1) Sljedeče rečenice stavi u množinu: Tata i mama vode sina u školu._ Sivi vrabac stoji na grani._ Njezina je kči pjevala lijepu pjesmu._ Jedna lasta ne čini prolječe._ Zeljezni brod plovi po moru._ Plesala je i znalački svírala harmoniku._ Komarac je letio iznad grada._ Izrezala je papir škarama._ Slika je visila na židu._ Knjiga je na polici.__ Nije htio jesti keks.__ Mačka i pas igrali su se u parku._ Putujem automobilom, vlakom i avionom._ Nisám andeo.__ Ruža je procvjetala u vrtu._ Tražim bolje placen posao._ Čuje melozvučni ton._ Gdje je tvoje tele?__ Nece doci ni na sastanak ni na doručak._ Kojem češ prijatelju pokloniti taj cvijet?_ Njegov je pokorni sluga umro._ 2) Rodila se (15. 10. 1990. godina). Konobar je primio (64, narudžba). To se dogodilo točno prije (658, dan). Sada je (19:55, sat). Došao je s (6, prijatelj). Imam mnogo (službeni ključ). Na proslavi je bilo (13, gost). Razgovarali su o (9.,gospoda). Dodi u (00 h). Doči ču za (3, minuta).Donijela je (4, boča vina) i (1 porcija sardina).Koliko je (sat) i (tjedan) prošlo? 1 3) Marin izlazi iz: kuča, crkva, tramvaj, prodavaonica, škola, kladionica, menza, slastičarnica, podrum, kavana, študentskí klub Sa svoga prozora Anita vidi: zgrada, radnik, cvijet, praonica auta, bicikl, dijete, baka, Marin, prijatelj, selo, kombajn, lijepa jeseň, cviječe, andeo Ne vjerujem: politi čar, Eugen, djevojka, predsjednik, svečenik, dijete, susjed, žena, liječnik, prodavačica, Petra, njezina baka, službenik, momak Bježim od: neprijatelj, djed, kontrola, vojnik, politika, dinosaur, napadač, prijatelj, lažljivac, novinár, fotograf, čudni tip, posao Večeras ču izači s/sa: staro društvo, roditelji, strie, ujak, gospodar, pas, mačka, Karlo, Dora, pisac, stranac, avanturist, dio starog društva Misliš U na: ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, gospoda Stanic, bolest, bol, znanost, rad, pjesma, zabáva, zec, mrkva, gospodin Vukovič, auto Pišem pismo: dobri prijatelj, loši čovjek, zaposlenik, učitelj, učiteljica, čistač, čistačica, pjevač, pjevačica, glumac, glumica Diskutirali srno o: situacija, stanje u državi, problém, ekonomija, dolar, Amerikanac, djevojka, ljubav, smrt, strah, poznati pisac, čovjek Idemo pored: jezero, kolodvor, naselje, trg, kazalište, zračna luka, kino, polje, kupalište, sunčana obala Ljuti se zbog: jelo, pušenje, mjesto, igralište, mirovina, odluka, mačič, gost, pisanje, učenje, vrijeme, Majina kči, otac, taj čovjek Ostaje u: zrakoplov, prizemlje, gledalište, auto, more, grad, vozilo, grmlje, fotelja Kupujem: pivo, drvo, meso, maslac, ugljen, voče, mlijeko, žitarice, sapun, sitan dio, novi veo, rezervní dio, umj etnicko djelo Sjedi na: stolica, tráva, ormar, stol, ulica, klupa, zemlja, krevet, brod, čavao Jede: doručak, večera, ručak, kruška, riba, juha, pribor, ruke Ide u/na: kavana, posao, prostorija, šetnja, bolnica, ministarstvo, knjižara, Island, kupaona, tramvaj, fakultet Reči ču to: otac, tata, učenik, učenica, kolega, kolegica, kčerka/kči, sin, májka, kum Putujemo: tramvaj, brod, jahta, trajekt, autobus, žičara Marina se druži s/sa: brat, sestra, djevojčica, životinja, Marija, Mladen, neki čovjek Svako popodne slušam: glazba, glasni čovjek, pjesma, diskusija, sváda, bajka, rádio, májka 2 4) Dopuni tekst riječima po smislu: vjenčati se, ushicen, mladoženja, vjenčanica, vjenčani, polj ubiti se, sreca 2x, kum, svat, fotografiranje, svadbeni 2x, poklon, kolona, odijelo, uzvanik, vjenčanje, ruka Naši prijatelji _ jučer u vijecnici na Trgu svetog Marka. Obred _bio je vrlo svečan. Ona je nosila_, a on tamno_. Bili su zaista lijepi i sretni. I svi_bili su_._ je stavio mladenki_prsten na_, a onda_. Najprije im je_poželio matičar, zatim njihovi_, a onda svi ostali _. Poslije mnogo _ izišli su iz vijecnice i uputili se u _ u hotel gdje je bila _ večera. Dobili su mnoge _. Neka im je s_! 5) Dopíši relatívnu zamjenicu. Rečenice stavi u perfekt i futur. Dodaj mi knjigu_je kraj tebe. To je ona knjiga_ti je Ivan poklonio. Da, želiš li je pročitati? Volio bih da mi je možeš posuditi. Procitala sam zaista dobru knjigu _sam ti jučer pričala. Sjecam se. To je ona_moja sestra nikako nije zadovoljna. Ah, ja uvijek tražim onu_nema momentalno kod kuce. To je restoran_srno sinoc bili. A, to je onaj_su varn preporučili. Je li bilo zaista dobro? Izvrsno. Konobar_nas je dvorio bio je vrlo spretan i ljubazan. Bio je to sigurno onaj isti_srno i mi bili zadovoljni. Možda, ne mogu ti reci daje to baš onaj _ti znaš. Koliko vas je bilo? Ono isto društvo _ srno bili zajedno na moru. To su naši znanci_su prošle godine bili s nama na ljetovanju. To su oni za_ / o_ste govorili da su vrlo dragi. Stvarno nam je bilo lijepo zajedno! Oni su osobe _je vrijedno družiti se. Vidim da ste oduševljeni. I ovog ljeta cete zajedno? Još nismo odlúčili_bi prijateljima bilo dobro otici. Možda s onima_srno jučer razgovarali. Misliš li na naše znance_sada nema kod kuce? Da, na njih. Vjerojatno su u šetnji. 3 Dijete_sam ti pričala daje najbolji učenik sada ima slabije rezultáte. Je li to ono dijete_je bilo lijepo raditi? Da, ono_nema oca. Sto, napustio ih je? Ne, bio je bolestan, i sada... To je osjetljivo dijete_treba mnogo razumijevanja. I toplu riječ, osobito sada. To je dijete_najviše volim. 6) Sljedeče rečenice stavi u prefekt i futur I. Opisujú nam hotel svojih snová. Hoceš li malo čokoláde? Šumaje puna gljiva. Lišce ne prekríva stazu. Sjajno igraju momci iz Metkovica. To nije dobro za nas. Vraca se u dječju sobu. Sigurni srno daje to njegova májka. Susjedi misie daje naš pas glasan. Mama misii da sam drugačiji od ostale djece. Vikendom hrabro krecu na izlet. Dolazi izdaleka. S mjesta na kojem stoji dobro ih ne vidi. Na jednom mjestu ima dosta hrane. Možda naide na trag puža. Iznad zelenih livada ne viri šunce. Kapljice vode blistaju na suncu. S neba nas pozdravlja šunce. Niste li spremni? Tko ti to govori? Svakoga ne gleda u oči. 7) malo, puno, više, manje, još, premalo, převise, několiko, toliko, par + G zbog, prije, poslije, protiv + G Imam puno novca, a malo prijatelja. - količina (partitivnost) G Ima li kruha? Nema kruha! - ima/nema G Trg kralja Tomislava - posvojnost G Torta je od sira - kvalitativnost G Dovŕši rečenice: Marija je studentica (pravo). Ima li (mlijeko)? Mario je student (rusistika). Nema (šecer). Nema (on). Damir je ljubitelj (nogomet). Molim vas još malo (sok). Sanja je ljubiteljica (kazalište). Procitat cu několiko (stranica). Ima li (marmeláda)? Imaš li par (kuna ili euro)? Laura je profesorica (anglistika). Marko ce opet popiti převise (pivo). Juraj je profesor (germanistika). Marko ne može živjeti bez (one). Za veliku večeru trabamo několiko (kilogram) (meso). Vesna ce napustiti posao zbog (on). Ima li (pileca juha)? Kupit cemo puno (voce). Stanko ima glavobolju zbog (vino). Ima li (rajčica, pl.)