stvari život znače ja se veselím malim stvarima. Veselim _ se jutru. Veselim se suncu. Veselim se kavi. Veseiim se prijateljima. Veselim se osmijesima. Veselim se djeci. Veselim se cviječu. Veselim se razglednicama. Veselim se pismima i paketima. Veselim se novom jutru. Dovŕšite rečenice: Veselimo se . (šunce) Ona se veseíi On se veseli Dijete se veseli Učenici se vesele Sportaši se vesele Baka i djed se vesele Zaposleni ljudi se vesele Turisti se vesele . (kupovina) (motor) . (lopta) . (praznici) . (rezultát) . (zdravlje) . (odmor) . (putovanje) Ovo je moje dijete. Veselim se djetetu j Odgovorite na pitanje čemu se Vi veselíte: Ja se veselim Blagdani Uskrs Uskrs je največi krščanski blagdan. Prije Uskrsa je korizma. Korizma traje 40 dana. Za vrijeme korizme pripremamo se za Uskrs. Nedjelja prije Uskrsa zove se Cvjetnica. Na Cvjetnicu vjernici u crkvu nose grančice masline na blagoslov. Grančice masline u domovima se čuvaju cijelu godinu. Posljednji tjedan korizme zove se Veliki tjedan. Dani prije Uskrsa zovu se Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliká subota. Na Uskrs ljudi nose u crkvu hranu na blagoslov: kruh, šunku ili drugo meso, obojena jaja, mladi luk, hren i malo soli. Poslije crkve u krščanskim domovima je uskrsni doručak. Cíjela obitelj domčkuje zajedno. Poseban dar za Uskrs je pisanica. Pisanica je uskrsno obojeno jaje. Jaja se prvo skuhaju, a poslije stavljaju u boju i ukrašavaju, Obojeno jaje je simbol Uskrsa. Jaje simbolizira život, početak, buďenje i ljubav. Ostali blagdani u Hrvatskoj Sveta tri kralja (6. siječnja) Uskrsni ponedjeljak Tijelovo Veliká Gospa (15. kolovoza) Svi sveti (1. studenoga) i Stjepan (26. prosinca) Božič Božičje veliki krščanski blagdan. Slavimo ga 25. prosinca. To je dan Isusova rodenja. Dan prije Božiča, 24. prosinca, zove se Badnjak. Na Badnjak i na Božič okupljaju se obitelj!. Na Badnjak se ukrašavaju božidna drvca. Navečer ljudi idu u crkvu na misu polnočku. Ta je misa posebno svečana. Pjevaju se tradicionalne božične pjesme, kao što su Radujte se narodí, U sve vrijeme godišta, Narodi nam se kralj nebeskí, Kiríe eleison i druge. Božič je blagdan ljubavi, dobrote i mira. Slavě ga i oni ljudi koji nisu religiózni. To je vrijeme kada ljudi šalju i primaju čestitke. Vrijeme kada ljudi poklanjaju -daju i primaju poklone. DATIV datívne idoge neizravni objekt Profesor govori studentima. smjer kretanja Idemo prema moru. cilj kretanja Idemo k prijateljima. dopusnost Idemo na put unatoč kiši. mjesto Otok je nasuprot gradu. prijedlozi: prema, k(a), nasuprot, unatočYusprkos glagoli s dativom: dati, kazati, reči, govoriti, prigovarati, smetati pisati, slati, darovati, pokloniti veseliti se, radovati se, čuditi se, diviti se, smijati se, zahvaljivati j gramatik* "^Lvuite íl... Turisti i ostaíi stranci koji odlaze iz Hrvatske nose tipične hrvatske suve nire. Tosu: maslinovo ulje, rakija travaríca, paska čipka, vučedolska golu-bica, Baščanska ploča, licitarsko srce, penkala, kučice i crkvice, vine, kravata, istarski tartufi, slavonski kulen, dalmatinski pršut... Školovanie, posao i svakodnevica Školovanje Bebe idu u jasíice. Maia djeca (od 2 do 6 godina) idu u vrtid. Osnovna škola traje 8 godina. Ona je obavezna. Poslije učenici idu ili u gimnaziju ili u srednju školu. Gimnazija traje 4 godine. Na krajů gimnazije polaže se matura. Srednja škola traje 3 ili 4 godine. Preddiplomski studiji na fakultetima traju 3 ili 4godine, diplomski 2 ili 1 godinu, a poslijediplomski obično 3 godine. lpišite svoje školovanje: Matura i maturalna večera Mnogi ljudi kažu da je gimnazija njihovo najljepše životno razdoblje. Kádi křenu u gimnaziju, učenici su joŠ djeca. Kada završe gimnaziju, učenici vií nisu djeca, nego odrasli ljudi. Na kraju gimnazije učenici moraju položití važan i težak ispit. Taj ispit zovese matura. Kada poloze maturu, učenici odlaze zajedno na maturalnu večeru Maturalna večera velik je dogadaj u životu. Za maturalnu večeru djevojke i mladiči posebno se ureduju. Djevojke se oblace u svečane haljine i elegantne cipele, šminkaju se i pravé frizure. Mladiči se oblace, mnogi od njih prvi put u životu, u odijela i kravate. Svi učenici i profesori zajedno odlaze u restoran na svečanu večeru i ples. Oni tako síave svoje uspjehe. Odgovorite na pitanja: Kako se zove ispit na krajů gimnazije? Što rade učenici kada poloze maturu? Kako izgleda maturalna večera? Što učenici i profesoři slavě? PREZENT POVRATNIH GLAGOLA gtagot pripremati se jednina ja se pripremam ti se pripremaš on/ona se priprema ja se ne pripremam ti se ne pripremaš on/ona se ne pripreima pripremam li se ja? pripremaš li se ti? priprema li se on/ona? množina mi se pripremamo vi se priprernate oni/one se pripremaju mi se ne pripremamo vi se ne priprernate oni/one se ne pripremaju pripremamo li se mi? priprernate li se vi? pripremaju li se oni/one? Mladiči se oblace u odijela. ^oounitt? rvčiřnKč: Sandra ss ěešljs . (češljati se) On (zvati se) Petar. Mi (oblačiti se) svečano. One (ureďivati se) za večeru. Vi (šminkati se) líjepo. POVRATNI GLAGOLI - PREZENT U INVERZNÍ potvrdni obtik niječni oblik upkni oblik .* Ijedmna pripremam se ne pripremam se pripremam li se? pripremaš se ne pripremaš se pripremaš li se? ;j ri p rctrr s se ne priprema se priprema li se? i r-.a pripremamo se ne pripremamo se pripremamo li se? priprernate se ne priprernate se priprernate li se? i gramatik/ pripremaju se ne prspremaju se Dapunite rečenice: ..... le Petar i Ivana, [mi, zvati se) Ivana, (ona, zvati se) [mi, oblačiti se) svečano. [Alenka, urecíivati se) za večeru. [Mirta i Mája, šminkati se) lijepo. [ja, kupati se) u kadi. Životni planovi Kad završe srednju školu, míadi Iju-di mogu birati: studirati ili tražiti posao. I jedno i drugo je veliká pro-mjena u životu. Ako odluce studirati, pisat če pri-jamni ispit na fakultetu. Vjerojatno če se odseliti od roditelja i preseliti se u drugi grad. Naci če stan i sta- . novati sami ili s cimerom. Iči če na I f Itarf iJř . '^^^i- predavanja svaki dan. Upoznat če nove kolege i prijatelje. Mnogo če naučiti i saznati. Dobit če nove ideje i poglede na život i svijet. Imat če lijep i zanimljiv študentskí život i puno vremena za druženje, zábavu, putovanja, hobi... A što če biti poslije? Zaposlit če se. Možda če se udati ili oženiti. Možda če imati djecu. Možda če puno putovati i cesto se seliti. Možda če postatí bogati i poznati. Ili...? jednina Ja ču se zaposliti. Ti češ se zaposliti. On če se zaposliti. Ona če se zaposliti. Ja se neču zaposliti. Ti se neteš zaposliti. On se neče zaposliti. Ona se neče zaposliti. Hoču li se ja zaposliti ? Hočeš li se ti zaposliti ? Hoče li se on zaposliti ? Hoče li se ona zaposliti ? množina Mi čemo se zaposliti. Vi čete se zaposliti. Oni če se zaposliti. One če se zaposliti. Mi se nečemo zaposliti . Vi se nečete zaposliti. Oni se neče zaposliti. One se neče zaposliti. Hocemo M se mi zaposliti ? Hočete li se vi zaposliti ? Hoče li se oni zaposliti ? Hoče li se one zaposliti ? potvrdili Oblik 1. lična zamjenica 2. prezent glagola htjeti 3. povratna zamjenica se 4. infinitiv Ja ču se kupati. niječni oblik 1. lična zamjenica 2. povratna zamjenica se 3. negacija prezenta gl. htjeti 4. infinitiv Ja se neču kupati. upitni oblik 1. prezent glagola htjeti 2. upitna riječ li 3. povratna zamjenica se 4. lična zamjenica 5. infinitiv Hoču li se (ja) kupati? Napišite futw: Ivan ís se veselili poklonu, (veseliti se) Ti . (šminkati se) Mi Ona Vi puno vječno. (voljeti se) (udati se) . (svadati se) i || Napišite ni ječní futur: Ivan se neée veseliti poklonu, (ne veseliti se) Ti . (ne šminkati se) Mi vječno. (ne voljeti se) Ona . (ne udat! se) Ja na fakultet. (ne upisati se) Mi u sobi. (ne češljati se) Napišite upitni futur: Hoče íi se Ivan veselit! poklonu, (veseliti se) ti sali? (smijati se) ja na fakultet? (upisati se) oni u jezeru? (kupati se) ja u drugi grad? (preseliti se) mi u sobi? (češljati se) gramatika $ POVRATNI GLAGOLI - FUTUF l U INVERZIU jednina množina potvrdni oblík zaposlit ču se zaposlit černo se zaposlit češ se zaposlit četese zaposlit če se zaposlit če se niječni oblik neču se zaposliti nečemo se zaposliti nečeš se zaposliti nečete se zaposliti neče se zaposliti neče se zaposliti upitni obtik Hoču li se zaposliti? Hočemo li se zaposliti? Hočeš li se zaposliti? Hočete li se zaposliti? Hoče li se zaposliti? Hoče li se zaposliti? izgovor [zaposličuse] [zaposličešse] [zaposličese] [zaposličemose] ízaposlidetese] [zaposličese] agols htjeti zamjenica se niječni oblik 1. negacija prezenta gl. htjeti 2. powatna zarnjenica se 3. infinitiv upitni oblik 1. prezent glagola htjeti 2. upitna riječ li 3. povratna zamjenica se 4. infinitiv Šetat ču se. Neču se šetati. Hoču li se šetati? Vidjet černo se. Nači černo se. Napišite futur: |f Proselii éu se u Osijek. (preseliti se, ja) . (iznenaditi se, Ana), daru. (veseliti se, Petar) šalama. (smijati se, ja) na fakultet. (upisati se, ti) (nači se, mi) u kafiču. Napišite niječni futur: í Hecu se preseliti u Osijek. (ne preseliti se, ja) večeras. (ne čuti se, vi) sutra. (ne sresti se, Petar i Maja) na fakultetu. (ne nači se, Ivan i Sanja) u Londonu, (ne zaposliti se, ti) u kafiču. (ne nači se, mi) tíoóis li se ja preseliti u Osijek? (preseliti se, ja) Petar knjigama na podu? (čuditi se) Petar daru? (veseliti se) oni u centru? (nači se) vi večeras? (čuti se) ja šalama? (smijati se) Posao Intervju Ispitivač. Dobar dan! Vaše ime, molim. Kandidat Filip Perid. Ispitivač: Evo, imam Vaše dokumente: domovnicu, rodni list, diplomu i životopis Kandidat: Imam dvije diplome: studirao sam novinárstvo i marketing. Ispitivač: Da, odlično! Marketing ste, znáči, završili u Dubrovníku? Kandidat: Da. Marketing sam studirao u Dubrovníku, a novinárstvo u Zagrebu Ispitivač: Govorite li strane jezike? Kandidat Da, govorim tečno engleski i njemački. Ispitivač: Jeste li ved negdje radili? Kandidat: Da, ali ne u strúci. Samo sezonske poslove. Uglavnom sam rádio kao turistickí vodič. Ispitivač: Zašto želite raditi za naše novine? Kandidat: Jako volim novinárski posao. Oduvijek sam želio biti novinař. Volim iči na teren, istraživati i pisati. Ispitivač: Znáte li da radimo u smjenama? Kandidat Takvo radno vrijeme je u redu jer nemam obitelj. Ispitivač: Odlično! Primljeni ste! Sretno u poslu! Kandidat: Odlično! Hvala! - te točno ;// netočno: ftflpje studirao novinárstvo i pravo. Gn govori slabo njemački i engleski. Filip voli istraživati i pisati. Filip želi raditi u smjenama. T T T T N N N N 5. kolovoza 1980. god. 998. god. 002. god. 2004. god. Od 2000. do 2006. god. Životopis Filipa Periča - roden u Zagrebu, roditelji: Marija i Ivan Perie; - maturirao na VI. opčoj gimnaziji u Zagrebu s oejenom odličan (5); - diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, smjer: novinárstvo; oejena: vr!o dobar (4); terna: Novi mediji i novinárski stilovi, mentor: prof, dr. Ivan Orlid; - diplomirao na Visokoj školi za menadžment u Dubrovníku, smjer: marketing; oejena: odličan (5); terna: Promidžbene strategije; mentor: prof. dr. Stipe Olujid; sezonski radio kao turistickí vodič, animator i organizátor putovanja u agenciji Jadrantours. Tečno govori engleski i njemački jezik. SKLONÍ DBA IMENICE posao gramatik/ N posao G posla D poslu A posao V - L o poslu poslom Filip ima dobar posao. poslovi poslova poslovima poslove o poslovima poslovima Uvijek dugo ostaje na poslu. Napravíte u paru intervju za posao: menadžer, trgovac, učitelj, tajnica, turistickí vodič, liječnik, fotoreportér... Svakodnevica 0 /■■ňil Jutro u obitelji Perie GospocTa Perie budí se sváko jutro več u 6.30. Ide u kupaonicu i umiva se. Odmah zatim ide u kuhinju. Ondje brzo doručkuje i pije kavu. Zatim se opet žuri u kupaonicu, pa se tušira, briše se i pere zube. Onda se dugo šminka, pa se dugo, dugo češlja i pravi frizuru. Kad je gotova, ide u sobu i oblači se za posao. Nikada nije spremna prije 8 sati. Njezin suprug, gospodin Perie, budi se sváko jutro u 7 sati. On svlači pidžamu i ide u kupaonicu. Ondje se urniva, pere zube i brije se. Odmah poslije ide u sobu i brzo se oblači za posao. Kad je gotov (a to je obično več oko 7 i 30), ide u kuhinju na kavu. Pije kavu pola sata i čeka suprugu da zajedno idu na posao. „Draga, jesi li gotova?" pita on strpljivo. „Da, dragi!", odgovara supruga i nastavlja se šminkati. Za nekoliko minutá on opet pita: „Hočeš li brzo biti gotova, draga? Moramo iči na posao." Ona mrtva-hladna odgovara: „Evo, več sam gotova!" i nastavlja se češljati. Tako izgleda jutro u obitelji Perič. OdgovoriU >:, ,. . Kad se gospoda Perič budi? Što gospoda Perič radi ujutro? Što radi brzo, a sto radi polako? Zaštoi Kad je gospoda Perič spremna za posao? Kad se budi gospodin Perič? Sto gospodin Perič radi ujutro? Kad je gospodin Perič spreman za posao? Zašto gospodin Perič sváko jutro dugo pije kavu? PREZENT GLAGOLA NA ► -em glagol brijatí se Jednina množina ja se brijem mi se brijemo ti se briješ vi se brijete on/ona se brije oni/one se briju Brijem li se ja? Ja se ne brijem. glagol brisati se ja se brišem mi se brišemo ti se brišeš vi se brišete on/ona se briše oni/one se brišu Brišem li se ja? Ja se ne brišem . ja se perem ti se pereš on/ona se pere Perem li se ja? Ja se ne perem. s s> š llagol prati se mi se peromo vi se perete oni/one se peru pr s> per Gospodin Perič se pere, briše i brije. Napišite prezent Ja se kapaní ujutro. (kupati se) 