14 CHINE mli,,.„ĽAr,,ci/« GRAMATICKÁ KOMPETENCIJA KOMPETENCIJA KULTÚRNA KOMPETENCIJA KOMUNIKACIJ5KE SITUACIJE 12. cjelina S KIM IDEŠ NA MORE? • putovanja i prijevozna sredstva • javni prijevoz • što radimo kojim danom (ponedjeljkom, utorkom...) GRAMATIKA • instrumental imenica ■ instrumental sredstva, društva, dodatka, vremena, mjesta, prostora po kojem se netko kreré • instrumental ličnih i upitnih zamjenica • instrumental s prijedlozima • instrumental s pridjevima • Zagrebačka uspinjača - Slavoljub Penkala • izumitelji i izumi • izražavanje nevjerice •naručivanjetaksija • kupovina karte za javni prijevoz • dogovaranje i pozivanje 13. cjelina GDJE JE VAŠA ZEMLJA? • stanovanje, namještaj, ukrasi • od íega je što napravljeno GRAMATIKA • gen itiv imenica • prostorni genitív, materi-jalni gen itiv, bez + gen itiv, vremenski genitiv ■ genitiv ličnih i upitnih zamjenica ■ Croatian) -Centarza hrvatskikaodrugi istraníjeiik • izražavanje dobro-došlice • izražavanje količme (mahpuno...) 14. cjelina PET DO DVANAEST • količina i poredak • frázemi s brojevima • datumi GRAMATIKA • imenice uz brojeve • nepostojano a u genitivu množine • genitiv množine imenica 1 j u d i. mjeseci i sati • ima, nema + G • redni brojevi • genitiv u datumima PRAVOPIS • pisanje rednih brojeva • pisanje godina i dátuma • hrvatskisportaši • hrvatski praznici i blagdani • izražavanje količine i poretka (brojevi) • raspitivanje za cijenu i kupován je ■ dogovaranje za izlazak i 15. cjelina OPETBISMO POSJETILI HRVATSKU ■ dijelovi grada, ulice, trgovine, úslužne djelatnosti i ustanove GRAMATIKA • posvojni pridjevi i posvojni genitiv • objasnidbeni genitiv • kondicionál ■ kipari i njihove skulptúre u Zagrebu •glagoljica •raspitivanje za put, traženje i davanje upúta • izražavanje želje • izražavanje reálne i nereálne moguč-nosti •izražavanje u vrloformalnim odnosima 1 • cjelina DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! komunikacija i vokabular ♦ Odakle si? Odakle ste? ♦ osobni podaci upoznavanje, pozdravljanje, raspitivanje k zahvaljivanje, ispričavanje brojevi od O do 10 ;utfŘ£ ' je tko, kultura ♦ poznáte hrvatske skulptúre gramatika ♦ lične zamjenice ♦ prezent glagola biti: jesni, niječni, upitni ♦ upitne zamjenice tko i što ♦ imenice: muški, ženski, srednji rod ♦ pokazne zamjenice: ovo, to, oho pravopis gmail.com. Moj broj mobitela je 091 756 8344. Ja sam Ivana iz Hrvatske, iz Zagreba. Ja sam lektorica. Moja adresa je Matoševa ulica 5, Zagreb. Moja e-mail adresa je ivana.joliqaffzg.hr. Moj broj mobitela je 098 475 877. VJEŽBA 1. Napišite ime, adresu itd. 1. Ja sam___ .(ime i prežime) Ja sam iz_ (država, grad) Ja sam___ . (zanimanje) Moja adresa je Moja e-rno/7 adresa je Moj broj mobitela je @ et crtica točka donja črta VELIKOI MALO SLOVO PRAVOPIS Prva riječ u rečenici piše se velikim početním slovom. The first word in a sentence is written with a capital letter. PRIMJER: Ja sam Ivana Bilič. Osobná imena i prezimena pišu se velikim početním slovom. Personal names and last names are written with a capital letter. PRIMJER: Ja sam Ivana Bilič. Imena država pišu se velikim početním slovom. The names of countries are written with a capital letter. PRIMJER!. Hrvatska, Čile, Bugarska, Francuska... Imena gradova pišu se velikim početním slovom. The names of cities are written with a capital letter. PRIMJER!; Zagreb, Santiago, Sofija, Pariz... Prva riječ u imenu ulice i trga piše se velikim početním slovom. The first word in the name of a street or a square is written with a capital letter. La primera palabra en una Wj oración se escribe con mayuscula. Los nombres y apellidos propios se escriben con mayuscula. Los nombres de países se escriben con mayuscula. Los nombres de ciudades se escriben con mayuscula. La primera palabra en nombres de Calles y plazas se escribe con mayuscula. PRIMJER! Matoševa ulica, Kruge, Kolárova ulica, Jarunska, Jelačičev trg... DOBRO DOŠLI NA CROATICUMl „Dobar dan! Ja sam lektorica Ivana. Dobro došli na Croaticuml Tko ste vi?" „Ja sam Alvaro iz Čilea." »Ja sam Veronika iz Bugarske." „Ja sam Erwan iz Francuske." JDragomije!" 18 razgovarajte 5 nama! dobar dan, dobro došli! 19 LIČNE ZAMJENICE PRI fVI JER 11 fa sam lektorka. Ti si student. On je student. Ona je studentica. GRAMATIKA jednina množina 1. ja mi 2. ti vi/Vi 3. on ona ono oni one ona Ličnezamjenice u hrvatskomjeziku imaju jedninu i množinu. Govorna (/a ™) i sugovorna !ica {ti, vi) nemajú rod. Lica o kojima se govori imaju muški (on, oni), ženski (ona, oné) i srednji rod (ono, ona). Personal pronouns in the Croatian language have a singular and a plural. First person pronouns - the speakers (ja, mi) and second person pronouns - the audience (ti, vi) do not have grammatical gender.The third person pronouns have masculine (on, oni), feminine (ona, one) and neuter [ono, ona) forms. Los pronombres personales en |f J la lengua croata tíenen singuláry plurál. Los pronombres en primera persona (ja, mi) y los pronombres en segunda persona {ti, vi) no tienen un género gramatical. Los pronombres en tercera persona tienen género masculino (on, oni), femenino (ona, oné) y neutro (ono, ona). ^)PAŽITE! vi-dvije ili više osoba Vi - jedna osoba, formalno PREZENT GLAGOLA BITI - jesni krátki oblik P RIM j E B S; Ja sam lektorka. Ti si student. GRAMATIKA jednina množina 1. ja sam mi smo 2. ti si vi/Vi ste 3. on, ona, ono je oni, one, ona su Glagoli se u hrvatskom jeziku konjugiraju, tj. mijenjaju po licima i vremenima. U prezentu svako lice ima svoj oblik. Glagol bití, kao i u mno-gim drugim jezicima, netipičan je glagol. Verbs in the Croatian language are conjugated, i.e. they change according to person and tense. In the present tense, each person has a different form. The verb biti, as in many other languages, is not a typical verb. Los verbos en la lengua croata se conjugan, es decir, cambian según la persona y el tiempo verbal. En el tiempo presente, cada persona tiene una forma diferente. El verbo biti, como en muchos otros idiomas, no es un verbo tipico. 20 RAZGOVARAJTE S NAMA DOBAR DAN, DOBRO D05LI! 21 SLUŠANJE ODAKLE SI? Alvaro: Bok, Veronika! Kako si? Veronik ■ Odlično sam, hvala. Kako si ti? Alvaro: Takoder odlično. Veronika, odakle si ti? Veronik m Ja sam iz Bugarske, iz Plovdiva, a ti? Alvaro: Ja sam iz Čilea, iz Santiaga. A Erwan? Erwan: Ja sam iz Francuske, iz Pariza. GRAMATIKA DEKLINIRANJE IMENICA VJEZBA Hrvatska -»iz Hrvatske Osijeko -> iz Osijeka Brno -> iz Brna Austrija -» iz Austrije Bečo -> iz Beča Santiago -> iz Santiaga Moskva -> i z Moskve Seoulo -> iz Seoula Oslo -> iz Osla Imenice se u hrvatskom jeziku dekliniraju, to jest mijenjaju se po padeži-ma.To znači da se, ovisno ojezičnim okolnostima, mijenja završetak imenice (dodajú se različiti nástavci). Nouns in the Croatian language are declined, i.e. they change according to case.This means that, depending on the linguistic circumstances, the ending of a noun is changed (by adding different suffixes). Los sustantivos en el idioma croata tienen declinación, es decir, cambian segun el caso. Esto signtfica que, dependiendo de las cir-cunstancias lingúísticas, la termination del sustantivo cambia (se aňaden diferen-tes sufijos). 2. Napišite rečenice. PRIMJER: Darko, Hrvatska, Osijek -> Darkoje iz Hrvatske, iz Osiieka. Ana, Hrvatska, Varaždin -> Rashmi, Indija, Kalkuta -> _ Svetlana i Elena, Rusija, Moskva -> Eva, Austrija, Beč ->_ Seung Ho, Južná Koreja, Seoul -> 22 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! nacionalnosti S 9 Hrvat Hrvatica Cileanac Qleanka Francúz Francuskinja Bugarin Bugarka Rus Ruskinja 3. Odakle su studenti iz vaše grupe? Upišite nacionalnosti studenata iz grupe. VJEŽBA VELIKO SLOVO 'PRIMJER!: Hrvat, Hrvatica, Čileanac, Čileanka. PRAVOPIS Imena pripadnika nekog národa pišu se velikim početním slovom. The names of the members of an ethnic group are written with capital letters. Los nombres de los ciuda-danos de diferentes paises (gentilicios) se escriben con mayuscula. Jyana j e Hrvatica. Alvaro je Čileanac. II Erwan je Francúz. [^Veronika je Bugarka. | Svetlana je Ruskinja. Clara je Argentinka. DOBAR DAN, DOBRO DOSLI! 23 PREZENTGLAGOLA BITI-upitni i jesnidugi oblik gramatika r V J E Ž B A 4. Što ste vi po nacionalnosti? Ja sam... SLUSANJE JE LI VERONIKA IZ BUGARSKE? Hai Je li Veronika iz Bugarske? Alvaro: Da, jest. Veronika je iz Bugarske. Ivana: Jesu li Erwan i Jean-Paul iz Francuske? Alvaro: Da, jesu. Oni su iz Francuske. Ivana: Jesi li ti iz Čilea? Alvaro: Jesam. Ja sam iz Čilea. PRIMJERI: Je li Veronika iz Bugarske? Jesu li Erwan i Jean-Paul iz Francuske? jednina množina 1. Jesam li ja...? Jesam. Jesmo li mi...? Jesmo. 2. Jesi li ti...? Jesi. Jeste li vi...? Vi...? Jeste. 3. , .. on...? Jeli , ona...? Jest. / Je. I Jesu li oni...? one...? Jesu. U pitanjima se upotre-bljavadugi (naglašerti) oblik, osim u 3. licu jednine, koji je složen od „predmetka'7e i kratkog oblíká prezenta glagola biti (je-sam,je-si,je,jesmo, je-steje-su). Dugi (naglašeni) oblik kořisti se i u kratkim afirmativnim odgovorima na pitanje. When making questions the long (stressed) form is used, with the exception of the third person singular. The long form consists of the prefix je- and the short present tense form of the verb biti {je-sam, je-si, je, jesmo, je-ste,je-su).Jbe long (stressed) form is also used in short affirmative answers to questions. Cuando se formulan pregun tas, se utiliza una forma larga (acentuada), con la excepción de la tercera persona singular. La forma larga está compuesta por el prefijoy'e y la forma cor-ta del verbo bití en el tiempo presente (je-sam, je-si, je, jesmo, je-ste, je-su). Esta forma acentuada también se utiliza en respuestas afirmativas y cortas. PRIMJER1: Jesi li ti Ana? - Jesam. Jesi li ti Ana? - Da, jesam. ^)PAŽITE! Je li on Petar? Da, je/jest. ^ JE LI VERONIKA IZ MAĎARSKÉ? SLUSANJE I Ivana: Je Ii Veronika iz Mactarske? Alvaro: Ne, nije. Veronika je iz Bugarske. Ivana: Jesu li Erwan i Jean-Paul iz Portugala? Alvaro: Ne, nisu. Oni su iz Francuske. Ivana: Tko je iz Čilea? Alvaro: Ja sam iz Čilea! 24 razgovarajte s nama! DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! 25 PREZENT GLAGOLA BITI - niječni oblik l PRIMJERI: Veronika nije izMadarske. Erwan i Jean-Paul nisu iz Portugala. jednina množina 1. ja nisam mi nismo 2. ti nisi vi Vi niste 3. on ona nije oni one nisu Niječni oblik prezenta glagola bití složen je od prefiksa n; i kratkog (nenaglašenog) oblika prezenta glagola bití (nisam, ni-si, ni-je, nismo, ni-ste, nisu). The negative present tense form of the verb biti consists of the prefix hi and the short (unstressed) present tense form of the verb biti (ni-sam, nisi, ni-je, ni-smo, niste, nisu). La forma negativa del verbo biti en el tiempo presente está compuesta por el prefijo ni y la forma corta (átona) del verbo biti en el tiempo presente (ni? sam, nisi, ni-je, nismo, ni-ste, nisu). í VJEZBA 5. Napišite odakie su PRIM JER: Hrvatska Je H Luka Modrie iz Češke? Ne, on nije iz Češke. On je iz Hrvatske. 7^ Fl é* 4 wm m. d Gabriel Garcia Marquez Spanjolska Kolumbija Miroslav Krleža Rusii a Hrvatska Albert Einstein Svedska Njemačka Marie Sklodowska Curie Ukrajina Polj ska t Nikola Tesla Svicarska Hrvatska Cristiano Ronaldo Brazil Portugal Sandra Perkovic Polj ska Hrvatska Novak Dokovic Makedonija Srbija KAKO STE? SLUŠANiE Dobar dan! Kako ste, dragi studenti? Alvaro: Dobro sam, hvala. Erwan: Ja sam odlično! Ivana: Kako ste Vi, Veronika? Veronika: Tako-tako. Kako ste Vi, Ivana? Ivana: Hvala na pitanju, dobro sam. 26 RAZGOVARAJTE S NAMA! S Vi se obračamo nepo-znatim i starijim osobama i u formálním situacijama (u uredima, trgovinama, band, nafakultetu...). We use Vi when addressing someone we do not know, when speaking to an older person or in formal situations (in offices, in stores, at the bank, in college etc.). Wse usa cuando nosdirigimos sjf a personas desconocidas o mayores y en situaciones formales (en oficinas, en tiendas, en el banco,en lafacultad...). DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! 27 SLUSAMJE IZVOLITE? Konobar: Dobar dan! Izvolite! Aivaro: Molim Vas dzus i tost. Erwan: Molim Vas pivo. Konobar: Izvolite dzus, tost i pivo! Aivaro: Hvala! Erwan: Konobar: Molim! Dobar tek! Aivaro: Hvala! Aivaro: Konobar! Oprostite, tost je hladan! Konobar: Oprostite! Aivaro: Nema problema. Konobar: Evo, izvolite tost! Je Ii sve u redu? Aivaro: Sve je u redu! Hvala. Aivaro: Erwan: Konobar: Dovidenja! Dovidenja! Ugodan dan! DOBAR DAN, DOBRO DOSLI! 29 28 RAZGOVARAJTE S NAMA! ŠTO JE OVO? IMENICE avion prozor mobitel kuca 13 Q Q LJ muški rod ženski rod srednji rod mobitel© knjiga šunce stablo Imenice u hrvatskomje-ziku imaju tri roda: muški, ženski i srednji rod.Gra-matički rod i prirodni spol ne podudaraju se uvijek. Rod najčešce možemo prepoznati pozavršetku imenice. Večina imenica koje završavaju konso-nantom muškoga su roda. Večina imenica koje završavaju vokalom -o ženskoga su roda.Vecina imenica koje završavaju vokalima -o i -e srednjega su roda. Nouns in the Croatian language have three grammatical genders: masculine, feminine and neuter. Grammatical gender and biological sex do not always coincide. Gender can be identified by the ending of the noun. Most nouns which end in a consonant are masculine. Most nouns ending in the vowel-a are feminine. Most nouns which end in the vowels -o or -e are neuter. Los sustantivos en el idioma croata tienen tres géneros gra-maticales: masculino,femenino y neutro. El genera gramatical y el género de la persona no siempre coinciden. El género puede ser reconocido por el sufijo del sustantivo. La mayoria de los sustantivos que terminan en consonante son de género masculine La mayoria de los sustantivos que terminan en la vocal -a son de género femeni-no. La mayoria de los sustantivos que terminan en las vocales -o o -e son de género neutro. 3 PAŽITE! muški rod: mobitel, hotel, fakultet... ali i: auto, Marko, Hrvoje... srednji rod: stablo, računalo, pismo...; polje, šunce, more... č, c, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + e 6. Odredite rod imenicama s prethodne stranice. muški rod VJEZBA §k. m lír O # m IM m 1 30 razgovarajte S nama dobar dan, dobro došli! 31 RAMATIKA ŠTO JE OVO I to IO/IO? IMENICE - jednina i množina gramatika PRIMJERI: Ovo je knjiga. To je knjiga. Ono je knjiga. Pokazna zamjenica ovo koristi se za pokazi-vanje onoga stoje blizu osobe koja govori. Pokazna zamjenica to koristi se za pokaziva-nje onoga stoje blizu osobe koja je sugovor-nik. Pokazna zamjenica ono koristi se za po-kazivanje onoga stoje udaljeno i od govornika i od sugovornika. The demonstrative pronoun ovo is used when referring to something that is dose to the person who is speaking. The demonstrative pronoun to is used when referring to something that is close to the interlocutor. The demonstrative pronoun ono is used when referring to something that is remote to both the person who is speaking and the interlocutor. El pronombre demostrativo ovo se utiliza para referirse a algo que esta cerca de la persona que esta hablando (locutor). El pronombre demostrativo to se utiliza para referirse a algo que esta cerca de la persona con/a la que se esta hablando (interlocutor). El pronombre demostrativo ono se utiliza para referirse a algo que esta alejado tanto del locutor como del interlocutor. í VJEŽBA 7. Ponovite i napišite riječi s prethodne stranice. PRIMJER: Štojeovo? JAÉt Ovo je knjiga. _m _^_ _. #_# feSO m 32 razgovarajte s nama! -pRIMJERI: Ovo je mobitel \^ Ovo je knjiga. Ovo je računalo. flB Ovo su mobiteli. Ovo su knjige. Ovo su računah muški rod ženski rod srednji rod jednina -01-o mobitel / auto -a knjiga -o/-e računalo, sunce množina -i mobiteli, auti -e knjige -a računala, sunca ^PAŽITE! Ovo je auto. Ovo su auti. (muški rod) Imenice u hrvatskom jeziku imaju jedninu i množinu. Želimo li izraziti imenicu u množini, dodajemo vokal Iii joj mí-jenjamo zadnji vokal. Taj vokal ovisi o rodu imenice. Tako imenice muškog roda u množini dobivaju vokal imenice ženskoga roda mijenjaju vokal -a u vokal -e i imenice srednje-ga roda mijenjaju vokal -ol-e u vokal -a. Neke imenice imaju nepravilnu množinu. Nouns in the Croatian language have both a singular and plural form. If we want to form the plural of a noun, we add a vowel or change the last vowel in the word. The vowel depends on the gender of the noun. Masculine nouns form the plural by adding the vowel -;, feminine nouns form the plural by changing the vowel -a into the vowel -e and neuter nouns end with the vowel -a in the plural. Some nouns have irregular plural forms. Los sustantivos en el idioma croata tienen singular y plural. Si queremos formar el plural, aňadimos una vocal al sustantivo o le cambiamos la ultima vocal. Dicha vocal depende del género del sustantivo; de esta manera, los sustantivos masculinos forman el plural con la vocal -/, los femeninos lo hacen cambiando la vocal -a por la vocal -e y los neutros forman su plural con la vocal -a. Algunos sustantivos tienen formas de plural irreguläres. O PAŽITE! čovjek (jednina) -> ljudi (množina) "j dobar dan. dobro došli! 33 IMENICE - jednina i množina - nepostojano a gramatika 2 g a 8. Dovŕšite rečenice. Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... • m Ovo su... Ovo su. Ovo su... Ovo su... Ovo su... Ovo su... Ovo su... Ovo su. Ovo su... Ovo su... Ovo su... (ininiuii **** 11 pRiMJERI: On je Čileanac. -> Oni su Čileanci. On je policajac. -> Oni policajti. Večina imertica muškoga roda koje završavaju na -ac ima nepostojano -a-. On je Španjolac. Onisu....... On je Nijemac. Oni su- On je Austrijanac. Oni su__ On je Portugalac. Oni su__ On je Argentinac. Oni su_ The majority of masculine nouns ending in -ac have a fleeting -a- (a sound change known in Croatian as nepostojano -a-). La mayoría de los sustanti-vos masculinos queter-minan en -ac pierden una -a-; este cambio se llama nepostojano -a-. On je Australac. Oni su_............ On je Japanac. Oni su__ On je Marokanac. Oni su_ On je Kazahstanac. Oni su__ On je Indijac. Oni su_ 34 RAZGOVARAJTE S NAMA! DOBAR DAN, DOBRO DOSLI! 35 moj prijatelj, moja prijateljica, moje računalo moji prijatelji, moje prijateljice, moja računala ti -> tvoj prijatelj, tvoja prijateljica, tvoje računalo tvoji prijatelji, tvoje prijateljice, tvoja računala on 4t njegov prijatelj, njegova prijateljica, njegovo računalo njegovi prijatelji, njegove prijateljice, njegova računala ona -> njezin prijatelj, njezina prijateljica, njezino računalo njezini prijatelji, njezine prijateljice, njezina računala mi -> naš prijatelj, naša prijateljica, naše računalo naši prijatelji, naše prijateljice, naša računala vi/Vi vaš/Vaš prijatelj, vaša/Vaša prijateljica, vaše/Vaše računalo vaši/Vaši prijatelji, vaše/Vaše prijateljice, vaša/Vaša računala oni one -> njihov prijatelj, njihova prijateljica, njihovo računalo njihovi prijatelji, njihove prijateljice, njihova računala 40 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! M0JAOBITEU 41 Posvojne zamjenice ima-ju različite oblike za muš-ki, ženskí i srednji rod. Imaju različite oblike za jedninu i množinu. Oblik posvojne zamjenice ovisi o imenici na koju se odnosi. Ako je imenica muškog roda u jednini (npr. prijatelj), posvojna zamjenica moratakoder biti u jednini muškog roda (npr. mojprijatelj). Ako je imenica ženskoga roda u jednini (npr. knji-ga), posvojna zamjenica mora takočter biti u jednini ženskoga roda (npr. mojaknjiga) itd. Possessive pronouns have different forms for the masculine, feminine and neuter genders. They also have different forms for the singular and plural. The form of the possessive pronoun depends on the noun to which it refers. If a masculine noun is in the singular (e.g. prijatelj], the possessive pronoun must also be in the masculine singular (e.g. moj prijatelj]. If a feminine noun is in the singular (e.g. knjiga), the possessive pronoun must also be in the feminine singular (e.g. moja knjiga) etc. Los pronombres posesivos tienen diferentes formas para los generös masculino, feme-nino y neutro. Tambien tienen diferentes formas para Singular y plural. La forma del pronom-bre posesivo depende del sustantivo al que se refiere. Si el sustantivo masculino estä en Singular (por ejemplo, prijatelj), el pronombre posesivo tambien debe estar en Singular masculino (por ejemplo, moj prijatelj). Si el sustantivo femenino estä en Singular (por ejemplo, knjiga), el pronombre posesivo tambien debe estar en Singular femenino (por ejemplo, mojaknjiga), etc. muški rod ženski rod srednji rod jednina -0 moj prijatelj moj auto -a mojaprijateljica -o/-e moje selo njegovo selo množina -i moji prijatelji -e moje prijateljice -a moja kazališta ^PAŽITE! srednji rod u jednini: moje, tvoje, njegovo, njezino, naše, vaše, njihovo (j, š + e; n, v + o) OPAZITE! moja obitelj (obitelj - ženski rod) moja tata (tata - muški rod) PRAVOPIS ZAMJENICE Vi I Vaš PRIM JERI: Nikolaje Vaš brat. Tko ste Vi? Zamjenice Wi Vaš, Vaša, Vaše, Vaši, Vaše, Vaša u formalnome obračanju pišu se veli-kim početním slovom. The pronouns Wand Vaš, Vaša, Vaše, Vaši, Vaše, Vaša are capitalised when addressing someone in formal situations. Los pronombres Wy Vaš, Vaša, Vaše, Vaši, Vaše, Vaša se escriben con mayúscula cuan-do nos dirigimos a alguien en situaciones. 42 razgovarajte s nama! 3. Dopunite sljedeŕe rečenice On se zove Alvaro. Ovo je _ bratsezove Danilo. VJEŽBA obitelj. Alberto. _sestra se zove Maria. mama zove se Lara---tata se zove ___strie se zove Eduardo--—— - djed se zove Ivan, a baka se zove Ana. UPITNA ZAMJENICA Čiji? PRIMJEK: Alvaro je naš prijatelj. Čiji je Alvaro prijatelj? GRAMATIKA muški rod ženski rod srednji rod jednina Čiji? Čija? Čije? množina Čiji? Čije? Čija? Pitanja za posvojnost tvore se pomoču zamjenice č//'/'.Ta zamjenica mora biti u istom rodu i broju kao i predmet o kojem se pita. U jednini ta zamjenica ima oblike: čiji (muški rod), čija (ženski rod), čije (srednji rod), a u množini ima ove oblike: čiji (muški rod), čije (ženski rod), čija (srednji rod). The pronoun čiji is used when asking about possession. This pronoun must have the same gender and number as the object it refers to. The singular forms of that pronoun are: čiji (masculine), čija (feminine) and čije (neuter). In the plural they are: čiji (masculine), aye (feminine), čija (neuter). El pronombre čiji se usa cuando se pregunta sobre la posesión de algo. El género y numero de dicho pronombre debe coincidir con el género y numero del objeto al que nos referimos. Las formas singula-res del pronombre čiji son: čiji (masculino), čija (femenino), čije (neutro), y las plurales: čiji (masculino), čije (femenino), čija (neutro). O PAŽITE! Posvojna zamjenica u jednini i množini muškog roda imaju jednak oblik: čiji. The masculine form of the possessive pronoun in both the singular and plural is the same: ciji. La forma singular y plural del £j| pronombre posesivo en género masculino es la misma: čiji. moja obitelj 43 r VJEŽBA 4. a) Postavíte pitanja sa zamjenkama Čiji...?Čija...?Čije...?Qedn\na) SM mobitel knjiga kuca 17 pivo kava cipela b) Napišite rečenice. PRIMJERI mobitel,ja 1. knjiga, ti_ 2. torba, mi_ 3. beba, on___ 4. kuča, oni__ 5. pivo,Vi_ - ........ 6. jabuka, ona 7. računalo, vi 8. kava, one _ 9. cipela, ona 10. automobil, ti 11. pečivo, ja_ 12. mobitel, on. 44 razgovarajte s nama! torba beba jabuka računalo automobil pečivo Mobitel i e moi. c) postavíte pitanja sa zamjenicama Čiji...? Čije...? Čija...? (množina) mobiteli kuče piva jabuke računala «0 EU* L kave cipele automobili pečiva d) Napišite rečenice. PRIMJER: mobiteli, on knjigeja- Mobiteli su niegovi. 2. torbe, one 3. bebe, ona 4. kuče, Vi 5. piva, vi 6. jabuke, on_____ 7. računala, oni 8. kave, mi 9. cipele, ona 10. automobili, mi 11. pečiva, ja 12. mobiteli, oni moja obitelj 45 VESNA Ovo je Vesna. Ona je studentica. Ona je iz Hrvatske, iz Varaždina. Nje-zini roditelji su takocter iz Varaždina. Njezina mama se zove MarijaJ Ona je frizerka. Njezin tata se zove Matej. On je policajac. Njezina sestra se zove Katarína. Ona je informatičarka. Vesna ima 22 (dvadeset i] dvije) godine, a njezina sestra ima 27 (dvadeset i sedam) godina. leksik 19 RAZUMIJEVANJE 1. Odakle je Vesna? 2. Kako se zove njezina mama? 3. Stoje njezina mama po zanimanju? 4. Kako se zove njezin tata? 5. Što je on po zanimanju? 6. Kako se zove njezina sestra? 7. Stoje njezina sestra po zanimanju? 8. Koliko godina ima Vesna? 9. Koliko godina ima Katarina? 1 jedan, jedna, jedno 40 četrdeset 2 dva, dvije 50 pedeset 3 tri 60 šezdeset 4 četiri 70 sedamdeset 5 pet 80 osamdeset 6 šest 90 devedeset 7 sedam 100 sto 8 osam 200 dvjesto 9 devět 300 tristo 10 deset 400 četiristo 11 jedanaest 500 petsto 12 dvanaest 600 šesto 13 trinaest 700 sedamsto 14 četrnaest 800 osamsto 15 petnaest 900 devetsto 16 šesnaest 1000 tisuču 17 sedamnaest 1123 tisuču sto dvadeset (i) tri 18 osamnaest 2000 dvije tisuče 19 devetnaest 3000 tri tisuče 20 dvadeset 4000 četiri tisuče 21 dvadeset (i) jedan 5000 pet tisuča 22 dvadeset (i) dva 6000 šest tisuča 23 dvadeset (i) tri 7000 sedam tisuča 24 dvadeset (i) četiri 8000 osam tisuča 25 dvadeset (i) pet 9000 devět tisuča 26 ■ dvadeset (i) šest... 10 000 deset tisuča 30 ' trideset 1 000 000 milijun I ^) PAŽITE! 1 jedan, jedna, jedno 2 dva, dvije 46 RAZG0VARAJTE 5 NAMA MOJA OBITELJ 47 PREZENT GLAGOLA li PRIM JER; ja imam dvadeset godina. jednina množina 1. ja imam mi i mamo 2. ti imaš vi/Vi imate 3. on ona ima oni one ima j u Ja imam: 1 jednu godinu, dvadeset (i) jednu godinu, trideset (i) jednu godinu, sto (i) jednu godinu... 2, 3,4 dvije godine, tri godine, četiri godine..., dvadeset (i) dvije godine, dvadeset (i) tri godine, dvadeset (i) četiri godine..., sto (i) dvije godine, sto (i) tri godine, sto (i) četiri godine... 5, 6, 7,8,9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16,17, 18, 19, 20 pet godina, devět godina, jedanaest godina, šezdeset (i) sedám godina, devedeset (i) osam godina, sto pet godina... ^PAŽITE! ja imam trideset (i) jednu godinu. Ja imam 32 / 33 / 34 godine. Ja imam 35 / 36 / 37 / 38 / 39 godina. ^) PAŽITE! trideset jedna = trideset i jedna pedeset šest = pedeset i šest (neformalno) Koliko imaš godina? (dvije ili više osoba) Koliko imate godina? (jedna osoba, formalno) Koliko imate godina? Mfeď< UM 111)1111 Iľ'HWII Imam 21 godinu. Imamo 43 godine. Imam 56 godina. Koliko oni imaju godina? Postavite pitanje i odgovorite na njih. \ 6. Sto mislite, koliko godina imaju ljudi na fotografijama? PRIMJER; Ona ima dvadeset i dvije godine. One imaju.. On ima.. VJEŽBA 1 Oni imaju... On ima.. 48 razgovarajte S nama moja obitelj 49 ALVARO, ANTONIO I PEDRO Alvaro Antonio Pedro Ovo je Alvaro. Antonio je njegov rodák. I Pedro je njegov rodák. Alvaro, Antonio i Pedro su rodáci. Alvaro ima 24 godine. Antonio ima 28 godina, a Pedro ima 32 godine. Alvaro je umjetnik. I Pedro je umjetnik, Antonio nije umjetnik, on je liječnik. I njegov tata Eduardo je liječnik, Antonio i njegov tata su liječnici. RAZUMIJEVANJE OdaberiteT (točno) Mi N (netočno). 1. Alvaro i Antonio su prijatelji. T- N 2. Alvaro i Pedro su rodáci. T- N 3. Alvaro ima 28 godina. T- N 4. Pedro ima 32 godine. T- N 5. Antonio i njegov tata su umjetnici. T- N GRAMATIKA NOMINATIV MNOŽINE k PRIMJER: Oni su rodáci. rodák - rodáci, liječnik - liječnici, umjetnik - umjetnici, vojnik, vojnici... k + i->ci Kadasetvori množina imenica muškoga roda koje završavaju na konsonant k, dodaje se nastavak-/, aítse mijenjauc.Tose naziva sibilarizacija. When forming the plural of masculine nouns that end in the consonant k, we add the suffix -/, and k changes to c. This process is called assibila-tion (in Croatian: sibilariza-cija). Al formar el plural de los sus-tantivos de género masculino que terminan en la consonante k, se agrega el sufijo -/, por lo que la consonante k se trans-forma en c. El proceso se liama sibilarización. 50 RAZGOVARAJTE S NAMA! pRIMJE«: OnisuČesi. Čeh - Česi, tepih - tepisi h + i -> si Kada se tvoři množina imenica muškoga roda koje završavaju na konsonant h, dodaje se nastavak -i, a h se mijenjaus.Tosenaziva sibilarizacija. When forming the plural of masculine nouns that end in the consonant h, we add the suffix -i, and h changes to s. This process is called assibila-tion (in Croatian: sibilariza-cija). Al formar el plural deTos sus [J tantivos de género masculino que terminan en la consonante h, se agrega el sufijo -/, por lo que la consonante h se trans-forma en s. El proceso se llama sibilarización. 7. Pročitajte rečenicu, a zatim je napišite u množini. . PRIMJER: On je umjetnik. Oni su umjetnici. 1. On je vojnik..- VJEZBA 2. On nije liječnik. 3. On je moj rodák. 4. On je dječak__ 5. On je učenik__ 6. On je tvoj poznanik. 7. Jaroslav je Čeh. Jaroslav i Martin 8. Dimitrios je Grk. Dimitrios i Helios. 9. On je svečenik___- 10. To je orah.To_ 11. To je tepih. To- 12. To je jastuk.To. OpAZITE! 13. On je čovjek. - mojaobitelj 51 3 PAŽITE! rnuški rod + -ica: liječnica, menadžerica, pjevačica, učiteljica, glumica, sportašica, slikarica... rnuški rod + -ka: frizerka, policajka, informatičarka, novinárka, političarka... 52 RAZGOVARAJTE S NAMA MOJA 0 B IT E L J 53 í vjezba 8. Dovršíte řečen ice. 1. Je li Sanja arhitektica? Da, 2. Je li Branko kuhar? Ne,_ 3. Je li Ivan vozač? Da,_ 4. Je li Martina prodavačica? Ne, 5. Je li Vladimir mehaničar? Ne, 6. Jesu li Branko i Klara kuhari? Ne, 7. Jesu li Ivan i Branimir političari? Ne, 8. Je li Petar prodavač? Da,_ 9, Jesu li Katarina i Vanja domačice? Ne, 10. Jesu li Ozren i Ivana pjevači? Da,_ ZANIMANJA é arhitekt glumac pjevač profesor student kuhar sportaš učitelj liječnik prodavač vozač menadžer trenér bloger $ -ica arhitektica glumica pjevačica profesorica studentica kuharica sportašica učitelj ica liječnica prodavačica vozačica menadžerica trenerica blogerica ínzenjer novinař mehaničar političar informatičar programer frizer kozmetičar 9-ka inženjerka novinářka mehaničarka političarka informatičarka programerka frizerka kozmetičarka «WilW^^i'IM'iwi'W'li1111^11111111!111..........■......■■«mm1! ,? ja sam kozmetičarka Sto si po zanimanju? (po zanimanju) 9. Odgovorite na pitanja. 1 Sto si ti po zanimanju? / Sto ste Vi po zanimanju? 2.Stojetvoj/Vas brat, tata, djed, prijatelj... po zanimanju? Stoje tvoja/Vasa sestra, mama, baka, prijateljica... po zanimanju? 10. Kako se oni zovu? Što su oni po zanimanju? Potražite informacije na internetu i povežite imena i fotografije. Martin i Valent Sinkovič, ívica i Ante Kostelič, Ksenija Marinkovič, Sandra Perkovič, Leon Lučev, Dana Budisavljevič Ona se zove Oni se zovu On se zove Ona je glumica. Oni su sportaši. On je glumac. rad u páru On se zove Ona se zove Ona se zove vjezba 1 On je sportaš. Ona je sportašica. Ona je redateljica. MOJA OBITELJ 55 < HRVATSKA I BROIEVI pí D H 1-4 O 3* cjelina KAKVO JE ŠTO? KAKAV JE TKO? najviša planina: 1831 metar otoci: 1246 površina kopna: 56 578 m2 dužina obale: 6278 km ■i površina mora: 31 067 m2 nacionálni parkoví: 8 KOMUNIKACIJA I VOKABULAR ♦ Kakavje tko? Kakvoje sto? - izgled i osobine ljudi i predmeta ♦ Čije je što? Čiji je tko? - pripadnost ljudi i predmeta ♦ boje ♦ moja zemlja i moj grad KULTURA ♦ Kakva zemlja je Hrvatska? ♦ Kakav grad je Zagreb? ♦ Meštrovičeve skulptúre ♦ Hrvatske ulice i šetališta GRAMATIKA ♦ upitna zamjenica Kakav? ♦ opisni pridjevi ♦ posvojni pridjevi (-ov/-ev, -in) ♦ odnosni pridjevi (ski, -ški, -čki) PRAVOPIS ♦ veliko početno slovo (posvojni pridjevi izvedeni od imena ljudi) ♦ malo početno slovo (odnosni pridjevi) i slušanje KAKVI SU TVOJI NOVI PRIJATELJI? I Atvaro: J Bok, mama! j Mam Bok, Alvaro! Kako si? Što je novo? Kakav je tečaj? Je li hrvatski jezik težak? Alvaro: Izvrsno sam. Tečaj je dobar. Hrvatski jezik je težak, ali I zanimljiv. Mama: A zagrebački nocni život? Prijatelji? Alvaro: Sve je super. Nocni život je OK, prijatelji su jako dobři. Mama: Odakle su? Alvaro: Veronika je iz Bugarske. Ona je vrlo zanimljiva, simpa-tična i pamětná. I draga je. Mama: Koliko godina ima? Alvaro: Mlada je. Ima možda dvadeset godina. Mama: Kako se zovu drugi prijatelji? Alvaro: Jedan se zove Erwan. On je iz Francuske. Otvoren je i komunikativan. Mama: Vidim, sve je super i sretan si. Alvaro: Jesam! Čujemo se uskoro? Mama: Da, čujemo se sljedeéi tjedan! Alvaro: Bok! razumijevanje Odgovorite na pitanja. 1. Kako je Alvaro? 2. Kakav je tečaj? 3. Kakav je hrvatski jezik? 4. Kakav je nocni život? 5. Kakva je Veronika? 6. Kakav je Erwan? 