Nk 1?W plánoví, želje, mogučnosti ste j Infill II- 3 o volontiranju 3 o planovirna za Ijeto '3 o željama Í5 o kuči iz snová 3 3 o tome gdje žive Hrvaíi 3 o mogučnostima __, - 5) o moči m£. o Podravini i Mečtimurju FHí ih i I i ~ nica O osnove glagolskog vida O kondicionál I. O vokativ pridjeva i zamjenica O kako izraziti slaganje i neslaganje O kako argumentirati O koiokacije i frazéme s riječi kuča VOLONTIRANJE **** i Hrvatska matica iseljenika od 1992. godine organizira volonterski program Eco heritage task force. Mladi iz Hrvatske i svíjeta rade na zaštiti okoliša, ureduju botanické vrtove, trim-staze, stare povijesno-kulturne gradevine i spomenike, igrališta, pláže itd. Mladi dolaze iz svih dije-lova svijeta. Zajedno rade, idu na izlete, uče hrvatski jezik i tulumare. Vracajú se kuči sretni jer su napravili nešto korisno za zemlju svojih predáka. Dosad su bili uspješni projekti u Vočinu, Gornjem Brgatu kraj Dubrovníka, Skradinu, Daruvaru, Istri, na Plitvičkim jezerima, na oto-čiču Galovcu kraj Zadra, u Arboretumu kraj Dubrovníka, Motovunu, Zaostrogu, Stonu, Puli, Bakru, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Hre-ljinu, u Kaštelima i na Bjelolasici. (Hrvatska matica iseljenika - projekti) Odgovoiiíe na pitanja. •Tko organizira volonterski program Eco heritage taskforcel • Što rade mladi Ijudi na tom programu? • Jesu li zadovoljni što sudjeluju? ■ U kojim su mjestima radili volonteri? f8 Mladi iz domovine i iseljeništva rade na zaštiti okoliša, ureduju botanické vrtove... NESVRŠENI (IMPERFEKTIVNI)GLAGOLI: raditi, uredivati, dolaziti, iči, učiti, vračati se... Nesvršenim glagolima izražava se RADNJA U PROCESU, u trajanju, tj. vršenje radnje. II SVRSENI (PERFEKTIVN1) GLAGOLI: Vracajú se kuci sretnijer su napravili napraviti, urediti, doči, naučiti, nešto korisno za zemlju svojih predáka, yratitise Svršenim glagolima izražava se gotova, tj. izvršena radnja. Ta radnja ima REZULTÁT i ne izražava procesualnost. Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: VIDSK] PAROVI nesvršeni glagoli: svršeni glagoli: jesti pojesti piti popiti pisati napisati učiti naučiti kupovati kupiti davati dati uzimati uzeti i Tanja že|i ovo Ijeto raditi nešto novo. j" Tanjisu dosadili odmor i tulumi. ' Njoj se svida ideja 0 volontiranju. Marine, htjela bih imati posebno, drugačije Ijeto. Da? Slušam te. Voljela bih upoznati puno ljudi, raditi nešto korisno za druge, ne misliti na ispite. Nemoj mi reči da se ne bi željela odmarati i tulumariti. Naravno! Željela bih se i odmarati i tulumariti. Ali kad bih radila nešto drukčije, to bi bio odmor. Draga sekice, što misliš o tome da malo volontiraš? To nije losa ideja. Gdje? Znaš li neku udrugu? To barem nije teško! Na internetu češ sigurno nači informacije. T - N T - N T - N Volonterski centar Zagreb Voľonterski centar Osijek Volonterski centar Split Volonterski centar Rijeka ZAŠTO VOLONTIRATI? Linda: Volontiram jer volim druženja i putovanja. Radim nešto korisno i imam jeftine praznike. Sean: Kada tražim stalni posao u svojoj zemlji, trebam imati radno iskustvo. Zato ovo radim. Ali i zato što mogu upoznati različite ljude. . Ana: Sretna sam kada pomažem ljudima. Hans: Kada teško radiš, bolje upoznaš sebe i više cijeniš život. -Gregory: Kada volontiram, uvijek naučim nešto novq. Učimo biti kooperativni umjesto kompetitivni. RAZGOVOR . * Komentirajte riječi volontera. ■MiMhK Vbíjela bih upoznatipuno ljudi. 