? Imamo premalo (kruh) za (gost, pl.) Ima li (sir)? Imaš li (kava) kod kuce? Nema (voce). Petar i Marija žive blizu (mi). Imamo li (mlijeko) za kavu? Ne mogu bez (internet) i (enciklopedija, pl). Ne mogu bez (mobitel). Vera je uz (on). Jasna zbog (problém, pl.) u kuci ne može u (disko). Tko sjedi pokraj (ti)? Zbog (magla) avion nece moci sletjeti. U subotu cemo doci k (vi). On ne može bez (ona). Ne možemo se sunčati 4 zbog (alergija). Nema (ona). Nema (juha od povrca). Na izlet ne idemo bez (oni). Sutra ce autobusi sporo voziti zbog (snijeg). Danas (ona) nema na poslu. Poslije (doručak) vozi se autom kroz (gužva). Zbog (ti) ne spávam vec danima. Radi u (ured) i ide na (sastanak). Oni su protiv (mi). Nakon (trčanje) doručkuje i čita novine. Prije (ručak) telefonira (supruga). S (supruga) odlazi na (ručak). Nakon (ručak) opet radi. Nakon (teretana) ide na (poslovna večera). Pazi, možeš pasti s (most)! 8) Sljedeče glagole stavi u odgovarajuči oblik prezenta: oni_(biti), oni_(moci), vi_(krasti), ona_ (čekati), oni_(izlaziti), vi_(gorjeti), vi_(dosadivati), oni _ (putovati), ti _ (vagati), oni _ (stajati), mi _ (grepsti), ja _ (moci), vi _ (šiti), oni _ (nemati), mi _ (ici), vi _ (JestiX om _ (izaci), ti _(skakati), one_(plakati), ja_(brijati se), oni_ (misliti), ona _(dolaziti), mi _(liti), vi _(gristi), vi _ (věsti), one _ (mljeti), oni _ (kupati se), ja _ (disati), ti _ (svadati se), oni _ (umivati se), oni _(uci), (oni)_(pušiti), oni_(misliti), ja_ (informirati), oni _ (psovati), ja _ (slušati), vi _ (poštovati), ti _(jesti), mi _(popiti), ja_(doci), oni _(donijeti), oni_(krasti), vi_(miti), oni_ (dizati), oni_(kleti se), ti_(reci), oni_(razmisliti), oni _ (razmišljati), oni _ (kriti), ja _ (vikati), ja _(metati = stavljati), vi_(kajati se), ja_(visjeti), oni _ (čistiti), one _ (dizati), vi _ (čučati), vi _ (oprati), mi _ (češljati se), oni _ (mljeti), ti _ (pisati), ja _ (klati), ja _ (teči), on _ (mljeti), on_ (odlaziti), mi _ (doci), vi _ (sici), on _ (starjeti), oni _ (kupiti), mi _ (zimovati), oni _ (obavijestiti), ti _ (mazati), ja _ (tresti), mi _(bojati se), oni_(ispiti), ti_(smjeti), ja_ (umjeti), vi _(kazati), oni _(šetati), ja_(prati), oni 5 _(brati), ti_(zvati), j a_(tresti se), ono_ (stajati), vi_(bježati), ti_(ponijeti), vi_(kašljati), ja _ (obavještavati), ja _ (siati), vi _ (mrijeti), oni _ (osjecati), mi _ (organizirati), ti _ (uzeti), mi _ (zaliti se), ti _ (ostajati), oni _ (trajati), oni _ (kihati), on_(ubiti), ja _ (klečati), oni _ (trčati), oni _(zviždati, pištati), on_(bosti), oni_(bosti). 9) PRIJEDLOZI S GENITIVOM: bez, blizu, do, duž, ispod, ispred, iz, iza, izmedu, iznad, izvan, (u)mjesto, mimo, nakon, od, oko, osim, pokraj, poput, pored, poslije, preko, prije, protiv, radi, (u)sred, zbog, kraj, tijekom, s pomoču, u. PRIJEDLOZI S DATIVOM: k(a), prema, nasuprot, unatoč, usprkos. PRIJ. S AKUZATIVOM: kroz, medu, mimo, na, nad, niz, o, po, pod, pred, u, uz, za. PRIJEDLOZI S LOKATWOM: na, o, po, pri, u. PRIJEDLOZI S INSTRUMENTALOM: medu, nad, pod, pred, s(a), za. 10) Vježbe (sg. i pl.): Nasuprot: malo dijete, veliko uho, visoki brat, indijansko pleme, sivo mače, onaj patuljak Protiv: neljubazni gospodin, ovaj Slavonac, mladi Hvaranin, sav svijet, smede tele, taj čavao Unatoč: nekakva politika, ozbiljna misao, viši smisao, važan posao, ništa veliko, manji auto Zbog: novi rádio, sitni miš, veliko drvo, maleno jaje, bijela kokos, visoko čelo, vaš zadatak Uz: hrabri čovjek, crveni cvijet, teško breme, nisko stablo, bijeli zub, opasni tigar, taj dio 6 Prema: moj otac, nešto novo, debeli praščič, ono djevojče, ovo smeče, veliko čudo, svašta S: kokošja noga, moja mati, ogromna glad, ljubav, neobično poštovanje, originálna zamisao Iznad: bijelo rebro, pileča kost, naše nebo, njezina kči, tvoje oko, najbrži prst, Šijeme Radi; manje uho, bezobzirna laž, naš orao, mladi (čovjek), tanki veo, njegov stric, Spličanin ZBOG = uzročni prijedlog (Neču iči u školu zbog bolesti. = jer sam bolestan) RADI = namjerni prijedlog (Idem u školu radi učenja. = da učim) Zubaru sam otišao zbog zubobolje, a radi liječenja. Prije: neskrivena radost, svevrijeme, poznato djelo, sivi sokol, šumskijež, nejako janje ll)Komparirajte pridjeve: Blizu: (vruč) šalica mlijeka, (jak) muškarac, (dobar) vino, (širok) livada, (plav) majica Prema: (zdrav) čovjek, (lagan) predmet, (svijetao) budučnost, (zreo) dijete, (loš) zdravlje Idem s(a): (star) gospodin, (mekán) cipela, (malen) susjed, (velik) kolega, (ljubazan) gospoda Usprkos: (vješt) pomočnik, (vitak) teta, (žestok) pice, (čest) posjet, (grub) ruka, (tužan) dogadaj, (plašljiv) zvjerka, (jednostavan) rješenje, (pun) boča, (křiv) put, (slastan) zalogaj, (mio) drug, (nijem) susjeda, (redovit) jelo, (plodan) godina, (pust) zgrada, (slan) ručak, (blag) prijatelj, (tup) nož, (brz) odgovor 7 12) Pronačli pogreške u sljedečim rečenicama: a) Ne volim voce, ali povrce. b) Policajci su našli izgubljeno djeco i vrátili ga roditeljima. c) Ne volim film, ali glazbu. d) Jučer nismo studirali, ali u nedjelju jesmo. e) Necu tamo i či jer ne mogu studirati. f) Došao je po mene i sa mnom je odišao. g) Ne znáte, molim vas, kako cu doci u kolodvor. h) Ne volim te, ali nju. i) Sto ima kod kuci? j) Môžeš to nagraditi, ako želiš. k) Ne volim psi, ali mačke. 1) Treba mi čačkalicu. m) Cemo ga nagraditi, ako bude strpljiv. n) Ne volim tebe, ali sebe. o) Stetu možemo nagraditi, ako želite. p) Gospoda j oš nij e naj mladij a. q) Necu doci jer ne mogu izaci večer iz kuce. r) Ne volim nogomet, ali košaru. s) Necu ici kuci jer ne mogu spomenutí gdje živim. t) Policajci su našli sve moje stvare i vrátili mi ih. u) Ne volim ga, ali nju. v) Ne znáte što se mi dogodio u restoranu. w) Policajci su našli novac i vrátili vlasnikovi. x) Ne volim čekati, ali raditi nešto. y) Molim vas, gdje se nalazi sveučilište? z) Moramo ga nagraditi, ako ce biti potrebno. aa) Necu ici na tenis jer ne mogu sportirati. 