1. Ana 2. Mirta 3. Mi 4. Vi 5. Ante 6. Mi 7. Oni 8. Marko 9. Ti 10. Martin 11. Ljudi 12. Mi navečer, (kupati se) kosu. (brisati) pred ogledalom. (češljati se) svaki dan. (šminkati se) lijepo. (oblačiti se) zube. (prati) posiije kupanja. (brisati se) svaki dan. (brijati se) teško i sporo, (buditi se) i pjeva. (tuširati se) . (prati se) . (svlačiti se) Opišite svoje jutro korísteči se glagolima i skupovima riječr buditi se, umivati se, tuširati se, brisati se, kupati se, šminkati se, oblačiti se, prati zube, doručkovati, piti kavu Poslijepodne u obitelji Peric d zaVrše posao u pet sati, gospoda i gospodin Perič dolaze kuči. Gospodin perič je umoran i čita novine na kauču. Gospoda Perič žuri se pripremiti i servirati ručak. Kada je ručak na stolu, zove muža: „Dragi, ručak je gotov!" Dolazim. Samo da dovŕšim članak, draga!" kaže gospodin Perič i nastavlja mirno čitati novine. Za několiko minuta gospoda Perič ponovno zove: „Dragi, ručak je na stolu! Več se ohladio!" Evo, odmah, draga. Samo da dovŕšim stránku", mrtav-hladan odgovara gospodin Perič i dalje čita. Kad dovrši čitanje, gospodin Perič zadovoljno jede hladan ručak. Kad je gotov, kaže gospodi Perič: „Bilo je jako ukusno, draga. Baš sam se dobro najeo." Navečer Periči zajedno gledaju televiziju. Obavezno gledaju dnevnik i vre-mensku prognózu u 7 sati, zatim informativně emisije, filmové i serije. Gospoda Perič voli gledati kvizové i sapunice, a gospodin Perič sportski program. Tako izgleda poslijepodne u obitelji Perič. Odgovoríte na pitanja: Kada Periči dolaze kuči? Što radi gospodin Perie? što radi gospoďa Perič? Sto Periči rade navečer? Što voli gledati gospoda Perič? Što voli gledati gospodin Perič? Koliko je sati? 0730 IV Is 0740 Ytea 117 45 Slávni parW'Hewarrj 0S1S KlnoMo-Hclsdrans >'■- ' Oour^StterMtorjitj™ I doba smrfl 11125 Mofnovatp^ 1130 Vilest 10.40 Ví-:; it:-,, j-.:. 10.45 ferina! GeopipNc: U ptíraj za laouTDrn 11.40 7Vli*i«ln 1150 Bunovnocflesee 12.0(1 Dnmuk 1120 Piotivv|etral(!lj)e, mcl:.;■..' ii i) ■j.li; Príma. mull, .aclr".3;r.l rnagaŕn laso KUialraveprerraiň 14 IE Opera Bra 1440 Promaldaias 14.50 Oprah Stuw 15J5 Rflportart: SnAwacurJarJUsu? 1635 Vllosll 10.40 VrUaneriarůs 16.50 Hrl,i»iii!!nll, 17.40 Unalta-tRMt Amamlu, dabmritBti ílm(4J-30") 1835 IVBingoStow 19.15 IHT07/3S 18-20 VaMras 15.30 DrcviH: VI ' ^-f Í V. ;L . ■ ti iii-z -J 11mia \f>e§ 1953 NagometnoSP 21.1X1 Sport tons Vrtjeme 2015 Daml(et)«iTior*qas, 21 ai 21 40 07.« TVvudi: 4.paiwaiTc PRC GftAJ I Lr'. DJEi [ Í 1 MUUK 08.05 T: :!:•:', . D330 ZuTlOKUlWAC Partaonta iu.iL! zuram,maloiiJ- 1 kro MCI 1D45 ^l^blmcl 11.15 hitovnltasmirt- mĚOureltgilsk. rrcasarh 11.30 OJasútxrwrtne, rnagazjr 13.15 AutomacazM 13.55 Vaftpoto Svt^IrA If! HjV^-^Bft^ 15.00 Terw.WlmWsdor (IrialEtZI. prijenos 117.45 HmsfcaUas&a: r^tJsteiia Raloha Nelsona U!oge: CM RatWtSW, Ctó-re Bloom, Lilia Safe, Lew Jinney, fjjjttl Wllili. RicharrtVars PallEil.Skia per Mctáll,. Barney Mann. Wi'Iamflan Men ; i I drug:.. 1B.25 HevierofalrR'pfJte? 1B.W 08-35 Deiterw tabcrsJori). 139.DO Éowůy-ĎHi.ř.-í^rBeíť ■' yOU?.t,LÍ"!Í.;íi-'.; 10.05 11.00 1 1 ortaftii»r^a'(R] M-45 Battie B-DamMi r obra serija Ludialouorn, rtwn.s«ija(2 epfcejc: PrtteoBrtamt, iyijKH li'ni.iporlsh.aiLiiiiii,"! rcdaieifaJoriria Grayjá. UiOfif. htekhl Piiifer Sean Mallei BřrtGi^ara.SlittnE Oaly. Elrau Nea: Janessa Crlmi. Aldan De-.ine. Dean McDermcfl i otjgl. 12.30 DMIaínra, BE3 Iflfani film,-aimiiiai:s:iík2 drama reLiieija Johna IvtcNaiJíjiiiona Ulcfle. Mail Dillon, Kevin Bati it toe Campbel., Denise Richard:. i*jgi . U.20 Tanan, JtfíminaLíítitkassíija 15.05 Praví pczfv, -il(ci^kt>-larw?1ifinasii'i|ů 15.55 BratskaUv. igiiniiin' ata-sHifi) 1745 Zvtyezrie Erta: 5C npnl^paldtb zábavná emisijd 11145 Wjas*,infornTatlmae4Tí5i|a 19.10 Zuta mlmitan ^bJL-n^ ennísija 07.« I 0B.1C ttddoArtyul. 09.30 TNwrer Rangers. írma GENLl 1E.Í0 VU-Gf-Oh, ■ ' crtanaserija 1150 Rttkiey. tlfarnsMíBijj 11.50 OjEWjtesBevertyHiHss. aer!|a za mlaclv 1220 i.,:; . aínwieka ľan 5«<;a 13.10 SmaMle. 14.00 Ddvfetotei. t-!--,: k- k - |a 14-50 MuttfliMEiillpffi. 16.30 ViyssSNoveTli IB.3S Cftnortllřiiir ■ - .: j 17.30 AutomoSt mjyaíin 18.00 KairtgafeMc ratitiCkl magazín oí; :r jstaifri-iJtctiFoui ľ];fiTErja[sNnHať.;;iH m. aUíiOl9lGš!Jia3tlf,třl|áriíil ne Jah!ť poivinuo s? Apies-maře 18,30 Novac.t^flcssmafiaKrt iflOO Dtevrrt fJovL'lV, inf3rniatľrtiacmt;.|a 1S.3C Uptonraip 1005 UnilaloiifivftjiB^ 1030 Tato je tela js 11.00 CaiUsSrErjiKkog}^. ■EE* I«nifOD(í1lrřtTtustfi|{J„1 1240 Mfltesortris fl) 13.10 SuRnjuvm^'teiriadcS) 15.10 Prawnaots.Ti.HijAp 16. W 3Lane, talk show - ^ 1 17. M Ms,iT,aouLnffi) it 17-W Eur^rjKvr^^ ia.EM TSÉD|elc?J,.[E, I scriiaMiTiiaDa 1833 ZIP plUS, VIJME 18J5 Gtazba 18.45 Mm, ěvIo mšsaan 19.15 Zfin^kniTiiji^iiznTife^ .1S.40 Gmta ZOUO Eunma»c,iTiaQAj|[^Ft) 2(145 24 53ta Zsixbatto tekntie 2100 Vetkl amer^ld vesbnt <33 HfiUnbeKa-T vEstar, 2230 NotorrnraŽ^Mrirw. ■Best off. iťkťiDw 00-30 LU .::;■,! ;-r: . . 10.00 TVv«K + iLffisSOa sredBta HnralskB 1&25 HaabHtaeiTftijs 19.30 Oaabemi6fnr,;i zmi SuootomuveiGr 00.10 itmcert 01,20 TV fafiporad ze n ^dleátu 01^5 TEST(to02iMli 20.00 2050 SbHi^SPunDQand ' :' ' Z0O6-Ul3krr!tCii,y '-i mfesro 22.50 GflLHj- BHi SD5»!Ska*iin:s!|a 2005 Vutš ■Bi iQroni film, i«ire? mM^MikH NifiicJw UirTíjr" Jad PJflttpr .L^mRS SlpÄflíT 20.00 ErlTiG.'tf. ,!"i.'i, Ju'lca GluiiG DeMi Mdotl Hgdirlckr Hr-r-url Piúíkv ÍÍTŕDcíľ'rriOt^ 09.00 fiahraontŕi 1 ;i Kí.; -íi!,:-.j ;■. 10.00 BaitebracaSrtmm. f Mani '..m 1200 ÍLí^fcakrtjfitfidiJaste. MfenríjniiM wk^iWl 1230 Prí'íi.vjittZacr;!:■'.!.: Odgovorite na pitanja: Volite li gledati televiziju? Što najviše volite gledati? I* Što nikad ne gledate? jedan sat dva, tri., četiri sata pet, šest, sedám.. sati 10 11 24 0 3 n 2 16 19 PERFEKT POVRATNÍ H GLAGOLA množina jednína ja sam se upoznao/upoznala ti si se upoznao/upoznala on ona se upoznao/upoznala ja se nísam upoznao/upoznala ti se nisi upoznao/upoznala on/ona se nije upoznao/upoznala jesam ii se ja upoznao/upoznala ? jesi li se ti upoznao/upoznala ? je li se on/ona upoznao/upoznala? jesu li se oni/one upoznali/upoznale? mi srno se upoznali/upoznale vi ste se upoznali/upoznale oni/one su se upoznaii/upoznaie mi se nismo upoznali/upoznale vi se n iste upoznaii/upoznaie oni/one se nisu upoznali/upoznale jesmo li se mi upoznali/upoznale ? jeste li se vi upoznali/upoznale ? potvrdni obtik 1. lična zainjenica 2. prezent glagola biti (on/ona/ono ne trebaju glagol biti!) 3. povratna zamjenica se 4. radni glagolski pridjev niječni oblik 1. lična zamjenica 2. povratna zamjenica se 3. niječni oblik prezenta glagola biti 4. radni glagolski pridjev upitni oblik 1. prezent glagola biti 2. upitna riječ li 3. povratna