1. j a bih volio/voljela 1. mi bismo voljeli/voljele 2. ti bi volio/voljela 3. on bi volio ona bi voljela onobivoljelo RAZGOVOR • Što biste vi voljeli raditi ovo Ijeto? 1. radio/radila bih 2. radio/radila bi 3. rádio bi radila bi radilo bi 2. vi biste voljeli/voljele 3. oni bi voljeli one bi voljele ona bi voljela s lícním zamjenicama 12 3 4 jabihse smijala ti bi se smijao on bi se smijao 1 .radili/radile bismo 2. radili/radile biste 3. radili bi radile bi radila bi bez ličnih zamjenica 1 2 3 smijala bih se smijao bi se smijao bi se P0N0VIM0 I Redoslijed enklitika (vidjeti tablicu u drugoj lekciji) I I .I 1. Bih li (ja) radio/radila? 2. Bi li (ti) radio/radila? 3. Bi li (on) rádio? Bi li (ona) radila? Bili (ono) radilo? 1. Bismo li (mi) radili/radile? 2. Biste li (vi) radili/radile? 3. Bi li (oni) radili? Bi li (one) radile? Bi li (ona) radila? £fa«a: Moja kuča iz snová je kučica na stablu. Nema susjeda! Chris: Želio bih imati drvenu kuču uz more i stan u Kopenhagenu blizu prijatelja. Michie: Željela bih imati velikú kucu u prirodi. Imala bih četiri sobe, dvije kupa-onice, veliku terasu, kučnu pomočnicu i dva psa. Sachiko: Moja kuča iz snová je velik dvorac uz jezero, tma engleski vrt i glavnog slugu koj i se zove George. Eriko: To bi trebala biti stará kuča. Imala bi oko 300 nŕ,jacuzzi u velikom vrtu, saunu u kupaonici i komfornu kuhinju kraj vrta. RAZGOVOR Kakvu biste kucu vi željeli imati? Ivan: Želim veliku kuču. S pet soba i kupáonicom u svakoj sobi. Trebala bi imati tenisko igralište i bazén za plivanje. Susjedi moraju biti daleko! . Mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj dugo žive s roditeljima. Razlog za to je ekonomski: živjeti s roditeljima jeftinije je. Cesto dvije ili tri generacije žive zajedno u istom stanu ili kuci. Hrvati Češce kupujú stanove nego kuče zato što su kuce skupě i teško ih je održavati. Uglavnom ne vole biti podstanari. Unajmljuju stanove samo dok ne kupe svoj stan. ' Gdje žive mladi ljudi u vašoj zemlji? " Koliko dugo oni žive s roditeljima? • Je li unajmljivanje stanova/kuča u vašoj zemlji cesto ili ljudi radije kupujú stanove/kuče? Složná brača kuču grade 1 j skupo održavanje ■ veliká odgovornost ■111 1 povoljna cijena lako održavanje STAN • malo prostora • nema vrta • bučni susjedi • malo slobodě u uredlvanju prostora i U diskusiji upotrijebite neke od fraza sa sljedeče stranice. 