58 RAZGOVARAJTE S NAMA! kako* kakav Kako si? - Dobro sam. / Izvrsno sam. / Lose sam. (dobro, izvrsno, loše... PRILOG) Kakav je tečaj? -Tečaj je dobar. Kava je dobra, (dobar/dobra/dobro; izvrstan/izvrsna/izvrsno... -> PRIDJEV) UPITNA ZAMJENICA Kakav? gramatika muški rod ženski rod srednji rod jednina Kakav? Kakva? Kakvo? množina __ Kakvi? Kakve? Kakva? PRIMJER: Veronika je zanimljiva, simpatična i komunikatívna. Kakva je Veronika? Kada u hrvatskom jeziku pitamo za karakteristiku, koristimozamjenicu tatoľ.Tazamjenica mora biti u istom rodu i broju kao i imenica o kojoj se pita. U jednini tazamjenicaimaoblike kakav (muški rod), kakva (ženski rod) i /rokvo(srednjirod),au množini tma ove oblike: kakvi (muški rod), kakve (ženski rod) i kakva (srednji rod). When asking about a characteristic of someone or something, we use the pronoun kakav.lbe pronoun must be in the same gender and number as the noun we are referring to. The singular forms of the pronoun are: kakav (masculine), kakva (feminine) and kakvo (neuter), and the plural forms are: kakvi (masculine), kakve (feminine) and kakva (neuter). En el idioma croata, al preguntar sobre alguna característica de alguien o algo, utilizamos el pronom-bre kakav. Dicho pronombre debe estar en el mismo género y numero que el sus-tantivo al que nos referimos. Las formas singulares de este pronombre son: kakav (mas-culino), kakva (femenino) y kakvo (neutro), y las formas plurales son: kakvi (mascu-lino), kakve (femenino) y kakva (neutro). II 1. Napišite: kakav, kakva, kakvo, kakvi, kakve ili kakva. PRIMJER: Moja mama je dobrcL Kakva je tvoja mama? vježba 1. Pijete je maleno. 2. Prodavačka je ljubazna. 3. Profesori su odgovorni. 4. Ivan je simpatičari. 5. Računala su nova. 6. Moje prijateljice su marljive. je dijete? je prodavačica? su profesori? je Ivan? su računala? _ su tvoje prijateljice? KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 59 KAKVI SU NAŠI PRITATELTI? Moja prijateljica iz Bugarske zove se Emilija. Ona je mlada, visoka i vitka. Ona je simpatična, otvorená i marljiva. Moj prijatelj iz Francuske zove se Jean-Paul. On je arhitekt. Ima 30 godina, Visok je, jak i uvijek veseo. Zabavan je i pametan. Moj prijatelj iz Čilea zove se Jorge. Jorge ima 35 godina. On je novinař. Jako je znatiželjan i komunikativan. OPISNI pridjevi PRIMJER: Veronika je zanimljiva, simpatična i komunikatívna. muški rod ženski rod srednji rod jednina nov© (mobitel) nova (knjiga) novo (računalo) smede, vruče... množina novi (mobiteli) nove (knjige) nova (računala) ^PAŽITE! srednji rod u jednini: smede, vruče... (č, d + e) ^ (ÍPridjevi u hrvatskome ježíku imaju različite oblike za rodové. Pri-djev mora biti u istom rodu kao imenica. U jednini muškog roda pridjev ima nastavak -0, u množini -i. U jednini ženskog roda ima nastavak-o, u množini -e. U jednini srednjeg roda ima nastavak -o ili -e, a u množini -a. Adjectives in the Croatian language have different forms for different genders. The gender of the adjective must coincide with the gender of the noun. In masculine Singular, the adjective has a suffix -0, and in Plural -/, whereas in feminine Singular, the adjective has a suffix -a, and in Plural -e. In neuter Singular, the adjective has a suffix -0 or-e, and in Plural -a. Los adjetivos en el idíoma croata tienen diferentes formas para diferentes gé-neros. El género del adjetivo debe coincidir con el género del sustantivo. En singulár masculino, el adjetivo tiene un sufijo -0, y en plurál -/', mientras que en singulár fe-menino, el adjetivo tiene un sufijo -a, y en plurál -e. En el género neutra singulár, el adjetivo tiene un sufijo -o o -e, y en plurál -a. $ PAŽITE! "pTjdjev ima nastavak -e u jednini srednjeg roda jza palatala (naprimjer i, *, peovisno o nástavku iníenice. Ponekad nema podudaranja u nástavku pridjeva i imenice srednjeg roda: imenica može imati nastavak -o (npr. vruče mlijeko) ili -e{tuáe dijete).______ An adjective has the suffix -e in the singular neuter if it comes after a palatal letter (for example c or a*), regardless of the suffix of the noun. Sometimes the suffix of the adjective and the noun in the neuter do not match; a noun can have the suffix -o (e.g. vruce mlijeko) or -e (tutfe dijete). Los adjetivos en género neutro singulár que aparecen después de una consonante palatal (por ejemplo, č, Č), llevan el sufijo -e, independientemente del sufijo del sustantivo. En el género neutro, a veces el sufijo del adjetivo y el del sustantivo no coinciden; un sustantivo puede tener un sufijo -o (por ejemplo, vruče mlijeko) o -e [tuče dijete). RAKVI SU LJUDI? IZGLED 60 RAZGOVARAJTE S NAMA! KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 61 LJUDSKE KARAKTERISTIKE iRAMATIi dobar loš simpatičan antipatičan tužan veseo jednostavan kompliciran sretan nesretan odgovoran neodgovoran odličan, izvrstan grozan komunikativan nekomunikativah ljubazan neljubazan zadovoljan nezadovoljan pametan glup uredan neuredan topao hladan zauzet Slobodan blag strog 1 o tvořen zatvoren marljiv lijen I zabavan dosadan nizak (nepostojano a; z - s, ž - š, d -1...) opisní pridjevi dobar (nepostojano a) muški rod ženski rod srednji rod jednina dobar dobra dobro množina dobri dobre dobra vitak, tužan, simpatičan, odličan, jednostavan, zabavan, dosadan, hladan, pametan... veseo (o -1) muški rod ženski rod srednji rod jednina veseo veselá veselo množino veseli vesele veselá debeo... topao (nepostojano a, o -1) muški rod ženski rod srednji rod jednina topao topia toplo množina topli tople topia zao, svijetao... 62 RAZGOVARAJTE S NAMA! težak, sladak... izvrstan (nepostojano a, st - s) muški rod ženski rod srednji rod jednina nizak niska nisko množina niski niske niska muški rod ženski rod srednji rod jednina izvrstan izvrsna izvrsno množina izvrsni izvrsne izvrsna IZRAZAVANJE OSOBINAfe Ivan je visok, pametan i dobar. Maja je lijepa, pamet: i marljiva. 2. Odgovorite na pitanja. Upotrijebite pridjeve veseo, Ijut, visok, nizak, RAZGOVOR RRj simpatičan... 1. Kakvi ste Vi? Kakav/kakva si ti? 2. Kakva je Vaša/tvoja sestra? 3. Kakavje Vaš/tvoj brat? 4. Kakva je Vaša/tvoja prijateljica? 5. Kakavje Vaš/tvoj prijatelj? KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 63 vjezba 3. Opišite ljude. Kakvi su? PRIMJERI: On je visok. Nije debeo. slusanje KAKAV JE TVOJ STAN? Kakav je tvoj stan, Veronika? Veronika: Nemam stan. Imam samo sobu. Erwan: Kakva je tvoja soba? Moja soba je veliká, svijetla, udobna i topla. Ti imaš stan? Erwan: Da, imam stan. Veronika: Kakav je tvoj stan? Malen, udoban i topao, kao tvoja soba. Ali je star i nije baš svijetao. Veronika: Šteta što nije svijetao. Ne, u redu je. Stan je dobar. Zadovoljan sam. razumijevanje OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Veronika ima stan. 2. Njezina soba je malena. 3. Erwan ima stan. 4. Erwan ima svijetao stan. t-n t-n t-n t-n KARA KTERJSTIKE STVARI nov star jeftin skup hladan topao svijetao taman tanak debeo dobar loš jednostavan kompliciran velik malen/mali kratak dug/dugačak ugodan neugodan uzak šírok kratak dugačak odličan, izvrstan grozan težak lagan/lak leksik 64 RAZGOVARAJTE S NAMA KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 65 Veronikina soba Veronikina soba je veliká, udobna, topia i svijetla Odgovorite na pitanja. Čiji je stan? soba? razumijevanje Ip POSVOJNI PRIDJEVI ZA OSOBE pR|ij¥U£R: Erwanov stan je malen. muška osoba ženská osoba -ov/-ev -in jednina __ Alvarov prijatelj Veronikin prijatelj Alvarova prijateljica Veronikina prijateljica Alvarovo računalo Veronikino računalo množina Alvarovi prijatelji Veronikini prijatelji Alvarove prijateljice Veron ikine prijateljice Alvarova računala Veronikina računala 3PAŽITE! č, č, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + -ev Periéev, Maricev, Josičev... tata kolega Luka Nikola Saša Tesla -» tatin kolegin Lukin Nikolin Sašin Teslin... gramatika Posvojni pridjevi izve-deni od imenica i ime-na za muške osobe koje završavaju na -a dobivaju nastavak -in. Possessive adjectives derived from masculine nouns and personal names ending in -a take the suffix -ÄI. Los adjetivos posesivos deriva-dos de sustantivos y nombres propios referidos a personas de género masculino que termi-nan en -a llevan el sufijo -in. 66 RAZGOVARAJTE S NAMA! kakvo je sto? KAKAV jetko? 67 vjezba 4. Upišite posvojni pridjev. Pažite na rod (muški, ženski, srednji) i broj (jednina, množina). 1. Reksje 2. Ivana nije 3. Ovo je 4. Gdje je 5. Ovo su___ 6. Ovo nije 7. To su pas. (brat) kolegica. (sestra) dijete. (Ivan) . računalo? (Martina) susjede. (Katarina) _ vrt. (Baric) 8. Je Ii ovo 9. Ovo su _ 10.Ovoje_ 11. Ovo je____ poznanici. (tata) _ pivo? (Goran) 12. Ovo nije _ knjige. (Dora) olovka. (učitelj) ulica. (Draskovic) _ trg. (Preradovič) 5. Meštrovic je poznati hrvatski umjetnik. Upišite posvojni pridjev: Meštro vičeva, Meštrovičev!, Meštrovičev, Meštrovičev. Udovica Job Seljaci Zdenac života pravopis VELIKO POČETNO SLOVO Posvojni pridjevi izve-deni od osobnih imena i prezimena pišu se ve-likim početnim slovom: Ivanov, Sandrin, Teslin, Krležin, Meštrovičev... Possessive adjectives derived from personal names and surnames are written with a capital letter: Ivanov, Sandrin, Teslin, Krlezin, Mestro-vicev... Los adjetivos posesivos deri-vados de nombres y apellidos personales se escriben con mayúscula: Ivanov, Sandrin, Teslin, Krležin, Meštrovičev... KAKVE JE BOJE ZASTÁVA? Kakva je francuska zastáva? Slična kao hrvatska zastáva - ima iste boje. Crvena, bijela i plava? Da. Ali nemá grb kao hrvatska zastáva. A koje je boje čileanska zastáva? Čileanska zastáva je isto crvena, bijela i plava. Ima bijelu zvijezdu. Plava boja simbolizira nebo, a bijela snijeg i Ande. Lijepo! To je jako zanimljivo! slusanje francuska zastáva čileanska zastáva hrvatska zastáva 1. Kakva je francuska zastáva? 4. Čija zastáva ima zvijezdu? 2. Kakva je čileanska zastáva? 5. Što simbolizira snijeg? 3. Čija zastáva ima grb? 6. Što simbolizira nebo? BOJE razumijevanje O katarska zastáva: bijela i ružičasta irska zastáva: zelena, bijela i narančasta iračka zastáva: crvena, bijela, zelena i crna 1. Kakva je vaša zastáva? 2. Ima Ii grb? Kakav je grb? razgovor 68 razgovarajte s nama! KAKvo je Sto? kakav je tko? 69 PRIMJER: Čijaje ovo zástava? To je japanska zástava. muški rod ženski rod srednji rod jednina japanski (vulkán) japanska (planina) japansko (računalo) množina japanski (vulkani) japanske (planine) japanska (računala) -ski: hrvatski, turski, belgijski, talijanski, švédski, austrálski, argentínski, egipatski, rumunjski... -ški: češki, norveški, honduraški, luksemburški... -čki: grčki, njemački, američki, slovácki... g. odgovorite na pitanja. PRIMJER: Čiji je sushi? Sushi je japanski. španjolski, španjolska, špa-1. Čije su kastanjete? njolsko; španjolski, španjolske, španjolska 2. Čijaje čokoláda? švicarski, švicarska, švicarsko; švicarski, švicarske, švicarska 3. Čiji je automobil korejski, korejská, korejsko; Hyundai? korejski, korejské, korejská 4. Čijaje pizza? 5. Čiji su vafli? 6. Čije su pláže? 7. Čija su kazališta? . Čije je more? talijanski, talijanska, talijansko; talijanski, talijanske, talijanska belgijski, belgijska, belgijsko; belgijski, belgijske, belgijska hrvatski, hrvatska, hrvatsko; hrvatski, hrvatske, hrvatska američki, americká, americko; američki, americké, americká norveški, norveška, norveško; norveški, norveške, norveška vji VELIKOI MALO SLOVO Pridjevi izvedeni od imena zemalja, gradova, regija i sl. pišu se malim početnim slovom: belgijski, hrvatski, američki, zagrebački, karlovački, njemački... Adjectives derived from the names of countries, cities, regions etc. are written with a lowercase letter: belgijski, hrvatski, americki, zagrebac-ki, karlovacki, njemacki... Los adjetivos derivados de nombres de parses, ciudades, regiones, etc., se escriben con minuscula: belgijski, hrvatski, američki, zagrebački, karlovački, njemački... 70 RAZGOVARAJTE S NAMA! KAKVO JE STO? KAKAV JE TKOľ 71 9. Odgovorite na pitanja. Čiji je...? Kakavje...? kava a) Čija je kava? Kava je turska. b) Kakvaje kava? Kava je dobra. lO.Kakv nza Vijetnam ukusan gejzin Island velik slon Indija Hrvatska elegantan ... i Australija klokan brz kobasica Njemačka slan 10. Kakva je Vaša/tvoja zemlja? Ispričajte studentima iz svoje grupe kakva je vaša zemlja. Upotrijebite pri-djeve. Napravíte krátku prezentaciju i pokazíte im fotografije na internetu. MOJA ZEMLJA: HRVATSKA Moja zemlja je Hrvatska. Hrvatska je mala zemlja. Jadransko more je lijepo i toplo. Planine nisu jako visoke. Klima je ugodna. Nacionálni parkovi su lijepi, ali nisu jako veliki. Hrvatski glavni grad je Zagreb, a novac se zove kuna. 11. Kakavje Vaš/tvoj grad? Ispričajte studentima iz svoje grupě kakavje Vaš grad. Upotrijebite prtdje-ve. Napravíte kratku prezentaciju i pokazíte im fotografije na internetu. MOJ GRAD: ZAGREB Moj grad je Zagreb. Zagreb je glavni hrvatski grad. Nije jako velik, ali nije ni malen. Zagreb je zelen - ima parkové, jezera i rijeku. Centar je malen, a zgrade su lijepe i staré. Klima je ugodna. Zagrebački promet je gust, posebno ujutro od 7 do 9 sati i poslijepodne od 3 do 5 sati. Zagreb je siguran grad - kriminal nije čest. VJEZBA 1 72 RAZGOVARAJTE S NAMA! KAKVO JE STO? KAKAV JE TKOľ 73 -am ♦ akuzativ imenica ♦ akuzativ upitnih zamjenica tko i što (koga, što) ♦ akuzativ ličnih zamjenica (dugi i krátki oblici) ♦ prijedlozi zaina + akuzativ ♦ duga množina {-ovil-evi) PRAVOPIS ♦ pisanje početka i završetka rečenice slusanje Alvaro: Alvaro: IZLOŽBA Bok, Veronika! Bok, Alvaro! Kako si? Odlično, a ti? Dobro sam, hvala. Što to imaš? Imam slike. Uskoro imam izložbu. Stvarno?! Izvrsno! Čestitam! Evo, imam pozivnicu za tebe. Izložba je u petak. Čekám te. Puno hvala! Vidimo se! Imaš li pozivnicu za Ivonu? Da, naravno. Evo, izvoli pozivnicu za nju. WE razumijevanje Dopunitetekstprema smislu. Alvaro je slikar. On ima__ . Alvaro ima a uskoro ima -za Veroniku i PREZENT GLAGOLA imati (ati > -am) PRIMJERI: Imaš li pozivnicu? Imam pozivnicu. jednina množina 1. ja imam mi imamo 2. ti imaš vi/Vi imate on oni 3. ona ima one imaju ono ona PITANJE: Imaš li ti? ^ PAŽITE! NEGACIJA: ja nemam; ti nemáš; on, ona nema; mi nemamo; vi nemate; oni, one nemajú 76 RAZGOVARAJTE S NAMA 1. a) Dopunite recenice. PRIIWJES; Oni imaju mobitel. .__mobitel. 5. Ja vjezba mobitel. _mobitel. mobitel. 6. On 7. Ona 8. Mi_ mobitel. „ mobitel. mobitel. mobitel. b) Negirajte rečenice iz zadatka a). PRIMJER; Oni nemajú mobitel. c) Od rečenica iz zadatka a) napravíte upitne rečenice. F PRIMJER; Imaju li oni mobitel? STO IMAMO? KOGA IMAMO? 77 ŠTO ONI IMATU? í kaH im, 1 Alvaro je umjetnik, slikar. Slikar ima slike i izložbe. Slikar ponekad ima inspiraciju, a ponekad nema inspiraciju. Erwan i Veronika su studenti. Studenti imaju knjige, bilježnice i olov! ke. Studenti imaju ispite i domaču zadaču. Alvarov rodák Antonio je liječnik. Antonio ima ordinaciju i pacijente, I razumijevanje IzaberiteT(točno) ilí N (netočno). 1. Slikar ima knjige, bilježnice i olovke. í vježba 2. Student ima ispite i domaču zadaču. 3. Student ima slike i izložbe. 4. Liječnik ima pacijente i ordinaciju. T-N T-N T-N T-N 2. Spojíte riječi iz lijevog i desnog stupca. Napravite rečenice. Sto oni imaju? 1. frizer a) računalo flp Frizer ima češalj. 2. policajac \ b) mobitel 3. informatičarka č) češalj _____jj 4. menadžerica d) mikrofon Ijj 5. pjevač e)lonac _____ f) pištolj______________ "řJeki glagoli u hrvatskom iezikuotvarajumjesto Hirektnom (izravnom) objektu. Direktní objekt izražava se padežom koji se zove akuzativ. Akuzativ ima posebne nastavkeza muški, ženski i srednji rod u jedním imnožini.Za imenice muškogrodaujednini važnaje kategorija živosti (živo i neživo). Certain verbs in the Croatian language take a direct object. A direct object is expressed by a case called the accusative. The accusative case has different suffixes for the masculine, feminine and neuter genders in the singular and plural. For masculine singular nouns the category of animacy is important (animate and inanimate). Ciertos verbos en la lengua croata requieren de un objeto directo. El objeto directo es expresado por un caso lla-mado acusativo. El acusativo tiene diferentes sufijos para los generös masculino, femenino y neutro en singular y plural. Para los sustantivos masculinos singulars la categoria de anima-ción es importante (animado e inanimado). n 3. odgovorite na pitanja. PRIMJER: Što ima informatičar? (računalo mn) Infnrmatičar ima računala. vježba 6. kuharica 1. Što ima policajac?- (auto, pištolj, uniforma) 2. Što ima menadžer? _— (sastanak, laptop, mobitel mn) 3. Što ima pjevač?- (pjesma mn, mikrofon, koncert mn) AKUZATIV - DIREKTNÍ OBJEKT Studenti imaju knjige i ispite. muški rod ženski rod srednji rod jednina -o (neživo) mobitel -a (živo) prijatelja -u prijateljicu -o/-e* selo, more množina -e mobitele, prijatelje -e prijateljice -a sela, mora 4. Što ima učiteljica?-- (ploča, flomaster mrr, učionica) 5. Što ima glumica? ------ (kazalište, kostim mn, šminka) 6. Što ima sportaš? _- (tréning, torba, tenisica mn) č, č, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + e 7. Što ima prodavačica? (novac, osmijeh) i 8. Što ima studentka?-——- (ispit mn, domača zadača mn, knjiga mn, bilježnica mn) 78 RAZGOVARAJTE S NAMA! ŠTO IMAMO? KOGA IMAMOľ 79 PITANJA ZA AKUZ PRfřflJER: Koga ima Veronika? Veronika ima brata i sestru. U komunikaciji se upotrebljavaju pita-nja koja, uz glagole, sugeriraju upotrebu padeža. Pitanja za akuzativ jesu što (za neživo) i koga (za živo), When communicating, questions are formed using words that suggest the use of cases. The questions for the accusative are ito (for inanimate things) and toga (for animate things). Al conversar se formulan preguntas que, segtin el verbo queutilicen, hande requerir 1 el uso de diferentes casos. Las preguntas para acusativo son što (para objetos inanimados) y koga (para objetos anima- I dos). padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? AKUZATIV Koga? Što? KOGA ONI IMAJU? Erwan i Veronika su studenti. Studenti imaju profesore. Alvarov rodák Antonio je liječnik. Antonio ima šéfa i pacijente. Alvaro je umjetnik, slikar. Slikar ima modele. 11 rr VJEZBA 4. Odgovorite na pitanja PRIMJER: Koga ima liječnik? (pacijent mn) Liječnik ima pacijente. 1. Koga ima policajac? 2. Koga ima menadžer? 3. Koga ima pjevač? _. 4. Koga ima učiteljica? _ 5. Koga ima glumica? 6. Koga ima sportaš? 7. Koga ima novinárka? 8. Koga ima slikar? (šef) ____(klijentmfj) (obožavatelj mn) (učenikmn) (publika) (trenér) (čitatelj mn) (model mn) ^) PAŽITE! Imam dijete. Imam djecu/j 5 Odgovorite na pitanja. fCoga Vi imate / ti imaš? (brata, sestru...) gto Vi imate / ti imaš? (stan, lcnjige...) VJEZBA FILOZOFSKI FAKULTET Zagrebački Filozofski fakultet je velik fakultet. Ima studente, študentke, profesore, profesorke, dekana ili dekanicu. Ima knjižnicu. Ima učionice, študentskí klub i kantínu. Ima vrt, parkiralište i spomenik. Odgovorite na pitanja. 1. Koga ima Filozofski fakultet? 2. Što ima Filozofski fakultet? RAZUMIJEVANJE 80 RAZGOVARAJTE S NAMA! STO IMAMOľ KOGA IMAMO? 81 I^vježb a 6. a) Odgovorite na pitanja uz pomočfotografija. Što ima Hrvatska? Što ima Zagreb? Koga ima Zagreb? Što ima Rijeka? Koga ima Rijeka? tramvaj mn Antun Gustav Matoš |_Korzo_| Janko Polic Kamov | j Što ima Zadar? Koga ima Zadar? Što ima Split? Koga ima Split? ulica Kalelarga Petar Zoranič Što ima Dubrovník? Koga ima Dubrovník? Što ima Osijek? Koga ima Osijek? b) Odgovorite na pitanja. Štojoš ima Hrvatska? c) Odgovorite na pitanja. Što Hrvatska nema? (Nema oceán, vulkáne...] Koga Hrvatska nema? (Nema kralja, kraljicu. ^PAŽITE! Ženská prezimena se ne dekliniraju. Hrvatska ima knjiievnicu Ivanu Brlič-Mažuranié. [jyjnajrji^Mažuranič | Dora Pejačevič JjVlarijajurič Zagorka Ima li Hrvatska predsjednika ili predsjednicu? Znáte li kako se zove? Ima li Hrvatska premijera ili premijerku? Znáte li kako se zove? 82 razgovarajte S mama Sto imamo? koga imamo? 83 vježba 7. a) Odgovorite na pitanja. 1. Što ima vaša zemlja? Koga ima vaša zemlja? 2. Što ima vaš grad / vaše selo? Koga ima vaš grad / vaše selo? b) Pokazíte na internetu studentima iz grupe što i koga ima vaša zemlja PRIMJER: Gréka ima otoke, plaze... Maroko ima more, planine, palme... c) Odgovorite na pitanja. 1. Što nema Vaša/tvoja zemlja? 2. Što nema Vaš/tvoj grad (Vaše/tvoje selo)? 'TwX——»Es WĚi "i li mim ■■lil 1 Darko slika. Silvio svira. Tata kuha. Mama vježba. Vi 'II Sestra čita. Stric Eduardo spava. Djed i baka šetaju. Baka čeka. PREZENT GLAGOLA -ati > -am ■ Sestra čita. Djed i baka šetaju. jednina množina 1. ja čítam mi čitamo 2. ti čitaš vi/Vi čitate 3. on, ona, ono čita oni, one, ona čitaju Ti čitaš. PITANJE: Čitaš li ti? NEGACIJA: Ti ne čitaš. Kao čitati > čitam: imati, kuhati, čekati, gledati, vježbati, ručati, večerati, šetati, spavati, slikati, svirati, telefonirati, pjevati, plivati, razgovarati, pozivati, fotografirati, čestitati... 8 a) Napišite recenice. pRIfVM'i ti, čitati Ti čitaš. 1. ja, plivati-- vježba 2. mi, razgovarati 3, on, spavati 4. one, vježbati 5. Vi, kuhati 6. oni, čitati 7. ona, pjevati 8. ja, telefonirati 9. mi, svirati- 10. ti, slikati ........ 11. vi, šetati-- b) Od zadanih riječi napišite niječne rečenice. f' PRIMJER: ti, čitati. Ti ne čitaš. 1. ja, plivati- 2. mi, razgovarati_ 3. on, spavati_ 4. one, vježbati 5. Vi, kuhati____ 6. oni, čitati___ 7. ona, pjevati 8. ja, telefonirati 9. mi, svirati_ 10. ti, slikati 11 ■ vi, šetati_ 84 RAZGOVARAJTE S NAMA STO IMAMO? KOGA IMAMO? 85 GLAGOLI S AKUZATIVOM (DIREKTNÍ OBJEKT) gramatika c) Od zadanih riječi napišite upitne rečenice. pmmrt ti, čitati Čitaš U ti? 1. on, spavati-- 2. one, vježbati 3. Vi, kuhati_ 4. oni, čitati_ 5. ona, pjevati 6. ti, slikati____ Goran fotografira. Leon igra. Koga Goran fotografira? Goran fotografira djevojku. Što Leon igra? Leon igra košarku. Mama vježba. Što mama vježba? Mama vježba jogu. Sestra čita. Što sestra čita? Sestra čita knjigu. Tata kuha. Sto tata kuha? Tata kuha večeru. Koga baka čeka? Baka čeka djeda. PRIMJERI: Baka čeka djeda. Alvaro slika brata. slikati, kuhati, vježbati, imati, čitati, gledati, glagol čekati, trenirati, svirati, slušati, igrati, mčati. + AKUZATIV večerati, studirati, znati NEGACIJA: Baka ne čeka djeda. PITANJE: Čeka li baka djeda? -> glagol + li t subjekt (N) + objekt (A) 9. a) Napravíte rečenice od ponudenih riječi. PRIMJER: Josip - čitati - roman mn 1. učenik mn - igrati - košarka- vjezba losip čita romane. 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati - juha- 4. mi - vježbati - gramatika 5. vi - čekati - prijatelj mn_ 6. ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba_ 8. one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja - trenirati - boks__ 10. one - čitati - knjiga mn _____ 11. Marin - imati - prijateljica mn . 12. Ana - gledati - Ivan_ 13. ti - studirati - medicína 14. vi - studirati -filozofija 15. one-znati-kemija 16. ja - čekati - mama 17. Vi - svirati - klavir_ 86 RAZGOVARAJTE 5 NAMA ŠTO IMAMO7 KOGA IMAMO? 87 b) Postavíte pitanje pomocu riječi Koga? ili Što? o rečenicama iz zadatka a). PRIMJER: Josip čita romane. Što hsip čita? 1, učeník mn - igrati - košarka--,--_—.—.--------- 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati -juha_ 4. mi-vježbati - gramatika-- 5. vi - čekati - prijatelj mn 6. ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba- 8. one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja - trenirati - boks_ 10. one - čitati - knjiga mn_ 11. Marin - imati - prijateljica mn 12. Ana - gledati - Ivan- 13. ti - studirati - medicína 14. vi - studirati - filozofija 15.one-znati-kemija 16. ja-čekati-mama c) Od zadanih riječi napišite niječne rečenice. PRIMJER: Josip - čitati - roman mn losip ne čita romane. 1. učenik mn - igrati - košarka_ 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati -juha _-_ 4. mi - vježbati - gramatika 5. vi - čekati - prijatelj mn......... 6. ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba- 88 razgovarajte s mama! 8 one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja- trenirati -boks 10. one-čitati-knjiga mn 11 Marin - imati - prijateljica mn 12. Ana - gledati - Ivan 13. ti - studirati - medicína 14. vi - studirati - filozofija 15,one-znati - kemija 16. ja- čekati -mama d) Od zadanih riječi napišite upitne rečenice. PRIMJER: Jntip - fitati - roman mn. Čita li Josip romane? 1. učenik mn - igrati - košarka 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati - juha................ — 4. mi - vježbati - gramatika 5. vi - čekati - prijatelj mn __ 6.ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba- 8. one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja - trenirati - boks 10. one - čitati - knjiga mn 11. Marin - imati - prijateljica mn 12. Ana-gledati-Ivan 13. ti - studirati - medicína [ 14. vi - studirati - filozofija 15. one-znatt-kemija 16. ja - čekati - mama_ sto imamo? koga imamo7 89 UČNĚZAMJENICE U AKUZATIVU_■ tiká SLUŠANJE POZIVNICA ZA TEBE Alvaro: Hej, bok! Što čitaš? Erwan: Bok, Alvaro! Citam jedan zanimljiv roman. Kako si? Što je novo? Alvaro: Odlično sam. Uskoro imam izložbu. Erwan: Imaš izložbu? To je izvrsno! Čestitam! Alvaro: Poživám te na izložbu. Izvoli, ovo je pozivnica za tebe. Izložba je tamo. Erwan: Puno hvala! Vidimo se! p9 RAZUMIJEVANJE Dopuniti e rečenice. Erwan čita zanimljiv . Alvaro ima . Alvaro uskoro ima -za Erwana. Izložba je PRUEDLOZI za\na + AKUZATIV PRIMJERI: Pozivnica je za tebe. Poživám te na izložbu. prijedlog na AKUZATIV NAMJENA DOGAOAJ POZIVANJE izložbu, večeru, kavu, na zábavu / tulum (razg.), rodendan, ručak... izložbu, rodendan... AFIRM ATI VAN STAV I CESTITANJE Izvrsno! Odlično! Sjajno! Fantastično! Bravo! Drago mi je! Čestitam! Čestitamo! PRIMJERI: Poživám te na izložbu. Izvoli, ovo je pozivnica za tebe. ja -> mene, me mi -> nas ti -> tebe, te vi/Vi -> vas, Vas on -» mega, ga ono ' ° ° oni ona -> njih, ih one ona -» nju, je/ju 1. KRÁTKI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE NA DRUGOM MJESTU Ja te čekám. ili Čekám te. Ti me čekáš. ili Čekáš me. Ja ga čekám. ili Čekám ga. Ja je/ju čekám ili Čekám je/ju. Ti nas čekáš. ili Čekáš nas. Ja vas/Vas čekám. ili Čekám vas/Vas Ja ih čekám. ili Čekám ih. 2. DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE Pozivnica je za mene. Pozivnica je za tebe. Pozivnica je za njega. Pozivnica je za nju. Pozivnica je za nas. Pozivnica je za vas/Vas. Pozivnica je za njih. Dugi oblikzamjenice stoji iza prijedloga, na početku rečenice ili samostalno. 1. iza prijedloga 2. prvo mjesto u rečenici 3. samostalno Pozivnica je za mene. Mene čekaju prijatelji. Koga čekaju prijatelji? - Mene. O PAŽITE! Me čekaju prijatelji. -> Mene čekaju prijatelji. Koga čekaju prijatelji? - Me, Mene. 90 razgovarajte s nama! sto imamo? koga imamo7 91 VJEZBA 10. Napišite ličnu zamjenicu u rečenicu s desne strane. Pročitajte naglas re-čenice tako da imenicu (subjekt) i zamjenicu (objekt) procitáte zajedno 1 P R1M J E R: Alvaro slika prírodu. -> Alvaro ie slika. 1. Alvaro ima brata. -> Alvaro ima. 2. Petargleda Kláru. -> Petar gleda. 3. Klara gleda Petra. -> Klara gleda. 4. Baka čeka djeda. Raka čeka. 5. Djed čeka baku. -> Djed čeka. 6. Djed čeka baku i mene. -> DjpH čeka. 7. Djed čeka baku i tebe. -> Djed čeka. 8. Sestra sluša mamu i tatu. -> Sestra............................... sluša. 9. Mama sluša sestru. -> Mama sluša. 10. Mama sluša brata. -> Mama sluša. V J EŽ B A 11. Napišite ličnu zamjenicu u akuzativu. PRIMJER: Pozivnka je za--. (ona) -» Pozivnka je za nju. 1. Knjigajeza _--(ja) 2. Poklon je za___(vi) 3. Ručak je za__(mi) 4. Pozivnica je za 5. Domača zadača je za 6. Bilježnica je za_ 7. Olovka je za _____ 8. Gitara je za 9. Večera je za___ 10. Juhajeza 92 razg0varajte s nama! ■(ti) .(on) . (ona) .(mi) ___(one) -(ja) . (oni) GRAD KARLO VA C slusanje Veronika i Ivona zajedno studiraju. One studiraju hrvatski jezik. Ivona, odakle si ti? Iz Karlovca. Znaš li gdje je Karlovac? Da, znam, blizu Zagreba. Ali ne znam ništa više! Kakav je Karlovac? Karlovac je lijep i zelen grad. Ima četiri rijeke. Četiri rijeke!? Da. Zovu se Kupa, Koraná, Dobra i Mrežnica. Prekrasno! Karlovac ima i mostové. Takoder ima lijepe, zelene parkové. I ima poznato pivo! Móram posjetiti Karlovac. Da, apsolutno moraš! Požívam te u Karlovac! RAZUMIJEVANJE 1. Što su Veronika i Ivona? 2. Što Veronika i Ivona studiraju? 3. Odakle je Ivona? 4. Gdje je Karlovac? 5. Kakav je Karlovac? 6. Što Karlovac ima? sto imamo? koga imamo? 93 DUGA MNOŽINA (ovi, -evi) PRIJVUEFtí; Ovoje most. -> Ovo su mostoví. ( Karlovac ima veliké mostové. (A) Imenice muškoga roda koje imaju jedan slog najčešče imaju dugu množinu: brod - brodovi, vlak - vlakoví, trg - trgovi, park - parkoví, grad - gradovi... Masculine monosyllabic nouns usually have a long plural: brod-brodovi, vlak - vlakoví, trg - trgovi, park - parkoví, grad - gradovi, etc. Los sustantivos masculi-nos monosilábicos suelen tener un plural largo: brod - brodovi, vlak - vlakoví, trg - trgovi, park - parkovi, grad - gradovi... 3PAŽITE! č> é> dž> d> h 0» nj> s> ž> št (r' c) + e nož - noževi, mis - miševi... ^PAŽITE! konj-konji, pas -psi, dan -dani... (IZNIMKE) VJEZBA 12. Imenicu napišite u množini - najprije u nominativu pa u akuzativu. 1. brod -> Ovo su__Gledam__ 2. trg ->Ovosu__Gledam_, 3. vlak ^ Ovo su__Gledam_. 4. nož Ovo su__Gledam__ 5. park -» Ovo su__Gledam__ GRAMATIKA MNOŽINA IMENICA MUSKOGA RODA 1. On je student. Oni su studenti. -0-> -i 2. Ovo je auto. Ovo su auti. -o-> -i 3. On je Nijemac. Oni su Nijemci. -a-> -0 4. On je moj rodák. Oni su moji rodáci. -k-> -c 5. a) Ovo je most. Ovo su mostoví. -0-> -ovi b) Ovo je miš. Ovo su miševi. -o -> -evi ^)PAŽITE! Ovo je brat- Ovo su brača. brat - brača Ovo je čovjek. Ovo su ljudi. čovjek - ljudi Ovo je konj. Ovo su konji. konj - konji Ovo je pas. Ovo su psi. pas - psi 94 razgovarajte S nama! 13. Napišite imenicu u nominativu i akuzativu množině. iQnisu.____Jačekam___(slikar m/j) 2. Onesu - 3.0nisu 4______su maleni. Oni imaju malene VJ EŽBAjI . Oni čekaju .Jačekam 5. - 6. su stará. Vi imate stará su novi. Oni imaju nove . (studentica mn) . (Španjolac mn) ..................(stan mn) ._(računalo mn) -__(brod mn) .. Martin ima 7. One su Martinove 8. Oni su tvoji- 9______ su zelena. Mi gledamo , (kčerka mn) .Ti imaš 10.. su brzi. Pútnici čekaju __Čekárno . (rodák mn) __(stablomn) __(vlakmn) 11. Oni su naši-- 12.__su zanimljivi. Čekám -. (poznanik mn) . (čovjek mn) PISANJE POČETKA IZAVRŠETKA REČENICE pravopis Prvu riječ u rečenici pi-šemo velikim početnim slovom: Da, znam. Na kraju izjavne rečenice pišemo točku: Onestudi-raju hrvatski jezik. Na kraju upitne rečenice pišemo upitnik: Ivona, odaklesiti? Na kraju usklične rečenice pišemo uskličnik: Da, moraš! Na kraju rečenice kojom se izražava čudenje ili iznenadenje pišemo uskličnik s upitnikom: Četiri rijeke!? The first word in a sentence is written with a capital letter: Da, znam. A declarative sentence ends with a full stop: Onestudira-ju hrvatski jezik. An interrogative sentence ends with a question mark: Ivona, odaklesi ti? An exclamatory sentence ends with an exclamation point: Da, moras! A sentence expressing amazement or surprise ends with an exclamation point and a question mark: Cetiri rijeke!? La primera palabra en una ora-ción se escribe con mayúscula: Da, znam. Una oración dedarativa termi-na con un punto: Onestudiraju hrvatski jezik. Una oración interrogativa ter-mina con un signo de interro-gación: Ivona, odakle si ti? Una oración exclamativa ter-mina con un signo de exclama-ción: Da, moras! Una oración que expresa asombro o sorpresa termina con un signo de exclamación y un signo de interrogación: Četiri rijeke!? Sto imamo? koga imamo? 95 Tounjski most, Tounj ■ stove. Neki mostov i sú sta ri, a neki modemi. Drveni most, Karlo Novigradski most, 1 Novigrad na Dobri | äk jíl, i.cjelina IDEMO NA IZL0ŽBU Most Franje Tudmana, Dubrovník man Most Krka, Skradin - Šibeník Zeljeznički most (Hendrixov most), Zagreb Pelješki most, kopno - Pelješac Most poljubaca (visecí most), Pitomača * Krčki most, Krk - kopno komunikacija I vokabular ♦ Kamo ideš?Idem u... Idem na... ♦ izražavanje vremena (danas, sutra...; ponedjeljak, utorak..., sati i minuté) ♦ izražavanje prostora (blizu, daleko, gore, dolje, ovdje, tu, ami^^ KULTURA^_i^-—' ♦ Trg bana Jelačiča ♦ Vidimo se kod satal GRAMATIKA ♦ prezent glagola iči ♦ iči + u/na + akuzativ (cil) kretanja) ♦ iči po + akuzativ (svrha kretanja) ♦ dva, tri, četiri sata; pet, šest... sati ♦ dvije, tri, četiri minuté; pet, šest... minuta ♦ pisanje dana u tjednu PjeSački most, Osijek SlUŠANJE KAM O IDES? Ivona: Kamo ideš, Veronika? Veronika: Idem na izložbu. A ti? Ivona: Idem u kafič na kavu. Tko ima izložbu? Veronika: Alvaro i njegov brat Danilo imaju izložbu. Izvoli pozivnicu! fvona: Odlično! Ne idem na kavu, idem i ja na izložbu! Gdje je? Veronika: Ovdje blizu, idemo zajedno. Ivona: Kakva je izložba? Veronika: Izvrsna. Slike i skulptúre... Evo, imam katalog. Ivona: (gleda katalog) Jako lijepo! Veronika: Čekaj, trebamo kupiti poklon za Alvara i Danila. Danas je njihov dan! Ivona: Dobra ideja! A poslíje možemo svi zajedno íči u kafič na pice! RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Kamo ide Veronika? 2. Tko ima izložbu? 3. Kamo ide Ivona? 4. Kakva je izložba? 5. Zašto Veronika i Ivona trebaju kupiti poklon za Alvara i Danila? 1IEČ1 ZA ÍZRAŽAVANJE PROSTORA 98 RAZGOVARAJTE S NAMA! gramatika PREZENT GLAGOLA iči s ľ PRIMJERi: Kamoideš? Idem na izložbu. jednina množina 1. ja idem mi idemo 2. ti ideš vi/Vi idete on oni 3. ona ide one idu ono ona PITANJE: Ideš li na izložbu? NEGACIJA: Ne idem na izložbu. EŽ B A 1 • Umetnite prezent glagola iä i pročitajte rečenice. 1. Veronika___—_ na izložbu. 2. Veronika i Ivona _---na izložbu. 3. Mi_na izložbu. 4. Vi_ na izložbu. (negacija) 5. Ja_na izložbu. 