Rečenica
Rľiniii .1
271
ttgolske radnje. 1 U iiiirnin.ili\ u
■fekta pomočnoga
GLÁGOLSKI PRIDJEV TRPNÍ
Osim za tvorbu pasiva glagolski pridjev trpni upotrebljava se kao atribut 613 i predikatni proširak.
Subota je dan kada valja dati Velome Joži pečenu kravu. Nastade ubrzano krelanje.
A tvrdava je zbilja, otkad je ostala pusta, prestrašenom i začudenom oku kazivala toliké stvari kao daleka uzburkana pučina.
Malo ga začuden pogleda kad ga vidje da je znojan. Zaokupljen tím mislima, nije ni pošao u dvor da otkaže.
GLAGOLSKI PRILOG SADAŠNJI
Glagolski prilog sadašnji odnosi se prema predikátu rečenice kao njegov 614 proširak:
Vadeci iz džepa pračku, dječak je u brzini izvukao i písmo.
Vracajúci se s daleké šetnje u grad, naidem putem na odvratan prizor.
Od riječke strane plovi austrijski neki ratni brod štropocuči i dimeči.
Starac je stupao pognuto vukuči teško nogu za nogom.
Šuteči je pojeo svoju večeru.
Otac je šetao ne gledajuci ni u koga.
GLAGOLSKI PRILOG PROŠLI
; i obaju kondicio-stalno za izricanje:
što je milosrde bilo
Glagolski prilog prošli takoder se odnosi prema predikátu kao njegov 615 prošira k.
Govornik je ustao, prešao dlanom preko čela i, podigavši glavu, pogledao národ.
Opčinski bilježnik, blagajnik i pisári promrmljaše nešto i ne pogledavši Mike. Postigavši tako visok plasman u prvim natjecanjima Petrovič se odmah uvrstio medu favorite.
Izvršivši svoju dužnost ti češ dati primjer kolebljivcima.
PASIV
Obavijest o vršenju neke radnje može se dati aktívnom i pasívnom rečenicom. Aktiv Pasiv
Marka su pobijedili. (objekt) (predikát)
Marko je pobijeden. (subjekt) (predikát)
616
služba glagolskih pridjcva da sudjeluju u tvorbi složenin glagolskih oblika, i to tako da radni glagolski pridjcv slúži za tvorbu aktivnih (perfekt: pročitoo je, pluskvamperlekt: bio je pročitao, futur drugi: bude pročitao, kondicionál prvi: pročitao bi i kondicionál drugi: bio bi pmčitao), a trpni glagolski pridjev za tvorbu pasivnih glagolskih oblika (svi su takvi oblici složeni, npr. bili procitán, procitán je, bio je procitán, bit če procitán, bio bi procitat bivši procitán).
72J. Glagolski pridjevi, posebiee trpni, mogu prijeéi i u službu pravih pridjcva. No oni tada gube glagolska svojstva (gube značenje radnje, a dobivaju zna-čenje svojstva), pa se od drugih pridjeva razlikuju samo podrijetlom. npr. zrelo voče, truli sporazum. požutjeli papiri: procitané knjige, placeni ničími, ugovoreni saslanak.
724. Glagolski pridjev radni dolazi i u posebnoj službi optativa ili željnoga nači-na, npr. Bog vaspoSvio! i sl. (v. par. 712).
Glagolski priloží
725. Glagolski su prilozi takoder ..mješanci". i to izmedu glagola i priloga (kako im i ime kaže). Oni naime takoder zadržavaju tzv. unutarnja glagolska svojstva (glagolski vid i (ne)prijelaznost), a dobivaju svojstva priloga, tj. riječi koje označujú okolnosti u kojima se odvija glagolska radnja. Oni su stoga príkladní da označujú radnju kao okolnost, što je i njihova glavna služba. Glagolski pri log sadašnji (npr. čitajuči) označuje okolnost u obliku radnje koja je istodobna s drugom radnjom. npr. Čitajuči zastajkuje. a glagolski pri-log prošli označuje okolnost u obliku radnje koja prethodi drugoj raduji, npr. Pročitavši zastane.
726. Glagolski prilog sadašnji najčcšéc ima značenje koje odgovara značenju vremenske surečenice s veznikom Jak, npr. Čitajuči. zastajkuje (usp. Dok čita, zastajkuje), ali se tomu značenju mogu pridružiti i nijanse načina, npr. čita zastajkujuci (usp. Čita na taj način da zastajkuje), uzroka, npr. Misleči da nečemo doči. počeli su raspravu (usp. Kako su mislili da nečemo doči, počeli su raspravu), dopuštenja, npr. Ni radeči dvostruko. nije uspio (usp. lako je rádio dvostruko, nije uspio) ili uvjeta (pogodbe), npr. Ni dubeéi na glavi, ne bi to postigao (usp. Ni kad bi dubio na giavi/ ni da dubi na glavi, ne bi to postigao).
727. Glagolski prilog prošli najčešée ima značenje koje odgovara vremenskoj re-čenici sa zavisnom surečenicom koja označuje preťhodnost (anteriornost, prijevremenost). npr. Pročitavši, zastane (usp. Kadpročita. zastane), ali mu isto tako mogu biti svojstvene i nijanse uzroka, npr. Sjetivši se pri/atelja, odmah pride telefónu (usp. Budúci da se sjetio prijatelja, odmah pride telefonu), dopuštenja, npr. Ni posjetivši njega. nisi ništa postigao (usp. Nisi ništa postigao iako si posjetio i njega) ili uvjeta, npr. Ni rozbivši mu nos. m bi ga uvjerio (usp. Da mu i nos razbije. ne bi ga uvjerio).