zamjenica se 4. lična zamjenica 5. radní glagolski pridjev Ja sam se upoznao s Anom. On se upoznao s Anom. Potvrdni oblik 3.1, jd. ne sadrži pomočni glagol biti (je). Napišite potvrdni oblik perfekta: Oni su se upoznsli na planinarenju. (upoznati se) POVRATNI GLAGOLI - PERFEKT U INVERZNÍ Mi Ja Vi On Oni Ti Napišite niječni oblik perfekta: Ja si »isr.iii tt-HÍsk . (sunčati se). jučer. (upoznati se) . (tuširati se) knjigama. (radovati se) u kupaoníci. (prati se) u kupaonici. (brijati se) u disku, (zabavljati se) Ona Ja Ti Mi Oni Ja Napišite upítni oblik perfekta: Jesi U ss ti češljals (češljati)? . (dosaďivati se) . (češljati se) . (smijati se) . (svaďati se) . (kupati se) . (češljati se) ti oni mi vi one ? (dosaďivati se) ? (voljeti se) ? (upoznati se) ? (vjenčati se) ? (svaďati se) ? (zaljubiti se) jednina množina upoznac/upoznala sam se upoznali/upoznale srno se upoznao/upoznala si se upoznali/upoznale ste se upoznao/upoznala se upoznali/upoznale su se nisam se upoznao/upoznala nismo se upoznali/upoznale nisi se upoznao/upoznala niste se upoznali/upoznale nije se upoznao/upoznala nisu se upoznali/upoznale jesam li se upoznao/upoznala ? jesmo li se upoznali/upoznale ? jesi li se upoznao/upoznala ? jeste li se upoznali/upoznale ? je ií se upoznao/upoznala ? jesu li se upoznali/upoznale ? potvrdni oblik niječni oblik upitni oblik 1. radni glagolski pridjev 1. niječni oblik prezenta glagola biti 1. prezent glagola biti 2. prezent glagola biti 2. povratna zamjenica se 2. upitna riječ li 3. povratna zamjenica se 3. radni glagolski pridjev 3. povratna zamjenica se 4. radni glagolski pridjev Vidjeli srno se. Potvrdni oblik: 3.1. jd. ne sadrži pomocní glagol biti (je). Napišite peiiekt:_______ P Umožnili sme se na moru. (upoznati se, mi) . (ne zaljubiti se, ja) u sobi. (šminkati se, one) . (ne svaďati se, vi) dok je telefon zvonio. (oblačiti se, ja) u gradu, (vidjeti se, vi) filmu, (ne smijati se, oni) i Putujemo zajedno w Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište u Hrvatskoj i jedno od najstarijih u Europi. Osnovali su ga 1669, godine isusovci. Godine 1776. sveučilište tma tri fakulteta: filozofski, bogoslovni i pravni. Danas Zagrebačko sveučilište nudi velik izbor raznovrsníh studija, programa i predmeta. Svake godine upisuje brojne studente i promovira mnoge diplomirane stručnjake. II II II Putujemo, ali čime? jasna, Darko, Marijan i Goranka idu na godišnji odmor u Dubrovník. Rezervirali su i platili sobu u hotelu, ali se ne mogu dogovoriti čime putujú. "<9 Darko: Jasna: Darko: Marijan: Goranka: Darko: Jasna: Marijan: Darko: Goranka: Izvrsno, imamo sobu! A čime idemo? Kako misliš - čime? Pa avionom! A novac za kartu? Sve sam potrošio na hotel. Zašto ne idemo autom? Gorankin auto je u kvaru. Da, jest... Idemo onda autobusom. Ili autostopom... Autobusom??? Ne dolazi u obzir, ja u autobusu povraéam. Ja idem avionom! I ja- A ja, izgleda, autostopom. Ne, ne môžeš iči sam... Imam ideju - idemo svi brodom! GRAMATIKA INSTRUMENTAL IM E N IC A Čime se vozimo u Zagrebu? (s) kim? (s) čim? jednina muški rod autom /s prijateljern ženski rod s mamom srednji rod seiom /morem množina autima /s prijaté (jim e s mamama selíma /morima muški/srednji rod: č, č, š, dž, d, ž, j, Ij, nj, št, žd (r, c) + er. Juraj, službenik u band: Svaki dan kořistím se javnim prijevozom. Stanujem na Borongaju i vozim se autobusom na Kvatrič (Kvaternikov trg). Dalje idem tramvajem broj í 1 ill 12 u centa r. Imam auto, aii u gradu su češte gužve pa se nemam gdje parkírati. Javni prijevoz je praktičan. Ne móram tražiti mjesto za parkiranje. ■ Putujemo brodom. / Vozimo se tramvajem. Vozimo se žičarom. Odgovorite čime se Vi vozíte iti putujete a) cesto, b) rijetko /' cJ nikad: Cesto se vozim aufom . Rijetko se vozim bisiklom . Nikad se nisam vozila kHhi-iúnt, . Snje jana, ekonomistiea: Vozim se jedino automobilom. Ne kořistím se javnim gradskim prijevozom - u tramvajima i auto-busima cesto je gužva. Imam smart. Smartom mogu brzo doči na posao. Mogu se lako parkírati - sto je jako važno. Klára, umirovljenica: Ja stanujem u centru i idem pjeiíce u trgovinu, na tržnicu ili na kavu. Kad je iijepo vrijeme, idem na Gornji grad. Tada se vozim uspinjačom jer sam stará i bole me noge. Žeíjko, student: Živím na Jarunu, a stu-díram na Filozofskom fakultetu. Vozím se tramvajem, alisamo usiječnju i veljači ilí kad pada kiša. Kad je Iijepo vrijeme, vozim se biciklom ili roíama. To je brzo, praktično, jeftino i-zdravo! Kristijan, student: Živím u Novom Zagrebu i jako voíim sport i prírodu. Svaki víkend idem na Šijeme. Kada je toplo isunčano, idem pješice, a kada je híadno, vozim se žičarom. Po gradu se vozim tramvajem. Odgovorite na pitanja: Čime se vi vozite? Čime idete na fakultet? Čime idete na posao? Cime putujete na godišnji odmor? Dovŕšite reienke: On se vozi suhňi. (auto) Ja se vozím Poštári se voze Studenti se voze Dalibor se vozi Ti se voziš Lina i Dinko se voze Vi se vozíte Martina i Danijela se voze Mi se vozimo . (vlak) . (bicikl mn) i . (motor) . (uspinjača) . (žičara) ■ (opel) . (mercedes) . (mazda) . (tramvaj mn, autobus mn) ■ o » & c e . Môžete se voziti balónom i razglcdati Zagreb i Hrvatsko zagorje! Letjeti balónom u dvorac Bežanec-to je pravá romantika! Môžete zaboraviti semafore, nervózne vozače i gužvu. Kad letíte balónom, svíjet je drugačiji. U balonu se môžete i vjenčati! Pokloníte prijatelju za rodendan let balónom! Uspinjača je vrlo staro (1893.) prvo javno pri-jevozno sredstvo t važan zagrebački simbol. Povezuje Donji i Gornji grád (glavnu zagre-bačku ulicu Hicu i Strossmayerovo šetalište). Dok se pútnici voze uspinjačom, ímaju pog-led na lijepe zagrebačke krovové i zgrade. Što čekáte? ■ .. L - >- •- : Priča o penkali Prví čovjek kojí je pisao penkalom bio je Slavoljub Eduard Penkala. Penkala je njegov izum. Penkala je takoder prví čovjek u Hrvatskoj koji je letio avionom. On je konstruirao prvi hrvatski zrakoplov. Prva hrvatska zračna luka bila je na Črnomercu. Vapišíte čime što radimo: Pišem ;ŕ,.:'.';V.„ .