U N IVERZITET U NOVOM SADU LETNJA ŠKOLA Odsek za srpski jezik i lingvistiku Centar za srpski jezik kao stráni Isidora Bjelakovič, Jelena Vojnovič CPnCKM LETS LEARN SERBIAN 1 Drugoizdonje DNEVNIK - NOVINE I ČASOPISI Novi Sad, 2006 Univerzitet u Novom Sadu Medunarodna letnja škola srpskog jezika, kultúre i istorije Filozofski fakultet Odsek za srpski jezik i lingvistiku Centar za srpski jezik kao stráni Urednik: Radmila Gikic Petrovic Redaktor knjige: Dr Ljiljana Subotič, koordinátor programa Škole Članovi redakcije: Dr Vladislava Petrovič Mr Mirjana Jocič Crteži: Ivan Dimitrijevic Aca Mikič Isidora Bjelakovič Terne l.LEKCIJA(7-15): UPOZNAVANJE PREDSTAVLJANJE (osnovne formule) SADRZAJ Tekstovi Kraci dijalozi 2. LEKCIJA (16-27): PREDSTAVLJANJE ZANIMANJA NAZIVIZEMALJA 3. LEKCIJA (28-46): HRANA I PIČE VOČEIPOVRČE BROJEVI (1-10; 20-90; 100-1000) BOJE Ja sam... Telefonski razgovor Uprodavnici brze hrane U pekari Jelovnik U restoranu U kafiču Gramatika Prezent pomočnog glagola JESAM (potvrdni, odrični i upitni oblik) Prezent glagola ZVATI SE Liene zamenice (N) Imenice (N sg.) Prisvojne zamenice (N sg.) Prezent punoznačnih i semikopulativnih glagola {voleti, morati + /da + prezent/) Imenice (L sg.) - lokaciono značenje Imenice (G sg.) - lokaciono značenje Puni oblik glagola JESAM G:L Imenice (N pl.) Prisvojne zamenice (N pl.) Pokazne zamenice (N sg. i pl.) Brojevi Partitivni genitiv Pridevi (N) Imenice (A sg. i pl.) - objekat Pridevi (A sg. i pl.) TREBA + /da + prezent/ 4. LEKCIJA (47-56): BROJEVI (11-19; 21-29) KOLIKO JE SATI? TV PROGRAM 5. LEKCIJA (57-77): PORODICA DELOVÍ TELA OBUČAI ODEČA 6. LEKCIJA (78-89): STANOVANJE NAMEŠTAJ U menjačnici Moja porodica Ufrizerskom salonu U prodavnici nameštaja U prodavnici bele tehnike Predlozi (iza, ispred, izmedu, ispod, iznad, pored, oko, levo od, desno od) + G - orijentaciono značenje Lične zamenice (G sg. i pl.) Redni brojevi cvet: cvetovi : cveče Imenice (Ijubav) 3 9. LEKCIJA (133-148): KUČNI LJUBIMCI LEKÁR RECEPTI INSTITUCIJE SNALAŽENJE U GRADU INTERVJU SAVETI MALI OGLASI 10. LEKCIJA (149-156): SAVETI MALI OGLASI /rK.Ľis.u -t- o/ - lOKaciono znacenje Relativno-mesna klauza Imenice (D sg. i pl.) - namena, pravac, koncesija, logički subjekat Futur Intencionálna klauza Imperativ Instrumental - prosekutiv Imenice (V sg. i pl.) Pridevi (V) Na železničkoj stanici Na aerodromu U turisticko] agenciji Kako pozvati taksi U taksiju Turistická ponuda Kako izabrati kucnog Ijubimca? Kod lekára Ispravite leda, ispeglajte stomak Recepti Vodiču te, samo reci kuda Intervju Da lije cena slavě pres kupa? Ono što sanjamo da čujemo U knjižari Novi Sad GRAMATIKA (157-166) 4 3B§ ABCČČDDŽDEFGHIJKLLJMNNJOPRSŠTUVZŽ ÄS im ABBrjIrBE)K3HJKJIJbMHH»OnPCTTiyOXU4IIIIII A a Azija avion A a A3HJa aBHOH B b Beograd bubamara B 6 Eeorpafl oyöaviapa C c Cerak cucla Ii n UepaK nyujia Č v C Čačak čačkalica H Hawaii HaiiKa.inna r C r C Cičevac cucoriti Ti h Tiiiheßau hyhopHTH D d Dunav dodavati n A JJynaB jojaBaiH DZ dž Džordž dživdžan u u