13) Napiši slovima: "Vrijeme" najčešce upotrebljavana imenica u engleskom jeziku LONDON - Oxford rječnik podržao je teoriju da je svijet opsjednut "vremenom", objavivši u četvrtak da se ta riječ najčešce upotrebljava u engleskom jeziku. Na listí od _(25) najčešce upotrebljavanih imenica riječ "vrijeme" slijede još neke riječi koje označavaju vrijeme - "godina" na_(3.) mjestu, "dan" na_ (5.) i "tjedan" na_(17.) mjestu. Od drugih imenica riječ "osoba" je _ (2.) najčešce upotrebljavana imenica, "muškarac" se nalazi na_(7.) mjestu, "žena" na_(14), i dijete na _ (12). Riječ "vláda" je na _ (20.) mjestu, a "rat" na _ (49.), dok riječ "mir" nij e uopce našla mjesto medu prvih _(100). 8 Prvih_(25) najčešče upotrebljavanih imenica su: vrijeme, osoba, godina, náčin, dan, stvar, muškarac, svíjet, život, ruka, dio, dijete, oko, žena, mjesto, rad, tjedan, slučaj, točka, vláda, tvrtka, broj, skupina, problém i činjenica. (H) 16) prije: sve pripreme, bilo kakvo vrijeme, neko tele, mladi brat, svaki mladič, nitko medu: mladi, stariji, umirovljenik (pl.), profesori, kukac (pl.), bilo koje prežime (pl), ništa prema: itko poznat, mlada žena, mladi čovjek, mladi (pl.), svatko, bilo tko, ni čije mišljenje s: svačiji auto (pl.), bilo čiji smisao, svakakva misao (pl.), nešto, netko, ničiji tramvaj (pl.) 14) Negiraj sljedeče rečenice: a) Prodat ču ti auto za nekakav novac. b) O něčemu razmišljaju. c) Sjedile su s nekim. d) Ovaj sladoled je za nekoga. e) Tu je informaciju od nekoga čula. 15) Stavi u odgovarajuči padež: Protiv: netko od njih, nitko poznat, svinjska gripa, nikoji učenik, sav posao, nikakvo zanimanje Unatoč: itko važan, plavokosi, odredeni umirovljenik, mnogi problém, neka bolest, to dijete, nitko Ovo je za: mnogo (čovjek), tvoje oko (pl.), mladi brat, stariji sin, njezin orao, ništa, naša misao, ono janje Pričaju o: budúce vrijeme, sljedeče pitanje, iduči tjedan, nešto novo, crveni cvijet, današnji snijeg 9 Osim: smedi konj, zdravi zub, mlada kokos, ono sjeme, dugi prst, tvoje dijete, njihov posao, to dojenče 16) Ponovimo: - Sklonidba imena i prezimena ljudi: N - Ivan Mažuranic Ivana Brlic Mažuranic, Ana Rukavina G - Ivana Mažuranica Ivane Brlic Mažuranic, Ane Rukavine D - Ivanu Mažuranicu Ivani Brlic Mažuranic, Ani Rukavini U pravilu se sklanjaju (dekliniraju) imena i prezimena muških osoba, imena ženskih osoba, a od prezimena ženskih osoba ona koja završavaju na -a. - promjena roda_ zbirna imenica u pl. samo pl. Jednina: Oko (s.r.sg)_(biti) plav_. Ovo_(biti) mlad_ brat (m.r.sg) Vrata (s.r.pl)_star_. Množina:_(ž.r.pl)_plav_. Ovo_mlad_ bra_. (ž.r.sg) S kare (ž.r.pl)_ oštr . ZBOG = uzročni prijedlog (Necu ici u školu zbog bolesti. = jer sam bolestan) RADI = namjerni prijedlog (Idem u školu radi učenja. = da učim) -_brodicem ležala je obala._neba pozdravljalo je sunce._drveta je pala jabuka. Uvijek je bio_mene (_me) = uvijek me je podržavao._mene je izletio pas._ strane su se uzdizale planine. Upravio je pogled_vrhuncima. Upravio je pogled_ kolibama. Sunce je_nebu. Sunce je_brda i planina. Sume su_obale._mnom je stolica. Sjedim_stolici._stolicom je pod._koga misliš?_kome misliš? 17) Rečenice (sve glagole) stavi u perfekt i futur. Informiram te o važnim novostima. Svaki dan poslijepodne im to ponavljam. Môžeš li mu ti reči? Pokazujem im je. Ne gledaju je. Kada ih srecete? Niste li gledali taj film? Dovodim im ga. Ne tražim joj je. Svakodnevno joj to objašnjavam. Mislite li nam doci? Treba li varn pomoc u hráni? Kako nastaju riječi? Vlak krece. Otac ostaje na peronu. Brod plovi, a galebovi lete. Brod plovi, a nekad ne plovi. Ne znam ga. Sviraju violinu. Nije moguce! U našem gradu kiša danas ne pada. On mu se smiješi. Svida mi se tvoj 10 osmijeh. Ovo mi se svida. Stanko joj se ne raduje. Tko ovo posjeduje? Čiji je ovo posjed? Kada obično ustajete? Obično dodem oko 14h. Tko varn iznajmljuje šatore? Znáte li se? Kupujú samo ono što im treba. Komu ovo pripadá? Ne želiš li znati sve o njoj? Sto nemáš? Hodanje možda nije zdravo. Nemamo vremena ni za što. Nemajú duge ruke, ali imaju duge noge. Uskoro se vracam kuci. Ne tražim slobodnú sobu. Nikad ne ustanem prije 7 h. Briju se svaki drugi dan. Uvijek se sjecamo lijepih trenutaka. Ne bojimo se tog ispita. Treba zamijeniti pločice u kupaonici. Komu se javiš kada dodeš? On to može donijeti? Donosiš li samo ono što treba? Sto trebaš? Ivan dolazi kuci s prijateljima. Zrakoplov leti na Hniji Zagreb - London. Svi kažu daje to nemoguce. Nema Domagoja. Nikad nema profesora. Nemamo dovoljno novca. Nekad sidu na pogrešnoj stanici. Odlaze u Austriju. Studenti vole razgovarati o svému. Tomislav želi upoznati svoje susjede. Ana vidi što se dogada s njezinim bratom. Sto se može dogoditi? Hoce úpravo tu glazbu. On hoce (želi) s nama u kino. Ne živimo zajedno. Marija živi sama u velikom stanu. Môžete ako želite. Ne kupuješ li uvijek iste stvari? Kad odlaze? Voliš li svoju obitelj? Profesori najčešce rade u školi. Znaju se dobro obuci. To znáči da se lijepo oblace. Kad stižeš? Cime možemo putovati? Na kojim mjestima možemo provoditi praznike? Gdje se na odmoru možemo smjestiti? To je dobra ideja. Nemáš lijep stan. Nema lijepog stana. Jeste li Češce optimist ili pesimist? Je li varn ugodnije toplo ili hladno vrijeme? Sto zimi volite raditi? Poslije kiše dolazi šunce. Znam da ništa ne znam, kaže Sokrat. Mislim da ne volim zimu. Ne znam jesi li dobar ili nisi. Kamo želiš putovati? Posjecuju vas mnogi prijatelji. Trebaju urediti svoj novi stan. Tko te zove? Ne idete li sutra? Silaze li na ovoj postaji? Prijatelji idu zajedno u grad. Mája peče palacinke za goste. Ulaze u tramvaj. Ne stanuješ li još uvijek na istom mjestu? Priča mi o sebi. Siša se u njezinom frizerskom salonu. Počinjemo sutra. Pokazujem mu ga. Možda opet razgovaraju o njemu. Poznaj ete li ih? 18) Napiši komparativ od sljedečih pridjeva: Krupan, mudar, slatka, draga, mek, široka, dubok, lako, veseo, tužná, glup, plitak, zadovoljna, suh, kratka, tvrd, svijetao, smiješna, slab, zdrava, nov, staro, loš, veliká, zao, dobar, lijepa, mal en 19) ZBOG/RADI _rataje otišao iz Srebrenice._sigurnosti se preselio u Švédsku. Ne idem na posao_bolesti. Zubaru sam otišao_zubobolje, a_liječenja. Osuden je na 11 visoku kaznu_zloporabe (ili zloupotrebe) droga. Nisám došao_toga što mi je kasnio autobus. Ne jedemo_uživanja, nego_gladi. 