(penkala) Pišemo Olovke šiljimo Meso režemo Liječnici operiraju Češljamo se Slikar slika Rižu jedemo (olovka) . (šiljilo) . (nož) . (skalpel) . (češalj) . (kist) . (štapiči) Idem na more! Ali - s kim? Dolazi Ijeto i Jasnina sestra Tina razmišlja o Ijetovanju i društvu. Ona želi zanimljivo i dinamično Ijeto. Tko je dobro društvo za more? S kim idi na Ijetovanje? ... ... S tatom i mamom? Ne. Oni su dosadni i stalno ponavljaju: ne smiješ ovo, trebaš ono, moraš to... Uostalom, oni ne vole da izlazim í da sam dugo u grádu. To je problém. ... S Irenom? Ne. Ona je štreberica i stalno uči. Uvijek nosi na more debele knjige i na pláži čita, umjesto da se kupa, sunča i zabavlja. ... S Jasnom? Ne. Ona je odlúčila idi sa svojim društvom: s Darkom, Gorankom i Marijanom. .. S Jadrankom? Ne. Ah, Sna je takva Ijepotica! Kad smo 0 zajedno, svi uvijek gledaju Jadranku. To zna biti i neugodno. ... Sa Sandrom? Da! Ona je tako zábavná i pravi je magnet. Uvijek nade dobro društvo i zábavu. To je dobra ideja. ... S bratom i Andelom? Ne. Oni su par i vole biti sami. Stalno se Ijube. Parovi su uvijek dosadno društvo. Idem u kazalište sa Silvijom, a Maja sa Zdravkom. Tko je razgovarao sa Šimidem i sa Živkovidem? sa + s, z, s, z Petar se rukuje s Doris (s Ines / s Amy / s Kitty...). Strana ženskaimena kao Doris, Ines i Amy... ne dekiinirajuje. Hi Piapišite prijediog s iii sa / instrumental: Maja ide í: Mi>:, na službeni put. (šef) Maja ide , firJiífcu na službeni put. (direktor) Moje sestre žive Alen putuje Naš prijatelj Toni hoda Razgovaram Idemo u zoološki vrt Tata igra nogomet Josip ide na koncert Idem u kino Razgovaram Bila sam na sastanku . (otac, májka) na more. (Zdravko) . (Željka) . (dijete) . (djeca) . (sin mn) . (supruga i kderka) i . (Nives, Petar) . (prijatelj mn) . (šefica) otac s ocem dijete s djetetom ocevi s ocevima djeca s djecom Napnite mstn Idu u park s Ručam s Učimo s . (dijete) (otac) .(djeca) gramatika i INSTRUMENTAL LIČNIH ZAMJENICA jednina ja ti i on ona i ono množina sa mnom s tobom s njim s njom s njim mi vi oni one ona s nama s varna s njima s njima s njima Bila sam s njim na kavi. Branko se upoznao s u Osijeku. (ona) Mogu li iči s u kino? (vi) Hočete li pjevati sa ovu pjesmu? (ja) Razgovarali srno s o novom projektu, (one) Ivana je jučer bila na kavi s ? (ti) Roďaci če iči s u kazalište. (mi) Jako srno zadovoljni ! (oni) Zar si se posvadio s ? (on) Postavíte pitanja u instrumentulu (5 kim?/ěime?J Idemo na more s Ivanom. S kin: idemo na more? Marijan ide na posao tramvajem. Cime Marijan ide na posao? Djeca se igraju kockama. Naši roditelji putujú s bakom. Volim putovati brodom. Tata igra tenis sa sinom. Domačica se pozdravlja s gostima. Mi nismo razgovarali s Petrom. Majstor radi čekičem. Ozren je stanovao s roditeljima. se igraju djeca? putujú naši roditelji? volim putovati? tata igra tenis? se pozdravlja domačica? mi nismo razgovarali? radi majstor? je stanovao Ozren? SIBI LA R i Z A CIJ A množina, muski rod i1-----1 j k, g, h ispred i ► c, z, s pútnik putnicima kovčeg kovčezima orah ľ orasima Vapišite u instrumentalu množine: Mario razgovara s pufßicims u kupeu. (pútnik) Majka je razgovarala s Mučim se s teškim Planinari se penju s Volim jesti palačinke s Novináři su razgovarali s Gospoda gleda ljubavni film s Napišite što pijete: čaj s limunada s džus s vino s kava s koktel sa . (liječnik) (kovčeg) na lečfima. (ruksak) . (orah) . (arheolog) . (uzdah) Jasnin ured Jasna se jako veselí odmoru u Dubrovníku. No mora čekati još jedan mjesec. Ona radi kao tajnica u banči. Organizirana je i pedantná. Njezin je šef zato cijeni. ~f nad )" Dopunite rečenke prijediazima pre Mačka je pod stolom. Avion leti gradom. Ključje tepihom. Oni rone morem. Studenti stoje fakultetom. Ana voli biti ijudima, Vidimose kinom! Vidimo se danas u pet na trgu Pada snijeg. Ne vidimo prst Lijepo je imati vlastiti krov Ne vidim Alena gostima. Tkoje vratima? satom! nosom, glavom. Jasnin tjedan fonedjeljkom i srijedom ide na tečaj. Uči engleski jezik. Utorkom i četvrtkom ide na aerobik. Vježba i rekreira se. petkom izlazi s prijateljima. Zajedno idu u kina i diskoklubove. Subotom i nedjeljom ide u prirodu. Planinari i šeta sa psom. /Vapiš'íe kako izglería Vaš tjedan: ponedjeljkom Utorkom Srijedom Četvrtkom Petkom Subotom Nedjeljom Napisite koliko dugo: Josipa Vitomir Martina Mája ne izlazi iz kuče jer puno uči. (dan mn) priprema težak ispit. (tjedan mn) ne jede kolace jer je na dijeti. (mjesec mn) Ijetuje na Jadranu, (godina rnn) On je rocTen u Visu, ali več živi u Splitu, (desetlječe mn) ČEkTAAA \fít SATIAM/ Dubrovník - idealan grad za godišnji odmor r pitanje kuda: Dubrovník je grad na jugu Hrvatske. Ima toplu mediteransku klímu, čisto more i bogatu kultúrnu baštinu. Star je 14stolječa. U Dubrovník dolaze turisti iz cijeloga svijeta. Glavna ulica zove se Stradun. Turisti vole šetati Stradunom. Ondje se nalaze Onofrijeva česma, Knežev dvor, Crkva svetoga Vlaha i Orlandov stup. Na njemu se stolječima vijorila dubro-vačka zastáva Libertas. Sveti Vlaho je zaštitnik Dubrovníka. Svako Ijeto (od 1950.) u Dubrovníku seodržava Dubrovački Ijetni festival. To je glaz-beni i kazališni festival. Turisti vole šetati Strsdimetn . Turisti vole šetati po Sirahov Goran šeta • (grad) Goran šeta Prijateljice hodaju . (ulica) Prijateljice hodaju Turisti šetaju - (trg) Turisti šetaju Djeca trče . (park mn) Djeca trče Brodovi plove . (more mn) Brodovi plove Oblaci lete . (nebo) Oblaci lete Gdje je djevojka? Kamo idu prijatelji? Kuda djeca trče? Na pláži. Na plažu. Plazom. / Po pláži INSTRUMENTAL inštrumentálne uloge sredstvo Pišemo olovkom. društvo Putujemo s Ivanom. gramatika vnjeme mjesto Danima ne jedem slatkiše. Ponedjeijkom učím engleski Šetamo grádom. Mačka je pod stolicom. Auto je pred zgradom. Svjetiljka je nad stolom. Olovka je medu papirima. prijediozi: s, pod, pred, nad, medu Stradun je najpoznatija dubrovačka ulica. Spaja gradska vrata (Ploče i Pile). Maziv Stradun dolazi od talijanske riječi i znáči „veliká ulica". Danas je pun turista. Studenti na Croaticumu U Zagreb na Croatkum na Filozofskom fakultetu dolaze studenti iz cijeloga svijeta. Oni žele učiti hrvatski jezik i kulturu. Ja sam Paul Justin van Ja sam Marisa Raguž. Hoovels. Iz Belgije sam. Učim hrvatski jer se želim baviti turizmom u Hrvatskoj. Dolazim iz Amerike. Studentica sam pravá. Učim hrvatski jer je m oj tata Hrvat. Zovem se Omer Beshir Abdalla. Došao sam iz Sudana. Studiram informatiku u Zagrebu. Ja sam Anita Lohmann, profesorica anglistike. Iz Heidelberga sam, iz Njemačke. Učim hrvatski jer živim u Zagrebu. Moje ime je Ganesh Kumar. Ja sam iz Indije. Student sam rusistike i kroatistike. Želim biti diplomat. Zovem se Kefeng Lu. Ja sam iz Pekinga, iz Kine. Učim hrvatski jer volim hrvatski nogomet. w I gramatika 5 GENITIV IM E NIC A ľ : t muškí rod ženskí rod srednji rod koga?