jimo novae, sate, dane, g	odine	* v*
		
jap«**
Ako želite učiti hrvatski u Hrvatskoj s izvornim govornicima, Croaticum je najbofje mjesto! Croaticum -hrvatski kao drugi 1 stráni jezik nalazi se na Odsjeku za kroatistiku
Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Program hrvatskog ježíka i kultúre postoji više od 40 godina i pohádalo ga je oko 9 500 studenata iz 115 zemalja svijeta.
i h. tát a mfru&fawm
g^taM M&ch pan tóři »Äiľitai.w
,.r> - V '
tliiFj:«feli;Ml|'ftll*#
.... .-i t. - -ľ--
»h* .Ifliilíí J ľW. rtígft y vrt i:*v
flt. 1t3«,tt «Al ! .i
Koliko kuna imaš?
Carl:
Marko:
Carl:
Marko:
Carl:
Marko:
Carl:
Marko:
Carl:
Marko:
Oprosti, Marko, jesi li jučer bio u mjenjačnici? Ne. Nisám imao vremena. Predavanja su bila do 8 navečer. Kako černo onda za víkend iči u kino i poslije u klub? Možda možemo platiti eurima. Ne, Hrvatska još nije u Europskoj uniji. Koliko kuna imaš?
U novčaniku imam točno 2 kune i 50 lipa. A ti? Imam 5 kuna i 2 lipe.
Imaš li kakvu ideju? Mjenjačnice sutra ne rade. Možda možemo posuditi 300 kuna od mojeg cimera. Dobra ideja! Možeš ga pitati kad se vráti u sobu.
Hrvatske kune
Koliko kuna imate?
jedna kuna Imam jednu kunu.
dvije kune Imam dvije kune.
pet kuna imam pet kuna.
V
I'M E N ICE U Z BROJ EVE
Kako mogu platitľ
2, 3, 4 + genitiv jednine 5, 6,7, 8, 9,10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19. 20... * genitiv mne ••• 22, 23, 24, 32, 33, 34... + genitiv jednine
Imam dvije kune i pedeset lipa.
Imam pet kuna i dvije lipe.
tisuču kuna    tisuču, miíijun, jednu ► akuzativ jednu kunu milijun kuna
Imam dvije kmt i pedeset lifts Imam pet kuna t dvije lipe1.
3, 10	3	i 10
1,2	1	i 2
8, 3	8	i 3
4, 5	4	i 5
12, 20	12	i 20
24, 3	24	i 3
50, 2	50	i 2
53,5	53	i 5
12, 25	12	i 25
Odgovorite na pitanja: Koliko Vam je u životu važan novac? Kolika je prosječna plača u Vašoj zemlji? Sto za Vas znači živjeti luksuzno? Koji su najbogatiji Ijudi u Vašoj zemlji? U kakvom su odnosu novac i sreča?
prodavačka: Izvolite?
fens: Želim píatiti.
prodavačka: Sve to?
fena: Da, sve. Kako mogu platiti?
Prodavačka: Karticom, čekom ili gotovinom.
Žena: Hm... Plačam gotovinom. Mogu li platiti eurima?
prodavačka: Žao mi je. Ne. Samo kunama.
Kako mogu platiti? Môžete platiti kartiem . (kartica)
■BBS
Ja plačam
Vi plačate Oni plačaju Ti piačaš Car! plača Hrvati plačaju Amerikanci plačaju ŠverJani plačaju Bugari plačaju Poíjaci plačaju
. (kartica) . (Diners)
. (gotovina) (ček mn) . (euro mn)
. (kuna mn i lipa mn) . (dolar mn) . (kruna mn) . (lev krátka množina) . (zlot krátka množina)
Studenti na Croaticumu
Prokomentirajte statistiku:
200
150
100
50
Porast broja studenata u razdoblju od 5 akademskih godina (2001.-2006.)
zimski semestar Ijetni semestar
NACIONÁLNA STRUKTURA STUDENATA UETNOM SEMESTRU 2006.
"<1 ;
akad.god. 2001/2. 2002/3.
2003/4.
2004/5.
2005/6.