IJopu D d Denova dinduva » benoBa t)HIlf)\Ba E e Evropa element E e Eßpona ejieMeHT F f Finska fičfirič dHlHCKÜ (|)Ilh(j)Hpnh G g Grčka gugutka r r TpHKa ryryTKa H h Helsinki hučati x x XejICHHKH xyiaTH I • i Itali j a imitirati H H Urajinja H M HTMpaTU J • J Japan jaje J ■ J Janan jaje K k Korej a kukurikati K K Kopej a KVKVpHKaTH L 1 London lelekati JI JI JIoh^oh jiejieKaTH LJ lj Ljubic ljubav JL JL Jby6nh jLyôaB M m Morača mamurluk M M Mopana MaiwypjiyK N n Neva nana H H Heßa Hana NJ nj Njujork N njiva H> H> ÄyjopK H>HBa 0 0 Olimp olovo 0 0 OjiHMn 0JI0B0 P P Pariz paprikas n n Iiapín nanpHKani R r Rusija razgrnuti p P PycHJa pa3rpHyTH S s Sidnej sastanak c c CHflHej cacTaHaK Š v S Švédska šuškati m m IllBeacKa myuiKaTH T t Turska titrati T T TypcKa THTpaTH U U Urugvaj uzbuna y y Ypyrßaj y36yna V v Venecija veverica B B BeHeuMJa BCBepHua Z z Zlatica zujati 3 3 3jiaTnna 3yjaTH v z v z Zabijak žuboriti M >Kad.baK )Ky6opHTH 5 Prepišite ove reči čirilicom. 1. Avala _:_ Elemir _ Igalo _ Ostrog _ Ulcinj _ 2. ananás ekser istinit okolo uputiti B áčka Paragovo Drina Tisa Grgeteg Krušedol 4. bambus pupiti drv o travnjak gegati se kokodakati Zrenjanin Sombor Žarkovo Šajkaš Feketič Hilandar 6. zunzara smdač žižak šuškati fijukati hrkati Močevčič Vrdnik Lalič Resava Negotin Njivice Ljubostinja Jagodina Crvenka Derdap Čiprovača Džajevac Čortanovci 8. 10. mimika verenica lelekati rominjati nakinduriti njihati ljuljaška jarebica cicvara durdevak curka džačič čičak KONSONANTI U SRPSKOM JEZIKU LABIJALNI DENTÁLNI PALATALNI VELARNI SONANTI M V N L R LJ NJ J FRIKATIVI F S Z Š Ž H AFR1KATE C Č DŽ Č D PLOZIV1 P B T D K G 6 Mi srno profesori srpskog jezika. Dobro došli! Dobar dan! Ja se zovem Ljiljana. Kako se Vi zovete? JS3T - . Pak Con Hjon! O, to sam ja. Da li ste Vi...? Da. Ne, ja se zovem. Ko je gospodica...? Ko je gospodin...? Ko je gospoda...? Ja sam. To sam ja. Ja. Drago mi je. 8 Zdravo. Ja sam Sonja. Kako se ti zoveš? Ja sam Marina. Drago mi je. IBiffl© lilii Q WMM i JESAM (DDQQflXÍ [fife II Sg. 1. ja sam 2. ti si 3. on ona je ono JESAM Pl. 1. mi smo 2. vi/Vi ste 3. oni one su ona ZVATT SE 1. Ja se zovem Mira. / Zovem se Mira. 2. Ti se zoveš Mira. / Zoveš se Mira. 3. On se zove Tom. / Zove se Tom. Ona se zove Vesna. / Zove se Vesna. PL 1. - 2. Kako se Vi zovete? 3. - 1. #* Popunite prazna mesta. - Dobar dan. - Kako se Vi zovete? -_Marija. A Vi? - Ja sam Ana. Drago mi je. x é 2. Ubacite odgovarajuči izraz. Zdravo! Dobar dan. s i 3. + Popunite praznine odgovarajucim jT oblikom lične zamenice. _smo Maja i Boško. _si Tamara. _ste Peter i Karen. Kako se zovete? a. b. c. d. e. ť. g-h. _sam Jelena. _su Li i Kim. Da li je_Karen? _je Milivoj. Kako se zoveš? \ Recite kako se zovu studenti 4. ^ u Vašoj grupi. Npr. On se zove... Ona se zove.. 9 0 5. + Popunite praznine. Dobar dan! Zdravo! To sam ja. Zovem se Vera. Da, ja sam Maja. Moje ime je Ana. Doba^därTr^sam Jurij. a. - Dobar dan. Zovem se Peter. - Dobar dan. Ja sam Jurij. b. - Dobar dan. - Da Ii ste Vi Maja? c. -Zdravo! Kako je tvoje ime? d. - Ko je gospoda Petrovič? e. - Kako se zovete? 