čega? jednina prijatéIj a mam e sel a /mor a djevojk e student a muškarc a množina prijateij a mam a sel a /mor a djevoj a k a studen ata muškar a c a Dobio sam písmo od prijatelja. Dobili smo písma od studenata. Mario je iz KhiUa, iz Portugals . (Lisabon, Portugal) Francesca je iz John je iz Yasuyuki je iz Nicole je iz Lenka je iz Dovŕšite rečenii , iz , IZ , iz , iz IZ . (Bologna, Italija) . (Chicago, Amerika) . (Nagoya, Japan) . (Paríž, Francuska) . (Prag, Češka) Omer je student informatike . (informatika) Maria je studentka . (pravo) Ganesh je student . (rusistika) Damir je Ijubitelj . (nogomet) Sanja je Ijubiteljica . (kazalište) Laura je profesorica . (anglistika) Juraj je profesor . (germanistika) Koliko dugo učiš hrvatski? Maria: Laura, ti jako dobro govoriš hrvatski. Koliko dugo učiš? laura: Samo tri mjeseca. Maria: Nije moguče, pa ti govoriš odlično! Laura: Ja dosta brzo učim jezike. A koliko dugo ti učiš hrvatski? Maria: Oko godinu dana i šest mjeseci, godinu i pol. I ne govorim dobro. Laura: Koliko si još u Hrvatskoj, do kada imaš stipendiju? Maria: Još sedám mjeseci. Laura: To če ti biti sigurno dovoljno da dobro naučiš hrvatski. Maria: Nadám se. A ti si praví talent! jí?; Odgovorite na pitanja: Koliko dugo Laura uči hrvatski? Koliko dugo Maria uči hrvatski? jedan mjesec; 2, 3, 4 mjeseca; 5, 6,1... mjeseci 1 mjesec 4 mjeseca 8 mjeseci Jednu godinu; 2, 3, 4 godine; 5, 6,1... godina Laura uči hrvatski tri mjeseca. Maria uči hrvatski godinu i pet mjeseci. Ivan uči hrvatski godinu dana. Alma uči hrvatski dvije godine. Mirta uči hrvatski pet godina. p y, r Dovršíte rečenice: Godina ima 12 mjcseci. (mjesec) John je bio u Zagrebu sedám Marija je u Londonu več tri Moj pas ima četiri Nismo vidjeli Jadranku několiko Ostat černo u Francuskoj samo jedan . (godina) . (mjesec) (godina) . (mjesec) . (mjesec) Gdje se nalazi Hrvatska? Hrvatska se nalazi izmeďu Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, nedaleko od Austrije, blizu Italije, pokraj Maďarské, sjeverno od Crne Gore, južno od Maďarské, zapadno od Srbije, te Bosne i Hercegovine, istočno od Slovenije, daleko od Australije, Amerike i Afrike. Napišite gdje se nalazi Vaša zemlja: Izmeďu i Blizu Pokraj Sjeverno od Napi laze mjesta na Otok Brač je biizu Otok Cres je pokraj Šibeník je izmeďu Opatija je mali turistickí gradič kraj Južno od Zapadno od Istočno od Daleko od . (otok Hvar) . (otok Lošinj) (Zadar) i . (Split) (grád Rijeka) Zagreb ne samo što je največi grad Republike Hrvatske, ne-goje i njezino največe kultur-no središte. U njemu je smješ-tena Hrvatska akademija zna-nosti i umjetnosti te brojne kultúrne i znanstvene institu-cije, muzeji, kazališta i galeri-je. U Zagrebu se održavaju iz-ložbe, promocije, predavanja, tribine, projekcije, struční sku-povi, koncerti i različite druge kultúrne manifestacije. Zagreb I V'Sf'; IM e je kazalište? Paul: Dobar dan! Molim Vas, môžete li mi pomoci? Prolaznik: Da, izvolite! Paul: Idem na operu „Nikola Šubič Zrinski", ali ne znam gdje se nalazi Hrvatsko narodno kazalište. Je li daleko od Trga bana Jelačiča? Prolaznik: Ne. Adresa je Trg maršala Tita 15. Trebate oko 10 minutá. Paul: Odlično, idem pješice! Prolaznik: Znáte li možda gdje je Právni fakultet? Kazalište je blizu Fakulteta. Paul: Ne, ne znam, ali znam gdje je muzej Mimara. Prolaznik: Odiično! Muzej je takoďer nedaleko od Kazališta. Od Jelačičeva trga trebate iči llicom do Frankopanske ulice. Frankopanskom zatim idite ravno do križanja. Lijevo od križanja nalazi se Právni fakultet, a ispred Fakulteta preko ceste je Hrvatsko narodno kazalište. Paul: Baš ste Ijubazni! Puno Vam hvala! r Hrvatsko narodno kazaliŠte u Zagrebu glavno je nacionalno kazalište u Republici Hrvatskoj. Ima dramu, operu i balet. Zgra-da je izgraďena 1895. godine. Ivan Zajc skladao je operu „Nikola Šubič Zrinski". Libreto je napisao Hugo Ba-dalič. Praizvedba je bila 1876. godine. Nikola Subič Zrinski bio je hrvatski ban i junák. Živio je u 16. stolječu. Pobijedio je Turke koji su htjeli osvojiti Beč, a zatim i cijelu Európu. Poginuo je u borbi u gradu Sigetu (1566. godine). Gdje je što u Zagrebu? ~TT'T^~»-'^iM TH1H! —ATA—Xn^ttr-^1 ......: \\ yLl \\\S 'K li- W1 ■ u „.{Ml 6 'i «~—y.~SSÉ-1 •■- [wŕMI 'i i r K--, rT- n? 1 1-25»— řn i u \l i ' lf- \> Tw*j!S-----»r ^r^W-irTl I n Bii 1 -~-JL •í i SR &JiS Lni*" -i Ijnfl ..... w««<*» •--------. t i i in o1 I i i Í i i i b y hí \ I__ Si* POSVOJNI GENITIV I POSVOJNI PRIDJEV jjni genitiv: Trg bana Jelačiča Posvojni pridjev: Jelačičev trg Gdje je Trg bana Jelačiča? Gdje je Jelačičev trg? Upotrijehite posvojni genitiv: Trg hus jekšiór (ban Jelačič) ili Jelačičev trg Ulica (Petar Preradovič) ili Preradovičeva ulica Ulica (Marin Držič) ili Držičeva ulica Ulica (kralj Zvonimir) ili Zvonimirova ulica Trg (kralj Tomislav) ili Tomislavov trg Upotrijebite genitiv: Prilaz Dure Deželiča je kraj Tras maršala Tita . (Trg maršala Tita) Trg Dražená Petroviča je izmedu i (Tratinska, Savska ulica) Ulica grada Vukovara je izmedu i (Držičeva, Savska ulica) Ulica Republike Austrije je blizu . (Ilica) Trg Vladka Mačeka je izmedu i (Ulica Republike Austrije, Klaičeva ulica) Trg žrtava fašizma je blizu Trg hrvatskih velikána je kraj Trg bana Jelačiča je izmedu (Jurišičeva ulica, Ilica) Trg maršala Tita je pokraj Trg brače Mažuraniča je izmedu (Trg maršala Tita, Vukotinovičeva ulica) . (Zvonimirova ulica) (Jurišičeva ulica) (Masarykova ulica) i gramatn U po sjet u Laura: Dobro došla u moj stan, Maria! Maria: Hvala ti, Laura. O, kako je ovdje lijepo! Imaš jako velik stan. Mogu lí malo razgíedati? Laura: Naravno, izvoli! Ovoje hodnik. Desno je kupaonica. Lijevo je dnevna soba, a kraj dnevne sobe je kuhinja. Iz kuhinje i dnevne sobe kroz vrata môžeš iztči na balkon. Ravno su stube za kat. Na katu su sobe i balkon. Desno je spavača soba. Ondje spávam. Pokraj spavače je radná soba. Ondje učim i pišem na kompjutoru. Vrata iz radne i spavače sobe vode na terasu. Na terasi je ugodno piti kavu kada je sunčano i toplo jer je pogled na grad líjep. Lijevo su WC i jedna mala, prazna sobica. Ondje sam spremila staré knjige i odječu. Maria: Kakvi su tvoji susjedi? Tko stanuje u stanu pokraj? Laura: Pokraj živi jedan simpatičan mladi par, a ispod živi jedna stará baka Iznad ne živi nitko, ja sam na zadnjem katu. Maria: To je dobro. Znači da nije bučno u stanu. Tvoj stan ima i dobar smještaj jer je kraj fakulteta. Laura: Do fakulteta imam samo 150 metara, a blizu je i tramvajska stanica. Stan nije daleko ni od centra grada. Dobro je i to što oko moje zgrade ima dosta trgovina, pa mogu kupiti sve što trebarn. Odgovorite na pitanja: Gdje su Laura i Maria? Što one rade? Kakav je Laurin stan? Kako izgleda prva etaža? Što je lijevo, što desno, a što ravno? Kako izgleda druga etaža? Što je lijevo, a što desno? Kakvi su Laurini susjedi? Zašto Laurin stan ima dobar položaj? PRIJEDLQZI 5 GENITI kraj, pokraj, pored, blizu, iznad, ispod, ispred, iza, izmedu, oko, od, do, iz Ormaričje pored kreveta. Stolice su oko stola. Tepih je ispod stola. Kada je (po)kraj umivaonika. Komoda je izmedu stola i kreveta. Luster je iznad stola. Kupaonica je blizu sobe. Uz pomoč ponuďenih riječi opiiite kako izgleda