cijalizma. Sječanje pripovjednog ja obilježeno
160 je nesigurnošču i nepouzdanošču kada je riječ ideološkom kontekstu prikazivane prošlosti i ono zaobilazi njezina traumatična rnjesta, što za dominantní učinak ima nostalgično humoristi-čan ton bez melankolije. Modus artikulacije so-
165 cijalizma u ovome romanu tako proizvodi efekt politickí nekonfliktnog lijepog sječanja.
Roman koji svojim tonalitetom unosí novu kvalitetu u artikulaciju socijalizma, koja oduda-ra od dosadašnjih primjera nostalgičnih modusa
I70 artikulacije, jest Polusan Ratka Cvetniča, objav -ljen 2009. Roman največim dijelom pripovijeda glavni lik Vjeko Modrič, nezavršeni student pravá kroz čije se svakodnevne zgode prelamaju posttitovske 1980-e i razdoblje tzv. dekadentnog
175 socijalizma. Njegova je artikulacija prikaziva-nog vremena prožeta, kritickom refleksijom u tradiciji hrvatskog intelektualističkog romana u kojem su individuálnost i skepsa vrijednosno pozitivna postavljene naspram kolektiviteta i
180 ideologije. Premda je riječ o pripovijedanju usi-drenom u socijalističku sadašnjost iz koje se i o kojoj se pripovijeda, ta je sadašnjost mjestimice artikuli rana iz udaljene perspektivě fokalizatora koji posjeduje znanje vece nego što to dopuštaju
185 prilike u kojima se nalazi lik. Prvo lice jednine dominantno oblikuje pripovijedanje, dok je prvo lice množině rijetkost, dapače pripovjedač-lik naglašava vlastitu distanciranost od kolektiv-nog identiteta i upotrebe prvog líca množine,
190 kao što je to u sljedečem primjeru: „Pojavu ovog majestetičnog plurala, taj 'mi' koji se uvijek po-javljuje kao statusni simbol - mi Partija, mi pro-fesija, mi pred koje tvoje golo ja pristupa jedino po našoj milosti - na to se sad morám navíkava-
185 ti i u razgovoru s pripadnicíma vlastite genera-cije." U artikulaciji socijalizma u ovome romanu tako se inzistira na pomnoj analizi svakidašnjice njegova posljednjeg desetlječa u kojoj se naziru índikacije njegova sloma i takva analiza izvede-
190 na u naglašeno partikularnoj, índividualiziranoj perspektivi glavnoga lika. Svakidašnjica o kojoj
se pripovijeda obilježena je osječajem nelagode i frustracije glavnoga lika uslijed pojačanog ideo-loškog nadzora i opce rezignacije, temeljni je to-nalitet koji je naznačen naslovnom metaforom. uq U takvom modusu kritické rezignacije, cinizma i ironične demistífikacije socijalizma nostalgije nema ni u tragovima.
Uz mnogobrojne tekstove iz hrvatske knji-ževnosti koje sam ovom prilikom ostavila po |d straní, nastojala sam uputiti na različite moda-litete artikulacije socijalizma, različite emotivně i ideološke kapitále koje oni sa sobom nose, a koji se mogu detektirati analizom njihovih tekstualnih elemenata, barem donekle neovi- n snih o životu stvarnih tvoraca navedenih djela. Ti životi dakako imaju vážnu ulogu u njiho-vu oblikovanju, ali politika književnog teksta, izvedena isključivo iz autorovih ideoloških stavová, simplificira kompleksnost književnog |7j teksta. Iz analitičkog ukrštavanja formalnih i sadržajnih aspekata navedenih djela proizlaze navedeni modusi melankolije, nostalgije, kritické refleksije, hladne povijesne deskripcije, bumora i ironije. Takvi različiti modusi artikulacije socijalizma govore o specifičnoj naravi pamčenja književnog teksta koji ne pretendira na kodificiranje jednog i isključivog pogleda te koji ima bitno dijaloški karakter. Uvjetno řečeno zajednički nazivnik navedenih razii- u čitih modusa bio bi tretman socijalizma kao svojevrsne povijesne figuře. Socijalizam je u svim navedením primjerima okončao svoj tijek u kontekstu povijesne datosti te je sveden na I refleksivnu i retrospektívnu dimenziju prošlo- m sti. U navedenoj praksi pamčenja socijalizma umjetnost nesumnjivo ima važnu ulogu, po-sebice književnost kao specifičan kulturalni narativ koji oko socijalizma tvoři polje složenin j emocionalnih i ideoloških konflikata.
Izvor: Maša Kolanovič: »Naš« obračun sa sxijalizmom. Postsocijalistička književna artikulacija (euwpskoga) socijalizma. Studia lexicographica, 5 (2011) br. 1 (8), 86-102. Za ovo izdanje izvornik je prilagodila urednica.
Izmedu prírode i tehnologije
-teteGMO-StanJeuRepublId Hrvatskoj
-tekst Ekoproizvodi
Krešimir Nemec:
ff^onskih romana i,,svešäča n™pgauz novine
usmeno izražavanje
Í- rasprava s ternom prihvatljivosti ili neprihvatljivosti genetski modificirane hrane - kratak govor s iznošenjem vlastitog stava o ekološkoj hraní
písmeno izražavanje
- Pisanje uspredno-raspravljačkog esejaoG/VlOhraniipisanjevijesti pisanje sažetka, usporednog
eseja o ekološkoj proizvodnji
hrane, pisanje poslovnog plana za osnivanje i razvoj ekofarme