6. - Popunite praznine. Ko gospodica Pak? sam. Da Ii ste Vi profesorka Voj novic? Da, ja_ se zovete? Alek. Zdravo. Kako se Jurij. 7. Stavite glagol u odgovarajuči oblik prezenta. JA TI ON, ONA, ONO MI VI ONI, ONE, ONA jesam 8. * Sg. JESAM PI. 1. ja nisam 1. mi nismo 2. ti nisi 2. vi niste 3. on 3. oni ona nije one nisu ono ona Upišite odgovarajuči oblik prezenta pomocnog glagola jesam, a zatim rečenice napišite u odričnom obliku. Vi _ On_ Mi_ Ja _ Oni Ti _ iz Rusije. iz Španije. iz Amerike. Maja. _ iz Francuske. iz Italije._ 10 m sg. ZVATISE 1. ja se ne zovem / ne zovem se 2. ti se ne zoveš / ne zoveš se 3. on ona se ne zove / ne zove se ono PI. 1. 2. Vi se ne zovete / ne zo vete se 3. 9. * Sledeče rečenice napišite u odricnoj formi. 1. Zovem se Raul. _ 2. Ja se zovem Petar._ 3. Ti se zoveš Loreto?_ 4. Ona se zove Magda._ 5. Zove se Magda._ 6. Zove se David._ 7. On se zove Kalvin._ 8. Vi se zovete Tom? _ Ä30 ÍMM sg. 1. Da li sam ja...? 2. Da li si ti...? 3. Da lije on...? Da lije ona...? Da lije ono...? JESAM PL Jesam li ja... Jesi li ti...? Je li on...? Je li ona...? Je li ono...? 1. Da li srno mi...? 2. Da li ste viM...? 3. Da li su oni...? Da li su one...? Da li su ona...? Jesmo li mi...? Jeste li vi/Vi...? Jesu li oni...? Jesu li one...? Jesu li ona...? 10. + Sačinite pitanja od sledecih rečenica. "t j Npr. Ja sam Goran. Da li si ti Goran? Jesi li ti Goran? Ja sam Karen _ On je iz Grčke._ Ona je iz Amerike. Mi srno iz Kanade. Oni su iz Japana. Ana i Nataša su iz Ukrajine. Janis i ja srno iz Grčke._ Elen i ti ste iz Nemačke._ H- 1. Da li se ja zovem...? 2. Da li se ti zoveš...? 3. Da li se on zove...? Da li se ona zove...? Da li se ono zove...? ZVATI SE Pl. 1. 2. Da li se Vi zovete...? 3. 0 11. ' Sastavite pitanja. Ja se zovem Marko. Ona se zove Karen. On se zove Peter. Ti se zoveš Aleksandra. Vi se zovete Maja._ , <4 12. Ispravite greške. Dali se ti zoveš Marko? Jesi li Vi Petar? Da li ti se zoveš Ana?_ Ja ni sam Ana, ja smo Svetlana. Da li on zove se Jurij?_ Jesi ti li Petra? Ja ne zovem se Tom. Ja nesam Loreto. 13. V Sastavite rečenice. a. kako - Vi — zovete se_ b ste - Milica - da li - Vi _ c. je - ko - Rajič - gospoda d. Peter — da li — si ti_ e. ja - ne - Tom - sam_ f. se zoveš - kako g. zovem se - Peter - ne 12 14. Pročitajte dijalog. ■aa, 'M* > Kako se Vi zovete? > Ime? > A prežime j e Pak? > Država? > Grad? > Dobro. Ulica? Pak Čon Hjon. ČonHj on. Da. K orej a. Seul. Sune, Pundang. Popunite tabelu. IME PREŽIME DRŽAVA GRAD ULICA Čon Hjon Vi Vaš drug v i I 15.' Popunite tabelu. Seul država gospodica gospodin Koreja prežime NICE HMuumsMiritar Sg. m(-0) f (-a) n (-o/-e; -0) GRAD-0 ULICA VINO ZANIMANJE IME-0 m f n 16. Napišite svoju adresu. 