20) Ponovimo padeže: Želim dobar prijatelj, ugodan susjed, sladoled, dragi stric, veliki slon, neki kucni ljubimac, tiranin, moj brat, zuti sir, ljubazan domacin, novi stan, mali poklon, mir, moj junák, bezbolni žulj. I m a j u malo broj telefona, strogi komunist, povjerljivi dokument, bijeli golub, hrabri lav, crni bik, metak, pravi gospodin, dobar pas, visok sin, dobři drug, svoj taksi, sitni novac, veliki stan, sivi vol, bijeli vuk, bijeli tigar, dobři socijalist, dobři nos, obični jež, iskreni žar, talent, náčin, kvalitetni pisac, limeni bubanj, spretna noga, vrijedna ruka, cigla, molba Čuvaj se lopov, rodák, djed, predsjednik, lažljivac, njegov otac, rat, brat, Sinjanin, oštri nokat, pogrešan smisao, křupni dio, lažni fakt, tajni dokument Približavaju se put, napredak, kraj, gubitak, izvoz, klavir, drveni stol, trag, jad, dobitak. Pristupiti posao, mala kuca, početak, autobus, auto, rad, žiri, uvoz, razgovor, dobra sestra. Krenut če prema kamion, onaj starac, borac, vojnik, ja, sat, otac, grad, junák, kněz, cvijet, snijeg, loše društvo, stará baka, crna Spanjolka, nježna Slavonka Uzmi grozd, list, krumpir, jelovnik, pepeo, stalak, nož, pršut, sok, ukusni ručak. Dodi bez ona, májka, tvoj otac, breskve u ruci, telece rebro, taj grozni gost, svinjska kost, pismo, lego kocka, zuta kruška, mlada sestra, drvena daska, termofilna biljka, gošca, slatka trešnja, prijetnja, loša misao, naočale, tamno staklo, naredba, molba, veliká vojska. Prodi pokraj vrata, šuma, selo, ono stablo, dječje igralište, moja kokos, staro naselje. Vidimo se za několiko mjesec, sat, minuta, godina, tjedan, sekunda, stotinka, stoljece, vijek. Vidio sam gladan vrabac, lopov, andeo, učitelj, konj, gospodin, mozak, momak, tanjur, morž, medvjed. Čula sam za marljiv seljanin, moje rame, loše vrijeme, staro pleme, moja stvar, tajná misao, pravi smisao, njegov stalni posao, minerálna sol, koristan lijek, lijep cvijet, bijela kokos, moj mali brat, njezin andeo čuvar, jedan sitni dio, mali orao, svjetsko čudo, ljetni dan, lokálni patriot, životinjsko uho, skromno društvo, glavni pijetao, oštar nož, 4. kat, sitni vrabac, 1968. godina, 59. slučaj, 100. starac. Mahala je dokument, papir, rodni list, fakt, obrazac, formulár, buket, pištolj. 12 Vladao je svijet, čovjek,orkestar, dio zemlje, smisao, Bugarin, čovjek, vlastelin, jelen, ja. Zahvaljujuči oko, davao = vrag, ključ, dar, mladic, roditelj, otac, golub, Dubrovčanin, rádio, gost, plavi val. Napraví to s pomoču nokat, konj, čekic, ruka, seljanin, detaljni pian, televizor, pribor. Sjedi s mi, slikar, národ, gledatelj, službenik, taj nik, zločinac, starac, mir, šumar, znalac. Ovo su uvjerljiv zaključak, glasan cvrčak, visoka plavuša, tvrd orah, visok crnac, dobar glumac, velik trošak, mali mozak, djevojčica, riječni most, ključ, moj stric, prljava zgrada, rodákov otac, zlobni zec, malen dar, njemački gen, umiljati mrav, pristojan učenik, prijateljev pas, dobar Ceh, radni dan, sat hrvatskoga, visoki sat, gradski golub, stari toranj, bolesni labud, pošten otočanin, velik bol, veliká bol. 21) Realne kondicionalne rečenice: Npr._ (biti, mi) dobar, (moči) iči u kino. Ako budemo dobři, moči černo iči u kino. Budemo li dobři, moči černo iči u kino. (željeti, ja) (ne kuhati) ručak, pl. (ne uzimati, on) vitamin, pl. (ne biti) zdrav (zaradivati, oni) više (davati) više (obrisati, ja) ploču (vidjeti) bolje (ne šaptati, ti) (probuditi) spavač, pl. (izvagati, mi) voče (znati) koliko je teško (pojesti, ti) sve (ne biti) bolestan (naiči, oni) na problém (zaobiči) ga 13 (skřiti, mi) blago (ne moci) ga naci (poštovati,on) starije (poštovati) oni nas (gladovati, mi) svakodnevno (ne biti) jaki (izvježbati, ti) matematiku (znati) i fiziku kiša (pljuštati) (ici) na put (počešljati se, ona) (izgledati) bolje (zakleti se, oni) (vjerovati, ja) im me (pozvati, oni) na rodendan (ne doci) (disati, ja) duboko (smiriti se) (zagrepsti, ti) srecku (ne dobiti) msta (posiati, oni) pozdrave (primiti) ih (organizirati, vi) tulum (pozvati) prijatelje (biti) poslušni (gledati) TV (sunčati se, vi) převise (izgorjeti) sigurno (ne htjeti, ti) doci (htjeti doci) netko drugi (boljeti, ti) noge (vratiti se) doma (sretati, ti) poznanika (popričati) s njim 14 juha (vreti) (popiti, on) vodu (otici, ja) na izlet (ozepsti, mi) (ne biti, ja) vrijedan 22) Realne kondicionalne rečenice: Npr. (biti, mi) dobar, Ako budemo dobři, moči černo iči u kino. Budemo li dobři, moči černo iči u kino. (moci, j a), (stici, on) (stizati, ti) (vježbati, ona) (počinjati, on) (imati, ona) srece (narasti, ja) (poci, ti) odmah (isključiti) (ne biti) (ne učiti) (vratiti se) (ne položiti) štednjak više žedan uopce s izleta ispit onda (moci) iči u kino. (otici) u stranu zemlju (obici) straně gradove (napisati) zadacu (imati) mišice (biti) (biti) početnik sretna (raditi) kao prodavačica (napraviti) sve što třeba 15 (nalaziti, ona) nj egovu ulicu (doci) Marku u posjet (zagristi, on) sendvič (bit sit) joj (davati, ja) ruku (šetati, mi) zajedno (polaziti, oni) ovim vlakom (vidjeti se, mi) u Splitu nešto (naci, ti) (ne morati) više tražiti (svidjeti se, oni) (saznati, j a) prvi mi netko (svidati se, ja) (ne reci, j a) to nikome (bojati se, ona) (dati, j a) joj ruku (kupati se, on) redovito (ne biti) přijav (klati, mi) svinju, (jesti) kobasice (pisati, ti) eseje (položiti) ispit lakše (šutjeti, ti) (imati) manje problema (dizati, ti) utege (dobiti) prekrásne (podici, ja) jedan uteg (ne umoriti se) (ispeci, ja) koláč (pozvati) prij atelj e (živjeti, ti) zdravo (ne biti) nezadovoljan rijeka (teči) danas (teči) najvjerojatnije i sutra (kazati, ja) tvoju tajnu (naljutiti se, ti) na mene (kazivati, ja) sve što mislim (imati) problema (kupiti, on) kruh (skuhati) grah (mljeti, ona) orahe (napraviti) koláč stalno (smijati se, ona) (ne čuti) današnje vijesti 23) REALNE KONDICIONALNE REČENICE i Futur II Dubrovnik 2006. a) Nadopuni rečenice odgovarajučim oblícíma glagola: (iz Dobro došli 2) Kad zgrada_(biti) gotova,_(imati) šest katova. Kad_ (urediti, oni) park pored zgrade,_(biti) ugodno mjesto za odmor. Kad_u naselju_(otvoriti se) nova pošta, stanari_(dobiti) telefone. Kad _(useliti se) u novi stan,_(biti) vrlo zadovoljni. Kad_ (kupovati) namještaj,_(razgledati) sve robne kuce u gradu. Kad_ (uredivati) balkon,_(posaditi) cvijece u loncima. b) Glagole u zagradi stavi u odgovarajuči oblík: Ako_(biti) ljubav pravá,_(trajati) cijeli život. Ako_ (ne padati) kiša,_(otici) u šetnju. Ako_(ne doci, ja) do osam sati, _(ici, vi) bez mene. Ako mi_(pomoci, vi),_(biti, ja) jako zahvalan._(brinuti, ti) o svom zdravlju, _(činiti, ti) dobru stvar za sebe. Ako _ (biti, ti) pod stresom, _ (ne moci) dobro spavati. Ako _ (htjeti, ja), _ (otici, ja) na koncert. _ (donijeti, ti) mi knjigu,_(učiti, mi) cijeli dan. Ako_(bježati, ti) od istine,_(lagati, ti) samome sebi. Ako_(čuvati se, ti),_ (ne biti, ti) prehladen. Ako _ (postati, ja) predsjednik državě, profesoři _(imati) vecu placu. Ako ranije_(ne krenuti, ti),_se (morati, ti) žuriti. _(biti, ti) se loše ponašao,_(ne htjeti, mi) te 17 više voditi sa sobom. Ako nešto_(započetí, ti), _(morati, ti) to i dovršiti. Ako _ (ne znati, oni) odgovor na pitanje, neka _ (ne javljati se, oni)! Ako _ (prolaziti) pokraj tržnice, _ (kupiti) 2kg jabuka. Ako _(biti, oni) pametniji, _ (iči) redovno na nastavu. (željeti) razgovarati s Darkom, _ (trebati) saznati njegov broj telefona. Ako_(uzeti, ona) naočale, bolje_(vidjeti) titlove u kinu. Ako_(željeti, oni) znati što misii,_(pitati, oni) ga sami. c) Spoji rečenice a) i b): a) Ako se ne požurimo Ubit ču te Ako bude padala kiša Budeš li zvao poslije šest Ako ona danas pobijedi U redu! Ako prestaneš plakati On če iči u zatvor Ne počnú li igrati bolje b) ja odlazim kuči! neču biti kod kuče. ako mi ne kážeš sve. kupit ču ti sladoled. sigurno čemo zakasniti. ako ga policija uhvati. bit čemo mokri. sigurno če biti svjetska prvakinja. 24) Ponovimo: 1) U PL.: Voli gledati crtani film, posebice ako se radi o avanturi malog miša. Ujutro sam pojela jabuku, sir i jedan dijetni proizvod. Turčinu je najvažnije da ima kavu i duhan. Bez kojeg gosta ne môžeš zamisliti proslavu rodendana? Jede pileču juhu od jedne kosti. Vidio gaje. (= On gajevidio.) 2) USG.: Ljudima u Francuskoj sirevi su dragi. Bez djece je u kučama tužno, iako ona znaju biti dosadna. «Prema vojnicima se treba ponašati prijateljski», željeli su reči mladi junáci. Vratimo bakama njihove naočale, haljine i papuče! Dajte Spanjolkama njihova pravá! 3) Stavi pridjeve u komparativ odnosno superlativ: To je (visok) toranj u gradu. On je (visok) junák u povijesti. Takoder je (jak) od svih. Ona je (mlad) u razredu. (Bogat) ljudi nisu i (sretan). Hrvatska gramatika je (lak) od Češke. Ti si (zao) od Marija! Tvoje hlače su (dug). Ova vrata su (bijel). Pijesak je ljeti (vruč) i (žut). 18 Ti si, princezo, (lijep)! Vinko stanuje (dalek) od mene. Tvoj auto je (skup), ali moj je (zelen) i (širok). Zelim biti (hrabar) glumac. Tvoj zagrljaj je (topao) i (snažan). Ruka ti je (mek) od moje ruke. Osim toga si (vrijedan) od mene. Ti si (dobar)! Marica je (spor). 4) Cekám te od _ (8, sat). Vidimo se za _ (43, minuta). Od _ (1998., godina) živim u Splitu. Sastat černo se u _(13, sat, 18 min.). Nači češ to na_(53. stranica). Donijela je _ (4, boča vina) i _ (1 porcija sardina). Djevojčica ima _(7, igračke) -_(2, lutka) i_(5, kocka). Sreli srno se nakon_(39, godina). O tome je pri čao s_(několiko, čovjek). _(Malo, suknja) ti stoji tako dobro kao ova narančasta. Nakon _(3, sat) predavanja napravili su pauzu od_(18 min.). Roden sam_( 23. 5. 1998.) Danas je _ (5. 6. 2006.) i meni je _(28, godine). Dobro se sječam_(13. 2.). 25) Vrsta priloga Pitanje - upitni prilog Primjeri MJESNI Gdje? Kamo? Kuda? Otkuda? Dokle?... ondje, ovdje, tamo, tu, daleko, sprijeda, svagdje, nizbrdo, gore, dolje, mjestimice... VREMENSKI Kada? Otkada? Dokada? odmah, sada, nikad, jesenas, jučer, danas, noču, danju, svakodnevno, lani, jutros... NACINSKI Kako? tako, ovako, onako, neprimjetno, loše, nikako, svakako, slučajno, brzo, dobro... KOLICINSKI Koliko? mnogo, převise, dosta, malo, dvaput... UZROCNI Zašto? zato, stoga, bezrazložno, hotimice... Putovala je.............................................KAKO?...............hrabro, ustrajno.......náčin Tarzan može biti bez hrane....................KOLIKO?.............dugo..........................količina Naša se kornjača zasitila........................KADA?.................sada...........................vrijeme Starci su bili............................................GDJE?..................preďaleko...................mjesto PRILOZI su nepromjenjiva vrsta riječi. Prilažu se glagolima i kazuju različite okolnosti glagolske radnje. Usporedi: DVIJE RIJECI PRILOG Došla je iz daleka kraja. Došla je izdaleka. Na jednom mjestu je našla dosta hrane. Najednom je ugledala dječake. S mjesta na kojem je stajala, dobro ih je vidjela. Smjesta ih je ugledao. Naišla je na trag puža. Brzo se vrátila natrag. 19 Ponekad je prilog dopuna pridjevu, drugom prilogu ili imenici kazujuci stupanj osobine ili neodredenu količinu: ... vrlo (prilog) privlačno (pridjev) mjesto Osjecam se vrlo (prilog) dobro (prilog). Pojela je mnogo (prilog) povrca (imenica). Nove igračke mnogo/veoma/vrlo (prilog) mu se svidaju. 26) PREZENT GLAGOLA: -jati, -njati, -rati > - em, eš... (ostajati, kajati se, stenjati, trajati, kašljati, umirati...) -jeti, -uti, -iti > - jem, ješ ...(liti, piti, ubiti, obuti, uspjeti, razumjeti) č, ž, š, j, št, žd před -ati - im, -iš ... .(klečati, trčati, ležatí, bježati, držati, stajati, zviždati, pištati-pískat, pištět) kleti - kunem, kuneš ... brati - bérem, bereš ... 27) Sljedeče imenice stavíte u vokativ sg.: momak, Juřica, lopov, djeca, tata, djed, gospodin ravnatelj, Nikola, profesor Stanic, gospoda Peric, vrag, otac, Petar, mladic, gospoda učiteljica, pij ani ca, Torno, Dragica, ubojica 28) Stavíte u imenice u zagradi u ispravan oblik: 2 ( grad, djevojka, polje, noc, kuca, misao, dio, jaje, laž, vijest, posao, pitanje, brat) 3 ( osoba, gost, putovanje, student, metař, pile, unuk, unuče, unuka, stric, test) 4 (par cipela, mjesec, dan, godina, sat, tjedan, muškarac, kilometar, stvar, riječ, ime, drvo) 29) Dopunite ispravan oblik ličnih zamjenica: Nema.....(on), a nema ni .... (ona). Daj .... (ja) to! Gledam .... (oni) i divim ... (oni) se. Blago .... (ti)! Trebao si ... (ja) to reci. Prepusti to .... (mi). Nije .... (on) razumljivo da .... (ti) zanima tako malo stvari. Ne voli .... (vi). Idite tamo s ...... (oni, ona). A što misliš kako je.......(ona)? 30) Umetni prijedloge: 20 1. Požurio se_automobilu jer je počela padati kiša. 2. Najviše volim sladoled_jagode. 3. Skinuo je rukavice_ruku i spremio ih_džep. 4. Naši su nas prijatelji pozvali_večeru. 5. Odlazim u London_šest mjeseci. 6. U onoj ste diskusiji morali stati_našu stranu. 7. Sišli su_stepenice i prošli_vrata. 8. Listajuci novine naišao je_zanimljiv članak. 9. Pripravila je neobično jelo_receptu_nove kuharice. 10. Kad želimo saznati točno vrijeme, moramo pogledati_sat. 11. Putovali srno_prijatelju_Dubrovnik. 12. Voda j e hladná_leda. 13. Na vijestima srno čuli_strašno nevrijeme_Španjolskoj. 14. Krenuli srno_ulazu, ali vrata su bila zaključana. 15. Poslali su djecu_studij u Beč. 16. Vi sve radite_pravilima. 17. Prolili su vino_mojem novom stolnjaku. 18. Za tvoj uspjeh srno čuli_tvoje sestre. 