6. Ti____na izložbu. (negacija) CILJ KRETANJA: AKUZATIV S PRIJEDLOZIMA u I na PRIMJERI: Idem na izložbu. Ne idem na kavu, idem i ja na izložbu! Kretanje se u hrvatskom jeziku izražava glagoli-ma iä, putovati, trčati, letjeti itd. Ako se netko/ nešto kreče prema odredenom mjestu, to mjesto zovemo cilj kretanja. Cilj kretanja izražava se prijedlogom u/na i akuzativom. In the Croatian language, movement is expressed by verbs such as iä, putovati, trcati, letjeti etc. If someone/something is moving towards a certain place, that place is called the target of movement. The target of movement is expressed with the prepositions u or na and the accusative case. En el idioma croata, el despla-zamiento se expresa con ver-bos como iä, putovati, trčati, letjeti, etc. Si alguien / algo se está desplazando o moviendo hacia un lugar determinado, I ese lugar se llama el objetivo del movimiento. El objetivo del movimiento se expresa con la preposición u/na y con el caso acusativo. Kada upotrebljavamo prijedlog u, a kada na? prijedlog u: prijedlog na: prijedlog na: "^tvořen prostor (stan,ured,trgovina...), qrad, država, kontinent... otvoren prostor, otok, planina... dogadaj, aktivnost, tehnologija Idem u Zagreb. Idem na (otok) Krk. Idem na izložbu. ...u London. ...na (otok) Hvar. ... na koncert. ...u Toronto. ...na Siciliju. ...na predstavu. ...uNjemačku. ...na Korziku. .. .na zabavu/tulum. (razg.) ...uKinu. ...na Island. ...na izlet. ...ustan. ...na Novi Zéland. ...na posao. ...u školu. ...na Medvednicu. ...na sastanak. ...u ured. ...na Šijeme. ...na ručak. ...ukazalište. ...na Marjan. ...na kavu. ...uknjižnicu. ...na tržnicu. ...na pizzu. ...utrgovinu. ...na trg. ...na piče. ...u Aziju. ...naparkiralište. ...na internet. ...uEuropu. ...na balkón. ...na Instagram. ^) PAZITE! Idem u park / u šumu / u vrt / u zoološki vrt / u botanickí vrt / u centar. (= otvoren prostor, ali prijedlog u) Idem na fakultet. (= zatvoren prostor, ali prijedlog na) Idem u posjet / u kupovinu / u šetnju. (= aktivnost, ali prijedlog u) 3 PAŽITE! Idem u more, jezero, rijeku, bazén... * Idem na more, jezero, rijeku, bazén... Idem u autobus, tramvaj, vlak... * Idem na autobus, tramvaj, vlak... Ide u more. Ide na more. 100 razgovarajte s nama! gramatika KRETANJE: kamo? Kamo ideš? 1. Idem u kuču. -> iči u zatvoren prostor 2. Idem na ulicu. -> iči na otvoren prostor 3. Idem na trg u kafič na kavu. -> iči u/na mjesto na dogadaj/aktivnost VJEZBA 2. Napišite prijedlog u ili na i precitajte rečenice. PRIMJER: Idem-kino__film. Idem u kino na film. 1. Idem_izložbu. 2. Vi idete 3. Ana ide 4. Ideš li_ koláče novu slastičarnicu. 5. Oni idu _ 6. Idete I i vi . 7. Ona ide _ 8. Idemo_ _knjižaru. Opatiju? predstavu Hrvatsko narodno kazalište. _Budimpeštu ili_Beč? — Trg bana Jelačiča. grad Krk-------otok Krk. 102 RAZGOVARAJTE 5 NAMA 9. Roditelji idu posao. 10. Dijete ide-školu. 11. Oni idu ................park Maksimir. 12.Idemo-------- posjet. 13. Idete--šumu. 14. Idemo— vrt. 15. Studenti idu ..—fakultet. 3. Napravíte rečenice od ponudenih riječi, prezenta glagola iči, prijedloga u ili na i imenica u akuzativu. VJEŽBA PRIMJER: ja /soba l.ona - kupaonica _„. 2. mi -fakultet mn__ 3. Vi -trgovinamr) 4. Ivana - vrt- la idem u sobu. 5. Marija i Zvonimir - pizza 6. baka - stan_ 7. ti - tržnica____ 8. djeca - park mn 9. mama i tata - posao 10. prijatelj-koncertmi? 11. mladič i djevojka - kava 12. Josip - ured_ 13. Marin i Zara - kafič, 14. ti - tréning_ IDEMO NA IZLOŽBU 103 VJEZBA KAMO IDU STUDENTI? knjižnica predávanie tréning kantin a sladoled kino ispit mn kafič mn planina mn Odgovoritenapitanja. 1 Zašto su Alvaro i Danilo uzbudeni? 2 jkodolazi na njihovu izložbu? 3 Što žele Alvaro i Danilo? 4. po što Alvaro ide u trgovinu? 5. po što Danilo ide u slastičarnicu? ^PAŽITE! gost jd - gosti mn keks jd - keks i mn RAZUMIJEVANJE ALVAROVI PRIJATELJI DOLAZE NA IZLOŽBU Alvaro i Danilo su uzbudeni. Danas je njihov veliki dan! Danas imaju prvu zajedničku izložbu. Njihovi prijatelji dolaze na izložbu. Danilo i Alvaro žele počastiti prijatelje i goste. Trebaju kupiti piče, koláče i kekse za njih. Zato Alvaro ide u trgovinu po vino, pivo, sokové i čaše, a Danilo ide u slastičarnicu po kekse i koláče. SVRHA KRETANJA: PRIJEDLOG po + AKUZATIV •PRIMJER: Alvaro ide u trgovinu po vino, pivo i sokove. GRAMATIKA Po što ide Alvaro u trgovinu? Alvaro ide u trgovinu po vino, pivo i sokove. Alvaro ide u trgovinu kupiti vino, pivo i sokove._ Svrha kretanja izražava segla-golom kretanja, prijedlogom po i akuzativom. Pitanja se postav-Ijaju s Po što? (za neživo) i Po koga? (za živo). The purpose of movement is expressed by a verbot movement, the preposition po and the accusative case. Questions are formed with Po sto? (for inanimate things) and Pokoga? (for animate things). El propósito del mo-vimiento se expresa mediante un verbo de mo-vimiento, la preposición po y el caso acusativo. Las preguntas se forman con Po što? (objetos inanima-dos) y Po koga? (objetos animados). 104 razgovarajte s nama! idemo na izložbu 105 f VJEZBA 4. Dovŕšite rečenice. Po što/koga oni idu? PRIM JER: Alvaro ide u trgovinupo_ (sok mn) Alvaro ide u trgovinupo sokové. 1. Mama ide po_u vrtič. (dijete) 2. Ana ide po____„ u knjižnicu. (knjiga) 3. Marko ide po_na aerodrom. (djed) 4. Tata ide po-ugaražu. (auto) 5. Dijete ide po-u trgovinu. (sladoled) 6. Baka ide po__u vrt. (salata) 7. Idem po-na tržnicu. (jabuka mn) 8. Slaven ide po-na aerodrom. (prijatelj mn) 9. Sin ide po 10. Kamo ideš? Idem po u bolnicu. (tata) --(Marko) ALVARO: MOJ DAN Svi moji dani su slični. Svaki dan ujutro idem u atelje i slikam čije- j lo prijepodne. U podne ručam. Poslijepodne opet slikam ili čítam, i Navečer cesto gledam televiziju, a ponekad vježbam ili sviram gitaru. Ponekad moji prijatelji i ja idemo van. U ponoc idem spavati. Rijet-ko slikam i noču. Danas moj brat Danilo i ja imamo izložbu. Sve je spremno na vrijeme. í9 RAZUMIJEVANJE Odgovoritenapitanja. 1. Kakvi su Alvarovi dani? 2. Kada Alvaro slika? 3. Kada Alvaro ruča? 4. Kada Alvaro gleda televiziju ili vježba? 5. Kada Alvaro i prijatelji idu van? 6. Kada je Alvarova i Danilova izložba? 7. Je li sve spremno? 106 RAZGOVARAJTE S NAMA IDEMO NA ZLOZBU 107 m* m 3 PAŽITE! večer - ženski rod (kao obitelj) Dobra večer! noc - ženski rod (kao obitelj) Laku noc! fí VJ EŽ B A 5. Napravíte rečenice od ponudenih riječi i prijedloga u ili na. PRIM JER: on - cesto - iéi - tržnica On cesto ide na tržnicu. 1. študent mn - ujutro - iči - fakultet mn 2. one - popodne - iči - izlet 3. moj prijatelj mn i ja - cesto - iči - pizza 4. ti - ponekad - iči - kazalište 5, Vi - sada - iči - banka 6. ona - svaki dan - iči - sastanak 7. ja - sutra - iči - izložba 8 vi-danas- iči -more 9. prijatelj mn - iči - popodne - plaza slikar - uvijek - iči - galerija mn rijetko - iči - kazalište VERONIKA: MOJ TJEDAN Ovaj tjedan svaki dan idem na fakultet na predavanja i vježbe. U po-nedjeljak i srijedu idem u knjižnicu, a u utorak i četvrtak idem na aerobik. U petak moji prijatelji i ja idemo u klub - to je naš pian za ovaj petak. Za víkend se móram odmoriti. Moj dečko i ja idemo na Šijeme u subotu. Vremenska prognóza je odlična, a Šijeme jako lijepo. Idemo na planinarenje i na ručak u planinarski dom. U nedjelju planiram biti kod kuče. Móram učiti i čitati knjige jer uskoro imam ispite. svaki dan u ponedjeljak i srijedu u utorak i četvrtak u petak u subotu 108 RAZGOVARAJTE S NAMA! IDEMO NA IZLOZBU 109 RAZUMIJEVANJE Odaberite T (točno) i N (netočno). 1. Ovaj tjedan Veronika ide na fakultet svaki dan. 2. U ponedjeljak i srijedu ide na jogu. 3. U utorak ide u knjižnicu. 4. Veronika i njezini prijatelji u ovaj petak idu u klub. 5. Veronika ima dečka. 6. U nedjelju Veronika uči za ispit. DANI U TJEDNU i PRAZNICI radni dan víkend tjedan Kada> ponedjeljak U ponedjeljak. utorak sa. U utorak. srijeda a a U srijedu. četvrtak K Cr. «i §- U četvrtak. petak U petak. subota s za víkend U subotu. nedjelja U nedjelju. PRAZNICI Nova godina Dan neovisnosti Kada? Kada? B oži č Božič Uskrs Uskrs na (točno taj dan) Novu godinu za (u to vrijeme) Nova godina Valentinovo Valentinovo rodendan rodendan i malo SLOVO ^^■ERi: U ponedjeljak idem na put. U nedjelju idem u kino. Los nombres de los días de la Nazivi dana u tjednu u prvatskom jeziku pišu se malim početním slovom. The names of the days of the week in Croatian are written with lowercase letters. semana en el idioma croata se escriben con minuscula. 6 Napravíte rečenice od ponudenih riječi i prijedloga u ili na. [ PRIMJER: subota - ja - iči - koncert U subotu ja idem na koncert. 1. ponedjeljak - Marina - iči - muzej _______— 2. víkend - ja - iči - putovanje-_- VJEŽBA 3. petak - student mn - iči - knjižnica 4. utorak - Petar - iči - planina __ 5. subota - mama - iči - trgovina mn 6. srijeda - mi - iči - izlet _.------ 7. petak - Matija i Alma - iči - kazalište 8. víkend - ví - iči - more-__ 9. sljedeči utorak - ja - iči - bazén 10. ovaj petak - oni - iči - klub mn 11. Božič - ja - iči - posjet 12. rodendan - mi - iči - restoran IZOSTAVLJANJE LIČNE ZAMJENICE VRIMJEftí U ponedjeljak ja idem na putovanje. -» U ponedjeljak idem na putovanje. GRAMATIKA U hrvatskome jeziku nije íuvijek potrebno upotre-bljavati líčnu zamjenicu jer se iz oblika glagola vidi 0 kojoj je zamjenici riječ. In Croatian it isn't always necessary to use a personal pronoun because the form of the verb indicates which pronoun we are referring to. En el idioma croata no siempre es necesario usar un pronom-bre personal ya que la sola forma del verbo indica el pro-nombre al que nos referimos. 110 razgovarajte s nama! idemo NA IZLOZBU 111 i ERWAN: MOJ RADNÍ DAN U osam sati ujutro idem na fakultet. Imam predavanja prijepodne i poslijepodne. U jedan sat imam pauzu pa idem na ručak u kantinu. Tj dva sata i petnaest minuta opet idem na predavanja. U četiri sata idem u knjižnicu. Tamo čitam do šest sati. Onda idem u studentski restoran. U pola sedám moji prijatelji i ja obično idemo u centar na pice ili slado-led. Oko deset sati vracam se u studentski dom. U pola jedanaest idem u krevet. Čitam do jedan sat, a poslije spavam. RAZUMIJEVANJE Dopunite sljedece rečenice. Erwan ide na predavanja u_ sat ide na ručak, a u_______________ . sati. U ____opet na predavanja. U sata ide u knjižnicu, a u_.___sati u studentski restoran. U pice. Oko_ krevet, a u ,.„,,„,,_____prijatelji i Erwan idu u grad na sati ide u dom. U_______ ide u ide spavati. KOLIKO JE SATI? 112 RAZGOVARAJTE S NAMA dvanaest sati devet sati deset sati jedanaest sati pôdne ponoč $PAZITE! jedan sat dva, tri, četiri sata pet, šest, sedam, osam, devet, deset, jedanaest, dvanaest, trinaest, četrnaest, petnaest, sati šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest, dvadeset... dvadeset j edan_ sat sata dvadeset dva, dvadeset tri, dvadeset četiri dvadeset pet, dvadeset šest. sati tri sata i trideset minuta | dva sata i petnaest minuta = tri i trideset = dva i petnaest = tri i pol = pola četiri četiri sata i četrdeset pet minuta = petnaest minuta do pet sati = petnaest do pet 0 PAZITE1 jedna minuta dvadeset jedna N minuta dvije, tri, četiri minute dvadeset dvije, dvadeset tri, dvadeset četiri minute pet, šest, sedam, osam, devet, deset, jedanaest, dvanaest, trinaest, četrnaest, petnaest, šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest, dvadeset... minuta dvadeset pet, dvadeset šest... minuta IDEMO NA ZL0ŽBU 113 í vjezbe 7. Pogledajte na sat- koliko je sada sati? A koliko je sada sati drugdje (To kio, Peking, Varšava, Pariz, Moskva)? 4» hSreJ »}4ľol> 11 a* 3« *rj 5I> fi» ?M flU ftf 10i 11» 12ľ» 13" jaH l&tl igh t7fi igf> B)h 21« 22 '-"ň OOGOVORENO UBIJEME 8. Koliko je sati? 3 PAŽITE! Kada? / U koliko sati? U 18 sati. 9. Odgovorite na pitanja. U koliko sati imate predavanje? U koliko sati ručate? U koliko sati idete u krevet? 10 Ispričajte kako izgleda Vaš dan uz pomoč izrazaza vríjeme(sati), glago-la/ó'iprijedlogauilino. ' pRiMJERl: Ujutro u 8 sati i 15 minutá idem nafakultet. U pôdne idem na ručak u kantínu, U 5.30 idem kuči... 11, Opišite njihov dan. Kamo idu danas? Kamo idu u dva sata, u pet sati, upolaosam...? Ksenija Marinkovič, glumica Martin i Valent Sinkovič, sportaši Denis Lukačic, prodavač X* Mirela Blažanovié, Erick Velasco Farrera, Valerija Delzoppo, poduzetnica arhitekt ekonomistica AKUZATIV: ULOGE direktní objekt: Ivana čita knjigu. Što? Mama čeka kčerku. Koga? cilj kretanja: Djeca idu u školu. Kamo? svrha kretanja: Idem na kiosk po novine. Po što? Ona ide po dijete. Po koga? vrijeme: U subotu spávam do 9. Kada? namjena: Pozivnica je za tebe. Za koga? Krema je za ruke. Za što? PRIJEDLOZI: u, na, za, po 114 RAZGOVARAJTE S MAMA! IDEMO NA IZLOŽBU 115 r < VID1M0 SE KOD SATA! tí ^ Trg bana Jelačiča je glavni zagrebački trg. Tamo su lijepe staré zgraciY ,_j Meštrovicev reljef, poznáte staré kavane, fontána, skulptura - ban £3 Jelačic i njegov konj. Zagrepčani čekaju prijatelje kod sata. Za víkend ^ je veliká gužva. Vidimo se kod sata! 6« cjelina ODJECAIMODA SLUSANJE ŠTO RADÍŠ? Erwan: Bok, Danilo, što radiš? Danilo: Čekám brata. Ne znam gdje je. Moramo iči u trgo-vinu kupiti odijelo. Naš prijatelj ima vjenčanje. Znáš li ti gdje je Alvaro? Erwan: Nažalost, ni ja ne znam gdje je on. Danilo: A što ti radiš? Erwan: Idem u knjižnicu. Učim za ispit. Želiš li da zajedno tražimo Alvara? Danilo: Ne, hvala. Ti moraš učiti. Idem ga sam tražiti! Erwan: Evo, dolazi! Alvaro: Bok, dečki! Oprosti, Danilo, tramvaj uvijek kasni! Daniio: Ne kasni tramvaj, Alvaro! Ti kasniš! Alvaro: Ljutiš se? Danilo: Ne ljutim se. Hajde, Alvaro, moramo se žuriti! Alvaro: Vidimo se sutra! Erwan: Bok, dečki! Vidimo se! Želim vam dobru kupovinu! i RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Što radi Danilo? 2. Kamo ide Erwan? 3. Tko kasni, a tko čeka? 4. Zašto Alvaro kasni? 5. Ljuti li se Danilo? 6. Što Danilo i Alvaro trebaju kupiti? I ISPRIKAl PREZENT GLAGOLA -iti > -im PRIMJERI: Što radiš? Tražim brata. jednina množina 1. ja radim mi radimo 2. ti radiš vi/Vi radite 3. on, ona, ono radi oni, one, ona rade NEGACIJA: PITANJE: Ti radiš. Ti ne radiš. Radiš li ti? Kao raditi > radim: žuriti se, kasniti, misliti, dolaziti, odlaziti, učiti, tražiti, slaviti, praviti, pušiti, oblačiti, govoriti, nositi, čistiti... PREZENT GLAGOLA -jeti > -im I.PR IM JER: Želiš li da zajedno tražimo Alvara? gramatika jednina množina 1. j a želim mi želimo 2. ti želiš vi/Vi želite h on, ona, ono želi oni, one, ona žele Ti želiš odmor. NEGACIJA: Ti ne želiš odmor. PITANJE: Želiš li ti odmor? Kao željeti > želim: voljeti, vidjeti, letjeti, štedjeti. O PAŽITE! Ja želim kavu. (= sada) Ja volim pizzu. (= uvijek) lig RAZGOVARAJTE 5 NAMA! ODJEČA I MODA 119 r vježba 1. Odgovorite na pitanja. Pazite na razliku u značenju. Što želite? (= sada) Što volite? (= uvijek) 2. U rečenice dodajte prezent glagola -iti > -im i -jetí > -im. PRÍM JER; Ti__-u školu, (kasniti) Ti kasniš u školu. 1. Ja__u školu u 8 sati. (dolaziti) 2. Mi__stan. (čistiti) 3. On 4. One 5. Vi svaki dan. (raditi) _ u nedjelju. (dolaziti) 6. Oni 7. Ona 8. Ja 9. Mi matematiku, (učiti) . (pušiti) prijatelje. (tražiti) lO.Ti __ 11.Oni 12. Vi _ rodendan u subotu. (slaviti) samo vodu. (željeti) hrvatske filmové, (voljeti) u Argentinu, (letjeti) za novu kuču. (štedjeti) 3. Napišite rečenice iz zadatka 2. tako da izostavite ličnu zamjenicu. Ti kasniš u školu. Kasniš u školu. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 4 Negirajte rečenice iz 3. zadatka. L pRIMJER: Kasniš u školu. Ne kasniš u školu. __7__ 8. 9. 10. 11. 12. 5. Rečenice iz 3. zadatka pretvoríte u upitne rečenice. PRIMJÉR: Kasniš u školu. Kasniš li u školu? 1. - 2. 3. 4. 5. 6. 7. on svaki dan? (raditi) one u nedjelju? (dolaziti) vi matematiku? (učiti) oni? (pušiti) ona prijatelje? (tražiti) ti hrvatske filmové? (voljeti) oni u Argentinu? (letjeti) Vi za novu kuču? (štedjeti) izražavanje slaganja ativnom tvrdnjom mt Ne volim čaj. Ni ja. / Ni ja ga ne volim. 120 razgovarajte s nama! Sto volite, a što ne volite raditi? (čistiti, učiti, slaviti, letjeti,štedjeti...) rad u paru | Vaš kolega neka izrazi slaganje s vašom pozitívnom ili negatívnom tvrdnjom. odjeca i moda 121 SLUSANJE U TRGOVINI Danilo: Alvaro, kakvo odijelo želiš? Alvaro: Nisám siguran. Mora biti lijepo, ali i praktično odijelo. Želim ga poslije ponekad nositi, naprimjer u kazalište ili na izložbe. A ti? Danilo: Želim tamno odijelo. Želim biti baš elegantan! Prodavač: Dobar dan! Izvolite! Kako mogu pomoci? Danilo i Alvaro: Dobar dan! Danilo: Tražimo odijela za vjenčanje. Prodavač: Dobro. Imamo krásna odijela. Danilo: Ja želim probati lijepo, tamno odijelo. Možda tamnosi-vo ili crno. Prodavač: Vi ste mladi. Tamno odijelo je preozbiljno. Imamo svjetlosivo odijelo baš za Vas! Uz njega možete nositi i tamnu i svijetlu košulju. Danilo: Može, hvala. Mogu probati. Trebam broj 48. Prodavač: Izvolite. Kabina je ravno pa desno. (Obrača se Alvaru.) A što Vi želite? Alvaro: Takoder odijelo, ali ne znam boju. Prodavač: Možda tamnoplavo. To je sada moderno. Alvaro: Može tamnoplavo. Volim plavu boju. Molim broj 50. Prodavač: Izvolite! Uz tamnoplavo odijelo možete kombinirati različite zanimljive košulje. Danilo: Odijelo je savršeno! Alvaro: I moje je dobro! Oprostite, koliko koštaju odijela? Ako je cijena dobra, uzimamo i jedno i drugo! Još trebamo košulje i kravate. Danilo: Ja ne želim kravatu. Želim samo lijepu košulju! Alvaro: Ali moraš imati kravatu! Idemo na vjenčanje! Prodavač: Trebate li možda i cipele? Imamo kvalitetne elegantne cipele, a cijena je vrlo povoljna. Izvolite! Danilo: Modeli su lijepi, a cijena stvarno nije loša. Što ti misliš? Alvaro: Mislim da su baš lijepe. Izvrsno! Možemo ih probati i kupiti. Ali samo ako su udobne. OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Alvaro želi lijepo i praktično odijelo. T- - N 2. Danilo želi biti elegantan. T- N 3, Alvaro i Danilo žele kupiti odijela za vjenčanje. T- -N 4, Danilo želi kupiti svijetlo odijelo. T- N 5. Danilo treba odijelo broj 50. T- N 7. Alvaro želi sivo odijelo. T- N 8. Danilovo odijelo je veliko. T- -N 9. Alvaro i Danilo žele kupiti košulje. T- N 10. Danilo želi kupiti kravatu. T- -N RAZUMIJEVANJE blagajna cijena prodavač, prodavačica dučan (razg.) broj/veličina koštati 122 razgovarajte s nama! odječa i moda 123 PRODAVANJE ] KUPOVÁN] S Kupac: Prodavač: t hlr, ,., Trebam odijelo, košulju, suknju, cipele... I Izvolite! Kako mogu pomoci? „ , r >•;, Želim jaknu, sandále, hlače... Mogu li Varn pomoci? Što trebate? Što tražite? Sto želite? Koji broj trebate? Trebam broJ 4a Koju bojů trebate? Želite li probati? Trebam bijelu boju. Kabina je tamo/ravno/desno/lijevo... Gd?e Je kabina? GdJe Je hhm™? Blagajna je tamo/ravno/desno/lijevo,., Koliko košta? Mogu li probati? ] cd ^^^^^ košulja odijelo (sako i hlače) blůza kostim í rad u paru Napravíte dijalog u paru tako da je jedna osoba prodavač, a druga kupac. U dijalogu upotrijebite rečenice iz prethodne tablice. leksik □ □□□ HHE3 suknja traperice krátke hlače □ D f J O Q n O krátka suknja/ ! minica I halJma nnn džemper dolčevita vesta ! kúpači kostim _i i kupace ~~ 124 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! trenirka dres prsluk pidžama DONJE RUBLJE □ □□□ gače/gačice bokserice grudnjak ODJEČA I MODA 125 sunčane naočale šilterica leptir-mašna ručni sat OBUCA E2 EJ El Q cipele čizme sandále japanke štikle balerinke teniske papuče TORBE □ O torba ruksak kofer kol i ca za kupovinu 126 RAZGOVARAJTE S NAMA! 6. a) Odgovorite na pitanja. 1. Koja je odječa svakodnevna, a koja za posebne prilike? 2. Sto nosíte cesto, sto nosíte ponekad, a što ne nosíte nikad? b) Odgovorite na sljedeča pitanja koristeči se sljedečim riječima: Mače, májka, jakna, kaput, šal, kapa, sako, odijeio, cipele, čizme, suknja, haljina, rukavice, kupači kostim, japanke, štikle. c) Koju odječu nosíte kad idete u... Koju odječu nosíte kad idete na... VJEZBA ...kino? ...park? ...planine? I ...klub? ■ -.restoran? .posao? .tréning? ...plazu? ...vjenčanje? .poslovni t,i sastanak? ODJEČA I MODA 127 iJ^vježba 7-št0 oni nose? gospodalvié I Tanja, Sanja i Vanja | gospodin Perič gospodin Jakic Andrej, Tonko i Vlado 7 i \ Darko gospodin Maric Filip Valentin u "Alf Wiľ ŕ, yi ZANIMA LI TE MODA? SLUSANJE Ivona, imam zanimljiv časopis. Želiš li ga? Možeš vid-jeti odječu, cipele i torbe. To je moda za novu sezonu. Može! Hvala ti! Naravno, želim ga pogledati. Znáš da me zanima moda! Pa da, i mene zanima moda. Sada me zanimaju torbe, cipele i elegantná odjeca. Trebam lijepu novu haljinu jer uskoro idem na vjenčanje. A mene više zanima sportska odjeca i odjeca za svaki dan. Volim traperice, tenisice i udobne majíce i veste. Uvijek nosím takvu odječu. I ja volim udobnu odječu i obuču za svaki dan. Samo ponekad nosim haljine i štikle, na primjer na vjenčanje i tulume. Ivona: Ako želiš, za vikend možemo iči u trgovački centar. Možemo razgledavati odječu za novu sezonu! Odlično! 8. Dopunite rečenke riječima koje odgovaraju po smlslu: haljinu, elegantná, sportska, modu, časopis. RAZUMIJEVANJE Veronika ima zanimljiv vole .Veroniku zanima za Ivonu. Veronika i Ivona _.......______________odjeca, a Ivonu odjeca i odječa za svaki dan. Veronika treba lijepu jer ide na svadbu. ZANIMA ME... ZANIMAJU ME. PRIMJERI: Što me zanima? Što te zanima? Što ga zanima? Stoje zanima? Što nas zanima? Što vas zanima? Što Vas zanima? Što ih zanima? Zanima me matematika. Zanimaju ga filmoví. Ana, Iva i Mia Zlatko Katarina 128 razgovarajte s nama! jednina množina Zanima me matematika. Zanimaju me stare knjige. ■_Ujd A tijd ilrnn A Hmn ODJEČA I moda 129 Rečenice koje sadrže gla-gol zanimati specifične su jer predmet interesa zauzima aktívnu poziciju u rečenici pa postaje subjekt u nominativu (Matematika me zanima.), a osoba zauzima pasivnu poziciju pa postaje objekt u akuzativu (Matematika me zanima.). U tipičnim rečenícama osoba zauzima aktivnu poziciju i postaje subjekt u nominativu (7í? učim matematiku.), a predmet zauzima pasivnu poziciju i postaje objekt, napri-mjer, u akuzativu (Ja učim matematiku.). Sentences expressing interest (fo be interested in) are particular because the object of one's interest has an active role in the sentence, i.e. it becomes a subject in the nominative (Matematika me zanima.), while the person assumes the passive role and becomes the object in the accusative (Matematika me zanima.). In ordinary sentences the person has an active role and is a subject in the nominative (Ja ucim matema-tiku.), and the object of interest assumes the passive role and becomes the object, for example, in the accusative (Ja ucim matematiku.). Las oraciones que expresan interes en algo (por ejemplo: Me interesa la matemática.) son diferentes porque el objeto de interes de alguien tiene un papel activo en la oración, es decir, se convierte en el sujeto en nominativo (Matematika me zanima.), mientras que la persona tiene un papel pasivo y se convierte en el objeto en acusativo (Matematika me zanima.). En oraciones reguläres, la persona tiene un papel activo y es el sujeto en nominativo (Ja učim matematiku.), y el objeto de interes tiene un papel pasivo y se convierte en el objeto, por ejemplo, en acusativo (Ja učim matematiku). ja Mene zanima moda. Zanima me moda. mi Gorana i mene zanima sport. Nas zanima sport. Zanima nas sport. ti Tebe zanima košarka. Zanima te košarka. vi Tebe i Sandru zanima pjevanje. Vas zanima pjevanje. Zanima vas pjevanje. on Gorana zanima glazba. Njega zanima glazba. Zanima ga glazba. oni Marka, Tanju i Slavena zanima taj koncert. Njih zanima taj koncert. Zanima ih taj koncert. ona Anu zanima moda. Nju zanima moda. Zanima je moda. one Anu i Katarínu ne zanima tenis. Njih ne zanima tenis. Ne zanima ih tenis. Lična zamjenica na prvom mjestu u rečenici uvijek mora biti u dugom obliku. The personal pronoun must always be in the long form if located at the beginning of the sentence. El pronombre personal siempre debe estar en la forma larga al comienzo de la oración. Zanima me matematika, biologija, kemija, filozofija, košarka, príroda, more, moda... Zanimaju me športoví, filmoví, tulumi, knjige, životinje, planine, auti, mobiteli... 9. Što ih zanima? Preoblikujte rečenice. t PR IM J ER: Ja gledam filmové. Zanimaju me filmoví. 1. Ana cesto čita knjige__ vjezba 2. Iva obožava kazališne predstave. Maja i Jakov svaki dan slušaju glazbu. Ti voliš nogomet__ Martin obožava fiziku. Sara voli praviti koláče. Marko cesto čita stripove. 8. Mi jako cesto gledamo filmové. 9. Oni vole strane jezike__ 10. Vi volite kemiju__ 11. Ja ne volim politiku. _____ 12. One ne čitaju novine______ 130 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! ODJECA i moda 131 yesneodorebrvatskih 1 l.cjeVma ^ «WIM» 10»»» MM v J. SU' remene kravate K0MUN\KACU A l VOKABULAR ♦ hrana i pice ♦ tipična hrana i tipična piéa u Hrvatskoj i u svije ♦ iztažavanje veselja ♦ izražavanje zadovoljstva Viranom ♦ naxdravl)anje ♦ posude i príbor za jelo !♦ naručivanje i nudenje hrane i piéa ♦ hrana i hrvatske regije "GRAMATIKA ♦ prezent glagolajcsti ♦ prezent gkgolapifi SLUSANJE DOGOVOR ZA VÍKEND Ivona: Alvaro, što jedu Čileanci? Što je tipična čileanska hrana? Alvaro: Zove se empanada. To je tijesto, a unutra su krumpir i mljeveno meso. Evo, vidi sliku! (Alvaro i Ivona gledaju na mobitel.) Ivona: Mmmmmm... Izgleda odlično! Alvaro: Mogu za vikend napraviti empanade za tebe i druge prijatelje iz Hrvatske. Ivona: Sjajna ideja! fa mogu donijeti tipičnu hrvatsku hranu: punjene paprike i krumpir. Znam napraviti izvrsne punjene paprike! Mogu donijeti i domaču malvaziju, to je poznato bijelo vino. Hrvati vole piti vino. Što piju Čileanci? Alvaro: Čileanci piju pisco, to je rakija. Svi vole pisco. Takoder, kao Hrvati, Čileanci vole piti vino. Ivona: Jedva čekám vikend! Alvaro: I ja! Veselím se! mi empanada j pisco punjene paprike vino RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Što je empanada? 4. Što je pisco1. 2. Što Ivona kuha za vikend? 5. Vole li i Čileanci piti vino? 3. Kakvo vino je malvazija? ó.Tko je sretan jer je uskoro vikend? í RAD U GRUPI Informirajtegrupuospecijalitetimausvojojzemlji 134 razgovarajte s nama! PREZENT GLAGOLA jesti PRIMJER: Što jedu Čileanci? jednina množina 1. ja jedem mi jedemo 2. ti jedeš vi/Vi jedete 3. on, ona, ono jede oni, one, ona jedu Ti jedeš sendvič. NEGACIJA: Ti ne jedeš sendvič. PITANJE: Jedeš li ti sendvič? ^PAŽITE! glagol jesti + akuzativ ^ PREZENT GLAGOLA pití fřRIMJER: Hrvati piju vino. jednina množina 1. ja pijem mi pijemo 2. ti piješ vi/Vi pijete 3. on, ona, ono pije oni, one, ona piju Ti piješ kavu. NEGACIJA: Ti ne piješ kavu. PITANJE: Piješ li ti kavu? OfAZITE! glagol piti + akuzativ GRAMATIKA GRAMATIKA STO HRVATI JEDU I PIJU? 135 f VJEŽBA 1. a) Napravíte rečenice s ponudenim riječima i prezentomglagolajesti. PRIMJER: ona.juha Ona jede juhu. 1. ja, meso- 2. mi, tjestenina 3. on, pizza_ 4. one, riba_ 5. Vi, pečivo 6. oni, kruh i sir 7. ona, pršut 8. ja,jaje/7w>... 9. mi, koláč mn 10. ti, voče________ b) Negirajte rečenice iz zadatka a). PRIMJER: Onajedejuhu. Ona ne jede juhu. 1__6-- 2__7__._ 3__,_ 8__._. 4__9-- 5__10__ c) Napravíte pitanja s ponudenim riječima i prezentom glagola jesti. PRIMJER: ona,juha Jede H ona juhu? 1. on, pizza_ 2. one, riba_ 3. Vi, pečivo_ 4. oni, kruh i sir_ 5. ona, pršut- 6. ti, voče_ 2 a) Napravíte rečenice s ponudenim riječima i prezentom glagola pití. \ pRiMJER: ona, voda Ona pije vodu. 1 .ja, kava 2. mi, pivo 3. on, sok mri 4. one, bijelo víno- 5. Vi, džus-- 6. oni, rakija- 7. ona, limunada- 8. ja,caj- 9. mi, čaj mn 10. ti, mlijeko b) Negirajte rečenice iz zadatka a). í PRfMJER: Ona pije vodu. Ona ne pije vodu. |.__- 6-- m _ 7-- H_-___8-- B______ 9-- h__io-- c) Napravíte pitanja s ponudenim riječima i prezentom glagola pití. s PRIMJER: ona, voda Pije U ona vodu? ti. on, sok mn _- K. one, bijelo vino- i. Vi, džus- 4. oni, rakija 5. ona, limunada 6. ja, čaj- 7. ti, mlijeko 136 razgovarajte s nama! sto h r vat jedu i pi j u ? 137 HRANA VOCE 3| 3 jabuka kruška limun naranča jagoda m 3 šljiva 1 lubenica banana trešnja ^^v^nja^l □ grožde dinja POVRCE krumpir j mrkva rajčicŕ blitva zelena salata □ 15] _B^t_M_!S odrezak mljevenomeso riba__plodovi mora MLIJEKO I ML1JEČN1 PROIZVODI I mlijeko jogurt vrhnje maslac luk 138 RAZGOVARAJTE S NAMAJ zobene pahuljice mahune brokula kukuruz riža ječam 5t0 hrvati jedu i puu? 139 Iadovoljstvo hranom i pičem Í NA/.I )RA\ I.IAKIE 1 I_sol papar Mři lovor 1 'B 1 ulje i 1 i i 1 i bosiljak 1 ocat 1 paprika cimet | peršin ružmariňl ■ Ä | 9 ^^jaje 1 med šečer ajvar _senf j čokoláda tjestenina džem POSUDI : I PRIBO R ZA JELO lllíľl [ €^ 1 LM vilica, nož, žlica, žličica iuboki tanjur, plitkitanjur čaša salica, tanjurič salveta OKUSÍ ■___-| Šečerje sladak. Grejpje gorak. Papar je ljut. j Sol je slaná. Ocat je kiseo. 1 r Odličnoje! Baš je ukusno! Jako je fino! Živio! Hvala, takoder! Živjela! j Živjele! 1 Pitajte prijatelje u grupi o tome a) što vole, a što ne volejesti i b) što vole, a što ne vole piti. Rezultáte prezentirajte usmeno. RAD U GRUPI ŠTO ONI JEDU? Ja sam Tao Lin iz Kine. Za doručak obično jedem jaja i kruh, a pijem mlijeko. Za ručak i večeru jedem rižu, piletinu ili ribu i povrče. Pone-kad jedem mantou. To je poznata kineska tjestenina. Ja sam Carmen iz Španjolske. Mi Španjolci za doručak jedemo sendviče, sir ili kruh s maslacem i džemom, voče, a za ručak jedemo juhu, povrče, salátu. Za desert jedemo voče, sladoled ili koláč. Cesto jedemo pádlu. To je riža, povrče, meso i školjke. Ja sam Carl iz Švédske. Naravno, kao i svi, i mi Švedani za doručak jedemo žitarice, pečiva, sireve, šunku, kobasice, a pijemo kavu ili čaj, vočni sok, jogurt... Za ručak i večeru jedemo juhe, ribe, meso, saláte. Ja sam Orhan iz Turske. Za doručak pijem crni turski čaj i jedem tost s džemom i medom. Takoder cesto jedem masline, sudžuk (salámu od » govedine) i jaja. Za ručak moja obitelj i ja jedemo burek, salátu, ribu, ř janjetinu, kebab i birjan (riža i meso), pijemo jogurt, a poslije jaku crnu kavu. Ja sam Štefánie iz Austrije. Cesto za doručak jedem žitarice, kruh ili pečivo s džemom, jaje, šunku, sir. Drugi Austrijanci jedu i kobasice. Ja ne. Pijem kavu. Za ručak, kao i svi, jedem juhu, povrče, meso, ribu... Svašta. Za večeru cesto ne jedem ništa, ponekad voče. 140 razgovarajte s n a m ai Sto hrvati jedu i pij u ? 141 RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. ŠtoTao Lin jede za ručak? 2. Što Carmen jede za doručak? 3. Što Orhan i njegova obitelj jedu i piju za ručak? 4. Što Štefánie jede za doručak? 5. Što Carl pije za doručak? razgovor Što vi jedete i pijete za doručak? Što vi jedete i pijete za ručak? Što vi jedete i pijete za večeru? slušanje ERWANOV RODENDAN Prijatelji danas slave Erwanov rodendan. Svi zajedno idu u restoran. Erwan: Vi ste danas moji gosti. Što želite piti? Jeste li za vino? Alvaro: Može! Danas slavimo pa pijemo vino! Konobar: Dobar dan, dobro došli! Izvolite jelovnike. Što želite za pice? Erwan: Kakva vina imate? Konobar: Imamo kvalitetna domača vina, crna i bijela. Erwan: Molim vas bijelo vino i minerálnu vodu. Konobar: Može. Što želite naručiti za jelo? Ivona: Za předjelo molim pršut i paški sir. Erwan: Može onda pršut i paški sir za sve. A za glavno jelo? Veronika: Želim probati puricu i mlince. To je poznati specijalitet. Alvaro: A ja želim ribu i blitvu. Je li riba svježa? Konobar: Naravno, to je svježa jadranská riba! Mogu preporučiti i lignje, takoder su jadranské. Jako su dobre. Erwan: Može za mene punjene lignje, pečeni krumpíř i salátu. A za tebe, Ivona? Ivona: Želim pržene lignje i salátu. ___mm_ Želite li odmah naručiti i desert? Desert možemo naručiti poslije. I Izvrsno. Imamo jako fine palacinke i kolace. Izvolite vino! Hvala! Živjeli! Za moje prijatelje! Živjeli! Za Erwana i njegov rodendan 142 razgovarajte 5 nama Odaberitetočan odgovor. 