U |^1>M09TA\»401 I U Carigradu živio je nazad několiko vjekova mladic, zapravo još dječak, snažan, zdrav i osobito okretan. Njegov gospodar i njegovi druzi nažívali ga Jaša Dalmatin. Jaša je, uz mnoge dnige mladice s obala Jadrana, dopao u tursko sužanjstvo kad su Turci, poslije jedne od svojih pobjeda, haračili uz svoju granicu sve do dalmatinske obale. Dovezen kao sužanj u Carigrad, živio je, dakako, Jaša u oskudici i u bijedi. no njegova krepka duša bila je puna nade i puna želje da se podigne na dostojniji život. Odijelo je na Jaši bilo jadno i odr-pano; bose su mu noge, a svijetli pramovi bez reda padajú do ramena. Sve mu je to podávalo pravi lik siromaška, no njegovo vitko i uspravno tijelo i crne, neobično veliké i sjajne oči pokazivale su kolika odlučnost i kakva vatra leži u tom dječaku.(...) Uvijek bodar, uvijek spreman da se uhvati svakogposla, obavljao je Jaša u domu svoga gospodara ražne kučne poslove vješto, hitro i okretno. A kako je uz to znao svojom čas zvučnom, čas bolnoin dalmatinskom pjesmom razx'eseliti i raznježiti ukučne i gospodara, to se ovome nije zúrilo da mladog roba dalje proda. Kadgod bi Jaša, svršivši kučne poslove, uhvatio slobodnoga vremena, boravio je on na carigrad-skom pristaništu brodová i hodao uz obalu tegoleme svjetske luke. (...) — Tako ti se, moj Jaša, kod nas na Visu gada rukom i lukom. (Ivana Brlič-Mažuranic, Jaša Dalmatin, ulomak) © U ovom tekstu uočavamo velik broj pisanih rečeničnih znaková - zareza Pokúšaj několiko prvih rečenica pročitati kao da zareza nema. Koja je svrha zareza u rečenici možemo vidjeti na jednom jednostavnom primjeru: Molim lijepo, pišite! Molím, Uje po pišite. U prvoj rečenici lijepo se molí, u drugoj se traži da se lijepo piše. Ispravno razumijevanje napisanog u rečenici osnovni je kriterij pisanja zareza. 106 Zarež je razgodak (razgoditi - razdvojiti, razdijeliti). Razgodci se nažívajú i interpimkcijskim znacima [interpunkája od lat. inter-pungere — razlučiti, rastaviti). U tom značenju otkrivamo i pravú svrhu zareza: Zárezom odvajamo ono što u mislima nije čvrsto povezana cjelina. U govoru, za misaono oblikovanje govornih cjelina, služimo se stanka-ma, intonacijama, rečeničnim tempom. U pismu če nam te vrijednosti go-vornog izričaja nadomjestiti razgodci. Zarež je, uz točku, najzastupljeniji od razgodaka. Rečeničnim se znakovima koje smo nazvali razgodcima ili interpunkcijama služimo da bismo znali kako pisano valja razumjeti. Tri su osnovna pravopisná načela pisanja zareza: nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost. Osnovno je pravilo: Sve što se niže (nabraja), naknadno dodaje, što je u suprotnosti - odvaja se zárezom. Isticanje i inverzya, kao nizanje, dodavanje ili suprotnost, odvaja se zárezom. Osim zareza odvajanje označujú i drugi razgodci: točka zarež ;, crtica —, dvotočje : i zagrade ( ) Zasebno čemo promotriti svako od načela pisanja zareza. i ■ * Nizanje a) Zárezom se odvajaju istovrsni, usporedni i nezávisní dijeloví rečenice: ... snažjan, zdrav i osobito okretan.-----------------istovrsni díjelovi. nezávisní atributi ... crne. neobično veliké i sjajne oči..................istovrsni dijelovi, nezávisní atributi ... čas zvučnom, čas bolnom dalmatinskom pjesmom...---istovrsni dijelovi, nezávisní atributi (Uz atribute odvojene zárezom u gornjim primjerima ima još atributa, no oni nisu nezavisni nego su dio jedinstvenoga atributnoga skupa: veliké i dalmatinskom.) ... obavljao je ... vješto, hitro i okretno.......................istovrsni dijelovi, PON Postoji li izmedu posljednjeg i pretposljednjeg člana u nabrajanju sastavni veznik i;// te, zarež se ne stavlja:... zdrav i osobito okretan,... veliké i sjajne oči. Nije nizanje ako u rcčenici dolazi više PO različita