Razgovor
► Kakvo je Vaše mišljenje o genetski modificiranoj hrani? Obrazložite svoj stav.
► Donosi li biotehnologija, po Vašem mišljenju, više koristi ili više štete čovječanstvu? Zašto?
Kako je ta tema medijski prezentirana u Vašoj zemlji?
► Kakvo je javno mnijenje o toj temi u Vašoj zemlji?
► Postoje li aktivistické udruge koje protestiraju protiv GMO hrane? Na koji način prosvjeduju i zašto?
Jesu li GMO namirnice neškodljive?
U proizvodnji genetski izmijenjenih namir-i 11 j 11 je o horizontálnom prijenosu gena (za il u ml vertikalnog - s roditelja na potom-i), odnosno o metodi izrezivanja pojedinih íi i/, genoma davatelja i njihova prijenosa u mil ilcim.K in.i, čime se željeno svojstvo da ■Ija prcnosi na domačina primatelja. Prijenos a može se obavljati izmedu jedinki iste vrste. a je zapravo riječ o ubrzanju i usmjeravanjn odnih procesa križanja i selekcije. Svojstva .obine koje se tako prenose ograničene su Diie koje su prirodno prisutne unutar vrste. > M prijenos gena obavlja izmedu različitih i
nesrodnih vrsta, tada je riječ o stvaranju novih, genetski izmijenjenih organizama koji time do-bivaju svojstvo koje prirodno ne postoji unutar njihove vrste.
Tako se mogu prenositi humani geni u živo-tinje, riblji gen u rajčicu, gen iz insekta u krum-pir sa svrhom da oni budu veci, jačí, otporniji na I insekte, herbicide, da budu izgledom atraktivniji, dugotrajniji itd. Širom svijeta u biotehnološkim laboratorijima u tijeku su brojni eksperimenti kojima se pokušavaju štvorití vrste biljaka otpor-ne na biljne bolesti i insekte štetočine te povečati prinose bez uporabe kemikalija. Tako je stvořen kukuruz s génom Bacillus thuringiensis, bakte-rije iz tla koja se vec četrdeset godina koristi za uništavanje komaraca i drugih insekata. Takav kukuruz sam stvára tzv. BT toksin kojim posta-je otporan na kukce. Drugi je primjer rajčica s blokiranim enzimom mekšanja (kvarenja) koji je prirodno prisutan u njoj, čime rajčica postaje dugotrajnija. Nadalje, u eksperimentalnoj je fazi uzgoj biljaka s genetskim modifikacijama koje bi ih činile otporniji ma na lepovoljne klimat -ske i druge uvjete   vrúcimi, smrzavanje, sušu.
Ako dode do njihove I.......•icijali/acije, sljedeée
generacije GMO blljtkl če rcvoluciju u
poljopt ivi ľdlit»| piol/vnilii|i
Mnoga su pitanja u vezi s GMO hranom Otvorená. GMO hrana dostupná je potrošačima u Mtlnjh 20 godina. Širom svijeta, a naročito u Aiik'i ici, ljudi je konzumiraju bez vidljivih utje-M    i /.dravlje.
Pojedini stručnjaci šmátrajú da genetski iz-miii .jene namirnice mogu biti opasne za zdrav-Ijc u ľ promjena genske struktuře može rezulti-hili neočekivanim popratnim pojavama koje |oš tiisu dovoljno poznáte. Ne zna se kako če se ■1 koji pripadá drugoj vrsti ponašati u genomu
novog domačina i može li to možda rezultirati i smanjenjem prehrambene vrijednosti, ili čak stvaranjem novih ili potenciranjem poznatih alergena, otrova ili kancerogenih tvári. Ispiti- 55 vanje neškodljivosti takvih namirnica zahtije-va nov pristúp. Za razliku od konvencionalnih namirnica s kojima smo kroz stolječa uporabe postigli ravnotežu i poznat nam je njihov sa-stav, namjena i mogučnosti štetnog djelovanja, 60 genetski modificirane namirnice još su nam nepoznanica. Svjetska zdravstvena organizacija razvila je poseban pristúp ocjeni neškodljivosti genetski modificiranih i drugih novih namirnica koji se temelji na dokazivanju ekvivalentnosti 65 u bitnoj mjeri. Za svaku se novu namirnicu nástojí utvrditi istovjetnost s njezinim prirodnim pandanom. Ukoliko istovjetnost postoji, nova se namirnica tretira kao i originál, a ukoliko ne postoji, ona treba biti podvrgnuta rigorózním is pi t i vanj i ma n eškod Ij i vosti.
Izvor: mojezdravlje.hr