Vai stan/kuča: Za stolom u gostima Moja dnevna soba Moja spavača soba Moja kuhinja Moja kupaonica ormar Laura: Maria: Laura: Maria: Laura: Maria: Laura: Maria, što češ popiti? Sok od naranče ili jabuke, čaj od mente ili kamilice? Kavu, minerálnu vodu? Nešto alkoholno: pivo ili vino? Želím nešto bezalkoholno i hladno... Može li malo soka od naranče? Baš sam žedna! Znam da danas imaš rodendan, Maria. Zato imam iznenadenje: rodendansku tortu! Torta je od čokoláde. Znam da to voliš. Izvoli! Ne mogu vjerovati! Napravila si rodendansku tortu?! Tako si draga i pažljiva, Laura! Hvala! Mljac! Torta je doista ukusna. Obožavam slatko, osobito sve od čokoláde. Onda sigurno želiš još malo torte. Izvoli, ima još puno! Ah, želim, ali ne mogu. Ne smijem jesti tako puno slatke hrane. Čokoláda ima toliko kalorija... Baš šteta! Odgovorite na pitanja: Gdje su i što rade Laura i Maria? Što Laura nudi Mariji? Sto Maria želi popiti? Sto Laura ima za Mariju? Zašto? Kakva je roďendanska torta? Zašto Maria ne jede puno slatke hrane? PARTITIVN1 GENITIV Lau im mora. u kupovínul malo, puno, vise, manje, još, premalo, previse, několiko, toliko. + genitiv ----- Hočeš li još malo torte? Jedem puno čokoláde . (čokoláda) Molim Vas još malo Procitala sam několiko Marko je sinoč popio převise Za veliku večeru trebamo několiko . (meso) Kupili srno puno Imamo premalo Površite lečenke: Imamo li brašňa za palacinke? (brašno) Imaš li (kava) kod kuče? Imamo li (mlijeko) za kavu? Kupili srno (voče) na tržnici. . (šečer) . (stranica mn) ■ (pivo) (kilogram mn) (voče) na tržnici, (kruh) za goste. torta od čokoláde gramatika , M ATERSJALN i " GENITIV od - genitiv Dovŕšite1 sok od jabake (jabuka) štrukli od salata od juha od (sir) (rajčica mn) (po vrče) Laura mora iči u trgovinu jer je njezin hladnjak kod kuče pot-puno prazan. Čega Laura nemá kod kuče? Vapisite čega /terna u hladnjaku (nemá + genitiv}: U hladnjaku nema hém . (šečer) Nema . Nema Nema Nema Nema . Nema Nema . Nema Ima li !:n:tc ? (kruh) Ima li Ima li Ima li Ima li Ima li Ima li ? (mlijeko) ? (marmeláda) ? (pileča juha) ? (rajčica mn) ? (sir) ? (voče) Nema Nema Nema Nema Nema Nema Ima/nema + genitiv ^ 4 GlOPALlZÄqjO.' J 1 —--r JA SAAA PROTIV V GLOMLIZAQJE.' — — Je5te /r V/ 2a gíobalizaciju /'/ protiv nje? Araumentirajte! protiv + genitiv Odgovonre bez cega oní ne mogu: Ne mogu bez telefónu i Šminke . (telefón, šminka) Ne mogu bez Ne mogu bez Ne mogu bez Ne mogu bez Ne mogu bez Dijete ne može bez (glazba, društvo) (internet, enciklopedija mn) (mobitel, kompjutor) (kartanje, šah) (unuk, šetnja) . (igračka, duda) zbog + genitiv Zbog é'íjete ne mogu na ručak. (dijeta) Zbog ne putujem u Švicarsku. (posao) jasná zbog u kuci ne može iči u disko. (problemi) Jutros su autobusi sporo vozili zbog . (snijeg) Zbog ne želim otiči iz Pule. (príjateljice) On ima glavobolju zbog . (vino) Ne možemo se sunčati zbog . (alergija) Zbog avion nije mogao sletjeti. (mágia) GENITIV LIČNIH ZAMJENICA jednina množina ja mene, me mi nas ti tebe, te vi vas on njega, ga oni ► njih, ih ona ► nje, je one ► njih, ih ono ► njega, ga ona ► njih, ih On ne može bez nje Nemaje. DRA&A OLIVA.' ZPOG TEPE NE SPÁVAM VEc. DANlMA.' gramatik/ Upisite zstnjenice u genitivu: Sanja sjedi izmeďu mm i nje$t ■ (ja, on) Marko ne može živjeti bez . (ona) Vesna je napustila posao zbog . (ona mn) Stanko í Ana žive blizu . (mi) Vera je iza . (on) Tko sjedi pokraj ? (ti) Bili smo kod prošlu subotu. (vi) Ne idemo na izlet bez . (oni) Danas nema na poslu, (ona) Anitin muž, gospodin Lohmann, poslovni je čovjek Ovako izgleda njegov radni dan: Kako izgleda Waš radni úarfi Prije éofiih trči po parku, (doručak) Nakon Poslije Radi u Prije Odlazi sa Nakon Poslije Nakon doručkuje i čita novine, (trčanje) vozi se autom kroz gužvu. (doručak) i ide na sastanak. (ured) telefonira supruzi. (ručak) na . (supruga, ručak) opet radi i ponekad ide na sastanak. (ručak) ide u teretanu. (posao) ide na poslovnu večeru, (teretana) J Píije doručka poslije doručka prije ručka prije večere Poslije večere prije spavanja Utfovorite: Prije doručka Poslije doručka Prije ručka Prije večere Poslije večere Prije spavanja Kako izgleda Vaš víkend! genitívne uloge Imam puno novca, a malo ima/nema Ima ii kruha? Nema kruha! Trg kralja Tomislava kvalitativnost Torta je od sira. ■prije, poslije, nakon * genitiv prijedlozi: ispod, iznad, pokraj, pored, kraj, ispred, oko, izmedu. blizu, iz, s, od, do, prije, poslije, nakon, zbog, radí, protiv, bez... ^ZwtČ£ Cl... ■ ■ til; Ako želíte učiti hrvatski u Hrvatskoj s izvornim govornicima, Croaticum je najbolje mjesto! Croaticum -hrvatski kao drugi i stráni jezik nalazi se na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga Ťakulteta u Zagrebu. Program hrvatskog jezika i kultuře postoji vise od 40 godina i pohádalo ga je oko 9 500 studenata iz 115 zemalja svijeta. •• ■»'• mátím ja>"-- :•[!■ *•» ■ - r ~*i :?..:-t*i*í ^ tma ififci HZismiv.- Atu li <■»•«< 5řl-' ' nv»»m tlliiijilliiíiwir • f**h >«IT1:7JUV.'Í1!! íti ttBVM (r&ftl ! * Koliko kuna imaš? Car/: Oprosti, Marko, jesi li jučer bio u mjenjačnici? Marko: Ne. Nisám imao vremena. Predavanja su bila do 8 navečer. Caři: Kako černo onda za víkend iči u kino i poslije u klub? Marko; Možda možemo platiti eurima. Carl: Ne, Hrvatska još nije u Europskoj uniji. Koliko kuna imaš? Marko: U novčaniku imam točno 2 kune i 50 lipa. A ti? Carl: Imam 5 kuna i 2 lipe. Marko: Imaš li kakvu ideju? Mjenjačnice sutra ne rade. Carl: Možda možemo posuditi 300 kuna od mojeg cimera. Marko: Dobra ideja! Možeš ga pitati kad se vráti u sobu. Hrvatske kune Koliko kuna imate? jedna kuna Imam jednu kunu. dvije kune Imam dvije kune. pet kuna Imam pet kuna. V ^ ■: :_I MEN ICE U Z B ROJ EVE Kako mogu píatiti? 2, 3, 4 + genitiv jednine 5, 6,7, 8, 9,10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20... + genitiv mnoi 22, 23, 24, 32, 33, 34... + genitiv jednine 16 Imarn dvije kune i pedeset lipa. Imam pet kuna i dvije lipe. tisuču kuna tisuču, mitijun, jednu > akuzativ jednu kunu milijun kuna Imam dvije ' i pedeset lifts Imam pet ':enz i dvije íipe . 3, 10 3 i 10 1,2 t i 2 8, 3 8 i 3 4, 5 4 i 5 12, 20 12 i 20 24, 3 24 i 3 50, 2 50 i 2 53, 5 53 i 5 12, 25 12 i 25 Odgovorite na pitanja: Koliko Varn je u životu važan novac? Kolika je prosječna plača u Vašoj zemlji? Što za Vas znáči živjeti luksuzno? Koji su najbogatiji ljudi u Vašoj zemlji? U kakvom su odnosu novac i sreča? prodavačka: Izvolite? feria; Želim pfatiti. prodavačka: Sve to? Žena: Da, sve. Kako mogu platiti? Prodavačka: Karticom, čekom ili gotovinom. Žena: Hm... Plačam gotovinom. Mogu li platiti eurima? prodavačka: Žao mi je. Ne. Samo kunama. Kako mogu platiti? Možete platiti l;íríisn-., . (kartica) Ja plačam Vi placate Oni pladaju Ti piačaš Car! plača Hrvati píačaju Amerikanci plačaju Šveďani plačaju Bugari plačaju Poljaci plačaju . (kartica) . (Diners) . (gotovina) (ček mn) . (euro mn) . (kuna mn i lipa mn) . (dolar mn) . (kruna mn) . (lev kratka množina) . (zlot kratka množina) Studenti na Croaticumu Prokomentii ajte statistiku: 200 150 100 50 Porast broja studenata u razdobľju od 5 akademskih godina (2001.