.   Ir h pí V.ť.iin iii«.I|<'ii|ii Mi v.iť.ki iui ii lenili ill li .ti lli liin.tln.i /i«ml|.ir /,i'.tu'
► N.i kojí nadln tradiclja utječe na suvremeni život ljudl U HrvatskoJ?
► Na koji náčin tradicija utječe na suvremeni život ljudi u Vašoj zemlji?
► Koje hrvatske običaje poznajete? Opišite ih i objasníte njihov smisao.
I
Moderní obiteljski život u svjetlu starih običaja
emda je Hrvatska moderna zemlja s urba .u Mínili života i premda je zahvačena glo-djskim procesima u kojima postaje sve .1 ili ui;im zemljama, obiteljski se život sta-ka Hrvatske ipak umnogome temelji na iji, a običaji hrvatskih obitelji uvelike pro-\i li.idicijskih i vjerskihobičaja,čak ikad je i nMib.mu koje nisu praktični vjernici. Naj-atolički blagdani kao što su Božič, Uskrs, vo i Veliká Gospa u Hrvatskoj su i državni id. Predbožično vrijeme (zváno došašče ili t) podnje se slaviti četiri tjedna prije Boži-enjem stolová i ulaznih vrata kuča i stano-mntskkn vjenčičima s četiri sviječe. Svake Iitli<.- lijekom došašča pali po jedna svije-B, a na Božič gore sve četiri sviječe. U tom doblju slavi sveti Nikola (6. prosinca) koji siavlja slatkiše u čizmice koje djeca čisté i iju na prozor. U Dalmaciji je svetica koja iloiiosi bombone sveta Lucija koja se slaví
13. prosinca. Na Dan svete Lucije šije se pšenica koja náraste do Božiča i tada se stavlja pod bo-žično drvce kao simbol plodnosti. Na Badnjak večina ljudi jede ribu, najčešče bakalár, i uštipke. Kiti se božično drvce i ispod njega se stavljaju ja-slice, sviječe i pšenica. U ponoč se odlazi u crkvu na misu polnočku na kojoj se dočekuje Božič. Neke obitelji predaju darove na Badnjak posli-je večere, a neke ih stavljaju pod bor tako da ih ukučani nadu i otvore na božično jutro. Na Božič obitelj se okuplja na zajedničkom ručku na ko-jem se obično jede purica s mlincima. Običaj je ispeči puno sitnih, lijepo ukrašenih kolača. Dan iza Božiča, Dan svetog Stjepana, takoder je neradili dan. Onda se slavi Nova godina te Sveta tri kralja 6. siječnja kada se obavlja blagoslov kuča te se skida nakit s bora. Na Sveta tri kralja počinje pokladno vrijeme koje traje do Cistě srijede ili Pepelnice. U vrijeme pokladá ljudi se maskiraju u različite maske koje cesto izražavaju njihov stav
piiin.i drušlvenoj stvarnosti. Djeca u maskama •lil i/r kuce u susjedstvu gdje dobivaju slatkiše (lil lltan novac. U vrijeme pokladá ljudi jedu iiiin (pokladnice). Pokladni utorak zadnji je iliiu pokladá i njihov vrhunac. Tada se javno spa-l|ii|r lul ka koja predstavlja sve zlo. Maske se veselí ilmboličnom spaljivanju zla. Cista srijeda dan ľ zkrušenosti i posta. Na Cistu srijedu počinje
I m l/,ma koja traje do Uskrsa (40 dana). Koriz-iii i i. vrijeme odricanja, kontemplacije i posta.
II In vrijeme počinje priprema za Uskrs. Nedjelja prljc l^krsa naziva se Cvjetnica ili Cvjetna ne-iljclja. lada ljudi donose iz crkve blagoslovljene m i línové grančice koje poslije čuvaju u svojim I m .iina cijele godine. Tjedan izmedu Cvjetnice ' i skrsa naziva se Veliki tjedan. Veliki petak ru-
HAZGOVARAJTE S NAMA! Udžbenik hrvatskoga kao drugoga i stianoga jezika za razine B2-C1
žan je dan kada se posti i prisječa Kristove muke, a na Uskrs se radosno slavi njegovo uskrsnuče. Obitelji na uskršnje jutro zajedno odlaze u crkvu gdje se blagoslovi hrana koj u če zajednički doručkovati: kuhana šunka, pinca, koláči te jaja i mlado povrče (luk, rotkvice, hren). To je hrana koja simbolizira novi život. Največi blagdan koji se slavi Ijeti jest Veliká Gospa (15. kolovoza) koja je vážna jer u Hrvatskoj postoji veliko štova-nje Májke Božje i ima puno marijanskih svetišta (Marija Bistrica, Trsat, Sinj...). Početkom jeseni, 1. studenoga, slavi se Dan švih svetih. Obitelj se okuplja da bi zajednički uredila grobove svojih mrtvih predáka te obnovila sječanja na njih.
Izvor: ikolskisat.hr
3. LEKCIJA DanaSnji život i stari običaji 45