17. Popunite praznine. grad ime prežime država ■:' ----—~--■---—T——-— r Novi Sad je Tom je_ Beograd je _ Peter je_ Petrovic je Koreja je _ Španija je _ Engleska je Ana je_ 13 PRISVO JNE ZAMENICE FORME U SINGULÁRU JA ^ moj, moja, moje TI -> tvoj, tvoja, tvoje ON ^ njegov, njegova, njegovo ONA njen, njena, njeno ONO ^ njegov, njegova, njegovo nas, nasa, nase vaš, vaša, vaše / Vaš, Vaša, Vaše MI VI ONI a ONE njihov, njihova, njihovo ONA * 18. + Upišite odgovarajucu formu prisvojne zamenice. a. moj, moja, moje _grad je London. _država je Engleska. b. tvoj, tvoja, tvoje Da li je_grad London? Da li je_ime Ana? c. njegov, njegova, njegovo Da li si ti_drug? _država je Italija. d. Vaš, Vaša, Vaše Da li je_ime Ana? Kako je_ime? e. njen, njena, njeno Da li je_brat Petar? Da li je_sestra Tamara? 14 19. + Upotřebíte date konstrukcije i navedite imena svih studenata u grupi. ''Mr Moje ime je... Tvoje/Vaše ime je... Njegovo ime je... Njenoimeje. 0 20. + Upišite odgovarajucu formu prisvojne zamenice. Ja sam Tom._ Ti si Loreto._ Ona je iz Španije._ On je iz Engleske._ Mi srno iz Nemačke. Mi živimo u Londonu. On se zove Janis._ Ona se zove Dini. ime je Tom. Kako je _ ime je Loreto. _zemlja je Španija. _zemlja je Engleska. _zemlja je Nemačka. grad je London. ime je Janis. ime je Dini. ime? 0 21. * Dopunite rečenice. •>1* Ovo je O voje je ovo knjiga? Ovo je _ je ovo rečnik? Ovo nije _(ona) rečnik. je ovo dete? Ovo nije _ (oni) dete. je ovo kuča? Ovo je je ovo sto? Ovo je _ (ja) knjiga. _ (ja) rečnik. (mi) dete. _ (mi) kuča. (ja) sto. 22. + Ispravite greške. Pokušajte da ispravljene rečenice přepíšete čirilicom. Da lije tvoj ime Jelena? Ne, moj ime nije Jelena. Moja ime su Gordana. Kako se ti zovete? Ja se zovem Petar._ Da lije ovo tvoja rečnik? Ne, ovo nije moji rečnik. Ovo je njena rečnik. Da lije ovo tvoja kuča? Ne, ovo nije moj kuča. Ovo je njihovo kuča. On je iz Španije. Njen zemlja je Španija. Ona je iz Grčke. Njihovo zemlja je Grčka. r Zdravo. Zovem se Loreto. Moja zemlja je Španija, a grad Hueska. Ja sam profesorica. Radim na fakultetu u Novom Sadu. Predajem španski jezik. Volim da kuvam. Ja sam Janis. Ja igram ŕudbal. Živim u Grčkoj, a ovde studiram i treniram. Zato učim srpski jezik. U Novom Sadu živi i moja sestra. Ona je studentkinja. Volim sport. Ja se zovem Tom. Živim u Londonu. Studiram srpski jezik. Sada sam u Novom Sadu. Radim u školi kao profesor. Predajem engleski jezik. Volim Ja sam Dini. Studiram srpski jezik u Koreji. Živim u Seulu. Volim da putujem. Ne volim sport. Prvi put sam u Novom Sadu. Čao. Zovem se Mikele. Živim u Italiji, u Rimu. Po zanimanju sam turistički vodič. Radim u Novom Sadu i zato móram da učim srpski jezik. Volim tenis i volim da se šetam. RADITI Sg. PI. 1. radim 2. radiš 3. radi = UČITI/učim 1. radimo 2. radite 3. rade PREDAVATI Sg. PI. 1. predajem 1. predajemo 2. predaješ 2. predajete 3. predaje 3. predaju = PUTOVATI/putujem KUVATI Sg- 1. kuvam 2. kuvaš 3. kuva PI. 1. kuvamo 2. kuvate 3. kuvaju = IGRATI / igram = TRENIRATI / treniram = STUDIRATI / studiram = MORATI / móram Sg- 1. volim 2. voliš 3. voli VOLETI PI. 1. volimo 2. volite 3. vole = ŽIVETI/živim Sg. 1. ne volim 2. ne voliš 3. ne voli PI. 1. ne volimo 2. ne volite 3. ne vole Rečca ne najčešče se piše rastavljeno od glagola. ŠETATI SE Sg. 1. šetam se 2. šetaš se 3. šeta se PI. 1. šetamo se 2. šetate se 3. šetaju se 16 PREZENT prezentska osnova + nástavci za prezent 3.1. sg. prezenta (jede, pije, kuva...) + PI. 1. -mo 2. -te 3. -u/ -ju/ -e Upišite odgovarajuče oblike prezenta za sledece glagole. UČITI PUTOVATI IGRATI Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 3. 