1ZRAŽAVAMJESLAGAMJA ' Slažem se. Potpuno se slažem. Tako je. / To je o čito tako. / Točno tako. Imaš/imate právo. / Uistinu imate právo. I ja mislim/razmišljam tako. Točnotoijamislim. Istina je. / Dobro kažete/kažeš. / Točno. OBJAŠNJAVANJE I ARGUMENTIRANJE f • Moguvamdatijedanprimjer. P -Evo, na primjer.. • |, Naprimjer... _________ • - : Zapravo,............. Bolie řečeno,... Riječ je o sljedečem... Radi se o sljedečem. To znáči da... Ne samo... več... "„To jest,... IZRAŽAVANJE NESLAGANJA ■ : Ne slažem se. Ne mogu se složiti s Varna. ■ Ne bih se složila s Varna. A, ne! To je pogrešno. Nemate pravo. . Ne dijelim Vaše mišljenje. Ne mislim tako. I ODGOVARANJE NA ARGUMENTE Da, ali... / Da, medutim. Baš naprotiv... / Baš suprotno... Naprotiv, može se reči da... Možete li nam to malo bolje objasniti? Možete li nam dati primjer? Molim Vas, přecizirajte... Nije to tako jednostavno... 1 ľ1?1 'S I' ľ' Odmarala bih se i tulumarila. izaberite jednu od tema i u paru napravíte projekt: a) Što biste radili na pustom otoku? b) Kako biste zabavili skupinu desetogodišnjaka? c) Što biste mogli napraviti za susjede u godinama? Ivan: Eriko: Sachiko: Kada bih imala puno vremena, putovala bih svijetom jednu ili dvije godine. I položila bih vozački ispit. Rebecca: Kada bih imala puno vremena, učila bih puno jezika. Prvo bih učila ruskí, onda bih učila kineski i španjolski. Kada bih imao puno vremena, napisao bih knjigu o političlcoj korektnosti. Kada bih imala puno vremena, ljetovala bih tri mjeseca na moru i putovala bih po Euro-pi autom. Kada bih imala puno vremena, ja bih učila neki jezik. Putovala bih po mnogim zem-ljama i razgovarala s ljudima. Deborah: Kada bih imala puno vremena, učila bih balet i svirala obou. lichie: tei vi- Kada bih imala puno vremena, putovala bih svijetom. RAZGOVOR . Ispričajte što biste vi radili kad biste imali puno vremena. DA IMAM VELIKÚ MOC * Sachiko: Kada bih imala 'i-i velikú moč, htjela bih letjeti. Letjela bih svuda! I govorila bih sve jezike. Michie: Da imam velikú moč, bila bih atletičarka i dobila bih punozlatnih medalja na Olimpijskim igrama. v 1 Chris: Da imam velikú,moč, vikend bi äiaotri dana! Rebecca: Da imam velikú moč, promijenila bih sudski sústav u mnogimzemljama. Lyle: Kada bih imao velikú moč, izumio bih novi izvor energije. IPfeliljiil Da imam velikú moč, vikend bi trajao tri dana! Dovŕšite rečenice. Da imam velikú moč, ja bih... Da imam puno novcaja bih... Kad bih se opet rodio/rodila, ja bih... VĚZNICI DA IKADA Da imam novca, kupio bih jahtu. PREZENT KONDICIONÁL 1. Kad bih znala pjevati, bila bih pjevačica. KONDICIONÁL 1. KONDICIONÁL 1. PISANJE ZAREZA Da sam medvjed, spavao bih zimski san. Spavao bih zimski san da sam medvjed. !1 da imam == kad bih imao PISEMO ZAREZ NE PISEMO ZAREZ ULJUDNO PITANJE, MOLBAISAVJET - KONDICIONÁL 1. PHäSUíH Biste U otvoriliprozor? Trebalí biste popiti tabletu. U hrvatskom jeziku cesto se u tim situacijama upotrebljava imperativ, uz molim te / molim vas. Otvoríte prozor, molim Vas. ,, (ili: Môžete li otvoriti prozor?) Molim te, popij tabletu, (ili: Trebaš popiti tabletu.] RAZGOVC/. . Komentirajte ove natpise i