Njemačka
SAD
Austrija
Češka, Poljska
Argentina
Paragvaj
Čile, Francuska
Japan, Kina, Španjolska, Ukrajina Italija
Australija, Peru, Slováčka, Srbija (Kosovo) Finska, Nizozemska, Švédska Bugarska, Maďarska, Slovenija Belgija, Indija, Turska, Veliká Britanija Alžir, Armenija, Filipini, Grčka, Južna Koreja, Libanon, Makedonija, Pakistan, Portugal, Rumunjska, Sirija, Tibet
Ukupno:
24 19 12
poli 10 9
po i\ Po 71
■
po 5 po_4J po 3 po 2
pol
207
v-
Laura:
Maria: Laura:
Maria: Laura: Maria:
Laura: Maria: Laura: Maria: Laura: Maria: Laura:
Gdje učiš hrvatski?
Gdje učiš hrvatski, Maria? Na Filozofskom fakultetu? Da, točno. Na Croaticumu. Kakve su grupe?
Koliko ima studenata u tvojoj grupi? U grupi je 15 studenata. Iz kojih su zemalja? Iz cijeloga svijeta, a najviše iz Amerike. Samo malo, da razmislim: jedan, dva, tri... Iz čak 10 zemalja. Fantastično! Je !i zabavno učiti u takvoj grupi? Sigurno! Študenti se uvijek šale i nikada nije dosadno. Ima li više momaka ili djevojaka? Ima puno više momaka - 12 momaka i tri djevojke. Jesu li študenti zgodni?
Da, dva študenta su jako zgodna. A djevojke su dobre prijateljice. Stvarno si pravá sretnica!
nepostojano (mobilno) a u genitivu množine: 5 zemalja, 6 Amerikanaca, 7 pisama
2 zem!je	10 zemsijs	(zemfja)
2	5	(olovka)
4	10	(litra)
3	6	(pjesma)
2	12	(kocka)
3	7	(kruška)
4	19	(karta)
2	5	(sestra)
3	9	(banka)
2	5	(igra)
4	15	(djevojka)
3	8	(zemlja)
4	5	(pjesma)
2	7	(pismo)
13	22	(banka)
4	5	(marka)
8	52	(student)
14	4	(koncert)
3	13	(projekt)
2	19	(stablo)
5	3	(trešnja)
Koliko je sati?
Upišite imenice uz brojeve:
4 Amerikaoca
10
72
15
3 5
4
10 Amerikanaca 122 27
4 13
2
6
(Amerikanac)
(Amerikanac)
(Argentinac)
(policajac)
(ministar)
(tjedan)
(trgovac)
II		E2
6		
		
'i v-'		I
• 23		
^ar/; Zar ne vidiš koliko je sati? Zakasnit češ na predavanje! Marko:     Ma, dobro. Polako, ima vremena! Fakultet je blizu.
Samo pet minuta. Carl:        Ti se nikada ne žuriš! I uvijek kasniš!
Sad je točno dvanaest sati.
Predavanje na fakultetu več je počeio. Marko:     Pa što ako zakasnim 10 ili 15 minuta!
Petnaest minuta je akademska četvrt. Carl;        Da, to je istina, ali ti češ zakasniti
više od 15 minuta. Marko:      Pa što onda! Zašto se uzrujavaš? Carl:        Ja mrzim kad netko kasni, a ti čak ni
sat ne nosiš! Marko:      E, da...Koliko je sati? Carl:        Sad je točno pola jedan.
Kasniš na predavanje
više od pola sata!
njeiiuui koliko je irft.v
tssm sali i tridssef dvije minule
podne ponoč
dva sata i dvije minuté deset sati i osam minuta
pola sata 2, 3, 4 sata 5, 6,1... sati
Koliko je ljudi?
tt
Vidi m dva čovjeka.
2, 3, 4 čovjeka 5, 6, 7... ijuift Vidim dvanaest Čekam tri Gledam četiri Kuham kavu za deset Ovo je ručak za mnogo
sati, mjeseci, Ijudi - G mn ■
tttt
Vidim osam Ijudi.
u bazénu.
GRAMATIKA
Q LAVISH BROJEVI
Koliko kuna imate?  Koliko je studenata?    Koliko je sati?    Koliko je Ijudi?
1 kunu 2, 3, 4 kune 5 kuna
1 tísuču (kuna) 2, 3, 4tisuče (kuna) 5 tisuča (kuna)
1 student
2, 3 4 studenta
5 studenata
1 sat
2 3 4 sata 5 sati
1 íovjek
2, 3, 4 čovjeka
5 Ijudi
Mi smo prvi!