19. _iskustva znam da to nije dobro raditi_taj náčin. 20. Prepoznali su ga_hodu. 21. Gosti su_večeru pili bijelo vino. 22. _zgrade u koj oj stanujem_ureda u kojem radim treba mi dvadeset minuta hoda. 23. Nismo htjeli_djecom pričati_problemima. 24. Uvijek prije spavanja skidam šminku_lica. 25. Letjeli srno_Ameriku_Amsterdama http://www.inet.hr/%7Ezrpavlic/Advancedother3.html 32) Deklinacija pridjevnih zamjenica: Sg. Pl. N koj i koj a koje koj i koje koj a G kojeg(a) koje kojeg(a) kojih D kojem(u) koj oj kojem(u) kojim(a) Ak kojeg(a) koj u koje koje koje koja /koji (zanežiyo) V - - L kojem(u) kojoj kojem(u) kojim(a) I kojim kojom kojim kojim(a) Tako se mijenja i zamjenica čiji. Zamjenice kakav i kolik mijenjanju se kao pridjevi. Pokazne zamjenice ovakav, takav, onakav i upitna zamjenica kakav imaju nepostojano a u N.sg. m.r. 21 (Srv. Težak - Babic, Gramatika hrv. jezika) a) Povežite rečenice relatívnom zamjenicom. Uzorak: To je moj prijatelj. Jučer sam mu telefonirala. To je moj prijatelj kojeniu sam jučer telefonirala. a) Evo moje prijateljice! Pričala sam ti o njoj. b) To je profesor matematike. Naš sin s njim rješava zadatke. c) To je inženjer Maric. Govorio sam mu o našem planu. d) Evo Ivana. S njim cesto igram tenis. e) To je moja susjeda. Vec sam ti je pokazala. f) Pričala sam ti o tom filmu. Zeljela sam ga vidjeti. 33) Upitni oblik perfekta Tko to ne želi? Tko im to ne govori? Tko to može? Tko ih tako lijepo moli? Čiji je ovo ruksak? Sto vam možemo ponuditi? Kako im se to dogada? Gdje se mogu okupati? Sto im nedostaje? Koj i dio mu treba? Ciji sat tražite? Koga toliko cesto vidate? Kada joj pomogne? Sto treba popraviti? Komu pišeš? Cija je ona soba? Kada zimi imate vremena? Tko sam ja? Tko mu to ne dopušta? Koji je dan? Koji im broj hlača treba? Kako joj se svida film? Uvijek im se svidi. 34) Sklanjajte 22 Bila je lijepa poput: proljetni cvijet, ljepši dio svijeta, bijeli labud, nečija kci, ničiji sin, ljubav, moj kolega, svjetsko čudo. Duž: drveni liješ, morská obala, planinski kraj, okolno grmlje, malo selo, njegovo tjeme. Postignut je sporazum medu: (22) država, (19) zemlja, debeli pačic, to siroče, (razni) sudionik Stigli su usprkos: puno - problém, mnogo - neprijatelj, teški kovčeg, vaša večera, zlobni čovjek, preteško breme, nitko, ništa. Bořili su se protiv: mnogi - zlobnik, neznanje, neki besmisao, njihov sluga, neljubazni gost, nitko, ništa. Doči če prije: školsko zvono, nečija mati, naš dak, večer, početak predstave, završetak sata. Nakon: njihovo dijete, nečije momče, topla jeseň, ništa, snijeg, taj stupanj, početak pripreme. Idu preko: stari most, kamenje, njegovo uho, nikakvo oko, tudi vrt, jedna granica, ništa. Usred: listopadno drvece, jadno drvo, neki pakao, tijek pregovora, gradski trg, skijaška staza. Stoje iza: tamno groblje, vaše unuče, naš Andrija, nisko pile, ono naselje, dobra djevojka, drvena vrata. Niz: bistri potok, obrazovaná misao, obližnje brdo, prekrásni predio, lijepo oko. Umjesto: nekakav brat, nikakav razlog, prelijepi psic, skupě čarape, njezin veo, nikakav 23 stijeg, neki jastreb, bistri gospodin, kokošje jaje, simpatično prase, hranjiv doručak, nitko. Dogovorili su se unatoč: neozbiljna odluka, nenadeni dio, mlado ptiče, brzi tempo, česti neuspjeh, divlja zvijer, loše vrijeme, glad, bolesna perad, onaj pas, nekakav plij en, ništa. 35) Kompariraj pridjeve (vježbe: Dubrovnik 2006.) Ante je_(dobar) skijaš nego Mario. Moj auto je_(nov) od tatinog auta. Danas je_(zao) vrijeme nego jučer. Hokej je_(grub) sport nego odbojka. Naš stan je_(čist) od bakinog stana. Gospodar prstenová je _(dug) film nego Ni čij a zemlja. More je_(slan) od jezera. Moja je kcerka_(živ) nego sin. Karlovac je_(malen) grad nego Zagreb. Danas sam_(gladan) nego jučer. Hrvatska je_(velik) zemlja nego Slovenija. Kaputi su _ (skup) nego prošle godine. Kupa je _ (kratak) rijeka nego Sava. Einstein je_(pametan) znanstvenik nego drugi. Bijeli kruh je _ (mekán) nego crni. Alma je _ (inteligentan) djevojka od Mire. Košarkaši su_(visok) Ova komedija je_(glup) nego prošla. Ruža je _ (lijep) cvijet nego karanfil. Zmija je _ (ružan) životinja od žabe. Košarkaši su_(visok) nego nogometaši. Stari kruh je _ (tvrd) nego današnji. Fizika je _ (lak) predmet nego matematika. Kaput je_(dugačak) nego jakna. Taj profesor je_ (strog) nego što bi trebalo! Reklame su_(dosadan) nego političke emisije. Marijina kosa je_(crn) od Sandrine. Suknja je_(kratak) nego hlače. Siniša je_(inteligentan) učenik nego Alen. Ljeto je_(suh) godišnje doba od proljeca. Njemačka je _ (velik) zemlja nego Austrija. Boksači su_(snažan) nego atletičari. Honda je_(brz) automobil nego Skoda. Lošinj je_(malen) otok nego Cres. Milan mi je_ (drag) od Ante. Kemija je _ (težak) nego biologija. Gripa je _ (bolan) bolest od viróze. Med je _ (sladak) nego pekmez. Madarska je _(ravan) od Austrije. Čaj je_(vruc) nego kava. Glazba u disku je _(glasan) nego u kaficu. Zelim_(tih) susjedstvo. 24 Ivo je_(dobar) student u skupini. Ona je_(sposoban) od njega. Naša kucaje_(velik) u cijelom naselju. Ove košulje su_(skup). Tko je_()ak), ti ili ja? U čemu srno mi_(loš) od njih? Je li ova zgrada_(visok) u ulici? Moj sin nije_(mlad) od tvoga. Ovo je (kratak) put do Dubrovniká. Taj zadatak je_(lak) u cijelome testu. 36) Provježbajmo: a) Stavi rečenice u množinu. Npr. Voli májku. > Vole majke. Najradije jedem kruh i sir. Dijete zna da se ne smije igrati blizu prometne ulice. Moj brat je dobar i pouzdan prijatelj. Cesto me muči ružan san. Gledao je pustolovni film i poželio je biti Harrison Ford. Iznad mene je plavo nebo. S izložbe sam došla sa starijom sestrom. Moj ljubimac, sivi golub, jučer je umro. O sličnoj stvari ne želi diskutirati. Njegovim lažima ne vjerujem. Hotel je zauzet, draga gospodo. b) Stavi rečenice u jedninu. Npr. Vole majke. > Voli májku. S djecom ne mogu redovito odlaziti na izlete. Dajte mi vaše autograme, molim vas. Vojnici su na ramenima nosili malu djecu. Svi Zagrepčani čuli su za te nesretne dogadaje. S padežima imamo problema. Dečki, dodite ovamo! S gospodom moramo biti pažljivi. Morale su ici (k) zubarima zbog svojih zubi. Radovali su se ljetu zbog bresaka. Junáci mnogih pripovjedaka su duhovi. Je li gore biti bez ušiju ili bez očiju? 