1. Što prijatelji slave? a) Erwanov rodendan b) Alvarov rodendan c) Veronikin rodendan 2. Kamo prijatelji idu? a) u kafič b) u restoran c) u kino 3. Što prijatelji piju? a) pivo b) sokové c) vino RAZUMIJEVANJE 4. Što Veronika jede? a) ribu i blitvu b) puricu i mlince c) punjene lignje 5. Što prijatelji jedu za předjelo? a) pršut i paški sir b) jadranské lignje c) jadranskú ribu 6. Što konobar nudi za desert? a) sladoled i tortu b) kolace i sladoled c) kolace i palacinke Sto hrvati jedu i piju? 143 NARUCIVANJE PICA I JELA Izvolite! Želíte li naručiti? Sto želíte naručiti? Sto želíte piti? Sto želíte jesti? Sto želíte za pice? Što želíte zajelo? jelovnik Mogu preporučiti.. NUDENJE í - rad u paru Podijeliteseuparoveinapišitedijalogeukojimasudjelujukonobarigost. Môžete se koristiti sljedečim riječima: kava, sok, minerálna voda, pivo, vino, čaj, juna, salata, krumpir, riža, piletina, teletina, pizza, čevapiiii, špageti, lignje. Molím Vas... Zelim naručiti... Imate li... Molím... JELOVNIK Potražíte na internetu fotografije jela. Odaberite deset jela koja volíte. TOPLA PŘEDJELA OMLET S3 slrom OMLET sa Sunkom OMLET äunka-slr OMLETsgljIvama KAJGANA 1 HRENOVKE sa senforn POHANI SÍR PIZZA miješana mala PIZZA mijesana sradnja PIZZA miješana Jumbo CALZONE (sif;šunka;maj;fci8,kraat> por PLJESKAVICAu laplnjl mala POVRČE Jb-LEPINJE KRUH por. por. por, por. por.. por. por. por, por. por. por. por. por. fata. 20,00kn 20,00kn 20,00kn 20,00kn -lO.OOkn 16,00kn 25.00((n IS.OOkn 35,00tai 55.00kn 18,.0kn . IB.OOkn 15,00kn 4,00kn G.SOkn juhe JUHAGOVEDA pof- 8,00kn JUHARAJČICA por. Bfldkn HLADNÁ PŘEDJELA DALMATINSKI PRŠUT SIR livanjski-paSki SIRedamac HOBOTNICA (na salátu) PRSUT sendvii NAMAZI (marmeláda, pnaslac,med) kg kg 300.00kn 200,00kn 100.0 Stal por. 40,00kn kom. 15,00l(n kom. 4,00kn GOTOVÄ JELA GULAĚ(maso,june68) por. 25,00kn áNICL u toéu por. 28,00kn MESNE OKRUGLICE u lóéú por. 2S,00kn TRIPICEjunsč. por. 2S,00kn FAŽOL-suhomeso por. 25,00kn FAZOL-tobasica por. 26,0Qkn PAŽTAFAŽOL-suhomeso por. 25,O0kn PASTA FAŽOL- kobaslca por. 25,00kn ŠARME por- 25.00kri PUNJENA PAPRIKA poľ. 2S.0OÍCI1 ŠPAGETI -Mítaneze por. 20,00kn ŠPAGETI -Mllaneze s pancetom por. 25.00kn ŠPAGETI-Bolognese por. 25.00kn PILEČE PEČENJE por. 25,00kn TELECE PEČENJE por. 38,00kn SVINJSKO PEČENJE por. 38,00kn JUNETINALEŠO por. 25,00kn por. 55,00kn JELA PO NARUDŽBl ZAGREBACKI oúre&k NARAVNI odrezakfteíeól) NARAVNI Odrezak (svínjski) BECKI odrezak PAR1ŠKI odrezak RAMSTEK SVÍNJSKI kotlet TELECI KOTLET MIJEŠANO meso PLATA -ANDĚLA. RAŽNJICI ČEVAPČIČI PUESKAVICA PUESKAVICAsa-irom POHANI PILEČIfile dli žar) RIBA prženaťplava riba) PETKOM LIGNJE kolutiči POHANI OSLIC TELETINA PEČENA vjezba . - .... .... por. 45,00kfl por. 40,00kn por. 35.00kn por. 40,00kn por. 40,0Okn por. 50.00kn por. 30,00tm por. 40,00kn por. 45.6«n por. 60,00f(n por. 30,0Olai por. 30,00kn por. 30,00191 por. 35,00kn por. 27,00krt por 2B,00kn por. 4Q,00kn por. 25,00kn kg 12Q,0Okn SÁLATE 1 PRILOZí SÁLATE RAŽNE por. 10,90kn (miJešana,kijpus,z-lena,(ažol) 10.00kn PRILOŽÍ RAZJNf por. (njolS,pomfrit,povrce-razno) DODATAK 0,05 por. 6,00kn (sir,šurjka,kečap,rrsajone?a) DODATAK PANCETA por. B.OOkn UMACI RAŽNI por. 10,00kn (gljive.rajčfca) SLASTICE PALACINKE (orasl.ookol.marmel,) por. 10,00kn FAST FOOD PONUDA TOPLI SENDVIČ 13,00kn POMFRIT 10,O0kn KOBASICA 13,00kŕi ČEVAPI -mail ie,dokn ČEVAPI velikí 2_,00kn HAMBURGER 16,00kn CHESBURGER 18,00kn PILETINA GRILL 19,00kn PILETINA POHANA 22,00kn HOT-DOG 11,00ko 1 144 RAZG0VARAJTE 5 NAMA! Sto hrvati jedu i piju? 145 < HRANA I HRVATSKE REGIJE Pí Hrvatska je mediteranska i srednjoeuropska zemlja. Različite regije imaju različite specijalitete. Ljudi iz Slavonije cesto jedu svinjetinu, kulen, guláš i šarmu. Slavonska hrana je začinjena. Ljudi iz Zagorja Podravine jedu piletinu, puricu s mlincima i svinjetinu. Ljudi iz Likc jedu krumpir, kiseli kupus, govedinu, teletinu i janjetínu. Ljudi iz Istre, Dalmacije i Primorja jedu zdravu, laganu hranu: povrče, ribu, kuhano meso. Svaki hrvatski grad ima tržnice. Ondje môžete kupitj kvalitet.no svježe voce i povrče. Takoder, svaki grad ima ribarnice. Ti môžete kupiti sviežu morskú i riiečnu ribu. lina STO bt MORA, NIJETEŠKO KOMUNIKACIJA IVOKABULAR ♦ izražavanje vjerojatnosti, potrebe i nužnosti, sposobno-sti, dopuštanja, želje i namjere, pristojnog odbijanja ♦ izražavanje direktivnog (morati...) i manje direktivnog (trebati...) načina KULTURA ♦ zagrebački nažigači i kumice GRAMATIKA ♦ modálni glagoli: morati, trebati, smjeti, moci i htjeti slusanje Alvaro: Erwan: Alvaro: Erwan: Alvaro: MORÁM IČI U KNJIŽNICU Kako si? Što radiš danas? Dobro sam, ali imam puno posla. Morám odmah iči na fakultet. Ja danas ne morám iči na predavanja, ali morám iči u I knjižnicu. Zašto trebaš iči u knjižnicu? Vjerojatno moraš učiti? Morám učiti i posuditi knjigu za ispit. Trebam i jedan I časopis. Vidimo se oko 7? Idemo li zajedno na večeru? Nadám se! Želim iči na večeru, ali morám još puno učiti. Znáš hrvatsku poslovicu: „Što se mora, nije teško!" 1 Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1 razummevanje OdaberiteT (točna) ili N (netočno). 1. Erwan ide na fakultet. 2. Alvaro mora iči na predavanja. 3. Alvaro třeba knjigu i časopis. 4. Alvaro i Erwan žele iči zajedno na večeru. izražava n JE vjerojatnosti t-n T-n t-n T-n 148 razgovarajte s nama! oREZENT GLAGOLA moratí {-ati > -am) |ER: Morám odmah iči na fakultet. jednina i množina 1. ja morám mi moramo 2. ti moraš vi/Vi morate 3. on, ona, ono mora oni, one, ona moraju Ti moraš jesti. NEGACIJA: Ti ne moraš jesti. PITANJE: Moraš li ti jesti? £)PAZITE! morati + infinitiv -> morati je modalni glagol Morám učiti hrvatski. Moraju odmah ici u studentski dom. Petar mora kuhati svaki dan. PREZENT GLAGOLA trebati (-ati > -am) ■•RÍWUkRí' Trebam posuditi knjigu za ispit. Trebam i jedan časopis. jednina množina 1. j a trebam mí trebamo 2. 3. ti trebaš vi/Vi trebate on, ona, ono treba oni, one, ona trebaju Ti trebaš jesti večeru. NEGACIJA: Ti ne trebaš jesti večeru. PITANJE: Trebaš li ti jesti večeru? 3 PAŽITE! trebati + infinitiv -> trebati je modalni glagol trebati + direktní objekt (AKUZATIV) Trebaš se odmoriti. Trebaš odmor. Studenti trebaju ručati. Studenti trebaju ručak. sto se mora, nue teško 149 VJEŽBA 1. Dopunite sljedeče rečenice prezentom glagola morati. primjer: Kad voze, vozači______ bitipaíljivi. Kad voze, vozači moraiu biti pažljivi. 1. Kad idu na posao, ljudi__________ raditi. 2. Kad imaju ispite, studenti__čitati i učiti. 3. Kad idemo u restoran, mi____platiti. 4. Kad imaš goste, ti _-kuhati. 5. Vi-- biti točni kad idete na posao. 6. Ja —_-imati kúpači kostim kad idem na more. 7. Turisti planirati put kad idu na odmor. 2. Dopunite sijedeče rečenice niječnim prezentom glagola morati. primjer: Svěje čisto, vise čistiti. (ti) Svěje čisto, ne moras vise čistili. 1. Ako sve znáš,__više učiti. 2. Ako ne volite jabuke, _____________ ih više jesti. 3--__— čekati Ivu ako ona uvijek kasni. (mi) 4--__-više raditi ako je več 17 sati. (vi) 5--iči na posao u subotu. (ti) 6. u ponedjeljak. (oni) danas napraviti zadaču, predávanje je tek 3. Dopunite sijedeče rečenice upitnim prezentom glagola morati. SR: —.-kupiti sendvič za ručak? (ja) 1. 2. 3. 4. Morám li kupiti sendvič za ručak? --imati putovnicu kad idem u Njemačku? (ja) --platiti gotovinom ili karticom? (ti) --Mája i ja sada razgovarati? --danas vratiti knjige u knjižnicu? (mi) 150 razgovarajte s nama! sutra iči na fakultet? (vi) iči na koncert? Oni ne vole klasičnu glazbu. (oni) 4. Dopunite rečenice. I PRIMJER: Za fakultet trebam napraviti... (prezentacija) Za fakultet trebam napraviti prezentaciiu. 1 Za domaču zadaču trebam napisati 2. Za ručak trebam kupiti _ —, — (meso, salata, krumpir) 3. Za kino trebam kupiti--------- . (esej) (ulaznica mn, kokica mn) 4, Za bazén trebam imati 5. Za ispit trebam imati „ (kupači kostim, ručnik i japanka mn) . (olovka, papir, kalkulátor) 6. Za šetnju trebam imati .__— (prijatelj, pas) 7. Za komunikaciju trebam koristiti (računalo, mobitel) 5. Dovŕšite rečenice. PRIMJER; Za posao trebam Za posao trebam računalo i tisinu. 1. Za Ijetovanje trebam--—- 2. Za zimovanje trebam-__-— 3. Za dobro zdravlje trebam 4. Kad sam bolestan, trebam 5. Kad pada kiša, trebam 6. Za sretan život trebam — 7. Kad idem spavati, trebam Sto se mora, nue teSko 151 VJEZBA Odgovorite na pitanja. 1. Što studenti moraju, a štotrebaju raditi? 2. Što profesori moraju, a što trebaju raditi? SLUSANJE SMIJEM LI SKENIRATI ČASOPIS? Alvaro: Dobar dan! Molim Vas, imate li ovu knjigu? Trebam je za ispit. Knjižničarka: Da, imamo. Želite li je posuditi? Alvaro: Da, hvala. I ovaj časopis. Knjižničarka: Nažalost, časopis ne smijemo posuditi. Časopis morate čitati ovdje ili ga trebate skenirati. Imamo skenere. Alvaro: Smijem li ga odmah skenirati? Knjižničarka: Da, naravno, ovdje! Samo izvolite! Ali ne smijete skenirati knjigu. RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Za što Alvaro treba knjigu? 2. Smije li Alvaro posuditi knjige? 3. Smije li Alvaro posuditi časopis? 4. Smije li Alvaro skenirati časopis? 5. Smije li Alvaro skenirati knjigu? 152 RAZGOVARAJTE S NAMAf ENT GLAGOLA smjeti JER: Smijem li ga skenirati? GRAMATIKA jednina množina 1. ja smijem mi smijemo 2. ti smiješ vi/Vi smijete 3. on, ona, ono smije oni, one, ona smiju Ti smiješ kasniti pet minuta. NEGACIJA: Ti ne smiješ kasniti pet minuta. (= Zabranjeno je kasniti.) PITANJE: Smiješ li ti kasniti pet minuta? ^)PAZITE! smjeti + infinitiv -> smjeti je modálni glagol Smijete piti vino. Ana ne smije voziti auto. Kao smjeti > smijem: razumjeti... jednina množina 1. ja razumijem mi razumijemo 2. ti razumiješ vi/Vi razumijete T on, ona, ono razumije oni, one, ona razumiju On razumije matematiku NEGACIJA: On ne razumije matematiku. PITANJE: Razumije li on matematiku? 6. Upišite prezent glagola smjeti. 1. Mája iči navečer van. 2. Tinejdžeri _ biti vani do 11 sati. i 3. Oni_____kupiti ono što vole. f4. Vi_ raditi što želite. 5. Ljudi.......______ piti alkohol ako imaju 18 godina. 6. Malebebe_ piti samo mlijeko. VJEŽBA STO SE MORA, NIJE te5k0 153 7. Upišite niječni prezent glagofa smjeti. 1. Oni-_______ raditi kašno navečer. 2. Ti--biti dugo vani. 3. Ja ..... — govoriti što želim. 4. VÍ —_---raditi sve štoželite. 5. Tinejdžeri-__ piti alkohol. 6. Male bebe---jesti slatku i slanu hranu. 7. Ovdje vi . pušiti. 8. Upišite upitni prezent glagola smjeti. 1--_—----ovdje pušiti? (ja) 2- —----tinejdžeri kupiti pivo i vino? 3--_______— pas uči u trgovinu? 4. —__--student kasniti na predavanje? 5--_-——.....Ijudí u kinu telefonirati? 6---mi ovdje parkirati auto? 7.---. Vi piti alhohol? 9. Dovŕšite rečenice: što smijem, a što ne smijem. ■ Kad radim, ne smijem... Kad radim, ne smijem puŠití. 1. Kad radim, smijem_________ 2. Kad radim, ne smijem 3. Kad vozim auto, smijem 4. Kad vozim auto, ne smijem 5. Kad učim, smijem_____ 6. Kad učim, ne smijem 7. Kad vozim bicikl, smijem 8. Kad vozim bcikí, ne smijem 154 razgovarajte s nama! 10. Što ne smijemo? Povežite rečenice sa slikama. PRIMJER: Ne smijemo biti bucni. -> j) 1. Ne smijemo plivati. 2. Ne smijemo zaustaviti auto. 3. Ne smijemo jesti i piti. 4 Ne smijemo ovamo voditi psa. 5. Ne smijemo bacati smeče. 6. Ne smijemo jesti sladoled. 7. Ne smijemo telefonirati. 8. Ne smijemo fotografirati. 9. Ne smijemo pušiti. MOŽEŠ LI SUTRA IČI NA IZLET? SLUŠANJE I Ivona: Veronika, što radiš sutra? Ako si slobodná, možemo iči na izlet. Nažalost, ne mogu, nemam Slobodan dan. Ujutro morám učiti, ispiti su uskoro. A poslijepodne morám raditi, trebam novac. Kamo žeiiš iči na izlet? Ivona: Šteta! Želim te voditi na izlet u Karlovac.To je moj grad! Karlovac ima dobar akvarij. Jako je zanimljiv, a studenti imaju popust na ulaznice. Veronika: Žao mi je što sutra ne mogu iči! Zanimaju me ribe. Ali mogu iči u sljedeču subotu. Ivona: U redu! U sljedeču subotu idemo u Karlovac. Idemo prvo u akvarij, a poslije u restoran na izvrsnu pizzu! Sto se mora, nije teSko 155 ľ9 RAZUMIJEVANJE ZaokružiteT (točno) ili N (netočno). 1. Ivona želi iči na izlet u Karlovac. 2. Veronika mora učiti cijeli dan. 3. Ivona treba novac. 4. Ivona je iz Karlovca. 5. Ivona i Veronika sutra idu na pizzu. T - N T - N T- N t- n t- n PREZENT GLAGOLA moči PRIMJER1: Možemo H iči na izlet? Nažalost, ne mogu. jednina množina 1. ja mogu mi možemo 2. ti môžeš vi/Vi môžete 3. on, ona, ono može oni, one, ona mogu Ana može puno vježbati. NEGACIJA: Ana ne može puno vježbati. PITANJE: Može li Ana puno vježbati? ^)PAZITE! moči + infinitiv -> moči je modálni glagol Može li ona iči u trgovinu? Ja uvijek mogu jesti pizzu. O pAZITE! ja mogu oni, one, ona mogu l.liceyd = 3. licemn ZNAČENJA GLAGOLA MOČI SPOSOBNOST DOPUŠTANJE Ana može dugo plivati. j- Mogu li posuditi olovku? ' |^ Ptice mogu letjeti. ^ Koja rečenica odgovara kojoj slici? Mogu li platiti? 2. Mogu li razmisliti? 3. Mogu li dobiti sladoled? 4 Mogu li dobiti sok? 5. Mogu li uči? 6. Mogu li pogledati? VJEŽBA |^ Možemo li otvoriti prozor? 12. Napišite prezent glagola moci. I.On_ iči u kazalište večeras. 2. Ne_trčati brzo. 3____liti kupiti sok za goste? 4. Ja____lijepo pjevati. 5__li doči malo kasnije? (vi) [6.__li pojesti taj koláč? (ja) ľ.Maja _iči u kino. 8. Mi ne________iči u kino. sto se mora. nije tesko 157 vježba 13. Dovŕšite rečenice. PRIMJER: Djeca mogu ^. Djeca mopujakn dupo spavati 1. Stariji Ijudi mogu___ 2. Stariji Ijudi ne mogu 3. Ja mogu___ 4. Ja ne mogu 5. Mala djeca mogu 6. Male bebe ne mogu 7. Studenti mogu_ 8. Studenti ne mogu IIZRAŽAVANJE DOPUSTANJA Može pivo? smjeti + infinitiv glagola moci + infinitiv glagola Smijem li ovdje parkirati? Mogu li skenirati knjigu? -» neformalno Idemo u kino, može? slušanje "^aberitetočanodgovor. , Alvaro třeba: a) čaj b) večeru c) odmor. 2.Alvaro sad: a) uči b) pije čaj c) pije kavu. razumijevanje 3. Danilo i Erwan idu: a) na kavu b) na večeru c) na čaj. 4. Alvaro danas: a) više ne mora učiti. b) mora još malo učiti. c) mora puno učiti. PREZENT glagola htjeti UERI: Hoču puno učiti. Hoču kavu. jednina množina 1. ja hoču mi hočemo 2. ti hočeš vi/Vi hočete 3. on, ona, ono hoče oni, one, ona hoče ^PAŽITE! NEGACIJA: HOČEŠ LI PITI ČAJ? Erwan: Bok, Alvaro! Još učiš? Alvaro: Da, hoču još puno učiti, ali trebam odmor. Erwan: Danilo i ja idemo na ručak. Hočeš li i ti? Alvaro: Hoču! Možete li me čekati još petnaest minuta? Erwan: Naravno. Idem sada na automat po čaj. Hočeš li i ti čaj? Alvaro: Neču, hvala, ali hoču kavu. Danas morám još dugo učiti. jednina množina 1. ja neču mi nečemo 2. ti nečeš vi/Vi nečete 3. on, ona, ono neče oni, one, ona neče Ona hoče puno raditi. NEGACIJA: Ona neče puno raditi. PITANJE: Hoče li ona puno raditi? 3 PAŽITE! on, ona, ono hoče/neče oni, one, ona hoče/neče 3. lice jd = 3. lice mn O PAŽITE! htjeti + infinitiv -> htjeti je modálni glagol htjeti + direktní objekt (AKUZATIV) Josip hoče piti čaj. Josip hoče čaj. Susjedi hoče imati mir. Susjedi hoče mir. 158 razgovarajte s nama sto se mora, nije te5k0 159 f vjezba 14. Upišite prezent glagola htjeti. 1. Profesor________pripremiti ispit. 2. Djeca___kupiti sladoled. 3. Vozači___vozitiauto. 4. Kuhari i kuharice _ . kuhati ručak. 5. Marko____iči u kazalište. 6. Mi_ _ iči na večeru. 7. Baka i djed vidjeti unuke. 15. Upišite niječni prezent glagola htjeti. 1. Marko___iči na koncert, ali hoče iči na predstavu. 2. Mi_više razgovarati, hočemo raditi. 3. Ana, Petra i Ivan_______raditi ovaj posao jer je težak. 4. Ti i Maja__ 5--______ kuhati. (ja) Slobodan vikend. 6. Ti 7. Psi sladoled. ribu. 16. Upišite upitni prezent glagola htjeti. 1--—_.__li kavu? (ti) 2.---li Matija sendvič? 3---_--Sara i Višnja trenirati? 4----li kavu ili čaj? (vi) 5---Marinu pozvati na kavu? (vi) 6---učiti? (ti) 7-----gledati film? (vi) 17. Dovŕšite rečenice. pfttMJER: Studenti hoče 1. Studenti neče _______ 2. Ja hoču--- ___ 3. Ja neču--.. 4. Po\itiéari hoče 5. Političari neče 6.Sportaši hoče aši neče Studenti hoče iči na izlet. Podijelite se u parove i jedni drugima nudite hranu i piče sa slika. Upotrijebite glagole htjeti i željeti. 160 razgovarajte 5 nama! STO SE MORA, nije te5k0 161 MODÁLNI GLAGOLI O PAŽITE! modálni glagol infinitiv direktní objekt (akuzativ) primjer morati + - Móram učiti. trebati + + Trebam se odmoriti. Trebam odmor. smjeti + - Smijem voziti auto. moci + - Mogu brzo trčati. htjeti + + Hoču jesti sladoled. Hocu sladoled. f RAD U PARU Napišite rečenice u kojima čete nešto pristojno odbiti. B:_. A: Hočeš li još jedan sok? A: Trebaš li kartu za kino? B: A: Smijem li iči u klub? B A: Mogu li posuditi knjigu? B A: Smijem li biti budan do 23 sata? A: Mogu li voziti tvoj auto? 162 razgovarajte s nama! 18. a) Napravite rečenice s ponucTenim riječima. Hor (M J E r: on, morati, jesti, juha On mora jesti juhu. 1 ja, trebati, piti, vitamin mn-_____- 2. dijete, smjeti, iči, u park-_ 3. oni, močí, dugo, vježbati I mi, htjeti, slušati, glazba- 5. ti, htjeti, bljela kava-—— VJEZBA ŽBA| 6. ona, morati, čekati, roditelj mn ; 7. vi, smjeti, voziti, auto __- 8. on, morati, svirati, gitara 9. Vi, moči, skenirati, časopis- 10. one, smjeti, iči, u klub _- b) Negirajte rečenice iz zadatka a). PRIM.!:'.?! On mora jesti juhu. On ne mora jesti juhu. 6. 7. 8. 9. 10. c) Napišite upitne rečenice. t PRIMJER: on, morati, jesti, juha Mora li on jesti juhu? 1. dijete, smjeti, iči, u park _____- 2. oni, moči, dugo, vježbati-—__- 3. ti, htjeti, bijela kava..... -___- 4. ona, morati, čekati, roditelj mn. 5. vi, smjeti, voziti, auto__ 6. on, morati, svirati, gitara 7-Vi, moči, skenirati, časopis 8. one, smjeti, iči, u klub _ ŠTOSE MORA, NIJETESKO 163 19. Odaberite ispravan modálni glagol [moratí, smjeti, trebati, moči, i stavíte ga u prezent. Pažite, ponekad je moguče odabrati više glagola PRIMJER: Bijete- vozitiauto. Pijete ne smiie vozili auto. 1. Hladnjak je prazan.Tata__._ _ i -ujem ♦ lokativ iraenica ♦ lokativ ličnih zamjerííča ♦ lokativ upitnih zamjenica tko i sté (o komu, o čemu) Vprijedlozi s lokativom I SLUSANJE ALVARO STANUJE U DOMU Alvaro i Krešimir su kolege. Oni studiraju slikarstvo na Akademiji. Akademija je u Hici, a llica je glavna ulica u Zagrebu. Krešimir: Alvaro: Krešimir: Alvaro: Krešimir: Krešimir: Alvaro, voziš Li se dugo svaki dan na Akademiju? Dvadeset minuta ili pola sata kad je gužva u prometu. 3 To nije dugo. Kad sam u Santiagu, putujem na fakultet sat i pol. Santiago je velik. Gdje stanuješ u Zagrebu? U sobi u domu. Znaš li Studentski dom „Stjepan Radič"? Blizu je jezero Jarun. Da, naravno, znam. Je li zanimljivo stanovati u domu? I Da, imam cimera i nikad nije dosadno. Ali ponekad je jako bučno. Studenti cesto imaju tulume u sobama. A ti? Gdje ti stanuješ? Isto u domu? Ne, ja stanujem sam. Imam mali stan: sobu, kuhinju, WC i kupaonicu. Sretan sam jer uvijek imam mir za učenje i slikanje, ali nije baš zanimljivo stanovati sam! j Uvijek môžeš doči u dom na tulum! Ili môžeš napraviti tulum u stanu! | RAZUMIJEVANJE Odgovoritenapitanja. 1. Koliko dugo se Alvaro vozi na Akademiju? 2. Koliko dugo Alvaro putuje na fakultet u Santiagu? 3. Gdje stanuje Alvaro? 4. Je li zanimljivo stanovati u domu? Zašto? 5. Gdje stanuje Krešimir? 6. Zašto je dobro živjeti sam u stanu? n^TENT GLAGOLA stanovati Íleksik stanovanie 1 1 kuhinja I í cimericall ■ soba ■ 1 cimer 1 jednina _ množina ja stanujem mi stanuj emo t___----- ti stanuješ vi/Vi stanujete on, ona, ono stanuje oni, one, ona stanujú Krešimir stanuje u stanu. NEGACIJA: Krešimir ne stanuje u domu. PITANJE: Stanuje li Krešimir u domu? 1. upišite točan oblik glagola stanovati. Uja- u9radu' 2. Moji roditelji u kuči. — u Splitu. vježba u centru. 3. On sada 4. Vi__- 5. Matija, Maja i Marko 6. Moj muž i ja.- 2. Negirajte rečenice iz 1. zadatka. H_ H__._ _ H._ i u centru. _ na otoku. 168 razgovarajte s nama! 3. Napišite pitanja s glagolom stanovati. f»—-____Maja u gradu? K-—.__moji roditelji u kuči? 3---_on sada u Splitu? II- —__Vi u centru? 5.—___Matija, Maja i Marko u centru? MOJA KUGlCA, MOJA SLOBODICA 169 RAD U PARU Podijelite se u parove i jedni drugima odgovorite na pitanja 1. Gdje Vi stanujete? U domu, u stanu, u kuči? U gradu, na selu? 2. Što ima vaša kuča / Vaš stan? 3. Gdje stanujú Vaši roditelji? 4. Gdje stanuje Vaš brat/Vaša sestra? 5. Gdje stanujú Vaši prijatelji? LOKATIV - mjestc PRIMJERI: Alvaro stanuje u domu. On ne stanuje u stanu. On ne stanuje u kuči. muški rod srednji rod ženski rod jednina -u (u) gradu -u (u) selu -i (u) kuči množina -ima (u) gradovima -ima (u) selima -ama (u) kučama Neki glagoli u hrvatskom jeziku otvárajú mjesto lo-kativu, Lokativom se izra-žava mjesto u kojem netko stanuje, živi, nešto radi itd. Lokativom se izražava mjesto u kojem se osoba ili predmet več nalazi, za razliku od akuzativa kojim se izražava mjesto kao cilj kretanja. Dok je akuzativu svojstvena dinamičnost (usmjereno kretanje), lokativu je svojstvena statičnost (smještenost ili kretanje unutar odrede-nog područja). U komuni-kaciji pitanjeza akuzativ počinje prilogom kamo [Kamo Alvaro ide?), a pitanje za lokativ počinje prilogom gdje (Gdje Alvaro stanuje?). Certain verbs in the Croatian language require the use of the locative case. The locative expresses location; the place where one lives, works, etc... The locative is used to express the exact location of a person or object whereas the accusative expresses location as the goal of motion. The accusative has a dynamic quality (directed movement) while the locative is static (expressing location or movement within a certain area). When communicating, a question whose answer takes the accusative begins with the adverb kamo [Kamo Alvaro ide?), and a question whose answer takes the locative begins with the adverb gdje {Gdje Alvaro stanuje?). Ciertos verbos en el idioma ' croata requieren el usodefl caso locativo. Con el locati- ' vo se expresa ubicaciön (e_ lugardondealguien vive, 1 trabaja, etc). El locativo se usa para expresar la ubicaciön en la cual se encuentra una I persona u objeto, a diferencia del acusativo que expresa un lugar como objetivo del mo-vimiento. Asi, el acusativo es de naturaleza dinämica (mo-vimiento dirigido), mientras que el locativo es estätico (expresa ubicaciön o movi-miento en un ärea determi-nada). Cuando conversamos, la pregunta para acusativo se forma con el adverbio kamo [Kamo Alvaro ide?), y la pregunta para locativo se forma con el adverbio gdje {Gdje Alvaro stanuje?). Uativ mjesta ima prijed- K.uliifltevrijedeista - ,!ilao upotrebí tih pn- Egakaosakuzativom. fasamnaplanim. jasamurestoranuna -'55nA+ LOKATIV -> MJESTO The locative, when indicating location, employs the prepositions u and na, and both prepositions are used in the same way as in accusative. [Ja sam na planini. Ja sam u restoranu na rucku.) -> U/NA + LOCATIVE -> LOCATION El locativo que expresa ubicaciön se utiliza con las preposi-ciones uyna.y ambas prepo-siciones se usan de la misma manera que en acusativo. {Ja sam na planini. Ja sam u restoranu na ručku.) -> U/NA + LOCATIVO -> UBICACIÖN 4. Gdje stanuju/žive/večeraju... 1. Krešimir stanuje u —_____ 2. Martina živi u- 3. Ribe žive u- 4. Naši prijatelji večerajú u _ _ 5. Turisti su na —_-_ 7. študenti su na- 8. Mismona - SIBILARIZACIJA VJEZBA . (stan) __(Slovenija) __(jezero) . (restoran mn) . (plaza mn) ____(tulum mn) (večera, restoran) Hjd otok k + i ■» ci Lpraznik MUŠKI ROD množina LOKATIV otoci (na) otocima. 170 razgovarajte s nama! MOJA KUÜCA, MOJA SLOBODICA 171 RAZUMIJEVANjľB 5. Napravíte rečenice od ponudenih riječi. PRIMJGR: Vi, stanovati, u, centar Vi stanujete u centru. 1. obitelj, stanovati, u, stan__ 2. Maja, živjeti, u, selo__ 3. Josip i Ana, živjeti, u, grad 4. mi, živjeti, na, otok _____ 2$t0 kuče mogu imati? 3'Kakvesuzgrade,akakvisuneboderi? Á St0je to vikendica? , možemo vidjeti tradicionalne drvené kuce? 5. Marin, živjeti, u, Amerika 5. Gdje' 6. Gdje možemo ridjeti tradicionalne kamene kuče? 6. on i moja sestra, živjeti, u, Lika 7. Igor i Sara, živjeti, u, Afrika 8. mi, biti, na, praznik ma_ 9. neki Ijudi, živjeti, na, otok ma STANOVANJE Ljudi u Hrvatskoj žive u kučama ili stanovima, u zgradama ili nebode-rima. Kuče mogu imati samo prizemlje ili mogu imati prizemlje i katove. Kuče cesto imaju podrume i tavane. Zgrade imaju katove i široké su. Neboderi su visoki. Neki ljudi imaju i kuču za odmor - vikendicu - na selu ili na moru. U selima na sjeveru Hrvatske môžete vidjeti staré drvené kuče. Na obali, i u selima i u gradovima, môžete vidjeti tradicionalne kamene kuče. tradicionalne kuče na slici. Napišite kakve su kuče i što ,maju. vježba 1 tradicionalna austrijska kuča 172 razgovarajte 5 nama tradicionalna švédska kuča tradicionalna japanska kuča tradicionalna kanadská kuča tradicionalna talijanskakuča tradicionalne čileanske kuče MOJA KUCICA, MOJA slobodica 173 1 ALVARO: DANILOV I MOJ ATELJE Naš atelje je velik i svijetao. Lijevo su police i ormar, a desno su stol i stolica. U ormaru su naše slike. Na ormaru su kutije. U kutijama su isto slike. Na policama su boje i kistovi. Na stolu su crteži, olovke i papirj Na stolu su knjige i bilježnice jer ovdje učimo hrvatski jezik i radirno domácu zadaču. fa nisam baš uredan - kad radim, pravim kreatívni nered. Kistovi i boje su svugdje! Moj brat Danilo je jako uredan. On uvijek sve posprema i ljuti se na mene: „ Alvaro, gdje su moje boje? Nisu na policama, nisu ni u ladicama! Tražim ih vec pola sata!" RAZUM1JEVANJE OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Alvaro i Danilo imaju velik atelje. 2. Alvarove i Danilove slike su na ormaru. 3. Alvaro i Danilo imaju olovke, boje i kistove. 4. Alvaro i Danilo uče hrvatski jezik u ateljeu. 5. Alvaro i Danilo su uredni. 6. Alvaro traži boje na policama i u ladicama. 7. Alvaro se ljuti jer je Danilo neuredan. VJEŽBA Pogledajte sliku i odgovorite na pitanja. 1. Gdje su slike? 2. Gdje su boje? 3. Gdje su knjige? 174 RAZGOVARAJTE S NAMA! GDJE LJETUJEMO? ivlnogi Ijucu vo^e putovati. Neki ljudi više vole putovati ljeti, a neki jednako vole putovati ljeti i zimi. Mnogi Hrvati Ijetuju na moru u Hrvatskoj. r Danilo i Alvaro Ijetuju na moru u Hrvatskoj, u Jelsi na otoku Hvaru, jelša je lijep gradič. U Jelsi žive njihovi rodáci. Veronika obično ljetuje u Bugarskoj, a ponekad ljetuje u Hrvatskoj, u Zadru. Erwan ljetuje u Grčkoj, u Turskoj ili u Hrvatskoj, a zimuje u Francuskoj. On voli skijati, a u Francuskoj je skijanje odlično. Ivona i ljetuje i zimuje u planinama, u Španjolskoj ili u Italiji. I ona voli skijati, ali još više voli planinariti. Odgovorite na pitanja.Tko gdje ljetuje?Tko gdje zimuje? RAZUMIJEVANJE Tko gdje skija? Tko gdje planinari? Napravíte rečenice. Alvaro, Danilo, ljetovati Bugarska, Jelša na Hvaru, Zadar, Veronika, Erwan, zimovati Grčka, Turska, Hrvatska, Ivona skijati Francuska, Španjolska, Italija planinariti Provedite istraživanje u grupi: koja su tipična mjesta za Ijetovanje i zimo- RAD U GRUPI | vanje u različitim zemljama?Gdje Ijetuju Japanci, Amerikanci, Nijemci... Rezultáte prezentirajte usmeno. PREZENT GLAGOLA -ovati, -ivati > -ujem |pRIMJERI: Danilo i Alvaro Ijetuju u Hrvatskoj. GRAM/ a) jednina množina 1. ja ljetujem mi ljetujemo 2. ti ljetuješ vi/Vi ljetujete 3. on, ona, ono ljetuje oni, one, ona Ijetuju Kao ljetovati > ljetujem: doručkovati, kupovati, putovati, stanovati... b) jednina množina 1. ja očekujem mi očekujemo 2. ti očekuješ vi/Vi očekujete 3. on, ona, ono očekuje oni, one, ona očekuju Kao očekivati > očekujem: potpisivati, poštivati, prepisivati... MOJA KUČICA, MOJA 5LOB0DICA 175 imenice na -ska, -čka, -ška_úmmáívm očekivati (Koga? Što?) vježba 8. Napravíte rečenice s ponudenim glagolima. PRIM JER: on, Ijetovati, na, otok mn On Ijetuje na otocima. 1. on, Ijetovati, u, planina mn______ 2. ona, zimovati (neg.), na, more 3. prijatelji, putovati, u, Južna Amerika 4. ja, putovati, na. Noví Zéland 5. mi, kupovati, mlijeko, kruh i meso 6. Vi, doručkovati, jaje mn_ 7. one, očekivati, prijatelj mn 8. mi, potpisivati, ugovor _______ 9. ti, prepisivati (neg.), domača zadača 10. dijete, poštivati, baka i djed 11. ja, kupovati, sok mn___ 176 RAZGOVARAJTE S NAMA! Ir.MJERI: Danilo i Alvaro ljetuju u Hrvatskoj. Erwan Ijetuje u Grčkoj, u Turskoj ili u Hrvatskoj, a zimuje u Francuskoj. Hrvatska -> u Hrvatskoj Turska -> u Turskoj Francuska -i> u Francuskoj Grčka -> u Grčkoj Bugarska -> uBugarskoj Češka -> uČeškoj g.Odgovorite na pitanja. 1. GdjejePariz? 2. GdjejeRim? 3. GdjejeCapeTown? 4. Gdje je Tokio? 5. Gdje je Prag? 6. Gdje je Buenos Aires? 7. Gdje je Istanbul? 8. Gdje je Bagdad? 9. Gdje je Beč? 10. Gdje je Canberra? 11. Gdje je Varšava? Parizje u- Rím je u -................. CapeTown je u Tokio je u- Prag je u--- Buenos Aires je u Istanbul je u- Bagdad je u- Beč je u- Canberra je u Varšava je u PO ČEMU SU POZNÁTE ZEMLJE? Svaka zemlja u svijetu je posebna. Australija je poznata po koalama, klokaníma i Operi, a Brazil po karnevalu, nogometu i sambi. Italija je poznata po spomenicima, glazbi i pizzi, a Francuska po revoluciji, siru i vinu. Rusija je poznata po babuškama i piscima, a Island po vulkani-ma i gejzirima. Egipat je poznat po piramidama, a Kanada po plani-nama i šumama. Norveška je poznata po fjordovima, Češka po pivu i humoru, a Tajland po plažama. Znáte li po čemu je poznata Hrvatska? Hrvatska je poznata po moru, po otocima i gradu Dubrovniku. Poznata je po kravati i po amfiteátru u Puli. VJEZBA MOJA KUCiCA, MOJA SLOBODICA 177 I RAZUMIJEVANJE Upišite čije je sto.koale, fjordoví, vulkani, piramide, sir, karnev pivo, kravata, šume, pizza. • í VJEŽBA 1. norveški 2. islandskí 3. australské 5. kanadské 7. hrvatska 9. francuski 4. talijanska 6. Češko 8. brazílski _ 10. egipatske 10. Odgovorite na pitanja. 1. Po čemu je poznata Hrvatska? 2. Po čemu je poznata Vaša zemlja? 3. Po čemu je poznat Vašgrad? 11. Po komu su poznáte ove zemlje? Hrvatska je poznata po nogometašima. Hrvatska, nogometaši Švédska, Alfed Nobel Amerika, Rosa Parks Veliká Britanija, Stephen Hawking m- Južna Korej a, pjevači Kenija, atletičari Meksiko, Frida Khalo ■ W9t Južna Afrika, Nelson Mandela Rusija, klizačice 3 PAŽITE! Ženská prezimena se ne mijenjaju. Ovo je Frida Khalo. Meksiko je poznat po Fridi Khalo. Ja obožavam Fridu Khalo. 178 razgovarajte s nama! a: Što radiš, Veronika? Kako zaraduješ džeparac? Radim za bugarske novine. Sada trebam pisati putopis o Zadru i okolici. Ivona: O Zadru? Jako lijepo! O čemu konkrétno? Zadar je poznat po Kalelargi. To je glavna ulica. Tako-der, poznat je po Forumu. To je glavni trg, a na njemu su antički spomenici i Sveti Donat. Sveti Donat je jako poznata i lijepa stará crkva. U njoj se održavaju koncer-ti. Zadar je poznato turisticko mjesto i ima jako lijepu okolku. Blizu su nacionálni parkovi Paklenica, Krka i Kornati. Turisti putujú po okolici, planinare po Pakle-nici i šetaju se po Krki. Ivona: Istina, Zadar je lijep i zanimljiv. Poznat je i po sportaši-ma, a najviše po Luki Modriču. E Tako je. Putopis govori i o njemu. Ivona: Koliko dugo radiš kao novinárka? Novinárka sam več dugo. Kad sam u Hrvatskoj, volim pisati putopise o njoj. Bugari obožavaju čitati putopise. Zato sada puno radim. Dopunite sljedeči tekst riječima koje odgovaraju po smislu. RAZUMIJEVANJE Veronika je novinárka i treba pisati--_— o Zadru za bugarske novine. Zadar je lijep i zanimljiv turistickí--Poznati zadarski trg zove se_, a poznata zadarska crkva zove se . U njoj se održavaju Zadar ima lijepu Krka, Kornati i Paklenica. , U blizini su nacionálni moja KUCICA, moja slobodica 179 iRAMATIKA Lokativom se izražava tema razgovora, pisanja, čitanja, razmišljanja, diskutiranja... Veronika piše o Forumu i o Kalelargi. 4 0 + LOKATIV 4 TEMA LOKATIV - TEMA po + LOKATIV The locative is used to express topic in conversation, writing, reading, thinking, discussion, etc. Veronika pise o Forumu i Kalelargi. -> 0 + LOCATIVE -> TOPIC El locativo se utiliza para expresar un tema de con-1 versación, escritura, lecture pensamiento, discusión...! Veronika piše o Forumu i Kalelargi. -> 0 + LOCATiVO 4 TEMA PITANJA O korneli O čemu? ť_| U komunikaciji se upotrebljavaju pitanja koja, uzglagole, suge-riraju upotrebu padeža, Pitanja za lokativ teme jesu O kome? (za živo) i O čemu? (za neživo). When communicating, certain questions are used which suggest the use of cases. The questions which refer to the locative case are 0 kome? (for animate things) and Ocemu? (for inanimate things). Al conversar, se utilizan pregun-S tas que, junto a los verbos, sugierenelusodedetermina- 1 dos casos. Las preguntas que sei refieren al caso locativo son 0 ] kome? (para cosas animadas) i Q; čemu? (para cosas inanimadas).! padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? LOKATIV O kome? O čemu? í vjezba 12,0 čemu govori Veronikin putopis? 0 kome govori Veronikin putopis? Odgovorite na ta pitanja služeči se lokativom sljedečih imenica: grad Zadar, park mn, crkva, trg, Luka Modrie, Kalelarga. Veronikin putopis govori o__I 13. Dopunite pitanja oblicima Okomu? ili Očemu? 1. Veronikin putopis govori o Zadru__govori Veronikin putopis? 2. Veronikin putopis govori o Luki Modriču. Veronikin putopis? 3. Veronikin putopis govori o Forumu._ Veronikin putopis? 4. Veronikin putopis govori o Kornatima__ Veronikin putopis? 5. Veronikin putopis govori o crkvi Sveti Donat. Veronikin putopis? govori govori govori govori 180 RAZGOVARAJTE S NAMA! iRAMATIKA rIMJERI: Turisti putujú po okolici, planinarepo Paklenici i šetaju se po Krki. lokativom s prijed-logom po izražava se ;|cretanje u okvirima nekog prostora. ^ PO + LOKATIV KRETANJE PO NĚKOM PROSTORU The locative is used with the preposition po to express movement within a certain area. 4 PO + LOCATIVE -> MOVEMENT IN A CERTAIN AREA El locativo con la preposición po se usa para expresar mo- vimiento dentro de un area determinada. 4 PO + LOCATIVO 4 MOVIMIENTO DENTRO DE UN AREA 14. Dopunite rečenice imenicama u lokativu. 1. Zadrani se šetaju po_. (Kalelarga) 2. Turisti planinare po_. (Paklenica) 3. Brodovi plove po_. (more) 4. Studenti hodaju po_• (fakultet) 5. Turisti se voze po_. (obala) 6. Mi šetamo po_• (centar) vježba LIČNE ZAMJENICE U LOKATIVU ^^HjERI: Veronika piše o Zadru. Veronika piše o njetnu. Veronika piše o Kalelargi. Veronika piše o njoj. ja -> o meni mi -> o nama j.---- ti -» o tebi vi, Vi -> o varna, o Vama on, ono -» o njemu oni, one, ona -> o njima ona -> o njoj Ličnezamjenice u lokativu imaju samodugi oblik (za razliku od, na primjer, ličnih zamjenica u akuzativu). To je tako zato što lokativ uvijek dolazi s prijedlozima. Personal pronouns in the locative have only a long form (unlike, for example, personal pronouns in the accusative).The reason for this is that the locative always comes with prepositions. Los pronombres personales en locativo solo tienen forma larga (a diferencia de, por ejemplo, los pronombres personales en acusa-tivo). Esto ocurre porque el locativo siempre está acom-paňado de preposiciones. P MOJA KUCICA, MOJA 5L0B0DICA 181 í EŽBA 15- Dovŕšite sljedeče rečenice. P RIM J E R: Branko govori o Moji. 1. Baka govori o bratu i sestri. 