Goran Ivanisevic, temperamentní hrvatski tenísač, bio je prvi u Wimbledonu 2001. Bio je i drugi tenisač svijeta. Ivan Ljubičfč je sada treči, a Mario Ančič deseti tenisač svijeta.
Janica Kostelič, hrvatska skijašica, na Olimpijadi u Salt La ke Cityju 2002. bila je prva u kombina-ciji, slalomu i u velesla-lomu, a druga u super-veleslalomu. Na Olimpijadi u Torinu 2006. bila je prva u kombinaciji i druga u superveleslatomu. Godine 2006. dobila je sportski Oskar.
			REDNI	BROJEVI		-^
1.	prvi	prva	prvo	6. šesti	šestá	šesto
2.	drugi	druga	drugo	7. sedmi	sedma	sedmo
3.	treči	treča	trece	8. osmi	osma	osmo
4.	četvrti	četvrta	četvrto	9. deveti	deveta	deveto
5.	peti	peta	peto	10. deseti	deseta	deseto
Bio je prvi u Wimbledonu. Bila je prva u Salt Lake Cityju.
Doví ■
Ona je ywa (1.) medu sportašicama.
(3.) dijete u obitelji. (5.) na redu kod zubara. (3.) muž. (7.) dan u tjednu zove se nedjelja. (11.) mjesec u godini zove se studeni. (6.) pivo. (30.) na Msti čekanja. (1.) put u Hrvatskoj.
Ti si Viste
On je njezin
To mu je več On je Oni su
Govorim ti to več po
(100.) put!
r
O a tm r ň S
Miroslav Krleža je književnik i enciklope-dist. Mnogi šmátrajú da je on največi hrvatski pisac 20. stolječa. Pisao je poeziju, dráme, novele, pripovijetke, romane, eseje i memoarsku prózu. Rodio se 1983. godine, a umro 1981. godine. Prvu drámu objavio je 1915. godine, prvu zbirku pjesama 1915. godine, a roman Povratak Filipa Latinovicza 1932. godine. Njegov je opus golem. On je najpíodniji i najsvestraniji hrvatski književnik.
Pročitajte naglaz koje godine su se oni rodili, a koje godine su umrli? Miroslav Krleža, hrvatski pisac, rodio se 1893., a umro je 1981. godine. 1893. - tisttéit ossmslo íevedesei i treít 1981. - tisséu iei/eisio ossrndeseí i pm
Nikola Tesla f izičar i izumitelj 1855. - 1943.
Ivana Brlič-Mažuranič književnica 1874.- 1938.
Dražen Petrovič košarkaš 1964. - 1993.
Ivan Meštrovic
kipar 1883.- 1962.
rodila se / rodená je
Koje ste godine Vi rodení? Roden/rodena sam
■btfía/te naglas: 12. 10. 1492. Kolumbo je otkrio Ameriku.
čiínfiĚesfsfi lisiůpséů tisuéti Šetifiste detedesef i dru§s Kolumbo je otkrio Ameriku.
10, 12. 1901. dodijeljena je prva Nobelova nagrada.
■57. 12. 1903. bio je čovjekov prvi let.
21. 5, 1927.   čovjek je prvi put letio preko Atlantika.
25. 4. 1945.   u San Franciscu osnován je UN.
12.4. 1961.   prvi put je čovjek bio u svemiru.
26.4. 1986.   eksplodirao je reaktor u Černobilu, u Ukrajini.
15. 1. 1992.   Hrvatska je meďunarodno priznata država.
Odgovorite: Koji su vážni datumi u Vašoj zemiji?
Praznici u Republici Hrvatskoj
1. siječnja 1. svibnja 22. lipnja 25. lipnja 5. koíovoza 8. listopada
Dan državnosti
Oan državnosti največi je hrvatski državni praz-nik. Svake godine 25. lipnja obilježava se dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio ústavnú odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Tíme je Hrvatska istupila iz Jugoslavíje, nakon čega je meďunarodno priznata.
Nova godina Praznik rada Dan antifašistické borbe Dan državnosti Dan domovinske zahvalnosti Dan nezavisnosti