Pridjevi

Pridjevi su riječi kojima se izriče svojstvo predmeta ili pojava. Pridjevi suzuju opseg značenja
riječi kojima se pridijevaju, a to su najčešće imenice. Po značenju se pridjevi dijele
na opisne, gradivne i posvojne.

• OPISNI (KVALITATIVNI) PRIDJEVI izriču osobine i odgovaraju na pitanje kakav. Izriču tvarna
(prirodna, fizička, materijalna) i netvarna (misaona, duhovna, psihička) svojstva. Na
primjer: sladak, topao, žut, pametan, žalostan…

• GRADIVNI (MATERIJALNI) PRIDJEVI izriču tvarnost, od čega je što napravljeno. Na
primjer: zlatni, drveni, željezni…

• POSVOJNI (POSESIVNI) PRIDJEVI izriču pripadanje. Odgovaraju na pitanje čiji. na
primjer: bratov, gospodski, majčinski, vučji…

Pridjeve je po značenju moguće podijeliti na samo dvije skupine; opisne i odnosne. Opisni su isti
kao i u trodijelnoj podjeli, a odnosni izriču odnose koje predmeti, bića ili pojave imaju prema
kojemu drugom predmetu – oni obuhvaćaju posvojne i gradivne i neke opisne (one koje izriču prostor
i vrijeme).

GRAMATIČKA SVOJSTVA:

• pridjevi imaju posebne oblike za rod, broj i padež

• po načinu kako određuju imenicu, oblici pridjeva mogu bit određeni i neodređeni

• NEODREĐENI oblik pridjeva kazuje promjenjive osobine onoga što znače imenice i odgovaraju na
pitanje kakav.

♦ u jednini se sklanjaju kao imenice (imenička promjena) N star, G stara, D staru, A star(a),
V star, L staru, I starim
♦ u množini se sklanjaju kao određeni pridjevi N stari, G starih, D starim(a), A stare, V stari,
L starim(a), I starim(a)
♦ neodređeni oblik pridjeva nemaju:

◊ neki neizvedeni pridjevi (jarki, žarki)
◊ pridjevi koji završavaju na -ći (brijaći, kupaći)
◊ pridjevi koji određuju imenicu s obzirom na položaj u prostoru i vremenu u kojem se nalazi ili iz
kojeg dolazi ono što ona znači (desni, južni)

♦ u neodređenom obliku pridjev stoji kada je:

◊ dio imenskog predikata (Šešir je lijep.)
◊ dio atributnog skupa – tzv. G svojstva (medvjedići dobra srca)
◊ u službi predikatnog proširka (Poslije toga postao je zločest.)
◊ posvojni pridjevi na -ov, -ev, -ljev, -in

• ODREĐENI oblik pridjeva upotrebljava se kada se pridjevom izriče stalna osobina predmeta, odnosno
kada se određuje između više stvari različitih osobina ona o kojoj se govori.

♦ sklanjaju se po pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji

◊ jednina m. r. : N stari, G starog(a), D starom(u), A stari/starog(a), V stari, L starom(u),
I starim
◊ množina m. r. : N stari, G starih, D starim(a), A stare, V stari, L starim(a), I starim(a)

♦ dulji padežni oblici (s navescima) upotrebljavaju se:

◊ kada je pridjev u rečenici bez imenice (Pijanomu se i vlak sklanja.)
◊ kada sljedeća riječ počinje istim ili sličnim zatvornikom (bijeloga goluba)
◊ kada je uz imenicu više pridjeva posljednji je kraći (hrvatskoga književnog jezika)

♦ određeni pridjev se upotrebljava:

◊ kada je ispred njega neka pokazna zamjenica (ovaj lijepi šal)
◊ kada je pridjev dio vlastitog imena (Dugi otok)
◊ kada je pridjev dio stručnog termina (pravopisni problem)
◊ kada pridjev završava na –ći, –ji, -nji, -šnji, -ski/ki
◊ kada je pridjev u komparativu ili superlativu (bolji, boljeg)

KOMPARACIJA PRIDJEVA

Samo opisni pridjevi se kompariraju kroz tri stupnja: pozitiv, komparativ, superlativ.

• KOMPARATIV

♦ tvori se nastavcima:

◊ -iji > topliji, stariji, labaviji…
◊ –(j)i > krući, suši, skuplji (jotirani); vrući, krnji (nejotirani)
◊ –ši > samo tri pridjeva: lakši, mekši, ljepši

♦ supletivne oblike imaju: dobar – bolji, zao – gori, malen – manji, velik – veći…
♦ neki pridjevi imaju dvojne oblike: čistiji/čišći, ljeniji/ljenji, slaniji/slanji, dulji/duži…

• SUPERLATIV

♦ tvori se o komparativa prefiksom naj-: najbolji, najjači, najveći

PRAVOPISNA PRAVILA:

1. posvojni pridjevi na -ov, -ev, -ljev, -in izvedeni od vlastitih imena pišu se velikim slovom
(Markov, Petrin, Čehovljev…)

2. odnosni pridjevi na -ski, -ški, -čki, -ćki izvedeni od vlastitih imena pišu se malim slovom
(hrvatski, paški, matoševski…)

3. odnosni pridjevi od stranih imena:

a. pridjevi od osobnih imena pišu se izgovorno (šekspirovski)
b. pridjevi od zemljopisnih imena pišu se izvorno i izgovorno (newyorški, njujorški)

4. u komparativu i superlativu krati se ije (ljepši, rjeđi, bljeđi)























Vježbe

1.Napišite komparativ i superlativ

Malen-

Simpatičan –

Ružan –

Lijep-

Kratak-

Dobar –

Loš –

Zao –

Brz –

Strog –

Žut –

Spor –

Slan –

Dug –


2.Prevedite

Jana je mladší než já.

Marko je nejchytřejší kluk ve třídě.

Jsi pomalejší  než šnek!

Ty jsi hezčí než ona.

To je nejdelší řeka v ČR.

To je nejmenší město na světě.