2. Mama i tata razgovaraju o Ijetovanju. 3. Susjedi razgovaraju 0 susjedima. 4. Djeca razgovaraju o psima. 5. Reportaža govori o selima 1 gradovima. 6. Profesor govori o gramatici. 7. Studenti razgovaraju o ispitima. Branko govori o njoi. Baka govori o Mama i tata razgovaraju o Susjedi razgovaraju o__ Djeca razgovaraju o Reportaža govori Profesor govori o____ Studenti razgovaraju o LOKATIV I PRIJEDLOZI PRIMJERI: VeronikapišeoZadru. Veronika Ijetuje u Zadru. Veronika je na Forumu. Zadarje poznat po Forumu. Setamopo Zadru. -> prijedlozi u, na, o, po + LOKATIV = V J EŽB A 16. Dopunite sljedeče rečenice prijedlozima u, na, po i o. Veronika je-Zadru_ glavnom trgu. Ona je novinárka i treba pisati putopis_Zadru______Zadru je trg Forum, a_J njemu su antički spomenici i crkva Sveti Donat. Koncerti se održavaju -crkvi--— Zadru je poznata ulica Kalelarga. Zadarje poznat i-sportašima, na primjer___ Luki Modriču. I on ima mjesto _putopisu! TJ KOJEM MJESECU PUTOVATI? Hrvatska ima četiri godišnja doba: prolječe, ljeto, jeseň i zimu. Turisti u Hrvatsku dolaze uvijek, a na obalu dolaze najviše ljeti: u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. U Zagreb takoder dolaze uvijek, ali najviše u prosinců Tada se održava populárna manifestacija Advent u Zagrebu. MJESECI Kada? siječani ^> u siječnju veljača -> u veljači ožujak -> u ožujku Luka Modrič 182 razgovarajte 5 nama' trávam svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan [ listopad studení prosinac Kada? -> u travnju -> u svibnju -> u lipnju Kada? -> u srpnju -> u kolovozu -> u rujnu Kada? u listopadu u studenom u prosinců J)PAŽITE! studení -> u studenom"^ 11* * moja kučica, moja slobodica 183 Imenica veljača je žen-skoga roda pa zbog toga ima nastavak -/u lokativu. Imenica studení je pridjev-skog podrijetla i zbog toga ima nastavak -om u lokativu. Imenice siječanj, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, rujan i prosinac imaju nepostojano a. The noun veijaca is feminine, therefore the suffix for that noun is -/in the locative. The noun student derives from an adjective and the suffix in the locativ is -om. The nouns sijecanj, ozujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, rujan and prosinac have a fleeting a (nepostojano a). El sustantivo veljača es i género femenino, por I tanto, Neva el sufijo -/en lc cativo. El sustantivo studení. deriva de un adjetivo, por lo cual su sufijo en locativo es -om. Los sustantivos siječanj, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, rujan * y prosinac pierden una a (nepostojano a). razgovor Odgovorite na pitanja. 1. Koji jeVaš omiljeni mjesec? 2. U kojem mjesecu ste rodeni? 3. Što radite u siječnju, u veljači, u ožujku, u travnju, u svibnju, u lipnju, srpnju, u kolovozu, u rujnu, u listopadu, u studenom, u prosinců? Odgovorite usmeno, a zatim to napišite u bilježnicu. 4. Što obično rade ljudi u Vašoj zemlji u siječnju, u veljači...? í vjezba 17. Postavíte pitanja: Tko?Što? Gdje?Kada? Kamo? O čemu?O kome? Po čemu? Po kome? Kuda? PRIMJER: Ana stanuje u Zadru. Tko stanuje u Zadru? Gdje Ana stanuje? 1. Beč je u Austriji________ 2. Hrvatska je poznata po kravati. 3. Austrija je poznata po Mozartu. 4. U srpnju idemo na more. __ 5. Razgovaramo o tebi__ 6. Anin rodendan je u kolovozu. 7. Argentina je poznata po planinama. 8. Prijateljice razgovaraju o politici. 9. Plitvička jezera su u Lici. _ 0 Njemačkaje poznata po Thomasů Mannu. 1 putujemo po Italiji. l2.Šetam po šumí. lÓKATIVíULOGE ............... f_ Ljesto: I Anita stanuje u neboderu. BfFíi-J Gdje? -- ..... Razgovaraju o politici. O kome? --- Terna: Ona piše o Zadru. i O čemu? Vrijeme: U siječnju idemo na skijanje. Kada? U kojem mjesecu? Mjesto po kojem se krečemo: Šetamo po Zadru. Kuda/gdje šetamo? Hrvatska je ~~tjTi Po čemu? j poznata po vinu. Poznat po... Hrvatska je poznata po Nikoli Tesli. _____ JI Po kome? ^PAŽITE! u Hrvatskoj, u Španjolskoj, uTurskoj... u Lici, u Americi, u Africi... PRIJEDLOZI: na, o, po i u 184 RAZGOVARAJTE s NAMA moja kuóca, moja slobooica 185 KOMUNIKACIJA IVOKABULAR ♦ raspitivanje o iskustvu (Kako je bilo?) ♦ slobodno vrijeme ♦ fdmovi ♦ izražavanje iznenadenja, svidanja, ironije i negodovanja 'A KULTURA ♦ Morské orgulje i Pozdrav Suncu .♦Kino Europa ♦ Faust Vrančič JL iP'■ i GRAMATIKA fcfjl ♦ perfekt glagola biti ♦ perfekt glagola -ati, -iti, -ovati, -ivati ♦ perfekt povratnih glagola ♦ perfekt glagola jesti, pojesti, sresti, sjesti, moci, pomoci ♦ perfekt glagola -jeti ♦ perfekt glagola tipa iči ♦ perfekt glagola tipa reči I razumijevanje Odgovoritena pitanja 1. Gdjeje Danilo bio u subotu? A u nedjelju? Kakoje bilo? 2. Gdje Ivona je bila u subotu? Kakoje bilo? 3. Gdje su Ivona i njezina prijateljica bile u nedjelju? Kakoje bilo? 4. Gdjeje bilo dijete? Kakoje bilo? 5. Gdje su bili Alvaro i Andrea? Kako je bilo? 188 razgovarajte s nama! Podijelite se u parove i napravíte mali intervju s temomšto radíte kadima- RAD U PARU L Íobodno vržeme. «• VaŠ k°,e*> "* " S,°b0dn° slobodno vrijeme 189 perfekt glagola bit Ja sam bila na izletu. PRIM JER): Ja sam bio na izletu. Dijete je bilo u parku. Alvaro i Andrea su bili u Amsterdamu. jednina s lienom zamjenicom u inverziji J (bez lične zamjenice) 1. bio ia sam , ., bila bio ,., sam bila 2. ,. . bio 11S1 bila bio bila S1 3. on je bio ona je bila ono je bilo : bio bila je bilo množina s ličnom zamjenicom mi srno bili bile vi ste bili bile oni su one su ona su bili bile bila u inverziji (bez lične zamjenice) bili bile smo bili bile bili bile bila ste su sam, si, je, smo, ste, su I prezent glagola biti bi(ti) + -o, -la, -lo, -li, -le, -la glagolski pridjev radni O PAŽITE! Ana, Petar, Josipa i Martin su bili u knjižnici. (muški i ženski spol - muški rod, množina) Sandra, Vi ste bili u Dubrovniku? (jedna osoba, formalno - muški rod, množina) R| Kadželimoizrazitipošto-vanje nekoj osobi, muškoj ili ženskoj, na hrvatskom jeziku obračamo se s Vi. Uz zamjenicu Vi uvijek dolazi glagol u množini (prezent: Kako se Vizovete?). Ako je riječ o perfektu, glagolski pridjev radni je u muškom rodu {Sandra, Viste bili u Dubrovniku?). When we wish to express respect towards a person (male or female) in the Croatian language, we use the pronoun Vi. When using the pronoun Vi, a verb in the plural must be used (present tense: Kakose Vi zoveteT). If we are using the past tense, the participle will be in the masculine (Sandra, Vi ste bill u Dubrovniku?). Cuando deseamos expresar respeto hacia una persona (hombre o mujer), en idioma croata usamos el pronombre Vi. Cuando se usa el pronombre Vi, se debe usar un verbo en plural (tiempo presente: Kako se Vizovete?). Si estamos usando el tiempo pasado, el participio está en género masculino (Sandra, Viste bili u Dubrovníku?). 190 razgovarajte s nama! i Napravíte rečenice uz pomoč perfekta glagola bití. ijer: Ti_u kazalištu. -> Ti si bio u kazalištu. __u Varaždinu.(mr) 10.Ti___ na terasi. (žr) _ u bolnici. (žr) _ u šumi. (mr) vjezba 1. Ja 2. Mi- 3. Ja 4. One 5. Vi 6. Vi 7. On _ u centru, (žr) 11, Ona na fakultetu. (žr) 12. Ti _ na tréningu. 13. Mi — ... uPuli.(žr) 14. Oni 8. Mi 9. Dijete na otoku Rabu. (mr) 15. Dijete _u kupovini. 16. Djeca na pláži, (žr) 17. Vi — ušetnji. 18.Ja__ u teretani. (mrižr) na ručku, u parku. _u školi. u parku, (mr) _ u kinu. (žr) 2. Rečenice iz 1. zadatka preoblikujte tako da izostavite zamjenicu ili imenicu. I PRIM jer, Ti s; bio u kazalištu. -> Bio si u kazalištu. __ 10__.- 4. _ 5. _ 6. _ 7. _ 11.. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 5l0b0dn0 vrijeme 191 GDJE SU BILI? GDJE NISU BILI? Alvaro za vikend nije bio u Zagrebu, bio je u Zadru. On i njegova dje-vojka Andrea bili su na izložbi „Hrvatska iz zraka". To je odlična izložba fotografija. Fotograf je Davor Rostuhar. Bili su na ručku u restoranu na Kalelargi. Kalelarga je poznata zadarska ulica. Poslijepodne su bili na pláži. Posuje nisu bili na večeri, nego na koncertu u crkvi Sveti Donat I Kalelarga | razumij evanje Odaberite T (točno) ili N (netočno). 1. Andrea je Alvarova rodakinja. 2. Andrea i Alvaro bili su na izložbi „Hrvatska iz zraka 3. Bili su na ručku. 4. Bili su na večeri. 5. Bili su na koncertu u kazalištu. t-n t-n t-n t-n t-n PERFEKT GLAGOLA biti - niječni oblik PRIMJERJ: Alvaro za vikend nije bio u Zagrebu. Alvaro i Andrea nisu bili na večeri. jednina množina r i • bio (ia) msam ,, .. bila (mi) nismo bili bile 2. (ti) nisi jja (vi) niste bili bile (Vi) niste bili 3. (on) nije | bio (ona) nije bila (ono) nije bilo (oni) nisu (one) nisu (ona) nisu bili bile bila 192 razgovarajte s mama! UPAŽÍTE! Andrea i Alvaro nisu bili na večeri. (muški i ženskí spol - muški rod, množina) Sandra, Vi niste bili u Dubrovníku? (jedna osoba, formalno - muški rod, množina) 3. Napravíte niječne rečenice uz pomoč perfekta glagola biti. MMJER! Ti_ u kazalištu. Ti nisi bio u kazalištu. u Varaždinu. (mr) 9.Ti_na terasi. (žr) _ u centru, (žr) 10. Ona_u bolnici. (žr) _u šumi. (mr) 1. Ja 2. Mi_ 3. Ja 4. One 5. Vi _ 6. Vi nafakuľtetu. (žr) 11.Ti_ na tréningu. 12. Mi_ . u Puii. (Vi) 13. Oni 7. On. 8. ML na otoku Rabu. (mr) 14. Dijete. _ukupovini. 15. Djeca. 16. Vi_ . u teretani. (mr,žr) _na ručku. _u parku. _u školi. na pláži, (žr) u trgovini. (žr) PERFEKT GLAGOLA bití- upitni oblik PR INU SER Je U Alvaro bio u Zadru? - jednina množina 1. Jesam li (ja) bio bila Jesmo li (mi) bili bile 2. Jesi li (ti) bio bila Jeste li (vi) bili bile 3. (on) Je li (ona) (ono) bio bila bilo ] (oni) Jesu li (one) (ona) bili bile bila 5 PAŽITE! Jesu li Alvaro i Andrea bili na večeři? (muški i ženski spol muški rod, množina) VJ ežba) gramatik/ slobodno vrijeme. 193 VJEŽBA 4. Napravíte upitne rečenice uz pomoč perfekta glagola biti ti, u kazalištu -» lesi li ti bio u kazalištu? 1. ti, u Varaždinu (mr)_ 2. Vi, u centru_ 3. ona, na fakultetu 4. one, na tréningu . 5. Vi, uPuli_ 6. vi, na otoku Rabu (mr) 7. Vi, na ručku_ 8. on, u kupovini 9. Vi, na pláži 10. ti, naterasi(žr) 11. ona, u laboratoriju 12. ti, ušumi (mr)_ 13. oni, na ručku_ 14. dijete, u parku 15. djeca, uškoli 16. mama i tata, u trgovini r RAD U PARU U paru vježbajte pitanja i odgovore. Upotrijebite riječi: káva, fakultet, banka, restoran, centar, park, sladoled, tramvaj.., PRIM JER i: a) Jesi li danas bio/bila u trgovini? b) Ne, nisam bio/bila u trgovini. I RAZG0V0R Odgovorite na pitanja. 1. Gdjejoš u Hrvatskoj niste bili, a želíte iči? (Npr. u Osijeku, Splitu.. 2. Gdje još u Zagrebu niste bili, a želite iči? (Npr. u kinu, kazalištu... 3. Gdje još u svijetu niste bili, a želite iči? (Npr. u Kanadi, Austriji...) 194 RAZGOVARAJTE S NAMA VERONIKIN VÍKEND Veronika: „Sretna sam kad je vikend jer napokon mogu dugo spavati U subotu sam se probudila u 9 sati, doručkovala sam tost i čaj i poslije sam dugo pila kavu i čitala portále. Malo sam pospremala stan i bila sam u trgovini. Napravila sam brzi ručak, pojela sam ga i malo sam se odmarala. Poslije srno moja prijateljica i ja bile u centru. Šetale smo i razgovarale. Kupile smo krafne u pekarnici. Onda smo bile u kinu gledale smo odličnu komediju. Dobro smo se zabavile! U nedjelju smo moji prijatelji i ja bili na izletu u Samoboru. Planinarili smo cijeli dan i na kraju smo jeli kremšnite. Navečer sam čitala dobru knjigu. Cijeli vikend ništa nisam radila! To je bio odličan vikend!" PERFEKT GLAGOLA NA -atí, -iti, -ovatí, ivatí PRIM J ÉR* Navečer sam čitala dobru knjigu. Cijeli vikend nisam ništa radila. Doručkovala sam tost. Očekivala sam goste. gramatika sam, si, je, smo, ste, su + čita(ti) + -o, -la, -lo, -li, -le, -la prezent glagola biti glagolski pridjev radni 11 RAZUMIJEVANJE Dopunite tekst riječima koje nedostaju. Veronika je sretna kad je-i kad može dugo spavati. U subotu ujutro Veronika je doručkovala, pila_i čitala portále. Pospremala je-i bila u trgovini. Napravila je brzi -, pojela i odmarala se. Ona i njezina prijateljica Ti si čitala knjigu. / Čitala si knjigu. NEGACIJA: (Ti) nisi čitala knjigu. PITANJE: Jesi li (ti) čitala knjigu? 6. Napišite perfekt. .Veronika-dugo VJEŽBA u subotu. (spavati) kavu i čaj. (piti, ona) u gradu. 2. Ujutro —-dugo-.— 3. Popodne Veronika i njezina prijateljica 4____krafne u pekarnici. (kupiti, one) f 5. U nedjelju Veronika i prijatelji-u Samoboru. (biti) 6____u Samoboru. (planinariti, oni) 7. U nedjelju navečer Veronika--- odličnu knjigu. (čitati) 8. Rečenice iz 7. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. PRIMJER: On je slušao glazbu. -> On nije slušao glazbu. 1--6._______ 2--7_______ 3--8__ 4--9.._______ 5__ 9. Napišite pitanja. PRIMJER: on, slušati, slazba -> k H on slušao glazbu? 1. one, stanovati, u, Zagreb_____ 2. Vi, čekati, na, trg_________ 3. ti, nositi, torba_________ 4. ona, voziti, bicikl, u, subota 5. oni, šetati_______ 6. on, kupiti, pas i mačka 7. dijete, vježbati, matematika 8, djeca, Ijetovati, u, Split__ i r am at Ika perfekt povratnih glagola r PRIMJERI: U subotu sam se probudila u 9 sati. Veronika se odmarala cijeli vikend. jednina s ličnom zamjenicom u inverziji (bezličnezamjenice) 1. probudio asamse r , ... probudua probudio r _ ,., sam se probudila 2. .. . probudio ti si se r , ... probudila probudio u ... sise probudila 3. on se probudio ona se probudila ono se probudilo probudio probudila se probudilo PAŽITE! Ona se j« probudila u 9 sati. (povratni glagoli, 3. lice jd, bez„je") množina s ličnom zamjenicom u inverziji (bezlične zamjenice) probudili mi srno se , ,., probudile probudili r . ... srno se probudile probudili vi s e se probudile probudili r . ... stese probudile oni su se probudili one su se probudile ona su se probudila probudili probudile su se probudila Povratni glagoli u rečenici Ja sam se probudila u subotu u 9 sati. Probudila sam se u subotu u 9 sati. U subotu sam se (ja) probudila u 9 sati. NEGACIJA: Ti se nisi probudio u 9 sati. Nisi se probudio u 9 sati. PITANJE: Jesi li se (ti) probudio u 9 sati? U perfektu u izjavnim reče-nicama refleksivna čestica se uvijek dolazi tza glagola biti. U 3. lieu jednine glagola Wt/nema. In declarative sentences in the past tense, the reflexive particle se always comes after the verb biti. In the 3rd person singular there is no verb biti. En oraciones declarativas en tiempo pasado, la particula reflexiva se siempre viene después del verbo biti. En la tercera persona singular se omite el verbo biti. 10. Upíšite perfekt. I.Veronika__ VJEŽBA 2. Veronika i njezini prijatelji (zabavljati se) 3. Veronika i prijatelji-- u subotu u 9 sati. (probuditi se) _______na izletu. 4. Veronika i njezine prijateljice (odmarati se) 5. Veronika__ u bazénu, (kupati se) u Samobor. (voziti se) _ u subotu. 198 razgovarajte 5 nama slobodno vrijeme 199 GRAMATIKA PERFEKT GLAGOLA jesti, pojesti, s r est i, s jest i, moči, pomoci jesti - on je jeo, ona je jela... pojesti - on je pojeo, ona je pojela... sresti - on je sreo, ona je srela... sjesti - on je sjeo, ona je sjela... moci - on je mogao, ona je mogla... pomoci - on je pomogao, ona je pomogla... Glagoli koji u infinitivu završavaju na -stí ili -či imaju posebne oblike glagolskog pridjeva radnog. Zato se trebaju posebno učiti. Verbs ending in -stí or -či in the infinitive have different participle forms. For this reason they need to be studied separately. Los verbos que en infiniti-vo terminan en -stí o-či tienen formas de participio diferentes, razón por la cual deben ser estudiados por separado. BA ll.Upišite perfekt. 1. Veronika i njezini prijatelji Samoboru. (jesti) 2. Veronika 3. Mi_______ prijatelje u Samoboru. (sresti) 4. Mama puno velikú kremšnitu! (pojesti) —.--(pomoci) 5. Stari djed 6. Stari djed u tramvaju. (sjesti) iči na tramvaj, (moči) 12. Opišite jučerašnji dan. Gdje ste bili? Sto ste radili? PRIMJER: Jučer ujutro bila sam u trgovini. Kupila sam kruh, mlijeko i voče. Poslije sam bila na poslu. Radila sam do 5 sati... itd. 13 Sto još možemo raditi za vikend? Napišite glagole u infinitivu. VJEZBA ---------- |T [ HOMO Faust Vran. tisuču petsti kremsnite u , . . , cu sesto sed HOMO VOLANS - ČOVJEK KOJI ÍE ŽELIO LETJETI Faust Vrančič (1551.-1617. = od tisuču petsto pedeset prve do tisuču šesto sedamnaeste). Bio je sve-čenik, diplomat, inženjer, izumitelj : i lingvist. Rodio se u Hrvatskoj, u Šibeniku, a živio je u Hrvatskoj, «? Madarskoj i Italiji. Napisao je prvi hrvatski rječnik. Kao i mnogi dru-gi ljudi želio je letjeti. Zato je kon-struirao padobran. Želio je testirati padobran pa je skočio i letio s katedrále u Veneciji. v-, V Odaberite t (točno) ili N (netočno). 1. Faust Vrančič je bio iz Hrvatske. 2. On je napisao prvi hrvatski rječnik. 3. Konstruirao je padobran. 4. Faust Vrančič je letio u Zadru. RAZUMIJEVANJE T - n T-N T-N T-N 200 fiAZGOVARAJTE S NAMA SLOB0DNO vpijeme 201 PERFEKT GLAGOLA HA-jeti PRIMJERI: Faust Vrančicježelio letjeti. Živio je u Hrvatskoj, Madarskoj i Italiji. jedním s lienom zamjenicom u inverziji (bez ličnezamjenice) 1. ja sam živio živjela živio živjela sam 2. ti si živio živjela živio živjela si on je živio živio 3. ona je ono je živjela živjelo živjela živjelo je množina s lienom zamjenicom u inverziji (bez lične zamjenice) 1. mi smo živjeli živjele živjeli živjele smo 2. vi ste živjeli živjele živjeli živjele ste 3. oni su one su ona su živjeli živjele živjela živjeli živjele živjela su Živio sam u Zadru. Živjela sam u Zadru. NEGACIJA: Nisám živio u Zadru. Nisám živjela u Zadru. PITANJE: Jesi li (ti) živio u Zadru? Jesi li (ti) živjela u Zadru? ^PAŽITE! Ona je željela..., Ona je letjela..., Ona je živjela. Ona je htjela... On je želio..., On je letio..., On je živio..., On jehtio... O PAŽITE! Vi ste, Sandra, živjeli u Zagrebu? (jedna osoba, formalno, mr mn) ^| Kao živjeti perfekt tvore glagoli: letjeti, razumjeti, smjeti, htjeti, voljeti, štedjeti... 14, Od ponudenih riječi napravíte rečenice u perfektu. p rIM J E R: ja (ir), letjeti, u, Split -» la sam letiela u Split. ■j ja, razumjeti (mr), lektorica —__ 2. ona, živjeti, u, Osijek___ 3, mi, smjeti (mr), iči, u, klub_,_ ^Rjete, razumjeti, učiteljica____________ 5. on, htjeti, iči, u, kazalište .........__ 6. Vi, letjeti, u, Australija___ 7.on, letjeti, u, Bukurešt_____ 8. vi, živjeti (žr), u, Dubrovník______ 9. ti, željeti (žr), kava_______ 10. oni, željeti, večera___ ^B>n< voljeti, film mn__________ vjezba 12. ona, voljeti, koncert mn 15. Rečenice iz 14. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. ■ PRI M J E R: Ja sam letjela u Split. -» la nisam letjela u Split. 10. 11. 12. 202 RAZGOVARAJTE S NAMA! sloesodno vr1jeme 203 16. Napišite pitanja. Ona je letjela u Split. + h li (ona) let jela n Split? 1. ona, živjeti, u, Osijek___ 2. dijete, razumjeti, učiteljica 3. on, htjeti, id, u, kazalište 4. Vi, letjeti, u, Australija 5. on, letjeti, u, Bukurešt 6. vi (žr), živjeti, u, Dubrovník 7. ti (žr), željeti, kava _ ...... 8. oni, željeti, večera_ 9. on, voljeti,film mn _ 10. ona, voljeti, koncert mn RAZG0V0R Odgovorite na pitanja. 1. Gdje ste do sada živjeli? 2. Kamo ste do sada letjeli? 3. Što ste prije voljeli, a sada više ne volíte? 4. Što ste željeli kad ste bili dijete? 5. Koga ste jučer vidjeli? slušanje KAKVA SAM JA BUDALA! Veronika: Jesi li bila jučer u kinu? Kakav je bio film? Ivona: Da, bila sam. Bio je bez veze! Moja prijateljica Andrea i ja smo htjele gledati triler. Ali kad smo ušle... Jao! Veronika: Što je bilo? To nije bio taj triler? Ivona: Ne, to je bila romantična komedija Ljubav naprvipo-gled. Bila je bez veze. WHĚĚĚĚRtĚĚĚ A što Andrea misii o filmu? | Andrea kaže da je film bio prva liga. Môžeš misliti! I Što je bilo poslije? ' Otišle smo u kafič. Što misliš koga smo tamo srele? Igora! Sječaš se? Igor, moj bivši dečko. Vidim da ti još uvijek misliš na Igora, zar ne!? Kako je on? On je našao odličan novi posao. I ima novu curu! To je nešto ozbiljno! Ma daj! Kako znaš da je ozbiljno? Našli su zajedno stan! Katastrofa! A ja sam ostavila Igora! Kakva sam ja budala!!! Odgovorite na pitanja. 1. Tko je išao u kino? 2. Kakav su film željele gledati? 3. Kakav su film gledale? 4. Što su radile poslije filma? 5. Tko je Igor? 6. Što ima Igor? 7. Koga ima Igor? 8. Žive li Igor i njegova nova djevojka zajedno? 204 RAZGOVAfiAJTE S NAMA! slobodnovrijeme 205 í VJEZBA 17. Pogledajte crteže i napišite izraze koji ih opisujú: Bez veze! Prva la , Ma daj! '90' Dopunite tekst riječima koje nedostaju. Kino Europa je kultno zagrebačko RAZUMIJ EVAN JE je 1925. (tisuču devetsto dvadeset i pete) godine. U kinu Európa održava se po- ti Zagreb film festival. Kino je vrlo lijepo i ima izvrstan Dobilo je nagradu za najbolje europsko kino 2016. godine. Publika je uvijek rado išla u kino Európa.__ 18. Dopunite sljedeče rečenice izrazima: bez veze, ma daj, prva liga. 1. A:Tulum je bio super! B: Da. bio je ____i 2. Tulumjebioglup. Bio je___ leksik 3. A: Sutra ne mogu iči u kino. Móram učiti. B:_ i KINO EUROPA Odgovorite na pitanja. 1. Volite li iči u kino? 2. Imate Ii omiljeno kino? Ako da, gdje je i kako se zove? PERFEKT GLAGOLA iči RAZG0V0R 3. Kakve filmové volite? 4. Koje glumce i glumice volite? i Kino Európa je kultno zagrebačko kino. Otvoreno je 1925. (tisuču devetsto dvadeset i pete) godine. U kinu Európa održava se poznati Zagreb film festival. Kino je vrlo lijepo i ima izvrstan program. Dobilo je nagradu za najbolje europsko kino 2016. godine. Publika je uvijek rado išla u kino Európa. Izvor: kinomreza.hr RINUER5: Publika je uvijek rado išla u kino Európa. Veronika i Ivona su ušle u kino. Igor i njegova djevojka su našli zajedno stan. jednina množina 1. ja sam išao išla mi smo išli išle 2. ti si išao išla vi ste išli išle 3. on je ona je ono je išao išla išlo oni su one su ona su išli išle išla Išao/išla sam na posao. NEGACIJA: Nisám išao/išla na posao. PITANJE: Jesi li išao/išla na posao? ^PAŽITE! Vi ste, Sandra, išli u Dubrovník? (jedna osoba,formalno, mrm/i) ^ Kao iči perfekt tvore glagoli: doči, otiči, uci, iziči, nači... 206 RAZGOVARAJTE S NAMAi sl0b0dno VR IJ EM E 207 if vjezba 19. Od ponučtenih riječi napravíte rečenice s perfektom. PRIMJER: ti, iči, u, galerija Ti si išao u galeriju. 1. ja (žr), iči, u, kazalište, na, predstava 2. Vi, iči, u, Pula_________________ 3. mi (mr), doči, na fakultet 4. Ivana, doči, u, studentski restoran 5. ti (mr), doči, u, posjet 6. ti (žr), otiči, u, trgovina 7. on, iziči, u, šetnja _ 8. ona, uči, u, soba____ 9. oni, nači, ključ rm 10. one, nači, prijatelj mn 11. ja, nači, ključ___ 20. Rečenice iz 19. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. PRIMJER: Ti si išao u galeriju. Ti nisi išao u galeriju. 1__ 2__ 3__ 4__ 5. _,_______ 6__,_ 7__ 8__ 9__ 10. 11____ J(\R razgovarajte 5 nama! 21 Nap'šite pitanja. ■pRIMJER' Ti si išao u galeriju. _ U ti išao u galeriju? 1 y] (jedna osoba, formalno), iči, u, Pula 2 Ivana, doči, u, studentski restoran 3. ti (mr), doči, u, posjet 4. ti (žr), otiči, u, trgovina 5. on, iziči, u, šetnja ■ ona, uči, u, soba-——-- 7. oni, nači, ključ mn-—--- Ut. one, nači, prijatelj mn 9. ja, uči, u, soba 10. vi, doči, u, Hrvatska ŠTO SU REKLI POZNATI LJUDI? Heraklit je rekao: „Ne môžeš dvaput uči u istu rijeku." ohn Lennon je rekao: ,Sve što trebate je ljubav." Descartes je rekao: „Mislim, dakle jesam.' Katharine Hepburn je rekla: „Ako poštuješ pravila, propuštaš zábavu.' slobodno vri j eme 209 GRAMATIK/ PERFEKT GLAGOLA reó \a Rečenice iz 22. zadatka preoblikujte u upitne rečenice. PRIM JER: Descartes je rekao. jednina množina 1. ja sam rekao řekla mi srno rekli rekle 2. ti si rekao řekla vi ste -, rekli rekle 3. on je ona je ono je rekao řekla řeklo oni s u one su ona su rekli rekle rekla NEGACIJA: Nisám to rekao. Nisám to rekla. PITANJE: Jesi li to rekao? Jesi li to rekla? OPAZITE! Vi ste, Sandra, to rekli? (jedna osoba, formalno mrmn) ^ Kao reči perfekt tvore glagoli: peci, vuči. VJEŽBA 22. Od ponudenih riječi napravíte rečenice s perfektom. PRIM JER: on, reči, „Dobar dan" On je rekao: „Dobar dan. 1. ona, reči, istina- 2. domačica, peči, koláč mn i torta_______ 3. prijatelj, peči, pizza, za, prijatelj mn- 4. Ivan, reči, to_ 5. turist,vuči, kofer/w 23. Rečenice iz 22. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. 1__ 2__ 3__ 4__ 5----- 3—-4.-— 5—- 24. Odgovorite na pitanje tko je to rekao. H»RIMJER: „Mislim, dakle jesam." (Descartes) To je rekao Descartes. 1.„lmam san!" (Martin Luther King) 2.„Nisu losa vremena, nego su loši Ijudi." (Charles Darwin) 3.„Ako nemajú kruh, mogu jesti koláče." (Marija Antoaneta) 4.„Znam da ništa ne znam." (Sokrat) 5.„Sreča je za hrabre." (Erazmo Roterdamski) 6.„Sve u svoje vrijeme." (Sofoklo) 7.„Sloboda je šansa bití bolji."(Albert Camus) 8.„Država, to sam ja!" (Luj Četrnaesti) 210 RAZGOVARAJTE S NAMA! slobodno vrijeme 211 ZDRAV SUNCU ' orgulje i Pozdrav Sitncit. To su . Morské orgulje nalaze se na rivi u? lorski valovi dolaze do stepenica, ula/ sku glazbu. Ljudi sjcde na stepenicama íivajii. Pozdrav Suncii naiazi se ta :uje Šunce i planete. Ona koristi solan vijetle u mraku. Morské orgulje i Po: Nikola Bašič. Izvor: zadarporul. [ 11. cjelina PLÁNOVÍ I POKLONÍ >VäP komunikácia ivokabular ♦ pokloni, poklanjanje i primanje poklona pisanje e-mailova i poruka... izražavanje predlaganja i neodlučnosti, svidanja i žaljenja ♦ planovi i dogovaranje Samoboř i njegove znamenitosti GRAMATIKA*^ ♦ prezent glagola kazati ♦ dativ - indirektni objekt ♦ dativ i akuzativ (dati komu što, pisati komu što, kazati komu što...) ♦ prezent glagola pisati ♦ dativ ličnih i upitnih zamjenica ♦ dativ nositelja stanja (Sviäa mi se. Drago mije.)- ♦ dativ - smjer i cilj kretanja (prema, k) ♦ dativ s prijedlozima nasuprot i unatočlusprkos ♦ dativ s glagolima veseliti se, približavati se, radovati se, Vjerovati! SLUŠANJE Danilo: Alvaro: Veronika: Erwan: Danilo: Veronika: PLANOVIZA SUBOTU Što čete raditi u subotu? Ja ču učiti. Imam ispit sljedeči tjedan. Ja još ne znam. Možda ču biti u domu i peci palacinke Môžete doči u dom na palacinke! Ni ja još ne znam. Možda ču iči na izlet. Možda možemo svi iči na izlet? Ja móram učiti. Ako idem na izlet, neču učiti i past ču ispit! Ne môžeš učiti baš cijeli dan. Što kazete na izlet u Samobor? Samobor je blizu, iči čemo tamo ujutro i vratiti se poslijepodne. Alvaro če moci učiti poslijepodne i navečer. Što čemo raditi u Samoboru? Po čemu je Samobor poznat? Iči čemo u muzej, šetat čemo po šetalištu, razgledat čemo dvorac Stari grad Samobor... Čuo sam da je Samobor poznat po kremšnitama. Hočemo li iči na kremšnite? Naravno! Jest čemo kremšnite i piti samoborsko vino! Samoborski kraj poznat je po vinu. U Samoboru živi i moja teta. Možemo je posjetiti. Ona je jako zábavná i simpatična. Dogovoreno! Nagovorili ste me! Učit ču za ispit kad se vratimo iz Samobora. "^dfjovorite na pitanja. 1 Tkoželi znati kakvi su planovi za subotu? 2. Tko ima ispit sljedeči tjedan? 3. stoje Veronikin pian za subotu? 4. Stoje Erwanov pian za subotu? 6. Kada če prijatelji iči u Samobor i kada če se vratiti? 7. Sto če prijatelji raditi u Samoboru? 8. Po čemu je poznat samoborski kraj? predlaganjf. i izražayanje NEOD1.učnosti Môžete doči u dom na palacinke! Možda. Možda možemo iči na izlet? ^e znam. Što kážeš na izlet? Što kážete na izlet? Vidjet ču. Vidjet čemo. Još ne znam. Hočemo li iči na kremšnite? Nisam siguran. Nisám sigurna. Pogledajte slike i smislite razgovor medu prijateljima. što predlažu jedni drugima? VJEŽBA 214 RAZGOVARAJTE S NAMA! PLANOVI 1 POKLONÍ 215 -UTUR U INVERZIJl GLAGOLÄ NA -tí VJEŽBA PREZENT GLAGQLA kazati PRIMJER: Andrea kaže da idu na izlet. jednina množina 1. ja kážem mi kažemo 2. ti kážeš vi/Vi kážete on oni 3. ona kaže one kažu ____ ono j ona PITANJE: Kaže li Andrea prijateljima da idu na izlet? NEGAGJA: Andrea ne kaže prijateljima da idu na izlet. O PAŽITE! Glagol kazati upotrebljava se najčešče u prezentu, a glagol řeči u perfektu i futuru. Andrea kaže daje Samobor lijep grad. Andrea je řekla daje Samobor lijep grad. Andrea če reci da je Samobor lijep grad. 1. Napišite prezent glagola kazati. !-Ja -da je danas lijep dan. 2. Vi___ 3. On 4. Oni 5. On :„Laku noč." ._ istinu. — informaciju. :„Dobar dan." FUTUR PRIMJERI: Prijatelji če iči na izlet. On če učití. jednina množina 1. ja ču učiti mi cemo učiti 2. ti češ učiti vi/Vi cete učiti 3. on, ona, ono če učiti oni, one, ona če učiti krátki (nenaglašeni) oblik prezenta glagola htjeti + infinitiv O PAŽITE! On če učiti. Oni če učiti. futur 3. liceyrf = futur 3. lice mn 216 razgovarajte s namaj ilMJERi: Učit ée. Jest če kremšnite. jednina - množina 1. učit cu učit černo 2. učit češ učit čete 3. učit ée učit če J PAŽITE! IZGOVOR: [učiču], [učičeš], [učiče], [učiéemo], [učičete], [učiče] Učit ce. (= futur 3. lice U hrvatskomejeziku uobičajeno je ispušta-nje ličnih zamjenica u nominativu (kad je lična zamjenica subjekt) jer se izoblika glagola zna o kojem je gramatickom licu riječ (Učit ču poslijepodne.). Ličnuzamjenicu u nominativu koristimo onda kada želimo naglasiti lice (Jaču učiti poslijepodne.). on, ona, ono) jd Učit če. (= oni, futur 3. lice mn one, ona) in the Croatian language it is common to omit personal pronouns in the nominative case (when the pronoun in the nominative is the subject of the sentence) because the form of the verb indicates grammatical person (Učitéu poslijepodne.). The personal pronoun in the nominative is used when emphasizing the person who is performing an action (Ja ču učiti poslijepodne.). En el idioma croata es comtin omitir los pronombres personales en el caso nominativo (cuando el pronombre es el sujeto de la oración) ya que la sóla forma conjugada de los verbos indica la persona gra-matical (Učit ču poslijepodne). Deesta manera, utilizamos el pronombre personal en nominativo cuando queremos dar énfasis a la persona que está haciendo algo (Ja ču učiti poslijepodne). 2. a) Dopunite rečenice glagolom u futuru. VJEZBA PRIMJER: Ti . auto. (parkirati) Ti češparkirati auto. 1. Ja 2. Ti |,Mi__ 4. Ona poslijepodne. (učiti) čaj. (piti) koláče, (jesti) _ filmové, (gledati) plánoví i pokloní 217 VJEŽBA 5. On 6. Vi ispit. (imati) 7. On 8. Ja 9. Oni 10. Mi kišobran. (nositi) ----večeru za prijatelje. (pripremiti) __prijatelja. (čekati) ___snijeg. (čistiti) __kavu. (platiti) b) Rečenice iz zadatka a) preoblikujte tako da izostavite zamjenku. P RIM J E R: Ti češ parkirati auto. Parkirat češ auto. h 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. O PAŽITE! Glagoli koji u infinitivu završavaju na -či (reči, iči, doči, peči...) u futuru u inverziji ne gube završno -i: Reči ču., Doči ču., Iči čemo., Peči čemo...). 3. Oopunite rečenice glagolom u futuru. PRIMJER:___koláče, (peci, mi) Peči čemo koláče. 1___ 2__________ 3___ 4._________ 5___ 6__ u Budimpeštu u petak. (iči, mi) u kuču. (uči, ja) ti sve. (reči, oni) do4sata?(doči, ti) sutra?(doči, vi) posao. (nači, on) fUTUR - riegacija GRAMATIKA IjER: Erwan neče učiti u subotupríjepodne. jednina ja neču učiti ti nečeš učiti OH ona ono neče učiti množina mi vi/Vi oni one ona nečemo učiti neéete učiti nece učiti -s pAZITE! Neče učiti. (on, ona, ono) futur 3.licejí/ Neče učiti. (oni, one, ona) futur 3. lice mn 4. Negirajte rečenice iz zadatka 2. a). ^HtlMJER: Ti češ parkirati auto. Ti nečeš parkirati auto. I Nečeš parkirati auto. K__ 6__ HL_7__ I__8-- K_ 9.-_______ 5. - 10__ VJEŽBA 5 Precitajte dijalog Pianoví za subotu i prepričajte što če prijatelji radili u Samoboru. Kořistíte se sljedečim izrazima: kremšnite, dvorac, Starí grad Samobor, vino, muzej, šetnja, izlet. 218 RAZGOVARAJTE S NA planovi I pokloní 219 GRAMATIKA futur- í PRIMJER: Hočemo lijesti kremšnite? Pitanjí 1- jednina množina 1. Hoculi (ja) učiti? Hočemo li (mi) učiti? 2. Hočeš li (ti) učiti? Hočete li (vi) / (Vi) učiti? 3. (on) Hočeli (ona) učiti? (ono) (oni) ~ Hoče li (one) učiti? (ona) Hoče li (oni, one, ona) učiti? futur 3. lice mn VJEŽBA 6- Napišite upitni oblik futura. U auto?(parkirati,ti) Hočeš li parkirati nutnf 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. li _ čaj? (piti, ti) filmové? (gledati, ona) ispit? (imati, on) kišobran? (nositi, Vi) večeru za prijatelje? (pripremiti, on) snijeg? (čistiti, oni) francuski? (učiti, vi) ? (ručati, ti) RAD U PARU Podijelitese u parove i pitajte kolegu/kolegicu što če raditi za víkend. Ispri-cajte svoje planove - što čete raditi i što nečete raditi. Upotrijebite izjavni, upitni i niječni futur. RAZGOVOR 1. Volíte li kupovati poklone? 2. Kada kupujete poklone? 3. Kakve poklone kupujete? Sroči alvaro kupiti prijateljima? Alvaro je nedávno imao izložbu. Prodao je slike i dobro je zaradio pa la želi djevojci, bralu i prijateljima kupiti poklone. Kupit če Andrei í iaii o putovanjima. Kupit če bratu Danilu bicikl. Danilov bicikl je star on treba nov i br/, bicikl. Što če Alvaro kupiti prijateljima? Kupit ^ Erwanu kravatu, a Veroniki veliku bombonijeru Bajaderu. To je poznala hrvatska čokoláda. Alvaro če kupiti prijateljima iz Čilea magnete za hladnjak. Na magnet i ma piše Zagreb i Hrvatska. "o^ovórite na pitanja. 1. Kada je Alvaro imao izložbu? 