-2006.) zimski semestar Ijetni semestar akad.god. 2001/2. 2002/3. 2003/4. 2004/5. 2005/6. Laura: NACIONÁLNA STRUKTURA STUDENATA U UETNOM SEMESTRU 2006. Maria: Njemačka 24 Laura: SAD 19 Austrija ji Češka, Poljska poli Maria: Argentina 10 Paragvaj 9 Laura: Čiie, Francuska po 8 j Maria: Japan, Kina, Španjolska, Ukrajina PO 71 Italija 1 Australija, Peru, Slováčka, Srbija (Kosovo) po 5 Laura: Finska, Nizozemska, Švédska po f Maria: FJugarska, Madarska, Slovenija po 3 Laura: Belgija, Indija, Turska, Veliká Britanija po 2 Alžir, Armenija, Filipini, Grčka, Maria: Južna Koreja, Libanon, Makedonija, Pakistan, Portugal, Rumunjska, Laura: - Sirija, Tibet pol 1 Maria: Ukupno: 207J Laura: Gdje učiš hrvatski? Gdje učiš hrvatski, Maria? Na Filozofskom fakultetu? Da, točno. Na Croaticumu. Kakve su grupe? Koliko ima studenata u tvojoj grupi? U grupi je 15 studenata. Iz kojih su zemalja? Iz cijeloga svijeta, a najviše iz Amerike. Samo malo, da razmislim: jedan, dva, tri... Iz čak 10 zemalja. Fantastično! Je li zabavno učiti u takvoj grupi? Sigurno! Študenti se uvijek šale i nikada nije dosadno. Ima li više momaka ili djevojaka? Ima puno više momaka - 12 momaka i tri djevojke. Jesu li študenti zgodni? Da, dva študenta su jako zgodna. A djevojke su dobre prijateljice. Stvarno si pravá sretnica! nepostojano (mobilno) a u genitivu množine: 5 zemalja, 6 Amerikanaca, 7 pisama 2 zem!je 10 zem&Yja (zemija) 2 5 (olovka) 4 10 (litra) 3 6 (pjesma) 2 12 (kocka) 3 7 (kruška) 4 19 (karta) 2 5 (sestra) 3 9 (banka) 2 5 (igra) 4 15 (djevojka) 3 S (zemlja) 4 5 (pjesma) 2 7 (pismo) 13 22 (banka) 4 5 (marka) 8 52 (student) 14 4 (koncert) 3 13 (projekt) 2 19 (stablo) 5 3 (trešnja) Koliko je sati? Upišite imenice uz brojeve: 4 Amerihnes 10 (Amerikanac) (Amerikanac) (Argentinac) (policajac) (ministar) (tjedan) (trgovac) P , ■") 6 m // % 1 m ■2.1 ;í22! Carh Marko: Carl: Marko: Carh Marko: Carl: Marko: Carl: Napisite 8:32 3:15 12:55 1:05 2:30 24 11:45 Zar ne vidiš koliko je sati? Zakasnit češ na predavanje! Ma, dobro. Polako, ima vremena! Fakultet je blizu. Samo pet minuta. Ti se nikada ne žuriš! I uvijek kasníš! Sad je točno dvanaest sati. Predavanje na fakultetu več je počelo. Pa što ako zakasnim 10 ili 15 minuta! Petnaest minuta je akademska četvrt. Da, to je istina, ali ti češ zakasniti više od 15 minuta. Pa što onda! Zašto se uzrujavaš? Ja mrzim kad netko kasni, a ti čak ni sat ne nosiš! E, da...Koliko je sati? Sad je točno pola jedan. Kasniš na predavanje više od pola sata! riječima koliko je sati; _ cssrti ssti i fridesef dvije minuté 12 sati 24 sata podne ponoč dva sata i dvije minuté deset sati i osam minuta pola sata 2, 3, 4 sata 5, 6, 7... sati Koliko je Ijudi? tt Vidim dva čovjeka. Upišite imenicu čovjek !ti \]u< 2, 3, 4 čavjeká 5, 6, 7... íjtielt Vidim dvanaest Čekam tri Gledam četiri Kuham kávu za deset Ovo je ručak za mnogo sati, mjeseci, Ijudi - G mn ■ tttt Vidim osam Ijudi. u bazénu. GLAVNI BROJEVI Koliko kuna imate? Koliko je studenata? Koliko je sati? Koliko je Ijudi? 1 kunu 1 student 1 sat 1 čovjek 2, 3, 4 kune 2, 3 4 studenta 2 3, 4 sata 2. 3. 4 čovjeka 5 kuna 5 studenata 5 sati 5 Ijudi 1 tísuču (kuna) 2, 3, 4 tisuče (kuna) 5 tisuča (kuna) Mi smo prvi! Goran Ivanisevic, temperamentni hrvatski tenísač, bio je prvi u Wimbledonu 2001. Bio je i drugi tenisač svijeta. Ivan Ljubičíč je sada treči, a Mario Ančič deseti tenisač svijeta. Janica Kostelič, hrvatska skijašica, na Olimpijadi u Salt Lake Cityju 2002. bila je prva u kombina-ciji, slalomu i u velesla-lomu, a druga u super-veleslalomu. Na Olimpijadi u Torinu 2006. bila je prva u kombinaciji i druga u superveleslatomu. Godine 2006. dobila je sportski Oskar. REDNI BROJEVI P gramatik/ 1. prvi prva prvo 6. šesti šestá šesto 2. drugi druga drugo 7. sedmi sedma sedmo 3. treči treča treče 8. osmi osma osmo 4. četvrti četvrta četvrto 9. deveti deveta deveto 5. peti peta peto 10. deseti deseta deseto Bio je prvi u Wimbledonu. Bila je prva u Salt Lake Cityju. Doví Ona je j,r.'s (1.) medu sportašicama. (3.) dijete u obitelji. (5.) na redu kod zubara. (3.) muž. (7.) dan u tjednu zove se nedjelja. (11.) mjesec u godini zove se studeni. (6.) pivo. (30.) na Msti čekanja. (1.) put u Hrvatskoj. Ti si Vi ste On je njezin To mu je več On je Oni su Govorim ti to več po (100.) put! r Miroslav Krleža je književnik i enciklope-dist. Mnogi šmátrajú da je on največi hrvatski pisac 20. stolječa. Pisao je poeziju, dráme, novele, pripovijetke, romane, eseje i memoarsku prózu. Rodio se 1983. godine, a umro 1981. godine. Prvu drámu objavio je 1915. godine, prvu zbirku pjesama 1915. godine, a roman Povratak Filipa Latinovicza 1932. godine. Njegov je opus golem. On je najplodniji i najsvestraniji hrvatski književnik. Pročitajte nagla* koje godine su se oni rodili, a koje godine su umrli? Miroslav Krleža, hrvatski pisac, rodio se 1893., a umro je 1981. godine. 1893. - tisneš ossmsfů éeveéeset i treée 1981. - littiéa devetsto ossmdeseí i pm Nikola Tesla Ivana Briič-Mažuranič Dražen Petrovič f izičar i izumitelj književnica košarkaš 1855.- 1943. 1874.- 1938. 1964.- 1993. Ivan Meštrovic kipar 1883.- 1962. rodila se / roďena je Koje ste godine Vi rodení? Roďen/roďena sam Jfastajie naglas:__ 12. 10. 1492. Kolumbo je otkrio Ameriku. fjtfrtMty listopsé tisuSu éetiriste áeteéestf i drup Kolumbo je otkrio Ameriku. 10, 12. 1901. dodijeljena je prva Nobelova nagrada. ■J7.12. 1903. bio je čovjekov prvi let. 21. 5, 1927. čovjek je prvi put letio preko Atlantika. 25. 4. 1945. u San Franciscu osnován je UN, 12.4. 1961. prvi put je čovjek bio u svemiru. 26.4. 1986. eksplodirao je reaktor u Černobilu, u Ukrajini. 15.1. 1992. Hrvatska je meďunarodno priznata država. Odgovorite: Koji su vážni datumi u Vašoj zemlji? Praznici u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 1. svibnja 22. lipnja 25. lipnja 5. kolovoza 8. listopada Dan državnosti Oan državnosti največi je hrvatski državni praz-nik. Svake godine 25. lipnja obilježava se dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio ústavnú odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Tíme je Hrvatska istupila iz Jugoslavíje, nakon čega je meďunarodno priznata. Nova godina Praznik rada Dan antifašistické borbe Dan državnosti Dan domovinske zahvalnosti Dan nezavisnosti