3. 3. 3. 3. 3. TRENIRATI ŽIVETI STUDIRATI Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 3. 3. 3. 3. 3. 3. ŠETATISE MORA II VOLETI Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 3. 3. 3. 3. 3. 3. U gramatici na kraju knjige glagoli su podel j en i na vršte. Utvrdíte kojoj vrsti pripadajú navedeni glagoli. Popunite praznine odgovarajučim oblikom prezenta. 1. Loreto_ 2. Tom i Alek Janis (živeti) u Španiji. _(živeti) u Londonu. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Mikele Dini_ Ja_ Mi Mikele i Dini _ (trenirati) fudbal. _(raditi) kao turistickí vodič. _ (voleti) da se šeta. (učiti) srpski jezik, a ti? _ (studirati) ekonomiju. _(šetati se). 17 4. * Napišite odričan oblik sledecih rečenica. '
Vi_(živeti) u Novom Sadu. > On_(raditi) na fakultetu. > Oni_(iči) u školu. > Ja_(igrati) fudbal. > Ti_(putovati) u Francusku. i0 1. ' Popunite praznine u tabeli (PIŠITE ČIRILICOM). Tamo gde je označen 1 samo rod (m/f/n) upíšete neku imenicu tog roda, a zatím i njene oblike u traženim padežima. Nominativ m/f/n Genitiv Lokativ d>AKyJiTET i 111KOJ1M KMETE BHHO rPMKOJ MySHKE OHJIM 3EMJBA flEBOJKE UiriAHHJA TPAfly HMEHA yjIHIIA BHOCKOriA m f n Napišite kratak sastav o nekoj osobi. Pokúšajte da píšete cirilicom. 27 28 ü KB d GS D (B H □ f n stolica vino zanimanje ime (-a) VINA ZANIMANJA IMENA Sg. m tanjir sok/miš PI. (-i) (-e) TANJIRI STOLICE SOKOVI/MISE VI é* m K>C jezik>jezici G > Z nosorog > nosorozi H > S orah > orasi 2. * Popunite tabelu. □ o SMI □ mm i© ä D D W UJVxI Nominativ sg. m/f/n Naminativ pl. Nominativ sg. m/f/n Naminativ pl. čaša sokovi tanjiri jaje nož miševi kašike sirevi viljuška meso stolice čaj rečnik čovek šolja jezik /®( □ 0 0 Z7 3. + Upišite odgovarajuce nažive za voce i povrce uz fotografije i odredite njihove gramatické oblike u množini. Ovo je... Ovo su... 4. -ř Recite koje je voce ili povrce na fotografijama. Forme u plurálu m f n JA moji, moje, moja TI -» tvoji, tvoje, tvoja ON -» njegovi, njegove, njegova ONA ■» njeni, njene, njena ONO njegovi, njegove, njegova MI naši, naše, naša VI vaši, vaše, vaša ONI Íl ONE njihovi, njihove, njihova ONA v é 5. + Popunite praznine odgovarajucim '<11\ oblikom imenice ili zamenice. Čiji su ovo_(sok)? Ovo su_ Čijc su ovo _ To su (mi) sokovi. _(knjiga)? Čiji je ovo rečnik? Ovo je_ Da li su ovo tvoji Ne, ovo nisu_ Ovo su (ja) knjige. (ona) rečnik. _(rečnik)? Da lije ovo Da, ovo je _ _(ja) řečnici. (on) řečnici. _(ti) knjiga? Da li su Ana i Maj a Ne, one nisu_ One su (ja) knjiga. _(vi) drugarice? (mi) drugarice. (oni) drugarice. , i 6. V Popunite praznine odgovarajucim oblikom imenice i prisvojne zamenice. Na stolu se nalaze (ja) knjiga, a ono (knjiga, pl.) i_(rečnik, pl.). Ovo je _(on). Řečnici su_(ja). U učionici se nalaze (sto, pl.) i _(student) su na fakultetu. Na stolu se nalaze_(jabuka, pl.), (stolica, pl.). _ (jagoda, pl.), (lubenica, pl.) i 7. •h" Popunite praznine. _su ovo řečnici? _su to knjige? _je ovo sok? su ovo noževi? (dinja, pl.). su to šolje? su ovo čaše? je ovo dete? je ovo kašika? 