usmeno izrazavanje
citanje
Razgovor
► KakvojeVaše mišljenje ogenetski modificiranoj hráni? Obrazložite svoj stav.
*> Donosi li biotehnologija, po Vašem mišljenju, više koristi ili više štěte čovječanstvu? Zašto?
Kako je ta tema medijski prezerrtirana u Vašoj zemlji? »• Kakvo je javno mnijenje o toj temi u Vašoj zemlji?
► Postoje li aktivistické udruge koje protestiraju protiv GMO hrane? Na koji náčin prosvjeduju i zašto?
Jesu li GMO namirnice neškodljive?
U proizvodnji genetski izmijenjenih namir-nica riječ je o horizontálnom prijenosu gena (za razliku od vertikalnog - s roditelja na potomstvo), odnosno o metodi izrezivanja pojedinih
5 gena iz genoma davatelja i njihova prijenosa u genom domačina, čime se željeno svojstvo davatelja prenosí na domacina prímatelja. Prijenos gena može se obavljati izmedu jedinkí iste vršte. Tada je zapravo riječ o ubrzanju i usmjeravanju
10 prirodnih procesa križanja i selekcije. Svojstva i osobine koje se tako prenose ograničene su na one koje su prirodno prisutne unutar vršte. Ako se prijenos gena obavlja izmedu različitih i
nesrodnih vrsta, tada je riječ o stvaranju novih, genetski izmijenjenih organizama koji time do-bivaju svojstvo koje prirodno ne postoji unutar njihove vršte.
Tako se mogu prenositi humani geni u živo-tinje, riblji gen u rajčicu, gen iz insekta u krumpíř sa svrhom da oni budu veči, jačí, otporniji na insekte, herbicide, da budu izgledom atraktivniji, dugotrajniji itd. Šírom svijeta u biotehnološkim laboratorijima u tijeku su brojni eksperimentí kojima se pokušavaju stvoriti vršte biljaka otpor-ne na biljne bolesti i insekte štetočine te povečati prinose bez uporabe kemikalija. Tako je stvořen kukuruz s genom Bacillus thuringiensis, bakte-rije iz tla koja se več četrdeset godina koristi za uništavanje komaraca i drugih insekata. Takav kukuruz sam stvára tzv. BT toksin kojim posta-je otporan na kukce. Drugi je primjer rajčica s blokiranim enzimom mekšanja (kvarenja) koji je prirodno prisutan u njoj, čime rajčica postaje dugotrajnija. Nadalje, u eksperimentalnoj je fazi uzgoj biljaka s genetskim modifikacijama koje bi ih činile otpornijima na nepovoljne klimat-ske i druge uvjete - vručinu, smrzavanje, sušu-Ako dode do njihove komercijalizacije, sliedece generacije GMO biljaka izazvat če revoluciju u poljoprivrednoj proizvodnji.
Mnoga su pitanja u vezi s GMO hranom otvorená. GMO hrana dostupná je potrošačima u zadnjh 20 godina. Širom svijeta, a naročito u Americi, ljudi je konzumiraju bez vidljivih utje-caja na zdravlje.
Pojedini stručnjaci šmátrajú da genetski iz-mijenjene namirnice mogu biti opasne za zdravlje jer promjena genske strukture može rezulti-rati neočekivanim popratnim pojavama koje još nisu dovoljno poznáte. Ne zna se kako če se gen koji pripadá drugoj vrsti ponašati u genomu
novog domacina i može li to možda rezultirati i smanjenjem prehrambene vrijednosti, ili čak stvaranjem novih ili potenciranjem poznatih alergena, otrova ili kancerogenih tvári. Ispiti-vanje neškodljivosti takvih namirnica zahtije-va nov pristúp. Za razliku od konvencionalnih namirnica s kojima smo kroz stolječa uporabe postigli ravnotežu i poznat nam je njihov sa-stav, namjena i mogučnosti štetnog djelovanja, genetski modificirane namirnice još su nam nepoznanica. Svjetska zdravstvena organizacija razvila je poseban pristúp ocjeni neškodljivosti genetski modificiranih i drugih novih namirnica koji se temelji na dokazivanju ekvivalentnosti ŕ u bitnoj mjeri. Za svaku se novu namimicu na-stoji utvrditi istovjetnost s njezinim prirodnim pandanom. Ukoliko istovjetnost postoji, nova se namirnica tretira kao i originál, a ukoliko ne postoji, ona treba biti podvrgnuta rigorózním is-pitivanjima neškodljivosti.
Izvor: mojezdravlje.hr
(O
RAZGOVARAJTE S NAMA! Udžbenik hrvatskoga kao drugoga i sttanogajezika za razine B2-C1
4. LEKCIJA Izmedu prírode i tehnologije