37)Dopuni odgovarajuči prijedlog: Vaza je_stolu. Pazi da ne padneš_balkóna. Pas je_vrtu. Išli srno_ kuci, došli_kuce i ušli_kucu. Obriši prašinu_stola._Njemačkoj sam radio tri godine._duge diskusije srno se dogovorili._srijedu srno išli_ djecom_kazalište._bolesti nije došao_posao. Nisám zadovoljna_ 25 svojim poslom._poplava su izgubili krov_glavom. Kad čemo_London? Ideš _ školu _ učenja, a ne _ zábave. Vratit če se _ dva dana. Upoznao sam cijelu Ljubičinu obitelj_njezine sestre._nas sigurno ne može. 38)Napiši slovima: Sastat cemo se u_ili_(18.45h) Budim se u_ili_(6:30 h). Cetvrtak je_ (4.) dan u tjednu. Mjesečno dobivam_(4500 kn). Prosinac je _(12.) mjesec u godini. Sada je_(22:17h). Od _ (00 h) do _ (7:15h) spávam. Dodi u _ (21:30h). U petak nam nastáva počinje u _ ili _ (14h). Pauzu napravimo oko_ili_(16h). U_ ili _ (16:35h) bivamo jako umorni. Zato smo sretni kada u _ili_(17:25h) nastáva zavŕši. 39) Stavi u odgovarajuči padež: Voli gledati: stráni pisac, težak posao, tudi cilj, zagorski kraj, druga mati, duga noc, sitno pile Svi su stigli osim: tvoja riječ, jedna misao, njezina mati, stari policajac, (svi) znanstvenik Tko je medu: ovaj auto, nezadovoljan, (10) životinja, mnogo ljudi, mnogi ljudi, taj učenik Radi to radi: jadno janje, svaki Danac, ničije siroče, nikakav Norvežanin, njezin biješ Dala mi je: bijeli cvijet, stari lijes, jedna kokos, njezina kci, nečiji lijek, njezin upaljač, vol Bez: svinjska kost, naša momčad, visoki toranj, puno vime, sretan slučaj, gradski golub, taj tip Ovo posvěcuj emo: sinji galeb, zdravi bubreg, naše more, vaš prijedlog, onaj vitez, labud Stala je nasuprot: onaj mijeh, stari čavao, vaša unučad, orao, taj kotao, odřezáni nokat, Ceh 40)Brojeve napiši slovima, stavi u odgovarajuči padež: 26 Jučer je bio 22.12., a za 2 dana če biti 24.12. Moj rodendan je 14.3., a Markov 13.2. Vrátili srno se 5.6. Potřes je bio 1927. g. Vjenčali su se 23.1.2002. g. Bákaje umrlá u svojoj 87. god. Upisao je studij tek u 28. g. Sastanak je 24.4. u 16.00. Putovali su obično_(noc). Nismo ga vidjeli_(mjesec). Godine 1994. Imali srno mnogo problema. Udala se u 26. g., a njezin muž je tada bio u 31. g. Za_ (ručak) srno ih pitali za Anu. Kamo idete za_(vikend)? Sto češ napraviti za _(ručak)? Roden sam 29.10. 1967. g. Vidali srno se samo svaki vikend ili uvijek u nedjelju. Prošlo ljeto = _nismo bili na moru. Sljedeče subote = _imam rodendan. Ovo jutro =_je jako padala kiša. Danas navečer =_ne mogu s tobom u kino. Sreli srno se jednom 1984. g. i jednom 1991. g. Kad je ljeto =_imam problema s alergijom. Po danu =_obično radimo puno, ali po noči =_izlazimo u grad. Upoznala sam ga prošlo prolječe =_, u 4. mjesec_. (Dubrovnik, '06.) 41) 1) Stavi u množinu: Dječak traži svoje malo tele. Pitao ga je gdje je njegovo dijete. Reči če Grku da mu donese neki grčki sir. Pitala je Ceha kada če na more. Stalno priča ili o autu ili o nekoj životinji. Ide li njezino dijete u školu? To je noviji dio Zagreba. Zašto ne pitaš onog gospodina? O tom poslu ništa ne znam. Vozio sam se u ovom vlaku. 2) Stavi u jedninu: Spličani su možda bolji od Zagrepčana. Nemojte to reči miševima! Dobili su slobodne dane pa su sretni. Nisu mogle ništa reči bez svojih muškaraca. Uzimaju sve stvari koje su besplatne. 3) Sljedeče glagole stavi u niječni oblik imperativa, a imenice u vokativ: 27 policajac / uhvatiti lopova Milica / udati se što prije Otac / povesti sina u cirkus Guska / dolaziti kuci Jelica / uzimati kokice Ruža / biti poslušná Mjesec / blistati što vise susjeda / bacati smece majstor / popravljati kvar Dubrovkinja / cijeniti svoj grad leptir / odletjeti dalje dijete / govoriti tiše duh / šutjeti dok ja govorim siromah / ne biti tužan Nada / piti više vode Englez / pojesti manje magarica / ici brže magarac / biti lij en kardiolog / zaspati za vrijeme operacije tata / kupovati auto susjed / zaključavati vrata 42) Sljedeče rečenice stavi u perfekt i futur i pazi na red riječi: Kiša nam moči odjecu. U posjet ga vozi gradonačelnikov službeni automobil. Koji varn je slikar najdraži. Hoce li varn se to svidjeti? Tko varn kazuje? Komu to želite dati? Svida mi se. Prate ga na aerodrom. Smiju mu se. Kupaju se svaki treci dan. Rugate mu se. Pričaju li im o tome? Ne može se doci do njega. Ne priča mi se i ne smije mi se. Tužan sam i gladan sam. Ne vjerujem ti. Vraca li se preko Beča? Plete čarape svojim unucima. Cesto izlazimo zajedno. 43) Smisli pitanja na koj a su sljedeče riječi odgovor: Nocu, nocima, vikendom, danju, ljeti, danima, ujesen, mjesecima, godinama, petkom, u petak. 28 44)Pridjeve u zagradi stavi u komparativ ili superlativ: (Dubrovník, 2006.) Tko je _ (visok) - Scottie Pippen ili Michael Jordan? _ (lijep) ženom svijeta ove je godine proglašena Indijka. Leonardo da Vinci je bio jedan od (darovit) ljudi u povijesti. Sulejman I. je bio jedan od_(značajan) sultana Osmanlijskog carstva. Je li engleska kraljica Elizabeta iz 16. stoljeca bila_ (mudar) od kraljice Viktorije iz 19. stoljeca? Katarina Veliká, ruska carica iz 18. stoljeca, bila je_(domišljat) i_(obrazován) od svoga supruga Petra III. _ (Velik) svjetski planinski lanac jest Himalaja-Kakoram na sjeveru _ (Indija). U njemu se nalazi vecina _ (visok) vrhova svijeta. Južnoameričke Ande su _ (dug), ali _ (nizak) planinski lanac. _(Visok) planina na kopnu je Mount Everest, na granici_(Nepal) i _ (Tibet). _ (Hladan) mjesto na svijetu jest na _ (Antarktika)._(Vlažan) mjesto u svijetu jest Cherrapunja u Indiji. Ondje je u _(srpanj) 1961. g. palo 9299_(milimetar) kiše._(Suh) mjesto na zemlji jest pustinja Atacama u sjevernom Cileu. Marko je_(dobar) učenik od Alena. Jasna je_(mlad) od Ksenije. 45) Perfekt/futur I: Ne dajem mu ga. Smatraš li da mu to trebaš reci? Sto vas čini tužnima, a što sretnima? Stan treba urediti i namjestiti. Hocu. Uopce nema četkice za zube. Vracam se kuci uskoro. Vidimo se u 8 na trgu. Ona se lako prehladi zato što se slabo oblaci. Uvijek zaplešete uz taj ritam! Sjecamo se samo lijepih trenutaka. Ne bojimo se tog ispita. Ne vracajú se uvijek istim putem. Zašto ne pažite? Pletu čarape i pri tome pjevaju. 29 Telefoniraju mi. Postavljamo šatore pored rijeke. Posuduješ mi olovku. Uvijek vas o svemu obavijestimo. 46) Prezent glagola: oni...... (stajati), mi.....(stati), ti...... (počinjati), ja...... (sresti), on........(sretati), oni ..... (jesti), oni ...... (moči), mi ...... (stizati), vi ..... (stiči), ti ..... (doci), ja ..... (sici), on ...... (ulaziti), vi ..... (rasti), oni ...... (uzeti), ja ....... (uzimati), ona ..... (mahati), mi ......(pomagati), vi ..... (pomoci), ja ...... (reči), ti ..... (čuti), on ....... (odnijeti), ti...... (ponijeti), oni.....(početi), ona...... (bojati se), mi.....