2. Zašto če Alvaro kupiti poklone djevojci, bratu i prijateljima? 3. Sto če kupiti djevojci Andrei? 4. Sto če kupiti bratu Danilu? Zašto? razumijevanje ||| 5. Što če Alvaro kupiti Erwanu, a što Veroniki? 6. Što je to Bajaderal 7. Za koga su magneti? 7. Što če Alvaro poklonili? (6/ciW, bombonijera, knjiga, kravata, magnet mn) Alvaro če djevojci pokloniť! _ < bratu Erwanu_ prijateljici _ i prijateljima iz Čilea-.-- vježba DATIV gramatika Kupit če Andrei knjigu o putovanjima. , . ... I Kupit če Erwanu Kupit če Danilu bicikl. Kupit če Veroniki Prijateljima iz Čilea bombonijeru Bajaderu. kupit če magnete. Ivoni če pokloniti suvenír iz Čilea. 220 RAZGOVARAJTE S NAMA! PLÁNOVÍ I POKLONÍ 221 PRIMJER: DATIV (INDIREKTNIOBJEK On sada zeli djevojci, bratu i prijateljima kupiti poklone Neki glagoli u hrvatskom jeziku [dati,pokloniti, reči, kupiti, pisati...) otvárajú mjesto indirektnom objektu, primatelju. Indirektni se objekt izražava dativom. Some verbs in the Croatian language [dati, pokloniti, red, kupiti,pisati,..) take an indirect object, the recipient of an action. The indirect object is expressed with the dative case. Algunos verbosenei idi^J croata [dati, pokloniti, reti kupiti,pisati ...jdaníugar j al uso del objeto indirecto ; el receptor. El objeto indi-'l recto se expresa con el caso dativo. muški i srednji rod ženskí rod jednina -u prijatelju selu -i prijateljici množina -ima prijateljima selima -ama prijateljicama 3 PAŽITE! Dativ i lokativ imaju jednaké nastavke. ^ ^) PAŽITE! I u dativu se, kao i u lokativu, provodí sibilarizacija: ŽENSKl ROD, DATIV, JEDNINA Njd djevojka -> D/d djevojci k + i -» ci MUŠKI ROD, DATIV, MNOŽINA N jd poznanik -» N mn poznanici k + i -> ci Imn poznanicima O PAŽITE! N dijete -> D djetetu N djeca, brača -> D djeci, braci N otac -» D ocu □ Neke imenice ženskoga roda (osobná imena i hipokoristici) ne provode sibilarizaciju: baka -^Ojdbaki Jadranka -> Ojd Jadranki. Certain feminine nouns (personal names, hypoco-risms) do not exhibit as-sibilation: baka -> D sg. baki Jadranka 4 D sg. Jadranki. En algunos sustantivos de género femenino (nombres personales, hipocorísticos) no se produce sibilarización: baka -> D sg. baki Jadranka -> D sg. Jadranki. ,V I AKUZATIV GRAMATII per: Alvaroželi djevojci, bratu i prijateljima INDIREKTNI OBJEKTI (DATIVO______ kupiti poklone. DIREKTNÍ OBJEKT (AKUZATIV) pokla„jati, pold^^ 8. Napišme dativ m _(igračka mn). Poklanjam....._ - iWcdl - PokJMJam-djed 1. poklanjam 2. Poklanjam 3. poklanjam 4. Poklanjam 5. Poklanjam 6. Poklanjam 7. Poklanjam 8. Poklanjam 9. Poklanjam (mama)----- (kolega mn) -(roditelj mn) _(susjed)- _(tata)- _(susjeda) _ _(brat) (marama). (sat mn). _(čokoláda). _ (sestra) __(brat) — (vino), (rakija). -(bombonijera). - _ (knjiga mn). (računalo). (igračka mn). VJEŽBA plánoví i pokloní 223 222 RAZGOVARAJTE S NAMA! POKLANJA NJE I PRI MAN JE POKLONA I Imam nešto za tebe. Hvala! Kakva krásna šalica! Imam nešto za Vas. (jedna osoba, formalno) Kakav krasan sat! Izvoli, ovo je za tebe! ANDREA I ALVARO Kada nisu zajedno, Andrea i Alvaro pišu jedno drugom e-mailove i poruke. Alvaro više voli pisati poruke. I Andrea vise voli pisati poruke, ali Alvaru ponekad piše i duge e-mailove o tome što radi i o čemu raz-jnišlja. Alvaro piše duge e-mailove roditeljima i prijateljima u Čileu. Ni Alvaro ni Andrea ne pišu razglednice ni čestitke. Pišu samo e-mailove i poruke na računalu i mobitelu, ali cesto i telefoniraju. [ razgovor 1. Sto rete kupiti mami za rodendan / imendan / Božič / Dan žena / Majčin dan? 2. Što čete kupiti tati za rodendan / imendan / Božič / Dan očeva? 3. Što čete kupiti sestri ili bratu? 4. Što čete kupiti prijateljima za rodendan? rad u paru Podijelite se u parove i jedan drugoga pitajte što je za vas dobar, a što loš poklon. Prepričajte to drugim studentima u grupi. ígranje u loga Odglumite mali dijalog u kojem jedna osoba poklanja, a druqa prima poklon. VJ EŽBA Što su one dobile na poklon? Što su rekle? 224 fiAZGOVARAJTE S NAMA! Odgovor ite na pitanja. 1. Što pišu Andrea i Alvaro jedno drugom? 2. Što Alvaro više voli pisati - poruke ili e-mailovel 3. Kakve e-mailove Alvaro piše prijateljima u Čileu? 4. Što Andrea ponekad piše Alvaru? 5. Što Alvaro i Andrea ne pišu? PREZENT GLAGOLA pisati lp RIM J E R t Andrea piše Alvaru poruku RAZUMIJEVANJE jednina množina 1, ja pišem mi pišemo 2. ti pišeš vi/Vi pišete 3 on, ona, ono piše oni, one, ona pišu Alvaro piše Andrei poruku. NEGACIJA: Alvaro ne piše Andrei poruku. PITANJE: Piše li Alvaro Andrei poruku? 9. Napravíte rečenice od ponudenih riječi. I PRIM J ER; Marijana - pisati - brat - popis za trgovinu Marijana piše bratu popis za trgovinu. 1. (ja) - pisati - brat - poruka--- 2. (Vi) - pisati - sestra mn - čestitka mn __■- 3. (ti) - pisati - Katarina - e-mail mn __-.- 4. (oni) - pisati - Josip - razglednica mn VJEŽBA 1 m planovi I POKLONÍ 225 [JVJEŽBA 10. Što oni pišu? Odgovorite na pitanje koristeči se izrazima: domaia zadača, pismo, objava/post, poruka, e-mail, izvještaj.. mm fl__B^ I Gospodin Perič piše 11. Što píšete, a što (više) ne píšete? Razvrstajte ponudene riječi u tablicu: email, komentár mn, blog, razglednica mn, poruka mn, grafit mn, pjesma mn, čestitka mn, objava/post mn, reportaža mn. t-n t - n t-n t-n t-n t-n píšem nepíšem ferite T (točno) ili N (netočno). Maja je Ivonina sestra. Majajestudentica. Maja čuva Ivonu. Ivona vodí Maju u školu. Maja Ivoni číta priče. Ivona Maji kupuje sítnice za rodendan. 12. Prepričajte tekst Veliká sestra Ivona tako da napravite rečenice od slje deči'h riječi. ^HlMJER: Ivona, čuvati, Maja. Ivona čuva Maju. 1. Ivona, pričati, Maja, priča mn_________ 2. Ivona, čitati, Maja, slikovnica mn__________________ 3. Ivona, poklanjati, sestra, lijep poklon m/?____ 4. Ivona, kupovati, sestra, sladoled______ 13. Rečenice iz 12. zadatka napišite u futuru. PRIMJER; Ivona če čuvati Maju. ^m._________ H._______ Hk_-_______ 4. vježba VELIKÁ SESTRA IVONA Ivona ima malu sestru Maju koja ima samo sedám godina. Kad roditelji rade, Ivona čuva sestru. Vodi je u školu, u knjižnicu i u park. Navečer joj Ivona čita slikovnice i priča priče. Cesto joj kupuje sladoled i druge sitnice, a za rodendan i Božič poklanja joj igračke, knjige i druge lijepe poklone. Ivona i Maja puno razgovaraju i igraju se. Maja cesto kaže da je lijepo imati sestru kakva je Ivona. n lične zamjenice u dativu [PRIM j;. r: Ivona kupuje Maji igračke. Ivona joj kupuje igračke. -> menurij ti Ť> tebi, ti on, ono -> njemu, mu J ona 1 — ■» njoj, joj [1 planovi i pokloní 227 226 razgovarajte 5 nama! 1. KRÁTKI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU NA DRI .m MJESTU UKUGOM a) b) Ti mi pišeš. Ja ti pišem. Ja mu pišem. Ja joj pišem. Ti nam pišeš. Ja vam/Vam pišem. Ja im pišem. t t ' LIČNA KRATKI OBLÍK ZAMJENICA LIČNE ZAMJENICE U NOMINATIVU U DATIVU Ivan mi piše. Ivan ti piše. Ivan mu piše. Ivan joj piše. Ivan nam piše. Ivan vam/Vam piše. Ivan im piše. t t IMENICA KRATKI OBLÍK U NOMINATIVU LIČNE ZAMJENICE U DATIVU Pišeš mi. Pišem ti. Pišem mu. Pišem joj. Pišete nam. Pišem vam/Vam. Pišem im. t t GLAGOL KRATKI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU 228 razgovarajte s nama a) 2 DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU Meni pišeš. Tebi pišem. Njemu pišem. Njoj pišem. Nama pišeš. Varna pišem. Njima pišem. t DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU NA POČETKU REČENICE b) Komu pišeš? Njemu. DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU U KRÁTKOM ODGOVORU 14. Umjesto imenka napišite zamjenice u dativu. II PRIMJĽ *: Baka kuha Maji juhu. 1. Ivona čita sestri priču. 2. Tata popravlja sinu bicikl. 3. Alma kupuje Branki knjigu. 4. Muž piše ženi pismo. 5. Brat poklanja bratu bicikl. 6. Mi pišemo prijateljima poruke. 7. Oni kupujú prijateljicama suvenir. 8. Ti i Marta čitate baki novine. Baka joj kuha juhu. Ona_čita priču. On popravlja bicikl. Ona-kupuje knjigu. On-piše pismo. On _.__poklanja bicikl. Mi___ pišemo poruke. Oni_kupujú suvenir. Vi_ čitate novine. 15. Rečenice iz 14. zadatka napišite tako da počinju zamjenkom. f PRIMJER: Baka joj kuha juhu. Nioj baka kuha juhu. [1__ 5__ 2__ 6__ 3__ 7__ 4__ 8-- vjezba 1 planovi i pokloní 229 slike i recite sto Vam se svida, a što Vam se ne svida. Se svida mise... vježba Prlstigla pošta Sa zvjejdicom Odgodeno Poslano Skice otpad Jos Draga Diljana, kako si? Dugo se nismo cule. Meni je u Zagrebu zanimljivo. Svaki dan učim nešto novo. Ponekad mi je malo teško, ali kolege su jako dragi. Ljudi su ovdje uglav-nom ljubazni. Vrijeme je slično kao u Bugarskoj. Nije mi hladno. To mi se svida. Nadám se da cemo se uskoro vidjeti. Puno pozdrava, Veronika GRAMATIKA dativ - nositelj stanja i PRIM JER: Dragomije. Drago mi je. Žao mi je. Hladno mi je. Svida mi se. Drago ti je. 2ao ti je. Hladno ti je. Svida ti se. Drago mu je. Žao mu je. Hladno mu je. Svida mu se. Drago joj je. Žao joj je. Hladno joj je. Svida joj se. Drago nam je. Zao nam je. Hladno nam je. Svida nam se. Drago vam je. Zao vam je. Hladno vam je. Svida vam se. Drago im je. Žao im je. Hladno im je. Svida im se. t í í _t NOSITELJ STANJA (DATIV) O PAŽITE! glagol u 3. licu jd Svida mi se nova kapa. (jd) glagol u 3. licu mn Svidaju mi se nove kape. (mn) PREMA SAMOBORU U subotu je vrijeme bilo lijepo i sundáno, baš izvrsno za izlet. Prijatelji su rano ujutro krenuli prema Samoboru. Morali su se vratiti u Zagreb jer je Andrea zaboravila poklon za tetu. Njezina teta živi u Samoboru. Njezin stan je u centru nasuprot knjižnici. Kad su došli u Samobor, prvo su razgledali centar, glavni trg, šetalište uz potok, crkvu i muzej, a poslije su išli k teti u goste. Teta im je ponudila poznáte samoborske kremšnite. Kremšnite su bile pravi šečer za kraj! Prijatelji su se vrátili u Zagreb kašno navečer. Bio je to prekrasan izlet pa jedva čekaju ponov-no iči u Samobor. Vesele se Samoboru i kremšnitama! Odgovorite na pitanja. 1. Kakvo je bilo vrijeme u subotu? 2. Kada su prijatelji krenuli u Samobor? 3. Zašto su se morali vratiti? 4. Tko živi u Samoboru? 5. Kamo su Andrea i društvo išli u Samoboru? 6. Što su Andrea i društvo jeli u Samoboru? 7. Stoje bilo šečer za kraj na izletu? 8. Čemu se prijatelji vesele? razumijevanje 230 razgovarajte s nama! plánoví i pokloní 231 ľ vježba DATIV - smjer kretania PRIMJER: Prijatelji su ráno ujutro krenuliprema Samoboru ■ 17. Napišite dativ. PRIM JER: Ako želiš iči iz Zagreba u Split, moraš iči prema jugu. (jug) 1. Ako želiš iči iz Zagreba u Samobor, moraš iči prema____ (západ) 2. Sada se vozimo prema--(more) 3. Pauk ide prema_ — (Sandra) 4. Studenti su krenuli prema. 5. Djeca su krenula prema_ . (fakultet) -.. (igralište) 6. Na prolječe se ptice vračaju prema______ 7. Ako želiš iči iz Zagreba u Slavoniju, trebaš iči prema (istok) 8. Ako želiš iči iz Splita u Zagreb, trebaš iči prema___ (sjever) «(sjever) 9. Najesen ptice lete prema - (jug) PRIMJER: [ Brod plovi prema otokü. Andrea če iä k teti na kremšnite. k - cilj i smjer (osobe) prema - smjer (mjesto) DATIV - smjer i cilj kretanja řřijedlog k s yativom znaci cilj i smjer te se Češce Odnosi na osobe, dok prijedlog premasdativom znáči smjer. Prijedlog k moze se izostaviti The preposition k with the dative case indicates a goal and direction, and it more often refers to people, whereas the preposition prema with the dative case indicates direction. The preposition k can be excluded. El uso de la preposición k con el caso dativo indica un objetivo y una dirección, refiriéndose gene-ralmente a personas, mientras que el uso de la preposición prema con el caso dativo indica una dirección. La preposición k se puede des-cartar. 18. Napišite dativ. HpRIMJER: Martin i Sara putujú k - Martin i Sara putujú k rodacima u posjet. 1. Unuka ide k--(baka) 2. Móram iči k—---(zubár) 3. Idemo k_na večeru, (prijatelj mn) 4. Ona rijetko ide k___(sestra mn) 5. Djed ide k- 6. Djeca idu na vikend k _ 7. Študenti idu k__. 8. Maja ide k___ 9. Vi idete k-_ u posjet. (rodák mn) vježba iječnik) . (djed, baka) na konzultacije. (profesor) u Osijek. (sestra) u posjet. (mama, tata) DATIV - pitanja >MMJEfm Komu češ kupiti poklon? Čemu se prijatelji vesele? padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? DATIV Komu? Čemu? U komunikaciji se upotrebljavaju pitanja koja, uzglagole, suge-riraju upotrebu padeža. Pitanja za dativ jesu Komu? (za živo) i Čemu? (za neživo). When communicating, interrogatives are used which, alongside certain verbs, indicate the use of certain cases. The interrogatives for the dative case are Komu? (for animate things) and Čemu? (for inanimate things). Al comunicarse, se utilizan preguntas que, junto con ciertos verbos, sugieren el uso de determinados casos. Las preguntas para el caso dativo son Komu? (para cosas ani-madas) y Čemu? (para cosas inanimadas). D 232 razgovarajte s nama! plánoví i pokloní 233 dativiprijedlozi nasuprot, una p RIm J E Ri: Njezina teta živi nasuprot knjiinici Q Osim s prijedlo-zima k i prema, dativ dolazi uz prijedloge nasuprot i unatoč/ usprkos. Besides the prepositions k and prema, the dative case also accompanies the prepositions nasuprot, unatocl usprkos. Ademas de las preposi- j ciones k y prema, el caso dativo también puede estaracompaňadode las preposiciones nasuprot unatoč I usprkos. Z> PAŽITE! usprkos = unatoč "1 f vježba ■ (trgovina) I 19. Napišite dativ. PRIMJER: Kafič je nasuprot___ Kafic je nasuprot trgovini 1. Mi stanujemo nasuprot__(pošta) 2. Čekám te nasuprot__(ijekarna) 3. Usprkos_idemo u školu, (glavobolja) 4. Unatoč ________ idemo na izlet. (kiša) 5. Usprkos__ 6. Unatoč_ 7. Nasuprot _ sretna sam! (problem mri) dolazimo na vrijeme. (gužva) —je kafič. (kino) gramatika dativ iglagoli PRIM JER: Prijatelji se vesele Samoboru i kremšnitama. veseliti se S glagolima radovali se upotrebljavamo vjerovati imenske riječi u dativu. približavati se... la vieruiem prijateliima. j.prijatelji se vesele ; 2.Turisti se približavaju 3. Miseradujemo 4. Roditelji vjeruju 5. Ti se veselíš —.—__- u Samobor. (izlet) .......(Dubrovník) _____(odmor) __(djeca) . (sladoled) 21 Upišite upitne zamjenice u dativu (komu, čemu). Krim JER: Učenici se približavaju školí-Čemu se približavaju? J.Turisti se voze prema grádu. 2. Maja je rekla mami tajnú. 3. Mario je dao bratú knjigu. 4. Teta stanuje nasuprot posti. 5. Študenti se veselé Ijetu. 6. Študenti se ne veselé ispitima. 7. Mama i tata se veselé bebi. Prema Nasuprot _____ se turisti voze? je Maja rekla tajnú? je Mario dao knjigu? _____ stanuje teta? se vesele studenti? . se ne vesele studenti? se vesele mama i tata? dativ: u loge primatelj: Baka daje djeci poklone. 1 Komu? smjer: Brod plovi prema otoku. Prema čemu? REZ Idem k liječniku. Komu? nositelj stanja: Svida mi se. Drago mi je. Komu? j usmjerenost: [ Približavamo se Samoboru. Čemu? glagoli: vjerovati, približavati se, veseliti se/radovati se... prijedlozi: prema, k, nasuprot, unatoč/usprkos vjezba 234 razgovarajte s nama! plánoví i pokloní 235 r Samobor je gradié blizu Zagreba. Jako je star, lijep i zanimljiv. Ima crkve, muzeje, lijepe zgrade i parkové. U centru je jako lijep trg. Ij Samoboru je potok Vugrinščak i lijepo šetalište uz njega. Samobor je poznat po slastičarnicama, a posebno je poznata samoborska kreni-šnita. Možemo je jesti hladnú ili toplu. Blizu Samobora je i stari dvo rac te mala, ali jako lijepa špilja. Ljeti se možemo kupati na kupalištu To je staro kupalište iz 1889. (tisuču osamsto osamdeset i devete) godine. Samoborski kraj poznat je i po vinu. Blizu je i Park prírode Žumberak. To je omiljena destinacija planinara iz Hrvatske i Sloveníje 12* cjelina S KIM IDEŠ NA MORE? KOMUNIKACIJA IVOKABULAR ♦ putovanja i prijevozna sredstva ♦ javni prijevoz ♦ kupovina karte za javni prijevoz ♦ naručivanje taksija ♦ izražavanje nevjerice ♦ što radimo kojim danom (ponedjeljkom, utorkom, srijedom...) ♦ dogovaranje i pozivanje KULTURA ♦ Zagrebačka uspinjača ♦ Slavoljub Penkala ♦ izumitelji i izumi GRAMATIKA ♦ instrumental imenica; funkcije instrumental sredstvo, društvo, dodatak, vrijeme (dani u tjednu i veca količina vremena - danima, satitna...), prostor s prijedlozima pod, pred, nad, medu, prostor kao odgovor na pitanje Kuda? {ulicom,plazom, obalom. ..); pridjevi s instrumentalom ♦ instrumental ličnih i upitnih zamjenica SLUŠANJE PUTUJEMO, ALI CIME? Andrea, Alvaro, Erwan i Veronika idu na Ijetovanje u Dubrovník Rezervirali su i platili sobe u hostelu za tjedan dana, ali se ne mogu dogovoriti čime putujú. Alvaro: Andrea: Erwan: Veronika: Alvaro: Erwan: Alvaro: Veronika: Izvrsno, imamo sobe! A čime putujemo? Kako misliš - čime? Pa avionom! A novac za kartu? Sve sam potrošio na hostel. Zašto ne idemo autom? Veronikin auto je u kvaru. Točno! Još uvijek je u kvaru. Idemo onda autobusom. Ili autostopom? Autobusom? Bolje ne. To je dugačak put, a ja u autobusu uvijek povračam. Zato idem avionom! Idem i ja avionom! A ja, izgleda, autostopom. Ne, ne môžeš iči sam... Imam ideju - idemo svi brodom! razumijevanje OdaberiteT(točno) ili N^netočno)T~ 1. Andrea, Alvaro, Erwan i Veronika če biti tjedan dana u Dubrovníku. T- N 2. Andrea želi putovati avionom. T- N 3. Alvaro ima novac za avionsku kartu. T- N 4. Andrein auto je u kvaru. T- N 5. Andrea povrača kada se vozí autobusom. T- N 6. Putovanje brodom je Veronikina ideja. T- N vježba I.Odgovoritenapitanja. Tko... .. .je potrošio sav novac na hostel? ...povrača u autobusu?__ .. .želi iči avionom?____ ...želi iči autostopom?_ Zašto možemo putovati u Dubrovník avionom, brodom, autobusom i VJ automobilom? Spojíte lijevi i desni stupac j avionom ežba| n 2 brodom 3 autobusom 4. automobilom a) zato što je Dubrovník na moru i ima luku. Luka se zove Gruž. b) zato što Dubrovník ima autobusni kolodvor. Nalazi se u luci Gruž. c) zato što Dubrovník ima aerodrom. Mjesto se zove Čilipi i nalazi se 20 km od Dubrovníka. d) zato što autocesta vodi skoro do Dubrovníka. ISTRUMENTAL - sredstvo im Zašto ne idemo autom? Idemo onda autobusom, ja idem avionom'. Sekiglagoli u hrvat-Bkomjeziku otvárajú [mjesto instrumenta-|i. Instrumentalem le.medu ostalim, feražava sredstvo uz iomoc kojega čovjek lešto radi ili postiže. Certain verbs in the Croatian language take the instrumental case. The instrumental case expresses, among other things, the means by which a person does or accomplishes something. Ciertos verbos en el idio- ■_ ma croata requieren el uso del caso instrumental. El caso instrumental se usa, entre otras cosas, para expresar los medios por los cuales una persona hace o logra algo. muški i srednji rod ženskí rod -om bratom; selom -em prijateljem; morem om prijateljicom -ima prijateljima; selima -ama prijateljicama Čime se vozim? Voz i m se autom. INSTRUMENTAL SREDSTVA J)PAZITE! Instrumental, lokativ i dativ imaju jednaké nastavke u množini. I ^PAŽITE! Imenice muškog i srednjeg roda jednine na č, č, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + -em tramvaj > tramvajem Vozim se tramvajem. taksi > taksijem Vozim se taksijem. 238 FiAZGOVARAJTE 5 NAMA S KIM IDES NA MORE? 239 Instrumental ima jednaké nastavke za muški, ženskí i srednji rod u jednini {-om) ako u muškom i srednjem rodu imenica završava na nepalatal.Akoime-nice muškog i srednjeg roda završavaju na palatal (č,é,dž,d,j,lj, nj, 5, ž) + c, r, íf, dobi-vaju nastavak -em. U množini imenice imaju nastavke jednaké nastavcima u dativu i lokativu množine (-ima, -ama). The instrumental case uses the same suffix for the masculine, feminine and neuter singular (-om) if the noun ends in a non-palatal consonant in the masculine or neuter. If masculine and neuter nouns end in a palatal (c,c,dz,d, j,lj,nj,s,z) + c,r or it their suffix will be -em. The plural suffixes are the same as the suffixes used for the dative or locative case in the plural (-ima, -ama). El caso instrumental e^^H gular tiene los mismos sufij0$ para los generös masculino, femenino y neutro (-om),fl siempreycuandoenlos 1 generös masculino y neutro el sustantivo termine en una consonante no palatal. Si 1 los sustantivos masculinos y neutros terminan en unaB consonante palatal (i, c, dz.tf, j, Ij, nj, s, z) + c, r, it, su sufijo sera -em. En el plural, los sufi-jos son iguales que los sufijos que tienen los sustantivos en \ el caso dativo o locativoe^B plural (-ima, -ama). 3. Pogledajte fotografije i odgovorite Cime se vozite-a) rijetko b) Cesto i c) nikad. RIMJERI: Cesto se vozim taksijem. Rijetko se vozim biciklom. Nikad se nisam vozila helikopterom. tramvaj »_likopter_[ balon podijelite se u parove i pitajte kolegicu/kolegu. h. Koje je tvoje omiljeno prijevozno sredstvo? 2 Koje prijevozno sredstvo ne voliš? 3 Cime se nikad nisi vozio? 4 Cime se želiš voziti? rad u paru ispričajte grupi čime ste se vozili do sada. govorenje ČIME SE VOZIMO U ZAGREBU? Juraj, službenik u banči: Svaki dan kořistím javni prijevoz. Ne stanujem u centru pa se prvo vozim autobusom na Kvaternikov tru. Dalje u centar idem tramvajem broj 11 ili 12. Imam auto, ali u gradu su cesto gužve pa ga nemam gdje parkirati. Javni pri-■ jevoz je praktičan. Ne móram tražiti slobodno mjesto i plačati parkiranje. Imam pokaz pa ne móram kupovali kartu svaki dan. Snježana, ekonomistica: Vozim se samo automobilom. Ne " lcoristim javni gradski prijevoz jer je u tramvajima i autobusi-ma cesto gužva. Imam mali auto pa mogu brzo doči na posao. Mogu se lako parkirati - to je jako važno. Klára, umirovljenica: Stanujem u centru i idem pješice u tr-govinu. na tržnicu ili na kavu. Kad je lijepo vrijeme, idem na jjjP Gornji grad. Tada se vozim uspinjačom jer sam stará i bole me noge. Željko, profesor: Živim na Jarunu, a radim na Filozofskom fakultetu. Vozim se tramvajem, ali samo u siječnju i veljači ili kadapada kiša. Kada je lijepo vrijeme, vozim se biciklom. Ponekad na fakultet idem rolama. To je brzo, praktično, jeftino i - zdravo! Kad se žurim i kad imam važan sastanak, idem na posao taksijem. Kristijan, student: Živim u Novom Zagrebu. Jako volim sport i prirodu pa svaki vikend idem na Šijeme. Kad je toplo i sunča-no, idem pješice, a kada je hladno, vozim se autobusom. Ponekad na Šijeme idem žičarom. Zimi se po gradu vozim tramvajem, a ljeti biciklom. s kim id es ma more? 241 jjp^j RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pŕtanja. 1. Cime se vozi Juraj? m 2. Zašto Juraj koristi javni prijevoz? 3. Čime se vozi Snježana? 4. Kakav auto Snježana ima? 5. Gdje stanuje Klara? 6. Kako Klara ide na tržnicu? 7. Zašto se Klara vozi uspinjačom kada ide na Gornji grad? 8. Čime se vozi Željko? 9. Što voli Kristijan? 10. Kako Kristijan ide na Šijeme kad je lijepo vrijeme? 11. Čime Kristijan ide na Šijeme kada je hladno? 12. Čime se Kristijan vozi po gradu zimi, a čime Ijeti? RAZG0V0R Odgovorite na pitanja. 1. Čime se vi vozite u gradu? 2. Čime idete na fakultet ili na posao? 3. Čime idete na izlet za vikend? 4. Čime putujete na godišnji odmor? f VJ EZBA 4. Dopuniterečenice instrumentalom. 1. Turisti putujú-__(vlakmi?) 2. Ivana se cesto vozi_,. (taksi) 3. Vi idete na Ijetovanje__(auto) 4. Oni se voze___(bicikl mn) 5. Mladiči i djevojke se voze________ (motor mn) 6. Ja uvijek putujem.___ 7. Nisám se nikad vozila 8. Zimi se cesto vozimo _ 9. On ide u centar_ . (avion) --(uspinjača) (žičara) . (tramvaj) 10. Moji rodáci uvijek putujú , (autobus) NÁRUČI VANJE TAKSI JA . Molím Vas taksi za aerodrom Sutra u 7.30, Ulica Stjepana Bartoliča 3. B: Taksi je naručen. Dobit čete poruku s potvrdom. K KARTE ZA IAVNI PRIJEVOZ m Vas jednu tramvajsku / autobusnu kartu za 30 / 60 / 90 minuta. jylolim Vas jednu dnevnu kartu. Molim Vas mjesečnu kartu. Moli m Vas tjednu kartu. Molim Vas grupnu kartu.") 5 Dopunite dijaloge sljedečim riječima i izrazima: kuna, taksi, minuta, hvala, dolazi. autobus. A b) A Molim Vas jednu kartu za. Za 30 ili za 60- Za 60 minuta. Koliko košta? 7__Izvolite kartu. _______Izvolite novac. Dobardan.Trebam Kada može doči? za autobusni kolodvor. B: Gdje senalazite? A: U Ulici Marka Maruliča 10. B: Taksi . za 7 minuta. Dobit čete poruku s potvrdom. PRIČA O PENKALI Prvi čovjek koji je pisao penkalom bio je Slavoljub Eduard Penkala. Njegov otac je bio Poljak, a májka Nizozemka. Rodio se u Slovačkoj. Studirao je u Njemačkoj, u Dresdenu. Živio je u Hrvatskoj, u Zagrebu. Za njega je Hrvatska bila domovina. Uzeo j je hrvatsko ime Slavoljub. Penkala (kemijska olov-ka) je njegov izum. Penkala je takoder prvi čovjek u Hrvatskoj koji je letio avionom. Konstruirao je prvi hrvatski zrakoplov i letio nad Za-grebom. Prva hrvatska zračna luka bila je na Črnomercu u Zagrebu. Penkala je imao oko 80 izuma i inovacija: to su naprimjer tlakomjer, deterdžent za odječu, termofor i drugo. VJEZBA ] 242 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! S kim IDEŠ NA more? 243 R AZUMIJ EVAN J E Odaberite T (točno) Hi N (netočno). 1. Slavoljub Eduard Penkala rodio se u Poljskoj. T- -N 2. Studirao je u Nizozemskoj. T- -N 3. Stanovao je u Zagrebu. T- -N 4. Napravioje prvi hrvatski avion. T- -N 5. Izumio je tlakomjer. T- N penkala termofor IZUMITELJI Faust Vrančič je izumio padobran. On je skočio padobranom. Karl Benz je izumio automobil. On se vozio automobilom. Brača Wright su izumila avion. Oni su prvi letjeli avionom. Richard Trevithick je izumio velikú teretnu lokomotivu. On se vozio vlakom. Pierre Lallementom i Ernest Michaux izumili su moderni bicikl. Oni su se vozili biciklom. 244 razgovarajte s nama! Kako se zovu izumitelji koje znáte? Ispričajte několiko rečenica 'ojednom izumitelju. 7 a) Pročitajte i zapamtite. V J E Ž B A četka češalj stetoskop igla olovka kist lopta reket b) Upišite instrumental. ■pRIMJER Liječnikpregledava pluča . (stetoskop) 1.iječnik pregledava pluča stetoskopom. | I.ČešIjamo se . (češalj - nepostojanoa) 2. Kosu četkamo —_. (četka) 3. Pišemo ■ (olovka mn) 4.Slikamo _-_--(kist mn) 5.Medicínska sestra vadi krv - ■ (igla) 6. Nogomet igramo (noga mn, lopta) 7. Tenis igramo- . (reket) 8. Rukomet igramo : 9. Juhu jedemo . (ruka mn, lopta) 10. U trgovini kupujemo (gotovina, kartica) , a meso i krumpir . (žlica, vilica, nož) ili 5 kim ides na more? 245 IDEM NA MORE! ALI - S KIM? Dolazi ljeto i Andreina sestrična Tina razmišlja o ljetova-nju i društvu. Ona želi zanimljivo i dinamično ljeto. Tko je dobro društvo za more? S kim iči na ljetovanje? ... S tatom i mamom? Ne. Oni su dosadni i stalno po-navljaju: ne smiješ ovo, trebaš ono, moraš to... Uosta-lom, oni ne vole da izlazim i da sam dugo u grádu. To je problém. ... S Andreom? Ne. Ona je odlúčila iči s prijateljima: s Alvarom, Vero-nikom i Erwanom. ... S Irenom? Ne. Ona je štreberica i stalno uči. Uvijek nosi na more debele knjige i na pláži čita, umjesto da se kupa, sunča i zabavlja. ... S Jadrankom? Ne. Ah, Jadranka je takva ljepotica! Kad smo zajedno, svi je gíedaju. Svi su uvijek oduševljeni Jadrankom! ... S bratom i Andelom? Ne. Oni su zaljubljeni par i vole biti sami. Stalno se ljube. Parovi su uvijek dosadno društvo. ...Sa Sandrom? Da! Ona je tako zábavná i pravi je magnet za dobro društvo i zábavu. Baš sam zadovoljna tom idejom! I RAZUMIJEVANJEOdgovoritenapitanja. 1. Kakvo ljeto želi Tina? 2. Zašto Tina ne želi iči na more s mamom i tatom? 3. Zašto Tina ne ide na more s Andreom? 4. Zašto Irena nije dobro društvo za more? 5. Zašto svi uvijek gledaju Jadranku? 6. Zašto Tina ne želi iči na more s bratom i Andelom? 7. Zašto je Sandra dobro društvo? GRAMATIKA instrumental-društvo PRIM JER: Tina ide na more sa Sandrom. S kim Tina ide na more? sa Sandrom. INSTRUMENTAL DRUŠTVA 246 RAZGOVARAJTE S NAMA! ľí)PAZITE! Putujemo s Májom i s Antom. ali: Ja idem u kazalište sa Silvijom, a Maja sa Zdravkom. Tko je razgovarao sa Simičem i sa Živkovičem? s -> sa ispred s, z, š, ž, ps, ks -> sa Silvijom, sa Zdravkom, sa Šimičem, sa Živkovičem, sa psom, sa Ksenijom "^PAŽITE! Idem u kazalište s Amy, Ines i Kelly, Strana ženská imena koja nezavršavaju na -a (Adel, Dolores, Kelly, Zeynep...) ne tiekli n i raj u se. Foreign feminine names that do not end in -a (Adel, Dolores, Kelly, Zeynep...) do not have declension. Los nombres femeninos extranjeros que no termi-nan en -a (Adel, Dolores, Kelly, Zeynep...) no tienen declinación. O PAŽITE! N 1 dijete s djetetom djeca s djecom brača s bračom O PAŽITE! N I Ivana s Ivanom žr Ivan s Ivanom mr 8. Upišite instrumental. I Ručam s-. VJEZBA 1 (muž) 2. Svaki dan razgovaramo sa 3. Pijem kavu s__ . (susjed mn) .__. (mama, tata) 4. Idem na službeni put s 5. Jesi li bio u kinu s______ 6. Igram se s........__- ......._. (kolegica) ? (Darko) 7. Ideš u park s . (dijete) . (djeca) 8. Idete li na more s ? (prijatelj mn) 9. Goran ide u kazalište s (djevojka, prijatelj) 10. Idem u kino s_ lLVečeramo sa . (Marija, Nives) . (sin mn, kčerka) 12. Krešimir igra nogomet s . (brača) S KIM IDE? NA MORE' 247 AMATIKA_PRIDJEVIS INSTRUMENTALOr- PRIMJERI: Zadovoljnasam idejom. Svi su odusevljeni Jadrankom. Pridjevi zadovoljan, nezadovoljan, oduševljen, šokiran i neki drugi slažu se s INSTRUMENTALOM. rad u paru PodUeliteseuparoveirazgovarajteotomečimestezadovoljni,moždačak odusevljeni, a čime ste nezadovoljni u Hrvatskoj. Usporedite mišljenja i iskustva. Prezentirajteih pred grupom i lektorom! U Hrvatskoj sam zadovoljan/zadovoljna... U Hrvatskoj sam oduševljen/oduševljena... U Hrvatskoj sam nezadovoljan/nezadovoljna... U Hrvatskoj sam iznenaden/iznenadena... GRAMATIKA PRIJEDLOZI S INSTRUMENTALOM P RIM J E R: Penkala je letio nad Zagrebom. Prijedlozi nad, pod, medu i před dolaze s INSTRUMENTALOM. Takav instrumental zovemo INSTRUMENTAL PROSTORA. ^)PAŽITE! medu + mn Tina je uvijek medu prijateljimaľj í vježba 9. Upišite instrumental. 1. Mačka je pod 2. Auto je pred . (stol) 3. Avion leti nad 4. Medu__ . (kuča) ..(grad) 5. Torbe su u razredu pod 6. Kolege su pred___ 7. Dugaje nad_ 248 RAZGOVARAJTE S NAMA' je dobra atmosféra, (student mn) ---(klupa mn) . Razgovaraju i smiju se. (fakultet) . (selo) TINA, S KIM IDEŠ NA MORE? SLUŠANJE Tina, uskoro če doči ljeto, ideš li s nama na more? Oprosti, mama. Idem na more, ali ne s varna... Ma daj?! Ne ideš s nama? Stvarno? Šteta! S kim ideš? S bratom i Andelom? Hm... Ne, ne idem ni s njima. Znáš kakvi su oni - vole biti sami i stalno se ljube! Pa s kim onda ideš? Htjela sam iči s Irenom, ali ona stalno uči! Ne idem s njom. Ne idem ni s Jadrankom, idem sa Sandrom. Drago mi je što ideš s njom, ona je simpatična i odgovorna. Ipak, žao mi je što ne ideš s nama! Odgovorite na pitanja. RAZUMIJEVANJE 1. Što mama želi znati? 2. Je li mami žao štoTina ne ide na more s njom i tatom? 3. ZaštoTina ne želi iči na more s bratom i Andelom? 4. ZaštoTina ne ide na more s prijateljicama Jadrankom i Irenom? 5. ŠtoTinina mama misii o Sandri? Šališ se? Ti se šališ? I Vi se šalite? IZRAŽAVANJE NEVJERICE| Šalite se? ) Nije moguče! E ZAMJENICE U INSTRUMENTALU GRAMATIKA [PRIMJERI: Ideš li na more s nama? Ne idem s vama, idem s njom. i -> sa mnom mi -> s nama ti -> s tobom vi, Vi -> s vama/Vama on, ono s njim oni, one, ona -> s njima ona -» s njom KI,Vl l!)K, MA MORE? 249 O PAŽITE! nama varna/ Varna njima D = L = I Um putujú prema nama. (dativ) Oni razgovaraju o nama. (lokativ) Oni ne razgovaraju s nama. (instrumental) ^) PAŽITE! sa mnom -> Ideš li sa mnom u kino? ^ Í™1 BA 10. Upišitezamjenicu u instrumentalu. 1 .Tko ide sa-___na koncert? (ja) 2. Ako želiš, môžeš iči s u kino. (on) 3. Danas ču vježbati u teretani s___(oni) 4. Radit ču prezentaciju s___ 5. Želim razgovarati s_ 6. Idu li one na izlet s_ 7. Cekat čemo Marijana s j DOGOVARANJEI POŽÍVANIE I Kad čemo se vidjeti? ~......---- Hočeš li iči sa mnom u kino? Možeš li me čekati pred kinom? Ideš li sa mnom u kino? Vidimo se sutra u 10.30 u gradu. ŠTO PIJEMO LJETI Ljeti je vruče i ljudi trebaju piti više nego inače. Piju običnu ili minerálnu vodu s ledom, sokové s ledom, bevandu (vino s vodom) i gemišt (bijelo vino s minerálnom vodom). Cesto piju i radler (pivo sa sokom) ili bambus (crno vino s Coca-Colom). Piju i ledenu kavu (kavu sa sla-doledom i šlagom) ili koktele s ledom, vočem i, naravno, suncobranom! minerálna voda s ledom sok s ledom 1 vino s vodom vino s mineral-1 (bevanda) nom vodom : / f pivo sa sokom crno vmo s Coca-Colom kava sa sladole-dom i šlagom koktel s ledom i suncobranom INSTRUMENTAL - dodatak PttlMJERt: Želiš li kavu sa šlagom? S čim želiš kavu? S mlijekom ili sa šlagom? S čim? voda s ledom vino vodom kava sa šlagom INSTRUMENTAL DODATKA 1 GRAMATIK/ Podijelite se u parove i razgovarajte o tome što volite piti. Upotrijebite instrumental. RAD U PARU 250 RAZGOVARAJTE S NAMA! S KIM ide5 NA MORE? 251 VJEŽBA 11. Stavíte imenice u zagradama u instrumental. ..Volím džus s______ .(led) 2. Pijem kavu s--. (mlijeko) 3. Pije kavu sa ________ . (šečer) 4. Kuham tjesteninu s_____(umak) 5. Volim mesos___ ........(krumpir) 6. Jedem jagode sa 7. Kuham guláš s 8. Imam kuču s 9. Imaš li stan s___ ■ (šlag) . (njok mn) 10. Kupujem stol s 11. Pijem čaj s_. ■ (vrt) _? (balkon) --(ladiča mn) i . (med, limun) 12. Obožavam sladoled sa 13. Kupila sam tortu s ■ (šlag) . (krema) 12 Stavíte imenice u instrumental. Pazite na sibilarizaciju! 1 vozačje razgovarao s-_--(pútnik mn) 2 Obožavam palacinke s--(orah mn) 3. Pacijent je razgovarao s__-_— (liječnikm/.) 