reklame. za 1« kamnová u RH Volontiraj i ti! ill ilil ' i i-^:""! í ry-V "-73 alililB *■ Vuci! Vucite! ute. íc! Zaštítíte sebe i svoju obitelj * i Pripremite svoju kožu za izlaganje suncu! Odredite vld ovím glagolima i zajedno s nastavnikom napišite njihove parnjake. isključiti, gurati, vuä, doči, osvojiť, zaštititi, potražiti, nasmiješiti se, pripremiti, gaziti ;WMMíá jPQNoyiMÖl infinitiv: kuhati 3.1. mn prezenta: kuhaju imperativ, kuhaj + -0, -mo, -te infinitiv: putovat! 3.1. mn. prezenta: putujú imperativ: putuj + -0, -mo, -te infinitiv: potpisivati 3.1. mn. prezenta: potpisuju imperativ: potpisuj + -0, -mo, -te infinitiv: raditi 3.1. mn. prezenta: rade imperativ: rad+■-i, -imo, -ite infinitiv: pisati (-em) 3.1. mn. prezenta: pišu imperativ: piš + -i, -imo, -ite infinitiv: peci 3.1. mn. prezenta: peku imperativ: pek +-i,-imo,-ite Peci! Pecimo! Pecite! infinitiv: vůči 3.1. mn. prezenta: vuku imperativ: vuk +-i,-imo,-ite Vuci! Vucimo! Vucite! Neka (Petar) ide u trgovinu. Neka se (on) smije. Neka (prijatelji) sviraju i pjevaju. i. lice Jd lice i mn 1. - 1. I -mo 2. -0 2. í -te I glagol biti Budi dobar! Budimo ďobri! Budite dobři! I lice jd lice mn 1. - 1. -imo 2. -i 2. -ite k, g, h + i ► c,z, s i- i lice j jd ■ lice 1 mn j i neka + neka + 3. 1 prezent prezent j glagol biti Neka bude dobar! Neka budu dobři! /V / fei 1. i li if.il 'TfiVji f [■/ i\V___ líce 1. 2. 3. jd líce mn 1. nemojmo + infinitiv nemoj + infinitiv 2. j nemojte + infinitiv neka + neg. prezent | 3L j neka^fneg^Fezent nemoj, nera ojmo, nemojte - glagol kóji ima samo imperativ Nemoj trčati! Neka (on) ne trčil Nemoj se smijati! Neka se (on) ne smije! Nemojmo trčati! Nemojte trčati! Neka (oni) ne trče! Nemojmo se smijati! Nemojte se smijati! Neka.se (oni) ne smijú! lice lice mn 1. - 1. ne + imperativ 2. ne + imperativ 2. ne + imperativ 3. neka + neg. prezent 3. neka + neg. prezent Ovaj tip imperativa radi se od nesvršenih glagola. Ne trči! Neka (on) ne trči! Ne smij se! Neka se (on) ne smije! Ne trčimo! Ne trčíte! Neka (oni) ne trče! Ne smijmo se! Nemojte se smijati! Neka se (oni) ne smiju! jd mn -e -e + palatalizacija -i -u RVAT5í\0J Jd mn -i -i jd mn -o/-a -e -ice -i -i jd mn -a -e # j mn i -o/-e -a Podravina je mzina. Nalazi se izmedu rijeka Dravé i padina planina Macelja, Kalnika, Bilogore, Papuka i Krndije. Ta regija poznata je po ratarstvu i pre-hrambenoj industriji. U Podravini se nalazi jediná hrvatska pustinja: Durdevečki peski. Zovemo je Hr-vatska Sahara. Mala je, ima 20 hektára. Največi su gradovi Varaždin, Koprivnica, Durdevac. Varaždin je poznat po festivalima Varaždinske barolcne večeri i Špancirfest. Koprivnica je poznata po prehrambenoj industriji Podravka {Vegeta i Čokolino), a Durdevac po legendi o picokima i dječjem karnevalu. š Draga moja (Map)! Drage moje (kolegice) Dobro jutro, moje drago more! Sunce! Srce! Zlato! Ľijete! Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ŕ Gdje ste bili i što ste vidjeli? Medimurska národná nošnja r. -r