!_ " i^ay'^v^.TiAHiu;' • - v:__________£ v Kad je lijepo vrijeme, ljudi ne žele ostatí kod kuče. Idu na Mete na more, na planine, u toplice, vikendice blizu grada. Neld koriste ikend za kupovinu - u Hrvatskoj ili susjednim zemljama. Ljudi iz susjednih zemalja dolaze u Hrvatsku. Mladi obožavaju víkendom o tiilumariti s prijateljima. Ne volite morské gužve i vručine, a trebate sadržajan, raznolik i kvalitetan odmor? RAZGOVOR íp'*~3% Doáite u Varaždin! Barokni grad ponudit — " s)qmail.com Bog, Marině! Hvaia Tanji i tebi na poživu za vikend! Veselimo se što černo doči! Molim te, napiši mi kako možemo naci vašu vikendicu. Ne poznajemo baš dobro Gorski kotár. Hvala! Puno pozdrava do subote! Josip šalje: marin1977@gmail.com prima: iosip.iurjevicPvahoo.com Bog, Josipe! Drago mi je što čete doči k nama. Evo kako čete naci našu vikendicu: vozite se autocestom Zagreb - Rijeka, izidete kod Ogulina. Vozite ravno. Kad prodete Ogulin, skrenete s glavne cestě desno i udete u naše selo. Opet vozite ravno. Naša kuča je zadnja kuča lijevo. Ako nas slučajno ne načTete, nazovite pa ču doci po vas! Čim dodete, zapálit černo vatru za roštilj. Puno pozdrava tebi i curama! Marin PÍ. f»;>T. ÍE-- Zaokružite l ako je ívrdnja točna ili N ako je netočna. Josip zahvaljujeTanji i Marinu na poživu.' Josip dobro poznaje Gorski kotár. Marinova i Tanjina vikendica je blizu Ogulina. Josip če doči u vikendicu u subotu. Marinova i Tanjina vikendica je na selu. T T T T T N N N N N III ! H? r, j- •7 9 ÍPSÍlfflJISl Čim doäete, zapálit černo vatru za roštilj. Kad prodete Ogulin, skrenete desno. glagol doci j a dodem ti dodeš on, ona, ono dode mi dodemo vi/Vi dodete oni, one, ona dodu Drugi glagoli kao doči: otiči, uči, priči, izači/iziči, naci, običi, proči... Otlf Prezent tih glagola upotrebljava se u složením reče- /' nicama (to jest u zavisnoj rečenici uz veznike kad, ako, cim). P0NQVIMQ I ici: idem,ideš,ide,idemo, idete, idu btiéi-otidem, otiáeš... : ali i: odem, odeš, ode, odemo, odeté, odu (Samo glagol otiči konjugira se na dva načina.) perfekt: doči - došao sam, idem - išao sam, otiči - otišao sam, nači - našao sam... n. KAO CETAJ VÍKEND KADČETAJVIKEND JE U BOUE LJETOVATINA MORU ILIU PLANINAMA ? '■^""""riJENA MORU • kupanje i plivanje • prímorská mjesta su živa • šetnje uz more • na moru jetoplo • môžete udisati morskí zrak gužva na plažama veliké vručine visoke cijene LJETOVANJE U PLANÍ NÁM A • može biti jako hladno čak i Ijeti • nema puno raznih sadržaja JHHHB 1. GLAGOLí -ati ___] > -am (-ati > -ara, -až, -a, -amo, -ate, -aju) PiilIJElS Vikendica ima vrt. Tanja i Marin gledaju televiziju. glagol imati ja imam mi imamo ti imaš vi/Vi imate on, ona, ono ima oni, one, ona imaju Drugi glagoli vršte -ati > -ani: . imati, nemati, gledati, pričati, pjevati, čitati, čekati, poklarijati... MZGOVOR Što vi imate? Što nemate? Što čitate? Što gledate? Koga čekáte? Što 1 pjevate? 2. GLAGOLI -iti i-jeti > -im (-iti i -jeti > -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e) pifiäAli: ' i Marin radi, U blizini živi susjed Ivan. a) glagol raditi ja radim ti radiš on, ona, ono radi b) glagol živjeti j a živim ti živiš on, ona, ono živi mi radimo vi/Vi radite oni, one, ona rade mi zívimo vi/Vi živite oni, one, ona žive Drugi glagoli vrsta-iti,-jeti >-im: raditi, dolaziti, odlaziti, čistiti, misliti, kasniti, živjeti, voljeti, željeti, letjeti. RAZGOVOR • Gdje živite? S kim radite? Što volíte? Odakle dolazite? 