4.Studenti su putovali s -na izlet. (arheolog mn) VJEZBA 1 5. Glumac je razgovarao sa o zubima. (stomatolog mn) INSTRUMENTAL - PITANJA PRIMJERI: S kim ideš na more? Čime voliš putovati? padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? INSTRUMENTAL S kim(e)? Čim(e)? SIBILARIZACIJA PRIMJERI: Razgovaramo sputnicima u vlaku. Bio je u Grčkoj s arheolozima. Volim koláč s orasima. k ci g + i-í> zi h si N/c/ \mn pútnik, liječnik... s putnicima, liječnicima... kirurg, arheolog... s kirurzima, arheolozima... orah... s orasima... U komunikaciji se upotrebljavaju pitanja koja, uzglagole, Ijugeriraju upotrebu padeža. Pitanja za instrumental jesu Skim{e)? (za živo) i í/m(e)?(za neživo). When communicating, interrogatives are used which, alongside certain verbs, indicate the use of certain cases. The interrogatives for the instrumental case are Skim(e)? (for animate things) i Cim(e)l (for inanimate things). Al comunicarse se utilizan preguntas que, junto con ciertos verbos, requieren el uso de determinados casos. Las preguntas para el caso instrumental son Skimie)?(para cosas animadas) i Cim(e)? (para cosas inanimadas). 13. Dopunite sljedeče rečenice zamjenicama kim ili čim. 1. Matija pije kavu s mlijekom. S-Matija pije kavu? 2. Matija pije kavu s prijateljicom. S_______Matija pije kavu? 3. Mi jedemo pizzu sa sirom. S__mi jedemo pizzu? VJEZBA 4. Mi idemo na pizzu s mamom. S 5. Maja pije čaj s limunom i medom. S 6. Maja pije čaj s Kristinom. S _ mi idemo na pizzu? Maja pije čaj? 7. Mirna jede kruh s džemom. S 8. Mirna doručkuje sa sestrama. S 252 RAZGOVARAJTE S NAMA! Maja pije čaj? Mirna jede kruh? _doručkuje Mirna? S KIM IDEŠ NA MORE' 253 MARINOV TTEDAN Ponedjeljkom i srijedom ide na tečaj. Uči engleski jezik. Utorkom i četvrtkom ide u teretanu. Vježba i rekreira se. Petkom izlazi s prijateljima. Zajedno idu u kino i klubové. Subotom i nedjeljom ide u prírodu sa psom. Satima šetaju Y šumom. INSTRUMENTAL -vrijeme a)Kada?/ ponedjeljkom svaki ponedjeljak Kojim danom? utorkom svaki utorak srijedom svaku srijedu četvrtkom svaki četvrtak petkom - svaki petak subotom svaku sub otu nedjeljom svaku nedjelju víkendom svaki vikend radnim danom ponedjeljak-petak VRIJEME (DANI U TJEDNU, PONAVLJANJE RADNJE ISTI M DAN I MA) b) Koliko dugo? J satima, danima, mjesecima, godinama DUGOTRAJNO ODVIJANJE RADNJE I RAZGOVOR Odgovorite na pitanja. 1. Što radite ponedjeljkom? 2. Što radite utorkom? 3. Što radite srijedom? 4. Što radite četvrtkom? 5. Što radite petkom? 6. Što radite subotom i nedjeljom (víkendom)? 7. Što niste radili danima, a što mjesecima i godinama? 254 RAZGOVARAJTE S NAMA! 14. Ispričajte što Goran radi kojim danom. Pazite na gramatiku. [ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak ■» iči na posao fc^djeljak, srijeda, petak____________ [Tu bota VJEŽBA trenirati košarku -> iči na izlet ili iči na ručak s prijateljima -> spavati dugo, kuhati ručak, gledati televiziju 1 INSTRUMENTAL - prostor po kojem se netko krece Kuda? IMarin i njegovpas satima šetaju šumom. (= po šumi) 15. Upišite instrumental. LMamaibeba šetaju 2. Brodovi plove- 3. Ptice lete _- 4. Turisti hodaju- 5. Turisti šetaju- VJEZBA _. (park mn) __. (more) ... (nebo) _______i razgledavaju. (grad) 6. Ljeti Zadrani šetaju 7. Svi želimo putovati .. (ulica mn) __ i razgovaraju. (riva) -- (Europa) INSTRUMENTAL: ULOGE GRAMATIKA sredstvo; Vozim se tramvajem. Čime? društvo: Idem na more sa Sandrom. S kim? dodatak: Molim Vas kavu sa šlagom. S čim? vrijeme (dani u tjednu): Subotom ne radim. Kada? / Kojim danom? vrijeme (dugo trajanje): Mjesecima ne jedem slatko. Koliko dugo? prostor po kojem se netko kreče: Oni šetaju šumom. Kuda? mjesto: Oblaci su nad grádom. Gdje? pridjevi: Baka je oduševljena slikom. (Čime je baka oduševljena?) Baka je oduševljena unucima. (Kime je baka oduševljena?) S KIM IDEŠ NA MORE? 255 13. cjelina GOJEJEVAŠAZEMLJA? KOMUNIKACIJA IVOKABULAR ♦ Odakle si? ♦ stanovanje, namještaj, ukrasi ♦ od čega je što napravljeno izražavanje količine izražavanje dobrodošlice KULTURA ♦ Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i stráni jezik GRAMATIKA ♦ prostorní genitiv (iz, od, do, kraj, kod, ispred,pokraj...) ♦ materijalni genitiv (od) ♦ partitivni genitiv (puno, malo, vise, manje...) ♦ bez + g ♦ vremenski genitiv (prije,poslije, za vrijeme, od, do...) ♦ genitiv ličnih zamjenica ♦ genitiv upitnih zamjenica 1 SLUSANJE NA AERODROMU I Alvaro i Danilo su na aerodromu. Njihova mama je došla iz Čilea. I Andrea je na aerodromu. Alvarova i Danilova mama zeli je što prije upoznati. SAlvarom, Danilom iAndreom na aerodromu su i njihovi prijatelji Veronika i Erwan. j Alvaro: Bok, mama! Tako sam sretan što te vidim! Bok, mama! Konačno si došla! Mama: Draga moja djeco! Ne mogu vjerovati da vas opet vidim! Nisám vas vidjela skoro godinu dana! A ti si Andrea, zar ne? Drago mi je! Andrea: Da, ja sam Andrea. Jako mi je drago što sam Vas upo-znala! Alvaro: Mama, ovo su naši prijatelji Erwan i Veronika. Mama: Drago mi je! Erwane, ti si iz Francuske, iz Pariza, zar ne? A ti, Veronika, iz Bugarske. Alvaro mi je govorio i pisao o varna! Drago mi je što sam vas upoznala! Erwan: I meni je drago! Veronika: Drago mi je! Jeste li umorni? Sigurno ste gladni! Mama: Hvala na pitanju, stvarno sam umorna! Putovala sam petnaest sati, Čile je jako daleko! Nisám gladna, jela sam u avionu. Alvaro: Mama, idemo na taksi. U Zagrebu srno za dvadeset minuta. Poslije se možeš odmarati. RAZUMIJEVAMJE Odgovorite na pitanja. 1. Tko čeka Alvarovu i Danilovu mamu na aerodromu? 2. Koliko dugo mama nije vidjela sinové? 3. Je li mama na aerodromu prvi put srela Andreu? 4. Je li mama vec znala tko su Erwan i Veronika? 5. Zašto mama nije gladna? 6. Čime mama, Alvaro, Danilo, Andrea, Veronika i Erwan idu u Zagreb? 258 RAZGOVARAJTE S NAMA! IZRAŽAVANJE DOBRODOŠLlCEgŠ Dobro došli u Hrvatsku! ; Drago mi je sto te vidim. Drago mi je što Vas vidim! rukoväti se ljubiti se grliti se Kako si putovao? Kako ste putovali' Zelim ti ugodan boravak! É Želim Vam ugodan boravak! Koliko dugo ostaješ Podijelite se u parove i improvizirajtedijalog tako da jedna osoba dolazt RAD U PARU 1 sputa (iz Njemačke, iz Kine...), a druga je dočekuje. Glumite situaciju iz dijaloga! GENITIV Erwane, ti si iz Francuske, iz Pariza, zar ne? mr,sr žr jednina -a grada sela -e sobe množina -a gradova sela -a soba Genitiv je padež koji ima puno različitih značenja. To je padež uzkojido-lazi najviše prijedloga. Zajedno s prijedlozima može imatt različita prostorná, vremenska i druga značenja. The genitive case has a lot of different meanings. It is the case which accompanies the greatest number of prepositions. In conjunction with prepositions, it can have different spatial, temporal and other meanings. El caso genitivo tiene muchos stgnificados diferentes. Es el caso que va acompanado de la mayoria de las preposiciones. Junto con diferentes preposiciones, puede tener diferentes significados: espaciales, temporales yotros. D GDJE JE VAŠA ZEMLJA? 259 I VJEZBA GDJE JE HRVATSKA? Hrvatska je izmečtu Slovenije, Madarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Hrvatska je nedaleko od Austrije i blizu Italije. Hrvatska je južno od Madarske, sjeverno od Crne Gore, zapadno od Srbije te Bosne i Hercegovine. Hrvatska je istočno od Slovenije. Hrvatska je daleko od Australije, Amerike i Afrike. PROSTORNI GENITIV Liridona je izAlbanije. Albanija je južno od Hrvatske. prijedlozi: iz, izmedu, pokraj, blizu, daleko od, sjeverno od, južno od, zapadno od, istočno od GENITIV 1. Gdje se nalazi Vaša zemlja? izmeďu_i _ pokraj- sjeverno od_ zapadno od___ daleko od_ blizu južno od istočno od nedaleko od =1 2. pogledajte kartu svijeta i odgovorite na pitanja. ' pRIJVMER: Slováčka je južno od Poljske. a istočno od Austrije. 1. Gdje je Japan? 6. Gdje je Dánska? 2. Gdje je Bolivija? 7. Gdje je Nigerija? 3. Gdje je Honduras? 8. Gdje je Libanon? 4. Gdje je Poljska? 9. Gdje jeTurska? 5. Gdje je Indija? 10. Gdje je Island? 3. Pogledajte kartu Hrvatske i odgovorite na pitanja. 1. Gdje je Karlovac? 5. Gdje je Rijeka? 2. Gdje je Sisak? 6. GdjejeZadar? 3. Gdje je Osijek? 7. Gdje je Split? 4. Gdje je Dakovo? 8. Gdje je poluotok Pelješac? 4. Dopunite rečenice imenicom u genitivu. 1. Elena je iz--iz- 2. Antonio je iz __- (Córdoba, Argentina) 3. Amy je iz_....................._ ... (Moskva, Rusija) . (Dublin, Irska) 4. Katarina je iz_ (Bratislava, Slováčka) 5. Marianna je iz _, iz. (Toronto, Kanada) 6. Laura je iz_ 7. Juan je iz_ . (Beč, Austrija) 8. H r voje je iz 9. Reinhard je iz_ (Berlin, Njemačka) 10. Lara je iz_ „. (Bogota, Kolumbija) __(Krapina, Hrvatska) (Madrid, Španjolska) 260 RAZGOVARAJTE S NAMA! GDJE JE VAŠA ZEMLJA? 261 gramatika Kamo ideš? Odakle dolaziš? 1 Idem u Peking. Idem na Brač. Idem na koncert. 1 ' Idem u + akuzativ na PRIMJERI: Dolazim iz Pekinga. Dolazim s Brača. Vratio sam se s koncertu. Dolazim iz s/sa + genitiv prijedlozi prijedlozi zatvoren prostor g rad država kontinent u +A iz + G otvoren prostor dog a daj aktivnost tehnologija na + A s + G VJEŽBA 5. Dopuniterečeniceprijedlozima/zisloj. 1. Marko danas putuje u Zagreb. Vrátit če se. popodne. 2. Ivan je sada u Londonu. Nazvat če me......... 3. Prijatelji su danas na izletu. Oni če doči_ 4. Mi idemo na otok Brač. Vrátit čemo se___ 5. Maja je otišla na tržnicu. Vrátila se s- . Zagreba sutra . Londona. _ izleta kasno navečer. _Brača u četvrtak. — tržnice u 11 sati. 6. Baka i djed idu na ručak. Vrátili su se_ručka u 5 sati. 7. Oni putujú u Ameriku u rujnu__Amerike če putovati u Japan. 8. Tata i ja sada idemo u kino. Doči čemo_kina oko 7 sati. 9. Tanja i prijateljica idu na Ijetovanje.Vratitče se-Ijetovanja drugi tjedan. 10. Dečki su otišli na nogomet. Vratit če se_nogometa za 2 sata. 11. Kolega je išao na sastanak. Vratit če se__ sastanka u 5 sati. ANDREINA KUCA Andrea živi s roditeljima i bakom u Zagrebu, u Dubravi. Od centra do Dúbrave tramvaj vozi pola sata. Andrea, njezini roditelji i baka žive u kuči. Kuča ima prizemlje i jedan kat. U prizemlju je hodnik. Lijevo je kuhinja, a pokraj kuhinje su blagovaonica i dnevna soba. Kraj kuhinje je mala smočnica. Ravno je kupaonica i WC. Desno su stepenice za kat. Na katu su tri spavače sobe i dvije kupaonice. Svaka soba ima balkon. Ispred i iza kuče je vrt. Vrt je velik i lijep. Kad je lijepo vrijeme, Andrea, roditelji i baka ručaju u vrtu ili piju kavu i razgovaraju. Blizu njihove kuče su pošta, knjižnica, trgovina, pekarnica i autopraonica. Njihova ulica je mala i tiha. OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Andrea živi sama. T- - N 2. Njezina kuča ima prizemlje i dva kata. T- N 3. Stepenice za kat su desno. T- -N 4. Spavače sobe su u prizemlju. T- -N 5. Pokraj kuče je malen vrt. T- N 6.Andreina ulica je mirna. T- ■N 7. Blizu Andreine kuče nalaze se pošta i trgovina. T- -N VJEZBA prostorní genitiv ; PRIMJERI: Od centra do Dúbrave tramvaj vozi pola sata. Pokraj kuhinje su blagovaonica i dnevna soba. gramat kraj/pokraj/pored, kod, blizu, iznad, ispod, ispred, iza, izmedu, oko, od, do, iz, preko, preko puta, lijevo od, desno od... GENITIV Pokraj... čega? Pokraj... koga? 262 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! GDJE JE VAŠA ZEMUA? 263 vježba 6. Dopunite tekst imenicama u genitivu. Lijevo od__ (hodnik) nalazi se kuhinja, a pokraj (kuhinja) je blagovaonica. Dnevna soba se nalazi pored (blagovaonica). Desno od-i-- (kuhinja, dnevna soba) nalaze se stepenice koje vode na kat. Na katu lijevo i desno od (stepenica mn) nalaze se spavače sobe, a blizu- (soba mn) su kupaonice i balkoni. Iza i pokraj_ je lijep vrt, a ispred-(kuča) parkiralište. Blizu (kuča) 7. Upišite genitiv. 1. Bitču kod_ (kuča) nalaze se trgovina i autopraonica. 2. Tata je bio kod ___ 3. Maja je kod__ 4. Šeficaje kod ...... (kolegica, kolega) 5. Ljiljana je kod_______ sutra navečer, (prijatelj mn) ..................i dobio je lijek. (liječnik) _. One zajedno pravé koláče, (sestra) _ i______u uredu. Večeras čuva njihovu djecu. (Davor i njegova supruga) 6. Vidimo se danas u 8 kod_na trgu! (spomenik) 7. Čekat ču vas u 7 kod-u Ulici Viktora Kovačiča. (trgovina) 8. Bili smo u Berlinu kod . (rodák mn) trosjed stolič dvosjed [kaučM | polica fotelja I —Tkrevet na kat ormar _ radni stol i ormanc _ M krevet hladnjak slika X sat stolica (mikrovalna) pečnica T štednjak nocni ormanc ľT_da__ slavina pípa razg. WC školjka umivaonik 'ampa J_TogledaloT^ječe tuš ručník televizor É"^TtepÍh ffotografija 8.Opišiteprostorije na fotografijama (dnevnu sobu, kuhinju, spavaču govorenje sobu, dječju sobu, kupaonicu i WC) uz pomoč ponuďenih riječi. Služite se genitivom i lokativom. PRIMJERI: Stol je kraj kauča. Vázaje blizu police. Cviiet je na hladnjaku. Igračke su na tepihu. kauč, stolic, tepih, ormar, polica (mn), lampe, vaza, zid hladnjak, štednjak, ormarič (mn) sudoper, lampa (mn) stol, stolica (mn), slike, lampa, tanjur (mn), čaša (mn) krevet, slika, zid, ormarič, nočni ormarič (mn), lampa (mn), jastuk (mn) 264 RAZGOVARAJTE S NAMA! GDJE JE VASA ZEMLJA? 265 krevet na kat, ladice, radni stol, stolica, tepih, igračka (mn), zid kada, umivaonik, ogledalo, WC [ve-ce] školjka GRAMATIKA genitiv-pitanja PRIMJER1: Andreina kuíaje blizu trgovine i pošte. Blizu čegaje Andreina kuča? Andrea stanuje daleko od Alvara. Daleko od koga stanuje Andrea? padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? GENITIV Koga? Čega? ť_| U kon^nikaciji se upotrebljavaju pitanja koja, uzglagole, suge-riraju upotrebu pade-ža. Pitanja za genitiv jesu Koga? (za živo) i Čega? (za neživo). When communicating, interrogatives are used which, alongside certain verbs, indicate the use of certain cases. The interrogatives for the genitive case are Koga? (for animate things) and Cega? (for inanimate things). Al comunicarse se utilizan preguntas que, junto con ciertos verbos, requieren el uso de determinados casos. Las preguntas para el caso genitivo son Koga? (para cosas animadas) y Cega? (para cosas inanimadas). 4. Spavača soba je blizu dnevne sobe. Blizu_ 5. Alvaro je kod Andree. Kod_je Alvaro? 6. Terasa je ispred dnevne sobe. Ispred 266 RAZGOVARAJTE S NAMA! je spavača soba? je terasa? VJEŽBA 9. Upišite upitnezamjenke u genitivu. PRIMJER: Veronika sjedipokrajErwana. Pokraj koga siedi Veronika? 1. Kuča je daleko od centra. Od_je daleko kuča? 2. Blagovaonica je pokraj kuhinje. Pokraj_je blagovaonica? 3. Smočnica je izmedu kuhinje i balkóna. Izmedu__je smočnica? U GOSTIMA KOD ANDREE Alvaro i njegova mama Lara su danas u gostima kod Alvarove djevoj-ke Andree. Upoznat če njezine roditelje i boku. Andrea če im pokazati kuéu i vrt. Bok, Alvaro! Dobar dan, gospodo Potočnjak! Izvolite uéi! Bok, Andrea! SLUŠANJE Mama, tata, ovo je gospoda Potočnjak, a ovo je Alvaro, moj dečko. Andrea: Andreina mama: mm Drago mi je! Ja sam Mirna. ■H Drago mi je! Andrein tata Kristijan. Drago mi je, ja sam Lara! Gdje je baka? U kuhinji je, priprema tortu od oraha, meda i mrkve! j To je njezin specijalitet! Evo, dolazim! Alvaro, zlato, baš mi je drago što sam te upoznala. I tvoju mamu! Andrea stalno govori o tebi! I meni je drago! Izvolite! Ruže su za mamu i baku, a vino za sve. Hvala, Alvaro! Ruže su prekrásne! I Hvala ti, nisi trebao! O, to je čileansko vino, sigurno je jako dobro! Baš ti hvala! Hajdemo sjesti u vrt. Što želite piti? Kavu, sok...? Molim vas kavu i čašu vode. Alvaro, može li kava i za tebe? c:: E JE VAŠA ZEMLJA? 267 Andreina mama: Alvaro: Baka: Alvaro: Za mene samo malo soka. Danas sam vec popio dosta kave. Sok od naranče ili jabuke? Imamo i domáci sok od višnje. A imamo i kavu bez kofeina. Sok od višnje, hvala. Ali samo malo soka, molim Vas Alvaro, odlično govoriš hrvatski! Hvala! Puno vježbam s Andreom! | RAZUMUEVANJE OdaberiteT(točno)iliN(netočno). 1. Alvaro i njegova mama več dugo poznajú Andreinu obitelj. 2. Torta od oraha, meda i mrkve je Mirnin specijalitet. 3. Ruže su poklon za mamu i baku. 4. Vino jeizčilea. 5. Alvaro želi sok od jabuke. 6. Alvaro želi malo kave. 7. Alvaro izvrsno govori hrvatski. T-N T-N T-N T-N T-N T-N T-N GENITIV - RAZLIČITE FUNKCIJE PRIMJERi: Bakapriprema tortu od oraha, meda i mrkve. Molim Vas sok od višnje. sok od naranče, torta od čokoláde, sladoled od vanilije, mafmi od bundeve... Od čega je sok? MATERIJALNI GENITIV Molim Vas samo malo soka. malo, premalo, puno, više, převise, dovoljno, još, dosta... + GENITIV Koliko čega? PARTITIVNI GENITIV PRIMJER: Imamo i kavu bez kofeina. bez + GENITIV Bez koga/čega? 268 RAZGOVARAJTE S NAMA! 10 Upišite genitiv (materijalni genitiv). [i volimjesti kolace od .....— .(čokoláda) 2 Kremšnite imaju krému od-.- ■ (jaje mn) 3 sto voliš više, sok od -------- _ili_ (jabuka, naranča) 4. Kupila sam sok od-— VJEŽBA . (ananas) . (sir) ili od .. (višnja) 5. Njezina baka pravi koláč od- 6. Marko želi pojesti guláš od I (meso, krumpir) 7. Hočete li sladoled od- (čokoláda, vanilija) 8. Tata jejučer napravio sok od 11. Upišite genitiv (partitivni genitiv). 1. Molim još malo_- ! Jako je dobar! (čaj) 2. Večera je bila odlična, pojeli srno převise , i popili převise- 3. Izvoli još.........- .(salata) 4. Morám kupiti puno (jogurt, maslac) 5. Nije dobro jesti převise-- 6. Hočeš li imati dovoljno-— 7. Trebate jesti više- (povrče, voče) . (meso, koláč mn, vino) _ (šečer) _za koláče? (brašno) 8. Čovjek ne može imati převise 9. Mislim da mama ima dosta — 10. Neka djeca jedu premalo _ ... (sreča) . (problem mn) ... (povrče) gdje je va5a zemlja? 269 12. Upišitegenitiv. 1. Mája pije kavu bez__ (mlijeko, šečer) 2. Ne možeš napraviti ledenu kavu bez 3. Sara je na dijeti pa jede hranu bez 4. Nuditě li hranu bez_ . (sladoled) . (šečer) 5. Bez___i _ (vitamin mn, minerál mn) 6. Vegetarijanci jedu jela bez 7. Marijana ne može bez_ ? (gluten) ljudi ne mogu biti zdrávi. . (meso) na televiziji. (serija mn) 8. Oni ne mogu živjeti bez (sport, rekreacija) vježba Napišite, a zatim recite koja su Vaša omiljena jela i od čega su napravljena. Usporedite svoj popis s popisom drugih studenata u grupi. PRIMJER: Moje omiljeno jelo je sarma. To je jelo od kupusa i mesa. í rad u paru Podijelite se u parove i napišite dijalog Kodmene ugostima. U dijafogu nudite jedan drugom hranu i piče. Pritom se poslúžite izrazima: Što želiš popití? Želiš li sok od... Želiš li koláč od... Želiš li malo... Želiš li još... Može lijoš malo... i tako dalje. ANDREIN RADNÍ DAN Andrea ide na fakultet rano ujutro. Kod kuče pije čaj. Prije predavanja u pekarnici kupuje pečivo. Poslije predavanja ide na ručak. Za vrijeme ručka razgovara s kolegama i kolegicama. Poslije ručka ide u knjiž-nicu. U knjižnici uči i priprema prezentacije. Poslije knjižnice ide u centar. U centru je čeka Alvaro. Šetaju ili jedu sendvič. Ponekad idu na večeru u študentskí restoran, Poslije večere Andrea ide kuči tram-vajem. Za vrijeme vožnje čita novine na mobitelu, piše mejlove ili čita knjigu. Prije spavanja razgovara s mamom, tatom i bakom. Ponekad gleda televiziju. 270 RAZGOVARAJTE S NAMA! popunite tekst imenicama u genitivu. prjje — Andrea ide u pekarnicu, a poslije- jde na ručak. Prije___ Andrea ima predavanja, a poslije I_____ uči u knjižnici. Poslije __- Andrea je s Alva- RAZUMIJEVANJE rotn u centru. Prije ponekad gleda televiziju. vremenski genitiv bpRlMJERI: Andrea ide u pekarnicu prije predavanja. Poslije predavanja ide u grad. GRAMATIKA prije, poslije/nakon, + GENITIV Prije čega? Poslije/nakon čega? za vrijeme Za vrijeme čega? 13. Dopunite rečenice genitivom. I PRIM j_R: Poslije-- sam umoran. (tréning) Poslije trenin%a sam umoran. .Poslije iči čemo u knjižnicu. (predavanje) ___pišu poruke na mobitelu. 2. Studenti za vrijeme —_- (pauza) 3. Idemo zajedno u kazalište. Hočemo li se nači prije ■'._? (predstava) 4. Prijatelji su otišli na pivo poslije _—_- . (kino) 5. Za vrijeme _jedem sendvič i pijem kavu. (pauza) 6. Prije móram skuhati kavu. (doručak) 7. Poslije _ _brat če oprati posude. (večera) 8. Djeca cesto pojedu nešto slatko poslije _-_--(ručak) 9. Hočemo li iči na kavu poslije- 10. Ljudi u kinu jedu kokiceza vrijeme VJEZBA ? (predavanje mn) _.. (film) GDJE JE VA5A ZEMLJA? 271 I Odgovorite na pitanja i opišite svoj radni dan. 1. Što radíte prije doručka? 2. Što radíte za vrijeme doručka? Čítáte li novině, slušate li glazbu? 3. Što radíte prije, a što poslije ručka? 4. Što radíte poslije predavanja ili poslije posla? 5. Što radíte prije spavanja? ANDREINA SOBA Andrea studira u Zagrebu i stanuje kod roditelja. Ima ugodnu i lijepu sobu, a iz nje se može iziči na balkon. Pokraj nje je mala kupaonica. Lijevo od ulaza u sobu je krevet, a desno od njega nalazi se radni stol s računalom. Pokraj stola je stolica, a iznad njega je lampa. Druga lampa nalazi se iznad kreveta. Andrea se boji mraka pa kod nje cesto gori svjetlo. Pored kreveta nalazi se maleni tepih, a preko puta njega orma-rič s televizorom. Pokraj njega su veliké police i ormar. Na policama stoje knjige i sitnice, a u ormaru odječa. Na zidovima se nalazi puno fotografija, a medu njima je i Alvarova fotografija. Pročitajte tekst i nacrtajte Andreinu sobu. prezent glagola -ati > -im r|MJ-F!i; Na policama stoje knjige i sitnice. Andrea se boji mraka. glagol bojati se 3. jednina ja se bojim ti se bojiš on, ona, ono se boji mnozma mi se bojimo vi/Vi se bojite oni, one, ona se boje PITANJE: Bojiš li se? NEGACIJA: Ne bojim se... kao bojati se > bojim se: trčati, držati... ja stojím mi stojimo SPAZITE! glagol stajati a>o ti stojíš ví stojíte on stoji oni stoje 14. Dopunite sljedeče rečenice točnim oblícíma glagola u zagradama. PRINUER: Oni. . zmija, (bojati se) Oni se boje zmija. 1. Radni stol__pokraj kreveta, (stajati) 2___ knjigu u ruci. (držati, ja) 3. Sportaši svaki dan_--na tréningu, (trčati) 4. Matej 5. Knjige 6. Gdje 7. Marko 8. Gdje si, mama? 9. Djeca _ mraka. (bojati se) na polici, (stajati) novac? (držati, ti) ispred kuče i čeka Lidiju. (stajati) _! (bojati se, ja) 10. Naši susjedi u parku, (trčati) _auto u garáži, (držati) 272 RAZGOVARAJTE S NAMA! gdje GLAGOLI S GENITIVOM P RIM J E R i: Andrea se boji mraka. Boji ga se. Alvaro se sječa bake. Sječa je se. Q Neki glagoli otvárajú mjesto genitivu, na primjer glagol bojati se i sječati se. (Bojim se psa. Sječam se Ijetovanja.) Certain verbs indicate the use of the genitive case, for example the verbs bojati se and sjecatise. {Bojim se psa. Sjecam se Ijetovanja.) Ciertos verbos requieren el uso del casogenitivo, por ejemplo los verbos bojati se y sječati se. {Bojim se psa. Sječam se Ijetovanja.) GRAMAT! LIČNE ZAMJENICE U GENITIVU PRIMJERI: Andrea se boji mraka pa kod nje u sobi cestogori svjetlo. Bojiga se. Pored kreveta nalazi se veliki tepih, aprekoputa njega ormarií s televízorom. ja -> mene, me mi -> ■> nas ti -» tebe, te vi/Vi -> vas/Vas on, ono njega, ga oni, one, ona njih, ih ona -> nje, je O PAŽITE! ličnezamjenice u g = ličnezamjenice u a osim: nje, je (G) * nju,ju/je(A) PRIJEDLOG + DUGI OBLIK Stanujemo blizu njega. GLAGOL + KRÁTKI OBLI K Bojim ga se. VJ EŽB A 15. Prepišite rečenice tako da imenice u genitivu zamijenite zamjenicama. 1. Stanujemo blizu prijatelja. (mn) Stanujemo blizu__ 2. Moja obitelj Ijetuje kraj tvoje sestre. Moja obitelj Ijetuje kraj ______ 3. Nečemo iči na izlet bez Irene. Nečemo id na izlet bez_ 4. Od mene do Ivana ima 10 minuta. Od mene do___ ima 10 minuta. 6 Iznadkučejevelikodrvo. 7 Gdje je mačka? Ispod kreveta? 8 Maja sjedi izmedu Ane i Borisa. 9. Maja sjedi kraj Ane. Iznad _jevelikodrvo. Gdje je mačka? Ispod-? Bilježnice su izmedu-- Maja sjedi kraj-- 16. Dopunite rečenice kratkim oblikom zamjenica u genitivu. 1. Bojimsepsa. 2. Ante se boji susjeda.(/'rf) 3. Mi se bojimo terorista, (mn) 4. Bojišlisepauka?0'rf) 5. Mirna se boji miševa. 6. Alenka i Branka se boje zmije. 7. Mi se bojimo insekata. GENITIV: ULOGE Bojim Boji_ Bojimo Bojiš li Boji____ Boje _ se. e. __ se. se? se. ~_se. Bojimo se. (mn) Glagoli bojati se, sječati se... + GENITIV Andrea se boji mraka. Čega se boji? podrijetlo: Andrea je iz Zagreba. Odakle? prostor: Blagovaonica je pokraj kuhinje. Pokraj čega? Mirna sjedi iza Ane. Iza koga? materijalniG: Torta je od meda, oraha i mrkve. Od čega? partitivni G: Molim Vas samo malo soka. Koliko? bez + G: Imamo kavu bez kofeina. Bez čega? Ne idemo na izlet bez Alvara. Bez koga? vremenski G: Poslije predavanja Andrea ide na ručak. Prije čega? Poslije čega? Za vrijeme čega? Andrea je došla prije Alvara. Prije koga? 274 razgovarajte s nama! gdje je vaša zemlja? 275 cjelina DO DVANAEST KOMUNIKACIJAIVOKABULAR izražavanje količine ♦ raspitivanje za cijenu i kupovanje dogovaranje za izlazak izražavanje količine i poretka ♦ frázemi s brojevima ♦ redni brojevi ♦ hrvatsko kazalište KULTURA hrvatski praznici i blagdani GRAMATIKA ♦ imenice uz brojeve ♦ genitiv množině imenica ljudi, mjeseci i sati ♦ redni brojevi ♦ genitiv u datumima ♦ ima, nema + genitiv PRAVOPIS ♦ pisanje rednih brojev; ♦ pisanje godina i datuma slusanje KOLIKO KOŠTAJU KARTE ZA KAZALIŠTE? KAZALIŠTE leksik Veronika: Erwan: U subotu želim iči u kazalište. A vi? Jeste li i vi za kazalište? Ja sam uvijek za kazalište! Što želiš gledati? Što igra? (Gleda program na mobitelu.) U HNK-u igra „Nikola 1 Šubič Zrinski", hrvatska nacionálna opera, ali ja bas ne razumijem operu. U kazalištu Komedija igra poznati hrvatski mjuzikl „Jalta, Jalta". On je popularan vec 40 godina. OK, idemo na „Jaltu, Jaltu". Ima li još ulaznica? Koliko koštaju? Nisám još dobio stipendiju za ovaj mjesec. Ima još ulaznica. Cijena ovisi o mjestu. Neke ulaznice koštaju 120, a neke 100 kuna. Neke koštaju 70 kuna. Studenti imaju popust - ulaznice su 42 kune s popu-stom. Je li moguče? Samo toliko? Da, ulaznice za kazalište u Hrvatskoj su vrlo povoljne za studente. Znači idemo na „Jaltu, Jaltu"! Još nisam bila u Komediji. Može, ali trebamo što prije kupiti ulaznice jer če se ras-prodati. (Gleda u mobitel.) Čitam ovdje daje mjuzikl „Jalta, Jalta" i dalje popularan i da je uvijek rasprodan. razumijevanje Odgovorite na pitanja. 1. Tko želi iči u kazalište u subotu? 2. Tko nije siguran da može iči u kazalište? 3. Tko ima popust na ulaznice? 4. Kakve su cijene ulaznica za kazalište u Hrvatskoj? 5. Zašto Alvaro, Erwan i Veronika moraju brzo kupiti karte? kazalište ^ASHHMff Hrvatsko narodno kazalište (HNK) ^H13 -^^^datelj^B u Zagrebu, u Varaždinu, u Rijeci, u Splitu, u Osijeku, u Zadru glumica Odgovorite na pitanja. 1. Volite li iči u kazalište? 2. Kakve predstave volite gledati? 3. Kakve su cijene ulaznica za kazalište u Vašoj zemlji? 4. Jeste li bili u kazalištu u Hrvatskoj? KakavjeVašdojam o njemu? Želiš li iči u kino sa mnom? eliš li iči u kazalište sa mnom? U koje kino idemo? U koje kazalište idemo? DOGOVARANJE ZA IZLAZAK BÉ Žao mi je, ne mogu. Možda drugi put. Nažalost, ne mogu. Idemo u kino Europa. Idemo u Hrvatsko narodno kazalište i film igra? Tgra hrvatski film „Mare". J Kakav je to film? , To je drama, komedija, triler. Na koju predstavu idemo? Igra hrvatski mjuzikl „Jalta, Jalta". Kakva je to predstava? To je opera, mjuzikl, drama, tragedija, komedija... Ulaznica košta 60 kuna. Cijena je povoljna. : Kakva je cijena? ulazmce nisu skupe. 278 RAZGOVARAJTE S NAMA! PET DO DVANAEST 279 í rad u paru podijelite se u parove. Pogledajte programe hrvatskih kazališta na slici. Razgovarajte o tome kakve predstave volíte i u koje kazalište želíte id. Napišite dijalog o tome. 11 Iipnja2018 u 19:00 Mti I NORMA Dingem Ri-i =-n ■ Reúaielj Christian Rontanostislci Umjeimťliavndiieijitífirojetia Dunja Vejzovít ULOGE P0LLIONE, nmsto probniul u Galiji: MaiioZíffiri CROVESrj, jwglairar dmida. Slávko Sekulič NORMA, njígsva kfl veliká swííňica Datia Maiitro A0ALGI5A sveťwica- Diana Halin aOlUOE, Humna družica Emiii.f)ul_vina FLAVIO, rimski íentunon Matěj Píídojetfč Petrit NMMINI SINOVÍ. IvorČuřak i FilřpAntUnaVič DJEVOJÓCC Hann.h i Ní dis Kirdierm, Elen, Kolit HtXNI Manja Antunovit DRUIDI, SVtCENICE, GALSKIVQJNICI Koílirjiogíifya: Dwnif i Ptoti! Scénograf Christian Homanoiurski Obhkovínje svferla Christian Rominowski MtMfa leiije. iofijj cingni) Asisteitl 4rig*n[í DívonnBroiK teistentiM (oiliinogriiije Ssnja Jureško Anílenliu «e [meniče uz brojeve »RlMiES! Nere ulaznice koštaju 120, a neke 100 kuna. Neke koštaju 70 kuna. Ulaznice su 42 kune s popustom. gramatika Uhrvatskomjezikuupo-treba broja ispred imenice utječe na oblik imenice (padež). Npr. Vidím djevoj-jaj. (A), Vidím dvije djevojke (Gjd), Vidím pet djevojaka Krmi). Uzbroj 7 i brojeve kojima jezadnja znaménka / (27, 31,41... 101... 1001...) upotrebljavaju se imenice u nominativu jednine ako je u rečenici upotrijebljen glagol bití (Ovo je jedna kuna). Ali kada glagol bití znáči koštati, uz broj 7 (2Í, 31...) upotrebljavaju se imenice u akuzativu, ne u nominativu (Vinojell kunu.). Broj jedan ima tri roda kao i pridjevi [jedan muškarac, jedna žena, jedno dijete). Ako je u rečenici upotrijebljen glagol imati (ili neki drugi glagol kojí zahtijeva akuzativ, npr, trebati, platiti, koštati, dati...), broj i imenica upotrebljavaju se u akuzativu (Imam jednu kunu I jednu tisuču I jedan milijun I jednu milijardu). Uz brojeve 2,3,4 i brojeve koji završavaju na 2,3,4 (22,23,24,32,33,34... 102...),osim 12, 13i 74, upotrebljavaju se imenice u genitivu jednine. Npr. Imam dvije kune. Vidím dvadeset tri djevojke. Vidím trideset četiri mladica. Broj 2 ima dva roda (dva muškarca, dvije žene). In the Croatian language the use of a number in front of a noun affects the form of the noun (its case). For example, Vidím djevojku. (A), Vidim dvije djevojke (G sg.}, Vidim pet djevojaka. (Qpi) Nouns take the nominative case when used with the number 7 and with numbers that end in 1(21,31,41...101...1001...)\f the sentence has the verb biti (Ovo je jedna kuna). But when the verb 'to be' (biti) is used to mean 'to cost' (koštati), nouns are put into the accusative, not the nominative form, when they are used in conjunction with the number 1 (21,31...): Vino je 21 kunu. The numeral jedan has three grammatical genders, just like an adjective íjedanmuškarac, jedna žena, jedno dijete). If a sentence contains the verb imati (or any other verb which takes the accusative case, for example trebati, platiti, koštati, dati...), the numeral and the noun are in the accusative case (imam jednu kunu I jednu tisuču I jedan milijun I jednu milijardu.). Nouns take the genitive case when used with the numbers 2,3 and 4, and with numbers that end in 2, J or 4 (22,23, 24,32,33,34... 102,,.), with the exception of 12,13 and 14. For example, Imam dvije kune. Vidim dvadeset tri djevojke. Vidim trideset četiri mladiča. The numeral 2 has two grammatical genders (dva muškarca, dviježene). En el idioma croata, el uso de un numero delante del sustantivo afecta la forma del mismo (caso). Por ejemplo, Vidim djevojku. (A), Vidim dvije djevojke (G jd), Vidim pet djevojaka. (G mn) Con el numero 7 y con los números que terminan en 7 (27, 31,41... 101... 7007...)usa-mos los sustantivos en el caso nominative si la oración tiene el verbo biti (Ovo je jedna kuna). Pero cuando el verbo ser (biti) significa costar (koštati) y los sustantivos vienen acompaňa-dos por el numero 1 (21,31...), se utilizan en forma acusativa: Vino je 21 kunu. El numero jedan, al igual que los adjetivos, tiene tres géneros gramaticales (jedan muškarac, jedna žena, jedno dijete). Si en la oración está utilizado el verbo imati (o cualquier otro verbo que requiera el uso del caso acusativo, por ejemplo, trebati, platiti, koštati, dati...), el numero y el sustantivo se utilizan en acusativo (Imam jednu kunu I jednu tisuču I jedan milijun I jednu milijardu.) Con los números 2,3,4 y con los números que terminan en 2,3,4 (22,23,24,32,33,34... 102...), con la excepción de 12,13 y 74, los sustantivos deberán estar en genitivo singulár. Por ejemplo, Imam dvije kune. Vidim dvadeset tri djevojke. Vidim trideset četiri mladiča. El numero 2 tiene dos géneros gramaticales (dvamuškarca, dviježene). 280 RAZGOVARAJTE S NAMA! PET DO DVANAEST 281 Uz brojeve od 5 do 20 te brojeve kojima su zadnje znamenke 5, 6, 7,8, 9,0 (25,26,27,28,29,30,35... 105... 1005) upotreblja-vaju se imenice u genitivu množine. Npr. Imam pet kuna. Vidim pet mladica. Pazite! Poslije brojeva sto, tisuču, milijun, milijarda, i kada se ne pišu brojkama, upotrebljavaju se imenice u genitivu množine (tisuču kuna, milijun kuna, milijardu kuna). Nouns take the genitive plural when used with numbers from 5 to 20 and with numbers that end in 5,6,7, 8, 9 or 0(25,26,27,28,29,30, 35... 105... 1005). For example, Imam pet kuna. Vidim pet mladica. Take note! After numbers sto, tisucu, milijun an milijarda, even if they are not written as numerals, nouns take the genitive plural (tisucu kuna, milijun kuna, milijardu kuna). Con los numeros del 5al20y con los numeros que terminan en 5,6, 7,8, 9,0(25,26,27,28, 29,30,35... 105...1005),\os | sustantivos deberan estar en ge-nitivo plural. Por ejemplo, Imam pet kuna. Vidim pet mladica. jCuidado! Despues de los numeros sto, tisucu, milijun, milijarda, incluso si no estan escritos en numeros, se usan los sustantivos en el caso genitivo plural (tisucu kuna, milijun kuna, milijardu kuna). 2,3,4 22, 23, 24, 32, 33, 34. + genitiv jednine + genitiv jednine 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18,19, 20 25, 26, 27, 28, 29, 30, 35, 36... + 9enitiv možine dvije kune pet kuna dvadeset dvije kune Koliko košta kava? Koliko košta vino? Koliko koštaju sokovi? Koliko košta čokoláda? Koliko ima mjesta (kuna, karata...)