(piti), ti...... (nadati se), vi .... (trčati), oni...... (peci), vi.....(leči), ja.....(ležati), oni .... (vikati), ti ...... (razumjeti), on....... (smijati se), vi ...... (brinuti se), ja ..... (reagirati), ona...... (dugovati), ti ...... (pokazivati), ja ..... (običi), vi ...... (otiči), ti ...... (čeznuti), ona ...... (kleti se), mi.....(zvati), vi...... (siati), mi..... (smjeti), ona.....(uspjeti), mi..... (dizati), oni .... (dici), vi...... (sjediti), ti.....(sjedati), ona.....(sjesti), on.....(lajati), vi .....(brati), mi ...... (prati), ja.......(bježati), ona .... (umirivati), ti...... (doručkovati), oni.....(kajati se), on.......(htjeti), mi......... (željeti), oni.............(htjeti). 47) Promíjeni vid glagola: gledati, čuti, odlaziti, stizati, objasniti, nači, početi, svidati se, posiati, polaziti. 48) Stavi glagole u niječni oblik imperativa i imenice zamijeni zamjenicama: Uzorak: Kupiti novine. Radije ih ne kupuj. Posiati odgovor. Radije_ Osigurati kuču. Radije_ Spremiti se za ispit. Radije_ Oprati ruke. Radije_ Pokloniti bratu knjigu. Radije_ Zaključati vrata. Radije_ 30 Pomoci majci. Radije Platiti račune. Radije Uci u kucu. Radije_ 49) Pridjeve i priloge stavi u komparativ ili superlativ: Ljeti sunce zalazi_ (kasno). Naša susjeda je_(vrijedan) žena u našoj zgradi. Njezina_ (mlad) kcerka je_(lijep) nego_(star). Dani su sve_ (kratak), a noci_(dug). _(cesto) putujem iz službenih razloga. Sestra je sada_(debeo) nego ja. Ovdje je rijeka_(dubok). 50) Brojeve napiši slovima: Selo je udaljeno 4 _ / 3 _(kilometar) od Splita. Procitala sam 2_/ 15 _ (zanimljiv članak). U sobi sam vidio 1 _/ 11_(nepoznat muškarac). Prije godinu dana su sagradili 3_/ 6_(moderna kuca). Pred vratima vidim 2 _/ 19 _ (naš znanac). 51) Stavi u perfekt i futúr: Sve razumijemo. Sa svoga balkóna vide centar grada. Dijete hoce ostatí j oš tjedan dana. Voli svoju domovinu. Zašto Davor šuti kao riba. 52) Imenice i brojeve stavi u ispravan oblik: s_(3. dijete), o_ (55. pitanje), bez_(16. student), na_(2. ulica), o_ (303. zákon), u _ (8. gostionica), ispred _ (21. čovjek), na _(12. kat), iza_(18. djevojka), na_(105. mjesto), za _(67. posjetitelj), u_(2. dučan), iznad_(9. sloj), pod _ (30. kutija), izmedu__(11. i 12. drvo), osim _(4. most), pomocu_(2. zamisao), za_(10. dobro djelo), prema_(3. raskrižje), izmedu_(33. i 37. dio), u_(15. pjesma), prije_(99. gost), zbog _(7. ime), o _ (50. 31 laž), kroz _ (11. grad), iz _ (26. tunel), radi _ (9. djevojka), unatoč_(23. problém), o_(40. riječ), bez_ (100. pokúšaj), duž _ (2. obala), o _ (17. tehnika), prema _(3. mladic), o__(38. bajka i 21. pripovijetka), pokraj _(206. muškarac). 53) Stavi u odgovarajuči padež: Ljepote (cijela zemlja) upoznajemo putujúci. Pri (te riječi) ja bih zaspao. Uzbuna ce se proširiti (cijeli kraj). Putovali srno od (lijepi Split) do (mnogoljudni Zagreb). U (naš svíjet) se (sve lijepe priče) nalazi kraj. Od (rano jutro) je bilo vedro. Zelim sjediti nasuprot (vrata). Učinio sam sve zbog (voljena mama). Učinio sam sve radi (draga žena). (Visoki vojnik) pojurili su prema (drvena vrata). Svoj posao rádio je s (neviděna úpornost). Ispričat cu im priču o (stará vrata). (Njezino oko) blistaju poput (sjajna zvijezda). Medu (ptice) bi došlo do velikog nemira. Bio je kod (najbolji prijatelj). (Malena djevojka) prepoznao je po (njezin glas i ljepota). Nikad nisam bila u (Spanjolska). Zadovoljno sam izašao iz (prepuno kino). Ova kuca je bez (veliká vrata). Na (glupa zábava) bez (zanimljivi gost) bilo je dosadno. Na (ovogodišnja manifestaci)a) gledali srno i slušali mnogo (igra i pjesma). Ne želimo nikamo ici bez (moj omiljeni vrabac i žabac). Pomozi (tvoja mala seka). Sto držiš u (lijeva ruka). Koliko (tanke noge) ima pauk? Mája přestrašeno gleda (mama). Nije mislila na (zvonce). Suze su joj navrle na (oko). Ključ nece u (brava). (Pauk, pl.) bi šetali s (običan šetač). Trebam pisati (žena) da ode k (moj bolesni ujak). Zeli zaigrati s (mišicavi igrači). 54) SASTAVITE REČENICE S PRAVILNIM REDOM RIJEČI Zrinka Pavlic 1. srno / mi / nazvali / ga 2. poslali / joj / iz Zagreba / razglednicu / srno 3. za novi auto / dali / srno / im / novac 32 4. mu / se / razveselili / su 5. smo / se / sreli / na uglu Draškoviceve i Jurišiceve ulice 6. javili / smo / im / se/ kad smo stigli 7. ju / je / vidio / jučer / pred kazalištem 8. preselili / u drugi dio grada / se / su 9. joj / reci / da / ju / trebam 10. vráti / knjigu / koju / mi / sam / ti / posudio 11. joj / stavili / ogrlicu / su / oko vráta 12. poklôn / kúpila / sam / za / joj / rodendan 13. vjenčali / se / prije / dvije godine / su 14. nas / pozvali / ste / večeru / u / na / svoj stan 15. vrátili / su / novac / nam / prije dva dana 16. se / brijao / on / pred / ogledalom / u / kupaonici 17. smijala / sam / se / ja / njegovim šalama 18. on / pripremao / se / za ispit 19. mi / se / smo / prije pola sata / otuširali 20. ti / ga / si / se / bojala 55) Prezent glagola: bježati, pobjeci, ostavljati, ostaviti, buditi, probuditi, pamtiti, zapamtiti, čekati, pričekati, pisati, napisati, čistiti, očistiti, piti, popiti, čitati, pročitati, plakati, zaplakati, čuditi se, začuditi se, početi, počinjati, davati, dati, polaziti, poci, dogadati se, dogoditi se, prati, oprati, dolaziti, doci, praviti, napraviti, donositi, donijeti, pričati, ispričati, gledati, 33 pogledati, primáti, primiti, govoriti, reci, raditi, napraviti, gubiti, izgubiti, razmišljati, razmisliti, izlaziti, izaci, shvacati, shvatiti, javljati, javiti, slagati, složiti, jesti, pojesti, siati, posiati, kretati, krenuti, slušati, čuti, kupati, okupati, svidati se, svidjeti se, kupovati, kupiti, učiti, naučiti, nalaziti, naci, ulaziti, uci, naručivati, naručiti, vidati, vidjeti, nazivati, nazvati, varati, prevariti, odgovarati, odgovoriti, zvati, pozvati, odlaziti, otici, željeti, poželjeti, osjecati, osjetiti, živjeti, doživjeti, bolovati, gladovati, sjediti, peci, reci, smjeti, brinuti se, početí, biti, moči, kazati, kazivati, jesti, umirati, pasti, sresti, sjesti, boljeti, kriti, šutjeti, iči, poči, vagati, darovati, mljeti, dizati, klati, kleti, napredovati, ulaziti, svrbjeti, bdjeti, kajati se, češati se, slati, teči, potpisivati, osjecati se, umrijeti, popiti, gristi, disati, skakati, mazati, vreti, čuti, ostati, ostajati, trgovati, dosadivati, naiči, kipjeti, grepsti, postojati, mahati, metati = stavljati, jesti, šiti, miti, věsti, zepsti, smijati se, postajati, lajati, ležati, leči, pljuštati, stajati, isprati, puzati, odvesti (2x), bosti. 34