3. GLAGOLI -ovati/-evati/ -ivati > -ujem (-ovati/-evati/-ivati > -ujem, -uješ, -uje, -ujemo, -ujete, -uju) PSI^JijJ Martina vjeruje Tanji. One stanujú u centru. glagol vjerovati j a vj eruj em m i vj eruj emo ti vjeruješ vi/Vi vjerujete on, ona, ono vjeruje oni, one, ona vjeruju Drugi glagoli vrsta -ovati /-evati / -ivati > -ujem: vjerovati, stanovati, kup ovati, zimqvati, ljetovati, prijatelj evati, potpisivati.. RAZGOVOR • Gdje stanujete? Komu vjerujete? Gdje zimujete? Gdje Ijetujete? S kim t, ULrt'jVLi -au .> -ein i -au ;•- -jem 1) -ati > -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u PSIfliiEl Marin sepenje na brdo. glagolpenjati se ja se penjem ti se penješ on, ona, ono se penje Drugi glagoli vrste -ati > -em: penjati se, brijati (se), kašljati, ustajati, trajati mi se penjemo vi/Vi se penjete oni, one, ona sepenju RAZG0V0R • Kad obično ustajete? Koliko traju vaše jutarnje aktivnosti? Čemu se cesto smijete? 2) -ati > -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju (s > š, z > ž, h > š, t > č, g > ž, c > č, k > č) mwm Martinapiie Tanji. ' " ' pisati > pišem vezati > vežem puhati > pušem kretati > krečem s + j = š z+j = ž h +j = š t + j = č polagati > polažem micati > mičem vikati > vičem g+j-ž c+j = č k + j = č glagol pisati ja pišem ti pišeš on, ona, ono piše mi pisemo vi/Vi pišete oni, one, ona pišu Drugi glagoli vrste -ati > -jem: . pisati, brisati (se), sretati, lagati, plakati, rezati, kazati, vikati... , RAZGOVOR • Komu pišete mejlove? Komu pišete poruke? Koga cesto srečete? Tu krásnu kučicu sagradio je našpradjed. Hvala ti za taj izvrsniplan! Možemo računati na togsusjeda. NOMINATIV AKUZATIV mr ovaj, taj, onaj mr (neživo) ovaj, taj, onaj mr (živo) ovog, tog, onog id žr ova, ta, ona žr ovu, tu, onu sr ovo, to, ono sr ovo, to, ono mr ovi, ti, oni mr ove, te, one mn žr ove, te, one žr ove, te, one sr ova, ta, ona sr ova, ta, ona IIP ŠTG ČEMO JESTI? Tanja i Martina se dogovaraju što če jesti na izletu. Tanja: Možemo kupiti rajčice i paprike za salatu, a na roštilju ču ispeci naše domáce tikvice i patlidžane. Povrce na žaru je izvrsno! Martina: Da, samo muž i ja ne možemo bez mesa. Kad ne jedemo meso, gladni smo i nemamo energije. I naša curica voli jesti meso. Možemo li uz vaše tikvice i patlidžane ispeci i meso? Možda piletinu ili kobasice? Tanja: Naravno, možemo ispeci i meso. A poslij e Marin može ispeci kukuruz. To svi prijatelji vole i sigurno če uživati. Martina: U redu! Idemo sada u trgovinu po stvari! Zaokružite T ako je tvřdnja točna ili N ako je neíočna. Tanja želi kupiti povrče za roštilj. Martina želi jesti samo povrče na roštilju. Oni če kupiti stvari u trgovini. Marin če peči kukuruz za prijatelje. . T T T T N N N N PONOVIMQ l AKUZATIV Po koga/što ideš? Ťfflmm Idemo u trgovinu po stvari. RAZLOG KRETANJA PPJÍíU £8!! Mi roštilju ču ispeči naše tikvice i patlidžane. t Svi prijateljí vole njegov jÉfe specijalitet. »' , Martina: Móram uzeti Josipove, Danijeline i svoje stvari! Spakirala sam svoju i njezinu odjecu. Trebam još spakirati svoje-i njezine cipele. Uzeti svoje knjige i njezine igračke! Nemam više vre-mena pakirati Josipovu odjecu. Reci ču mu da . sam spakira svoje stvari. jd mr žr sr I živo neživo mojeg moj moju moje 1 tvojeg tvoj tvoju tvoje i njegovog njegov njegovu njegovo 1 njezinog njezin njezinu . . I njezino J našeg naš našu naše j vašeg I vaš vašu vaše 1 i njihovog njihov njihovu 1 njihovo j 1 f mn 1 i mrižr i i sr ) 1 moje moja 1 tvoje tvoja njegove I njegova njezine njezina ■ naše naša • vaše j vaša njihove njihova ! Odgovorite napitanja. • Tko se pakira? • Čije stvari pakira? PRIäVLľK Martina je donijela svoju i njezinu odječu. Ja imam svoju olovku. Ti imaš svoju olovku. On ima svoju olovku. On ima njegovu olovku. Ona ima svoju olovku. Ona ima njezinu olovku. Mi imamo svoju olovku. Vi imate svoju olovku. Oni imaju svoju olovku. Oni imaju njihovu olovku. ■ One imaju svoju olovku. One imaju njihovu olovku. ..___Jd_ mrživo neživo žr sr mn svojeg svoj svoju mr ! svoje zr svoje svoje sr svoja 'Ä « , Martinmu -> svoju ::. Danij elinu nj ezinu NE: Ja imam moju olovku. NE: Ti imaš tvoju olovku. On ima tudu olovku! Ona ima tudu olovku! NE: Mi imamo našu olovku. NE: Vi imate vašu olovku. Oni imaju tudu olovku! One imaju tudu olovku! NE: Ovo je ^svoj auto. Povratno-posvojnu zamjenicu ne upotrebijavamo u nominativu ni izvan rečenice. Martina se brine za molu Danijelu. glagol brinuti se ja se brinem ti se brineš on, ona, ono se brine misebrinemo vi/Vi se brinete oni, one, ona se brinu -(n)uti > -(n)em, -(n)eš, -(n)e, -(n)emo, -(n)ete, -(n)u Drugi glagoli vršte -(n)uti > -(n)em: maknuti, gurnuti, tonuti, taknuti, viknuti. RAZGOVOR • Za koga ili što se brinete? • Kako se brinete? (Na primjer, hranite psa, vodíte ga u šetnju, vodite ga k veterinářů na cijepljenje...) V Kaá nai brod plonvi, plo-vi ■■ i n - bu lo - vi na jar - bo li - ma sto-ji-mo mi. „ A da smoN de-čkl deíV/.fo zna^ju rí -ba ri-ba-ri kadili gi ta-je yje.=l/a-mo mi, a - da srno mi. tft litrj .'.JKv Imam divno dijete, izvr-snog muža, dobre prijaté!) e, studiram ono sto želim. To je moja sreča. Za nas je sreča vidati se svaki dan. Za mene je sreča biti |j zdrav, imati dobar posao i putovati. Sreča? Što je to? Nekad si sretan, nekad nisi. Za mene je sreča što imam dobré prija-telje. Starci su OK, ne zezaju převise. Sretan sam kad vozim bicikl. E, da, i muzika mi je jako važna. Za mene je sreča biti Slobodan. Živjeti kako jahoču. Prijemijebilo važno postati slavan. Sada ne, imam sve što trebam. Za mene je sřeča či-tati, upoznavatiljude, planinariti, zabavljati se, zaljubiti se, zara-divati... Ima mnogo stvari zbog kojih sam sretan. Imam unuke. Oni su moja največa sreča. Čo-vjek mora imati svoje unutarnje zadovoljstvo i mir, ondaje sretan. RAZGOVOR • Koja osoba razmišlja slično varna? • Što je za vas sreča? • Stoje za vas bila sreča prije pet, deset godina? Sreča je kad si sretan. ja "> ti -> on, ono -> ona -> mene, me tebe, te njega, ga nju,je/ju mi vi oni, one, ona a nas vas njih, ih Duge (naglašene) oblike ličnir zamjenica upotrebljavamo: • iza prijedloga (Dar je za tebe • na prvom mjestu u rečenici (Tebe volim.) • kao kratak odgovor na pitanje (Koga čekáš? - Tebe.' • kad izražavaju isticanje (Čekám njega cijeli dan!) • kad izražavaju suprotstavljanje (Volim tebe, a ne njega!) Kratke (nenaglašene) oblike upotrebljavamo na drugom mjestu u rečenici. Na prvom mjestu može biti: • riječ {Čekám te pred fakultetom.) • akcenatska cjelina (Čekat ču te pred fakultetom.) Krátki oblikje mijenja se u ju kada iza njega slijedi oblik pomočnog glagola je. NE: On je je volio. DA-Onjujevolió." Mnogi Hrvati jako vole primáti posjete.