? 282 RAZGOVARAJTE S NAMA! Kava košta 8 kuna. = Kava je 8 kuna. Vino košta 22 kune. = Vino je 22 kune. Sokovi koštaju 12 kuna. = Sokovi su 12 kuna. Čokoláda košta 21 kunu. = Čokoláda je 21 kunu. Ima dva mjesta. Usporedite cijene. Koliko košta povrče na zagrebačkim tržnicama? vježba i 9.5.2020. Dolac Kvatrič Trešnjevka | Utrina Jarun POVRČE Cijene u kunama Rajčica 10-15 5-8 8-15 12-20 15-20 Paprika 8-15 4-10 12-20 25-30 25 Krastavac 5-7 5-7 10-12 12-15 15 Mladi krumpir 8-10 10 8-10 8-10 10 _K~~ Stari krumpir 3-5 3-6 2-5 2-5 4-5 Mahune 20 15-20 20 20 30-40 Cikla 8-10 7-10 8-10 8-10 8-10 Crašak 20 30 20 20-30 25 Rotkvica 5 5 5 5-6 5 IŠparoge 30 20 30 25-30 30 Patlidžan 10 8-12 10-15 25-30 20 Brokula 10-15 10-14 12-20 12-18 20 2. Koja tržnica je skupa, a koja je povoljna? Objasnite zašto! 1. Tržnica Jarun skupa je zato što mahune koštaju 30-40 kuna. 2. Tržnica Kvatrič povoljna je zato što mahune koštaju 15-20 kuna. 3. Posjetite tržnicu u svojem gradu. Preračunajte cijene u kune i recite koliko košta voče i povrče. 4. Pročitajte naglas iznose na računu. [ PR1MJER: Pet kuna i devedeset i devět lipa. Osam kuna i četiri lipe. MRKVA C 1.006 X 7.99 GP.APOL0 c 1 .107 X 16.99 NEKTARINA c 1.014 x 4.99 LUK ÍUTI c 1.012 x 2.49 KRUHPIR HLADÍ c ZBR.SVJ.SIR 500G c ZBR.SVJ.SIR 500G c 0.964 X 4.99 KUPUS HLADÍ c i.oeex 5.99 TIKVICE c 1.004 x 8.99 BANANA c CL.JAJA. l 10/1 c 5.99 8.04 18.31 5.06 2.52 15.79 15.79 4.81 6.52 9.03 12.49 PET DO DVANAEST 283 5. Upišite imenicu. 2_ 4_ 3-_ 22__ 32 „ 3__ 5 10 30 12 65 5 (jabuka) (fakultet) (računalo) (stol) (knjiga) . (selo) SLUSANJE 284 razgovarajte s nama SUSRET NA TRŽNICI Martin: Bok, Alvaro! Kakvo iznanaďenje! Alvaro: Bok, Martine! Drago mi je što te vidim. Kako si? Martin: Dobro, hvala. Dolaziš lí cesto na ovu tržnicu? Tražim ribarnicu i svježe povrče. Alvaro: Da, dolazim petkom ili subotom. Ribarnica je tamo lijevo, a desno ima povrča i voča. Martin; Hvala ti. Prvi put sam ovdje. Ima li krastavaca? Alvaro: Mislim da nema. Nisám ih vidio. Ali ima tikvica, bro-kule, blitve... Martin: I to zvuči dobro. Moja djevojka dolazi iz Berlina. Želim pripremiti neko hrvatsko jelo za nju. Alvaro: Ako imate vremena, môžete s Andreom i sa mnom sutra u Varaždin. Martin: Hvala ti na pozivu. Vidjet čemo. Alvaro: Koliko češ dugo još biti u Zagrebu i kako ti je na poslu? Martin: Bit ču još pet mjeseci pa idem opet u Njemačku. Na poslu mi je super, ali nažalost rijetko govorim hrvatski. U kompaniji ima puno stranaca i govorimo engleski ili njemački, a ja želim učiti i više govoriti hrvatski jezik. Alvaro: Onda trebaš učiti hrvatski na tečaju. Da, to je moj plan. Pet mjeseci če brzo proči. Šteta je ne iskoristiti to vrijeme za učenje. Ako znaš neku dobru školu, môžeš mi je preporučiti. Znam jednu. Izvrsna je. Poslat ču ti informacije danas poslijepodne. Martin: Može! Drago mi je što srno se sreli! I meni. Čujemo se! OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Martin i Alvaro su se sreli u trgovini. 2. Martin želi kupiti krastavce. 3. Alvaro poživa Martina i njegovu djevojku na izlet. 4. Martin rijetko govori hrvatski jezik. 5. Martin u kompaniji govori hrvatski jezik. 6. Martin planira učiti hrvatski jezik u školi. RAZl T-N T-N T-N T-N T-N T-N BEZLIČNO ima/nema + GENITIV ÍPRIMJERI: Ima li tikvica? Nema krastavaca. 6. Upišite genitiv. 1. Ima li_ 2. Nema_ 3. Ima _ (jabuka mn, šečer) 4. Nema._ _í (sir) _ u kuči, moramo iči u trgovinu. (mlijeko) , ali nema-za koláč. 5. Ove godine nema 6. Ima li__ 7. Nema_ ! (problem mn) _____ za novu odječu. (novac) na tržnici? (riba) , ali ima___ ... (kava, sok) 8. U mojoj kuči uvijek ima. 9. U parku danas nema_ . (koláč mn) 10, Koliko u učionici ima .(djeca) _? (stol mn) vj EŽBA J ret do dvanaest 285 RAD U PARU PodiJelitese"Paroveirazgovar^ nema u Vašoj kuči. Objasnite zašto! PR1MJERI: Čega kod tebe uvijek ima? Kod mene uvijek tma... Čega kod tebe nikad nema? Kod mene nikad nema. C____ kava caj čokoláda banáne S- pivo sladoled J jabuke Cedevita keksi sok minerálna voda koláči 286 razgovarajte s nama! NEPOSTOJANO a jjeke ímenice muškoga roda jmaju nepostojano a (Argen-tinac, Nijemac, policajac, pisac, kriminalac, krastavac, ministar...) - u zadnjem slogu u nominativu jednineimaju vokál a koji se gubi u ostalim padežima (N Argentinac, 6 Argentinca,D Argentinců ^Argentinca, V Argentince L o Argentinců I s Argentincem) Taj je vokál a prisutan u geni-tivu množině (G Argentinaca, Nijemaca, policajaca, pisaca, kriminalaca, krastavaca, mini-stara...). U ostalim padežima u množtni ga nema: N Argentinci, d Argentincima, A Argentince, V Argentinci, Lo Argentincima, I s Argentincima. Some masculine nouns have a nepostojano a (Argentinac, Nijemac, policajac, pisac, kriminalac, krastavac, ministar...) - the vowel a appears in the last syllable in the nominative singular and it disappears in other cases (N Argentinac, G Argentinca, D Argentinců A Argentinca, V Argentince L o Argentinců, I s Argentincem) The vowel a is present in the genitive plural (G Argentinaca, Nijemaca, policajaca, pisaca, kriminalaca, krastavaca, minista-ra...). Other cases do not have the vowel in the plural: N Argentinci, D Argentincima A Argentince, V Argentinci, i o Argentincima, I s Argentincima. Algunos sustantivos masculinos tienen nepostojano a (Argentinac, Nijemac, policajac, pisac, kriminalac, krastavac, ministar.. .)-la vocal a que se encuentra en la última sílaba en singulár nominativo, desaparece en los otros casos: (N Argentinac, 6 Argentinca, D Argentinců A Argentinca, V Argentince L o Argentinců, I s Argentincem) Esa misma vocal a está presente en el genitivo plurál (G Argentinaca, Nijemaca, policajaca, pisaca, kriminalaca, krastavaca, ministara...). Los demás casos en plurál no tienen esa vocal N Argentinci, D Argentincima A Argentince, V Argentinci, L o Argentincima, I s Argentincima. _— 1 Nijemac - 5 Nijemaca, 1 Amerikanac - 6 Amerikanaca... Nepostojano a u GENITIVU množině imaju imenice muškoga roda koje imaju nepostojano a u NOMINATIVU jednine. Neke imenice muškoga, srednjega i ženskoga roda na kraju osnove riječi imaju dva konsonanta (student, koncert, projekt; stablo, pismo; djevojka, zemlja, karta...). Te imenice takoder u genitivu množine dobivaju neposto-jano a (studenata, koncerata, projekata; stabala, pisama; djevojaka, zemalja, karata...). Some masculine, neuter and feminine nouns have two consonants at the end of the base of the word (student, koncert, projekt; stablo, pismo; djevojka, zemlja,karta...). Such nouns also receive a nepostojano a in the genitive plural (studenata, koncerata, projekata; stabala, pisama; djevojaka, zemalja, karata...). Algunos sustantivos masculinos, neutros y femeninos tienen dos consonantes al finál de la base de la palabra (student, koncert, projekt; stablo, pismo; djevojka, zemlja, karta...). En esos sustantivos también aparece una nepostojano a en genitivo plurál (studenata, koncerata, projekata; stabala, pisama; djevojaka, zemalja, karata...). 1 zemlja - 5 zemalja, 1 student - 6 studenata, 1 stablo - 7 stabala... Nepostojano a u GENITIVU množině imaju i imenice koje na kraju osnove imaju dva konsonanta (-ntlj-, -nt-, -rt-, -bl-, -tr-, -šnj-, -jk-, -nk-, -šk-, -víc-, -srn-...). pet do dvanaest 287 ŕ EŽBA 7. Svake godine na Croaticumu mnogi študenti uče hrvatski. Dolaze iz Európe, Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Afrike i Australije. Pogledajte popis studenata i recite koliko je studenata iz koje zemlje. PRIMJER' Poljska - 20studenata Austrija - 4 študenta ŠTUDENTI NA CROATICUMU ZEMUA: BROJ STUDENATA: Poljska 20 Njemačka 19 Italija 18 Kina, Sjedinjene Americké Dŕžave po 11 Čile, Južná Koreja po 10 Australija, Sirija po 6 Češka, Kanada, Peru, Venezuela po 5 Austrija, Kosovo, Rusija, Slováčka, Turska po 4 Brazil, Dánska, Ujedinjeno Kraljevstvo po 3 Belgija, Bolivija, Bugarska, Francuska, Japan, Libanon, Makedonija, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina po 2 Finska, Južnoafrička Republika, Indonezija, Iran, Litva, Nigerija, Pakistan, Palestína, Paragvaj, Slovenija, Španjolska, Švédska, Turkmenistán po 1 UKUPNO: 193 8. Napišite imenice uz brojeve. Pazite na nepostojano a u genitivu množine, 2 Argentinců 15.._ 10 Argentinaca 15___ 25___ 6_ 5__ ....... (Argentinac) 12 13 (Nijemac) (Amerikanac) (Austrijanac) (Marokanac) (ministar) (tjedan) 288 RAZGOVARAJTE S NAMA! 9 Napišite imenice uz brojeve. Pazite na nepostojano a u genitivu množme. 10 _ (zemlja) pRlMJER: 2- 2 zemlje Wzemalja 5.- 10 6 12_ 19 5 5 3-— h— 13-- 2 — 15 8 9 13 5 (olovka) (litra) (pjesma) (kruška) (karta) (sestra) (banka) (djevojka) (zemlja) (študent) (projekt) (stablo) 10. Napišite imenice uz brojeve. Pazite na nepostojano a u genitivu množine. Pazite i na dugu množinu. r PRlMJER: 3- 2trga 5 -...... (trg) 5 trgova 8 (kava) k _-—-— 3 (ulica) p u--■-— 1 T 4............... ŕprijateli) m£-- -> S (nož) i.-■—■---1 — i 7 2 (knjiga) ii /-—-- r (most) e>_-.-- 7 2 (stol) 1/_-—---- A 14 ..................■■ (koncert) t —————— 114 3. (životinja) 32 2_ 23 7 102 105 (kuča) (pismo) (student) PET DO DVANAEST 289 m MARTIN ZELI BOLJE NAUCITI HRVATSKI Martin je iz Njemačke, iz Berlina. Kad je bio dijete, ljetovao je s roditeljirria na otoku Krku. Zavolio je Hrvatsku i zato je u Njemačkoj učio hrvatski jezik. Njegova kompanija iz Berlina tražila je osobu za posao u Hrvatskoj Martin je bio sretan! On je mislio da če u Zagrebu još bolje naučiti hrvatski Nažalost, Martin nema priliku bolje naučiti hrvatski! U njegovoj kompanjjj radi puno stranaca. Martin s njima govori samo engleski ili njemački. U Zagrebu je več 2 mjeseca, a rijetko govori hrvatski - samo na tržnici i u restoranu. On če biti u Zagrebu još samo 5 mjeseci. Ako želi bolje naučiti hrvatski, sada je pet do dvanaest! Ima pian: upisat če se na tečaj! Iči če na tečaj navečer, od 6 do 9 sati. U grupi če biti 10 ili 15 osoba iz Európe, Afrike Azije, Južne i Sjeverne Amerike i Australije i svi če govoriti hrvatski. RAZUMIJEVANJE OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Martin je učio hrvatski jezik jer mora raditi u Hrvatskoj. T - N 2. Martin samo ponekad govori hrvatski. T - N 3. Martin želi bolje naučiti hrvatski. T - N 4. Iči če na tečaj ujutro prije posla, od 6 do 9 sati. T - N J) PAŽITE! genitiv množine ljudi, mjeseci, sati PRIMJERI: Ugrupi če biti 10 ili 15 ljudi. Martin je u Zagrebu več 2 mjeseca i bit čejoš 5 mjeseci. Iči če na tečaj navečer, od 6 do 9 sati. 5 satova - duga množina 5 sati - kratka množina 11. Upišite točan oblik imenice čovjek/ljudi. 1. Čekám dva 2. Čekám pet------ 3. Vidimtri -ispred zgrade. 4. Vidimdeset____ pokraj fakulteta. 12. Upišite točan oblik imenice mjesec. 1. II Zagrebu sam tri-----Ostat ču još šest 2.lmamo stipendiju za pet. 3. Ivan uči hrvatski dva , a Stephanie osam 13, Recite koliko je sati i koliko minutá. IPRIMJERI: Sada je 1 sat i 10 minutá. (1:10) Sada su 2 sata i 15 minutá. (2:15) Sada je s sati i 22 minuté. (5:22) 290 RAZGOVARAJTE S NAMA vježba PET DO DVANAE5T 291 prvi, drugi, treči. Sandra Perkovič je Valent i Martin hrvatska atletičar- Sinkovič su veslači. ka. Ona baca disk. Sandra je prva u Hrvatskoj, u Euro-pi i na svijetu. Oni su bili prvi na Olimpijskim igra-ma u Brazilu i Tokiju. Marin Čilič je hr-vatski tenisač. On je bio šesti tenisač na svijetu. Hrvatski vaterpo listi su bili drugi na Olimpijskim igrama u Brazilu. Hrvatski rukome-taši bili su prvi, drugi i treči na svijetu. Hrvatska teniska reprezentacija bila je prva na svijetu. Hrvatska nogomet-na reprezentacija bila je druga na svijetu. Tin Srbič je hrvatski gimnastičar. Bio je drugi na svijetu i na Olimpijskim igrama u Tokiju. redni brojevi MUŠKI ROD ŽENSKI ROD SREDNJI ROD L prvi prva prvo 2. drugi druga drugo 3. treči treča treče 4. četvrti četvrta četvrto 5. peti peta peto 6. šesti šestá šesto 7. sedmi sedma sedmo 8. osmi osma osmo 9. deveti deveta deveto 10. deseti deseta deseto 11. jedanaesti jedanaesta jedanaesto 12. dvanaesti dvanaesta dvanaesto 292 razgovarajte s nama! 13. trinaesti trinaesta trinaesto 20._ dvadeseti dvadeseta dvadeseto __2E_ dvadeset (i) prvi dvadeset (i) prva dvadeset (i) prvo 22. dvadeset (i) dvadeset (i) dvadeset (i) drugo drugi druga 23. dvadeset (i) treči dvadeset (i) treča dvadeset (i) treča loo. stoti stota stoto ^PAŽITE! Kod složenih brojeva samo zadnji broj je redni broj: dvadeset (i) prvi, dvadeset (i) drugi, sto dvadeset (i) treči... Kako se zovu poznati sportaši iz Vaše zemlje? Recite nešto o njima, njihovim sportovima i o mjestima koja su osvojili na natjecanjima. razgovor 14. Upišite redni broj. 1. Čestitam ti, Marija! Opet si 2. Goran Ivanisevic bio je vjezba 1 .03! 3.Tkoželi čitati H_ (2.) tenisač na svijetu. -ti 01 (1.) u Wimbledonu i (2.) mjesec u godini zove se veljača, a (3.) ožujak. 5. Zorka je___(4.) dijete u obitelji Maric. 6. Zašto se ne javljaš na mobitel? Zovem te več--_-(5.) put! 7. Ivana je na maratónu bila (15.), a Klára ■ (45.). 8. Hrvatska nogometna reprezentacija bila je-- (2.) u svijetu. 9. Marko je_(1.) put napravio grešku. U parovima smislite několiko primjera kao u prvom zadatku. rad u paru PET do DVANAEST 293 Alvaro je roden 21. siječnja 1999. godine. Njegov tata roden je 18. veljače 1961. godine. Njegova mama rodená je 6. srpnja 1960. godine. DATUMI dvadeset i prvog siječnja tisuču devetsto devede-set (i) devete godine dvadeset i prvog prvog tisuču devetsto devedeset (i) devete godine Andrea je rodena 15. listopada 1999. godine. osamnaestog veljače tisuču devetsto šezdeset (i) prve godine osamnaestog drugog tisuču devetsto šezdeset (i) prve godine šestog srpnja tisuču devetsto šezdesete godine šestog sedmog tisuču devetsto šezdesete godine petnaestog listopada tisuču devetsto devedeset (i) devete godine petnaestog desetog tisuču devetsto devedeset (i) devete godine____ GRAMATIKA PRÜVUE8: Kad se odgovara na pitanje kad je nešto bilo i kad če nešto biti, dani, mjeseci i godine su u genitivu. Kad je roden Alvaro? Alvaro je roden 2 7. siječnja 1999. godine. GENITIV U DATUMIMA Alvaro je roden 21. sijecnja 1999. godine. = dvadeset i prvog sijecnja tisucu devetsto devedeset (i) devete godine = dvadeset i prvog prvog -» dvadeset i prvog DANA prvog MJESECA When answering a question about when something happened or when something will happen, days, months and years are in the genitive case. Kad je roden Alvaro? Alvaro je roden 21. sijecnja 7 999. godine. Al respondera la pregun-ta cuándo sucedióalgoy cuándo sucederá algo, los días, meses y aňos están en el caso genitivo. Kad je roden Alvaro ? Alvaro jeroden2h siječnja 1999. godine. DANI U GENITIVU 1. 2. prvog 9. 10. devetog 17. sedamnaestog 25. dvadeset (i) petog drugog desetog 18. osamnaestog 26. dvadeset (i) šestog_ 3. trečeg 11. jedanaestog 19. devetnaestog 27. dvadeset (i) sedmq_ 4. četvrtog 12. dvanaestog 20. dvadesetog 28. dvadeset (i) osmog 5. petog 13. trinaestog 21. dvadeset (i) prvog 29. dvadeset (i) devetog^ 6. šestog 14. četrnaestog 22. dvadeset (ij drugog 30. tridesetog 7. sedmog 15. petnaestog 23. dvadeset (i) trečeg 31. trideset (i) prvog 8. osmog^ 16. šesnaestog 24. dvadeset (i) četvrtog [mJESECI U GENITIVU siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja, lipnja, srpnja, kolovoza, rujna, listopada, studenog, prosinca GODINE - REDNI BROJEVI U GENITIVU 1995. tisuču devetsto devedeset (i) pete 2013. dvije tisuče (i) trinaeste 2020. dvije tisuče (i) dvadesete ^PAŽITE! 2000. = dvijetisučite 1 j TOČKA U REDNIM BROJEVIMA ÍGodine u datumima su u hrvatskom jeziku redni brojevi. Pišu se s točkom. Alvaro je roden 1999. (tisuču devetsto devedeset i devete) godine. To se dogodilo 2020. (dvije tisuče i dvadesete) godine. 15. Kada ste rodení? Kada su rodení vaši roditelji, sestra, brat, prijatelji...? Kada se dogodilo nešto važno za Vas? \ PRÍM JER: Udala sam se 17. siječnja 2004. godine. 16. Kada su oni rodení? Pročitajte dátume rodenja i smrti poznatih osoba! I PRIMJER: Rodení rodená je... Umro/umrla je... vježba 1 Vladimir Prelog Sláva Raškaj Milka Trnina Miroslav Krleža znanstvenik slikarica pjevačica pisac 23.6.1906. 2.1.1877. 19.12.1864. 7.7.1893. -7.1.1998. -29.3.1906. -18.5.1941. -29.2.1981. IRAZEMI S BROJEVIMA Sada je pet do dvanaest! Sada je zadnji čas! 294 RAZGOVARAJTE S N A MA LEKSIX pet DO DVANAEST 295 I < HRVATSKI PRAZNICI I BLAGDANI Nova godina 1. siječnja TJskrs 6 13; i 2' Uskrsni 1 8 15 ponedjeljak 2 9 - 28 1 3 15 22 29 Dan državnosti 30. svibnja Tijelovo Dan antifašistické borbe 22. lipnja 1 8 10 1Q or 4 11 Dan pobjede :> 10 v 24 ; : 11 18 25 5 12 19 26 i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza 6 13 20 27 Veliká Gospa 1 15. kolovoza Svi sveti 1. studenoga 7 14 21 28 1 8 16 22 29 -—-—-—■■Hl Dan sjecanja na žrtve Domovinskog rata 18. studenoga Božie Sveti Stjepan 25. prosinca 26. prosinca 10 17; ______ 15* ejelina OPET BISM0 POSJETILIHRVATSKU -WK£8fe __^^&ii KOIV1UNIKACIJA I VOKABULAR S ♦ izražavanje posvojnosti ♦ raspitivanje za put, traženje i davanje uputa ♦ dijelovi grada, trgovine, f. úslužné djelatnosti i ustanove ♦ izražavanje želje ^ ">*jzražavanje realne i nereálné moguenosti ♦ izražavanje u vrlo formalnim odnosima ♦ glagoljica GRAMATIKA ♦ posvojni pridjevi -ovl-ev, -in ♦ posvojni genitiv ♦ objasnidbeni genitiv ♦ kondicionál SLUSANJE Veronika: Alvaro: Veronika: Veronika: Veronika: Alvaro: Erwan: Veronika: IDEMO KUPITI ULAZNICE ZA MJUZIKL Dečki, idemo po ulaznice za mjuzikl „Jalta, Jalta". Rezervirali smo ih i danas ih moramo kupiti. Imaš pravo, danas je zadnji dan. Gdje je kazalište Komedija?. Piše da je adresa Kaptol 8, ali ulaznice možemo kupiti i u Oktogonu. Gdje je Oktogon? Blizu Bogovičeve ulice. Oktogon je prolaz izmedu Cvjetnog trga i Ilice. Móram prvo iči na bankomat. Znaš li gdje je najbliži bankomat? Kako se zove ulica? Mislim da je to Preradoviceva ulica. Blizu je Teslin kip. Hočemo li se nači kod kipa za pola sata? Može. Ja idem u Preradovičevu ulicu, móram vratiti knjige u knjižnicu. Dogovoreno. Ja idem u trgovinu po poklon za sestru -sutra je njezin rodendan. OK, onda za pola sata kod Tesle! Bok! Bok! Vidimo se! fíg RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja 1. Jesu Ii Veronika, Alvaro i Erwan kupili karte za kazalište? 2. Gdje je kazalište Komedija? Koja je njegova adresa? 3. Gdje če Veronika, Alvaro i Erwan kupiti karte? 4. Gdje je Oktogon? 5. Što je Oktogon? 6. Kamo ide Alvaro? 7. Kamo ide Erwan? 8. Po što ide Veronika? 9. Gdje če se nači Erwan, Veronika i Alvaro? 10. Kada če se nači? BEČ V AGRAMU - novogodiinji koncert 30112018 ľ'** Kancdjjti.luual£u Mm&ckt PARKET DRSNO fetfbnr 6 .V.1J...W 10 /.„imíW 94.mm posvojni pridjevi za osobe l P RIM J E RI: Oktogon je blizu Bogovičeve ulice. Mislim daje to Preradoviceva ulica. Blizu je Teslin kip. Sutra je sestrin rodendan. GRAMATIKA muški rod -ov/-ev ženski rod -in jd Josipov prijatelj Josipova prijateljica Josipovo računalo Sanjin prijatelj Sanjina prijateljica Sanjino računalo mn - Josipovi prijatelji Josipove prijateljice Josipova računala Sanjini prijatelji Sanjine prijateljice Sanjina računala ^PAŽITE! č, č, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + -ev Peričev, Maričev, Vidakovičev... Posvojni pridjevi mogu se napraviti od opče imenice (bratov, sestrin), imena (Ivanov, Anin) t prezimena (Peričev, Horvatov). Ali, ako želimo upotrijebiti i ime i prežime, ne možemo upotrijebiti posvojni pridjev. Naprimjer, ako se osoba zove Petar Kraljič, možemo reči ili Petrova mama ili Kraljičeva mama. Ne možemo reči *Petrova Kraljičeva mama. Possessive adjectives can be formed from a common noun (bratov, sestrin), personal names (Ivanov, Anin) and surnames (Pericev, Horvatov). But if we wish to use a name and a last name, we cannot use a possessive adjective. For example, if a person is named Petar Kraljic, we can say Petrova mama or Kraljiceva mama. We cannot say *Petrova Kraljiceva mama. Los adjetivos posesivos pueden estar formados por un sustantivo común (bratov, sestrin), nombres personales (Ivanov, Anin) y apellidos (Peričev, Horvatov). Pero si queremos usar un nombre junto con un apellido, no podemos usar un adjetivo posesivo. Por ejemplo, si el nombre de la persona es Petar Kraljič, podemos decir Petrova mama o Kraljičeva mama. No podemos decir *Pemva-Kraljičeva mama. 298 razgovarajte 5 nama OPET BISMO P 0 S J e TILI HRVATSKU 299 O PAŽITE! tata kolega Tesla Krleža tatin kolegin Teslin Krležin... ^) PAŽITE! c + ev -> čev stric stričev c + in čin Janica -> Janičin f vjezba 1. Upišite posvojni pridjev. Pažite na rod (muški, ženski, (jednina, množina). srednji) i broj l.Simbaje 2. Jadrankaje. 3. Ovo je 4. Gdje je___ 5. Ovo su 6. Ovo je_ 7. Došli su._ pas. (sestra) _ kolegica. (brat) 8. Je li ovo 9. Ovo su _ 10. Ovo su _ prijatelj. (tata) _ računalo? (Dragica) izumi. (Tesla) vrt. (Šimič) poznanici. (stric) — pivo? (Goran) knjige. (Krleža) ključevi. (profesorica) Naravno! Blizu ste! Sada srno ovdje. Ovo je Ulica Petra Berislaviča. Trebate skrenuti lijevo pa iči ravno - to je Ulica Ljudevita Gaja. Opet trebate skrenuti lijevo, to je Bogovičeva ulica. U njoj su kafiči i knjižare i poznata skulptura Prizemljeno šunce. Na kraju Bogovičeve ulice je ulaz u prolaz Oktogon. Što tražite u Oktogonu? Trebamo kupiti ulaznice za predstavu u kazalištu Komedija. | Blagajna je s lijeve strane. Ne možete pogriješiti. Hvala Vam, jako ste ljubazni! Dovidenja! Nema na čemu! Dovidenja! Ali ovdje piše Ulica Ljudevita Gaja. Je li to ista ulica kao i Gajeva ulica? Da, môžeš reči i Ulica Ljudevita Gaja i Gajeva ulica, Ulica Petra Preradoviča i Preradovičeva ulica... Gajeva ulica je krace. Zato ljudi cesto kažu tako. Zanimljivo! Prolaznica: Alvaro: GAJEVA ulica ulica LJUDEVITA GAJA ||B slušanje GDJE JE OKTOGON? Erwan: (Alvaru) Hm, mislim da smo se malo ízgubili... (prolazniku) Oprostite, molim Vás, tražimo prolaz Oktogon, znáte li gdje je? Prolaznik: Žao mi je, ne znam gdje je, nisam iz Zagreba. Erwan: (prolaznici) Oprostite, molím Vas, JJN&S^mggH tražimo Oktogon, možete li nam ^"*^flfffPIB§H| na planu grada pokazati gdje je? 300 RAZGOVARAJTE 5 NAMA Dopunite tekst riječima koje nedostaju. Erwan i Alvaro traže — ulaznice za- razumijevanje Oktogon zato što tamo žele kupiti nalazi Oktogon pa pitaju Zagreba, ali- u kazalištu Komedija. Ne znaju gdje se . Prolaznik ne zna jer nije iz _zna. Ona im je pokazala na karti gdje je Oktogon. Nije daleko, blizu je! Samo trebaju skrenuti lijevo i iči ravno Ulicom Ljudevita Gaja pa skrenuti- i iči do .Tamoje __u prolazu Oktogon, a blagajna je s_strane. OPET BISMO POSJETILI HRVATSKU 301 leksik ulica DIJELOVI GRADA prolaz šetalište park UfelvíktoraKovačiča "pnlaz barona Filipovia "p'rolaz sestara baKovic Europskitrg ^aUšt^aXuľaPreloga T^hanafosipajelaäéa trgovina mesnica tržnica stand dučan (razg.) vocarnica cvjecarnica pekarnica drogerija frizerski salon kozmetički salon slastičarnica papirnica [ škola vrtič autobusna stanica autobusni kolodvor "I Hi bolnica željeznički kolodvor dječje igralište stadion sportska dvorana parkirakište ambulanta _j B Ijekarna J [ crkva knjižara drogerija pekarnica Molimvas, znáte ligdje je Europskitrg? Trebate iči ravno. Oprostite, môžete li mi reči gdje se nalazi Trg bana Jelačiča? Trebate skrenuti desno. Kako mogu doci do kolodvora? Trebate skrenuti lijevo. Je li to blizu? Je li to daleko? Môžete li mi pokazati put do Gajeve ulice? To je blizu. To je daleko. Trebate iči na tramvaj broj 6, dvije stanice. Podijelite se u parove. Pronadite na internetu kartu centra grada u Hrvat-skoj (Osijek, Rijeka, Split...). Napravíte dijalog u kojem jedna osoba pita kako doči do neke ulice ili trga, a druga joj daje upute. Poslúžite se sljede-čim izrazima: rad u paru 1 Molim vas, znáte Ii gdje je... Môžete li mi reči gdje se nalazi. Kako mogu doči do... Trebate iči ravno pa lijevo. Trebate skrenuti desno... To je blizu / daleko... POSVOJN1 genitiv PRIMJERI: Ovoje Ulica Petra Preradoviča. Blizu je Ulica Ljudevita Gaja. U Ulici Ivana Tkalčičaje kip Marije Jurič Zagorke. Posvojnost se u hrvatskom jeziku može izraziti na několiko načina: (a) pomoču posvojnih pridjeva (Gajeva ulica) (b) pomoču posvojnih zamjenica {njegova ulica) (c) pomoču posvojnoga genitiva [Ulica Ljudevita Gaja). The concept of possession can be expressed in different ways in the Croatian language: (a) using possessive adjectives [Gajeva ulica) (b) using possessive pronouns (njegova ulica) (c) using the possessive genitive [Ulica Ljudevita Gaja). El concepto de posesión en el idioma croata se puede expresar mediante diferen-tes maneras: (a) utilizando adjetivos pose-sivos (Gajeva ulica) (b) utilizando pronombres posesivos [njegova ulica) (c) utilizando genitivo pose-sivo (Ulica Ljudevita Gaja). 302 RAZGOVARAJTE S NAMA OPET BISMO POSJETILI HRVATSKU 303 Posvojni genitivse upo-trebljava kada se posesor sastoji od dvije ili vise riječi (Uíica Ljudevita Gaja, prijateljica moje mame, prijateljica Josipove mame, knjiga profesora Marin-koviča,trg bana Jelačiča, kuča obitelji Šimič). The possessive genitive is used when the possessor consists of two or more words (Ulica Ljudevita Gaja, prijateljica moje mame, prijateljica Josipove mame, knjiga profesora Mar'mko-viča, Trg bana Jelačiča, kuča obitelji Šimič). El genitivo posesivo se utiliza cuando el poseedor consiste en dos o más pala-bras (Ulica Ljudevita Gaja, prijateljica moje mame, prijateljica Josipove mame, knjiga profesora Marinko-viča, Trg bana Jelačiia, kuča obitelji Šimič). rr vjezba 2. Upišite posvojni genitiv. P R IM J ER: To je škola.. To je škola Ivana Mažuraniča. 1. Ana je sestra____ 2. Branko je brat__ 3. Ovo je torba__ 4. Gdje su prijatelji_ (Vesna Jankovič) 5. Gospodin Josipovič je prijatelj (moja baka) 6. To je knjiga________ (Sandrina prijateljica) 7. Uzeo sam loptu 8. Ovo je razglednica (moja stara prijateljica Andela) 9. Ovo je kuča_ lO.Vidjeli smo u gradu 11. Gdje je sportska dvorana (osnovna škola) 12. Ovo je auto (Ivan Mažuranič) . (Marija Marič) . (Josip Petrovič) (Igor Dujmovič) . (trenér Damir) . (strie Josip) . (djed Ja kov) . (susjed Dean) j ^'^upišite posvojni genitiv imena i prezimena u zagradi. f pRIMJER: Žena mačka Mariie Uievič Galetovič (Marija Ujevič Galetovič) Čitač (Ivan Ivoš) Dječak 304 RAZGOVARAJTE S NAMA (Antun Augustinčič) Prizemljeno sunce (Ivan Kožarič) Kit (Denis Kraškovič) Povijest Hrvata (Ivan Meštrovič) vjezba Putokaz (Zvonimir Lončarič) Košarkaši (Stanko Jančic) Ban jelačič (Anton Dominik Fernkorn) 0PET BISM0 PO S J E TILI HRVATSKU 305 4. Napišite imena ulica - upišite posvojni pridjev i posvojni genitiv. P RIM J E R: Gajeva ulica (Gaj) ili Ulica Ljuäevita Gaja (Ljudevit Gaj) a) 1................._„ulica (Tesla) ili Ulica avenija (Držič) ili Avenija____ 3--_—_ ulica (Berislavič) ili Ulica 4. ulica (Držislav) ili Ulica ulica (Oordič) ili Ulica (Nikola Tesla) (Marin Držič) (Petar Berislavič) (kralj Držislav) (Ignjat Oorčtič) 6. ulica (Zvonimir) ili Ulica b) 1. Ulica _ 2. Ulica _ (kralj Zvonimir) (Dragojla Jarnevič) (Marija Jurič Zagorka) 3. Ulica_ 4. Ulica_ (Cvijeta Zuzorič) (Dora Pejačevič) 5. Pronaďite na pianu Osijeka posvojni genitiv u nazivima ulica. O, (_ Opišite dio grada gdje stanujete. Napišite koje se ulice, parkoví, GOVORENJE prolazi, trgovi i naselja tamo nalaze i što je u njima (trgovina, knjižnica, slastičarnica, kafič, restoran, tržnica, mesnica, pekarnica, kiosk, autobusna ili tramvajska stanica, škola, vrtič, parkiralište...). Što je blizu (pokraj, daleko od...) čega? KAD BIH OPET DOŠAO U HRVATSKU... Ja sam Erwan iz Francuske, iz Pariza. Dobro srno se vec upoznali i lijepo družili u udžbeniku. Nažalost, sutra odlazim iz Hrvatske. Nadám se da ču uskoro opet doči - Francuska nije daleko! Četiri mjeseca su jako brzo prošla. Putovao sam po Hrvatskoj, ali nisam vidio sve što sam htio. Kad bih opet došao, išao bih na mjesta koja još nisam vidio: u park prirode Kopački rit, u nacionálni park Risnjak, na Paklinske otoke... Planinario bih po Velebitu i išao na rafting na Kupi. Vozio bih bicikl po Papuku. Želio bih jedriti i roniti oko Hvara! Posjetio bih Istru i Aleju glagoljaša. Učio bih glagoljicu. Ima još puno, puno mjesta koja nisam posjetio, a volio bih! Da, siguran sam da móram opet doči u Hrvatsku! Él Odaberite T (točno) ili N (netočno). 1. Erwan uskoro odlazi iz Hrvatske. T - N 2. On se nada da če opet posjetiti Hrvatsku. T - N 3. Bio je u Hrvatskoj pola godine. T-N 4. Kad bi opet došao, razgledavao bi Zagreb. T - N 5. Erwan je upoznao cijelu Hrvatsku. T - N RAZUMIJEVANJE li kondicionál IP RIM i E R f: Ja bih planinario po Velebitu, Vozio bih bicikl po Papuku. S ličnom zamjenicom: jednina množina 1. ja bih posjetio/posjetila mi bismo posjetili/posjetile 2. ti bi posjetio/posjetila vi biste posjetili/posjetile 3. on bi posjetio oni bi posjetili ona bi posjetila one bi posjetile ono bi posjetilo ona bi posjetila ^)PAZITE! Vi biste posjetili... (jedna osoba, iz poštovanja) j 306 razgovarajte S nama OPET bismo posjetili hrvatsku 307 Bez ličnezamjenice: jednina množina 1. 2. posjetio/posjetila bih posjetio/posjetila bi posjetili/posjetile bismo posjetili/posjetile biste 3. posjetio bi posjetili bi posjetila bi posjetile bi posjetilo bi [posjetila bi Kondicionál se u hrvatskom jeziku tvoři od posebnih oblika glagola biti i glagol-skoga pridjeva radnog. The conditional in the Croatian language consists of special forms of the verb biti and a participle. El condicional en el idioma croata está formado por formas especiales del verbo biti y un participio. bih, bi, bi, bismo, biste, bi + posjeti(ti) + -o, -la, -lo, -li, -le, -la posebni oblici glagola biti glagolski pridjev radni Kondicionál je glagolski náčin koji se najčešče upotreb-Ijava za izražavanje: a) želja (Išao bih na rafting.) b) mogučnosti {Mogli bismo gledati utakmicu. Kadbih dosao u Hrvatsku, posjetio bih Dubrovník.) c) vrlo formalnog načina obračanja (Biste li otvorili prozorľ) The conditional is used to express: a) desire (Isao bih na rafting.) b) possibility (Moglibismo gledati utakmicu. Kad bih dosao u Hrvatsku, posjetio bih Dubrovnik.) c) a very formal way of addressing someone [Biste li otvorili prozorT) El condicional es un modo ver-bal usado en su mayoría para expresar: a) deseo (Išao bih na raňing.) b) posibilidad (Mogli bismo gledati utakmicu. Kadbih došao u Hrvatsku, posjetio bih Dubrovnik.) c) forma forma! de dirigirse a alguien (Biste li otvorili prozor?) želje KONDICIONÁL mogučnosti formálne mol be vjezba 6. Napišite kondicionál. 1. Marijan_ 2. Ja__ , ali nema vremena. (kuhati) 3. Tko 4. Mi_ 5. Vi_ film. (gledati) piti čaj? (htjeti) u kazalište. (iči) hrvatske knjige. (čitati) 308 RAZGOVARAJTE S NAMA Marijan i Sara 7. Ti i Zrinka 8. Profesor 9. Ti- rádo čokoládu, (jesti) k nama u goste, ali ne mogu. (doči) auto. (kupiti) ____novu knjigu. (čitati) 10. Sanja i ja na Krku. (Ijetovati) KONDICIONÁL - niječni oblik GRAMATIKA Ja ne bih planinario po Velebitu. Ne bih vozio bicikl po Velebitu. jednina množina 1. (ja) ne bih posjetio/posjetila (mi) ne bismo posjetili/posjetile 2. 3. (ti) ne bi posjetio/posjetila (vi) ne biste posjetili/posjetile (on) ne bi posjetio (oni) ne bi posjetili (ona) ne bi posjetila (one) ne bi posjetile (ono) ne bi posjetilo (ona) ne bi posjetila 7. Napišite kondicionál. 1. Ja danas 2. Mi sada__ vježba 1 3. Anamarija 4. One 5. Vi ................. . (učiti, neg. žr) televiziju. (gledati, neg. mr) sok. (piti, neg.) 6. Mirna 7. Slávko i Goran (igrati, neg.) 8__ 9. Ozren 10. Mi danas na tržnicu, (iči, neg.) _. (spavati, neg. mr) ___ ako ne mora! (kuhati, neg.) danas ----košarku. , hvala. (jesti, neg. ja mr) lijepu glazbu. (slušati, neg.) _ prijatelje u kino. (zvati, neg. žr) OPET BISMO POSJETILI HRVATSKU 309 í vjezba kondicionál - upitni oblík PRIMJER: Bili (ti) planinario po Vekbitu ? jednina množina 1. Bih li (ja) posjetio/posjetila...? Bismo li (mi) posjetili/posjetile.. 2. Bi li (ti) posjetio/posjetila...? Biste li (vi) posjetili/posjetile...? 3. Bi li (on) posjetio...? Bi li (oni) posjetili...? Bi li (ona) posjetila... ? Bi li (one) posjetile...? Bi li (ono) posjetilo...? Bi li (ona) posjetila...? 8. Napišite kondicionál. 1__Sara i Senka na plazu? (iči) 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. brat sutra k mami i tati? (iči, mi žr) -s nama? (ručati) _ još pršuta i sira? (htjeti, Vi) _još nešto naručiti? (željeti,Vi) ____________ novu haljinu? (kupiti) fvlirna i njezina sestra_u slastičarnici? Ana (raditi) Tonko. 10. -u čemu je problém? (reči) malo sladoleda? (htjeti, ti mr) sretna s poklonom? (biti, ona) 10. Obilježite na karti Hrvatske mjesta na koja biste željeli iči i napišite za-Što. Služite se kondicionalom. Naprimjer: Željela bih iči u Pulu. Voljela bih vidjeti Arénu. vjezba 9. Odgovorite. Što bi Veronika i Alvaro radili kad bi opet došli u Hrvatsku? Kad bi Veronika opet došla u Hrvatsku, ona bi... (razgledati Dubrovník, kupati se na Korčuli, posjetiti Lonjsko polje, naučiti glagoljicu, posjetiti dvorce u Zagorju...) Kad bi Alvaro opet došao u Hrvatsku, on bi... (voziti bicikl po Istri, posjetiti muzej NikoleTesle u Smiljanu, iči na izlet na Kornate, naučiti kuhati šarmu, probati vina u Baranji...) 310 RAZGOVARAJTE S NAMA OPET BISMO POSJETILI HRVATSKU 311 312 RAZGOVARAJTE S NAMA OPET BISMO POSJET1L1 HRVATSKU 313