- Zato. cesto zovu prijatelje i poznanike u .svoj dom, Kada imaju goste, ljudi se trude ugostiti ih šlo bolje i nude im sve. najbolje što.imaju řšto su-pripremili,:Obično nude puno jela i pica. ' - Gosti obično dolaze oko 15 minuta poslije vremena kad su pozváni. Wv«#1 Kad idemo u goste, osobito kad u neku kuču dolazimo prvi put, pri-;' ! ■ stojno je donijeti neki mali dar kao znak pažnje. U dnevne posjete ^ obično se nose čokoláda i kava, a navečer (kad srno pozváni na veče-;| ru) cyiječe i pice, najčešče vino. Kad idemo u posjet obitelji s djecom, običaj je donijeti neku sitnicuza djecu.-Ka.dnas domačini nude jelom - řpičem, nije pristojno odmáh puno ješti i pití, nego trebamo pričekati da nas ponude ví šejmta (barem dväputa)lŇŕjé pristojno odbiti jelo i li• pice cto sc domačini ne uvi ijedi; íli tJ^iloslc/XqiiNfojiio w i prebrzo :; -otii-i ku».i. kad Lronu kuu, gtisti imaju obita) ins diijio iM/gmarati u ib.0J111l.111 n.i vi„uma. . , Zaokružite Tako je tvrdnja točna iliNakoje netočna. Mnogi ljudi u Hrvatskoj vole pozivati goste kuči. Domačini se ne trude oko gostiju. U redu je zakasniti u goste 15 minuta. Gosti ne nose domačinima nikakve poklone. Običaj je donijeti djeci slatkiše. Gosti cesto dugo ostanu. Domačini obično nude puno jela i piča. T T T T T T T N N N N N N N Kakvi su običaji u vašoj zemlji kad idete u goste? Kakve poklone nosite? Kako se odijevate? U koje vrijeme idete u posjet? Koliko dugo ostajete u posjetu? Izuvate li cipéle kad ste u posjetu? Stoje pristojno, a što nepristojno ponašanje u gostima u vašoj zemlji? i': DAVANJE I PRIMANJE POKLONA Izvolite! Hvala! Hvala Varn! Zaista niste trebali ništa donijeti. Hvala j oš jednom, cviječe je zaista prekrasno. Poklon je j ako lij ep! Hvala! Nema na čemu. Tojesitnica. RAZGOVOR • Sto kážete domačinima kad zakasnite u posjet? ISPRIČAVANJE ZBOG KAŠNJENJA Oprostite što kasnimo. Bila je veliká gužva u gradu, oprostíte. (telefónom) Oprostite što kasnimo, sad če tek krenuti, možete početi bez nas. Svěje u redu. NAJAVLJIVANJE ODLASKA KUČI Zar je več toliko sati?! Kašno je, moramo iči kuči. Oprostite, dugo srno se zadržali. Nažalost, sad moramo otiči. Još malo pa moramo iči. Zar vec idete?! Kamo se žurite, ostanite još malo. Sjednite, tek ste došli. Nemojte još iči, još je rano. I KAD ČETAJ VÍKEND I 'HRVAT5KOJ Gorslci kotar je regija izmedu središnje Hrvatske i Kvar-nera. Sume čine 63 posto površine. To je atraktivna planinska regija, zeleno srce Hrvatske (planine, brda, rijeke, kanjoni, jezera, nacionálni park Risnjak). Lju-di se bave šumarstvom, seoslcim turizmom i drugim. Gradiči u Gorskom kotáru (Dělnice, Čabar, Vrbovsko i drugi) imaju malo stanovnika. Največe su Dělnice (7 tisuča stanovnika). ..;< Samařské stijene m ■ Nacionálni park Risnjak 4i> ■ A'jtxá Skijalište Bjelolasica ■1? Kordun je regija izmedu rijeke Koráne, Mrežni-ce i Kupe, naselja Gline i granice s Bosnom. U središtu Korduna je Petrova gora. Jediní grad je Slunj, a čitava regija gravitira prema Karlovcu. Kordun je jako stradao za vrijeme Domovinskog rata. ;i Sisak * rvai'iuvai. Moslavina se nalazi izmedu zagrebačke regije (na západu) i zapadne Slavonije (na istoku). Gradovi su Sisak, Bjelovar, Petrinja, Kutina, Novska i drugi. Razvijeni su industrija, obrti, vinogradarstvo i ratarstvo. ,j vi ---. c -* -iíM Bjelovar aaJeste li posjetili ove hrvatske regije? a" Gdje ste bili i što ste vidjeli? **BľSM* Cigoc