30 8. + Popunite praznine odgovarajučim oblikom prisvojne zamenice. Da li je ova sveska tvoja? Ne, ova sveska nije _ Da li je ovaj rečnik Vaš? Ne, ovaj rečnik nije _ Da li je ta olovka njegova? Ne, ta olovka nije _ Da lije ova knjiga njena? Ne, ova knjiga nije _ Da li su ove sveske tvoje? Ne, ove sveske nisu Da li su ovi řečnici vaši? Ne, ovi řečnici nisu _ (ja). Ova sveska je _ (ja). Ovaj rečnik je _ (on). Ta olovka je_ (ona). Ova knjiga je _ (ja). Ove sveske su (mi). Ovi řečnici su _ Da li su ove olovke njegove? Ne, ove olovke nisu (on). Ove olovke su PUKKME MHDCE _ (on), (ona), (ti). _(ja). _ (on). _ (oni). _(ona). Sg. m f n PI. m f n OVAJ OVA OVO OVI OVE OVA TAJ TA TO TI TE TA ONAJ ONA ONO ONI ONE ONA Popunite praznine odgovarajučim oblikom. Obrátite pažnju: u prvom delu Mzadatka pokazne zamenice date su samo u muškom rodu u jednini, a u drugom delu samo u jednini. Da li su Da lije Da li su (ovaj) jabuke tvoje? Ne, (ovaj) grožde tvoje? Ne, (ovaj) jagode tvoje? Ne, (onaj) sokovi tvoji? Ne, _ (onaj) čaša tvoja? Ne, _ (taj) jabuke nisu moje. _ (ovaj) grožde nije moje. (taj) jagode nisu moje. (taj) sokovi nisu moji. Da li su_ Da li je_(onaj) čaša tvoja? Ne,_(taj) čaša nije moja. Da li su_(onaj) devojke tvoje drugarice? Ne,_(taj) devojke nisu moje drugarice. Da li su Da li su Da li su Da li su Da li su Da li su Da Da li su ove jabuke Da li su automobili su pepeljare _ (ovaj sok) tvoji? Nisu. (ova čaša) tvoje? Nisu. (ovaj tanjir) njegovi? Nisu. (ova pepeljara) tvoje? Nisu. (ovo jaje) tvoja? Nisu. (ova jabuka) skúpe? Nisu. _(moj)? Jesu. _(tvoj)? Jesu. (njegov)? Jesu. Da li su tanjiri (tvoj)? Jesu. 31 m f n 1 jedan jedna jedno jedni jedne jedna 2 dva dve dva 3 tri 4 četiri 5 pet 6 šest 7 sedam 8 osam 9 devet 10 deset 100 sto 20 dvadeset 200 dvesta 30 trideset 300 trista 40 četrdeset 400 četiristo 50 pedeset 500 petsto 60 šezdeset 600 šeststo 70 sedamdeset 700 sedamsto 80 osamdeset 800 osamsto 90 devedeset 900 devetsto 1000 hiljada Mušterija: Dobar dan. Koliko košta paradajz? Prodavač: Deset dinára kilogram. Mušterija: Dalijesvež? Prodavač: Da, naravno. Mušterija: Dobro, onda kilogram paradajza. Prodavač: Da li želite još nešto? Mušterija: Da. Koliko koštaju jabuke? Prodavač: Sto dinára. Mušterija: Zašto su jabuke tako skúpe? Prodavač: Skúpe? Nisu skúpe. Koliko želite? Mušterija: Kilogram. Prodavač: Izvolite. Sto deset dinára. Mušterija: Izvolite. Prodavač: Hvala. Do videnja. GJJooa KOSTATI košta / koštaju \Wmmm pgä^š) m = ÄMMfflO 11. + Sastavite sličan dijalog. 32 12.* Koliko Koliko Koliko Koliko.. Sastavite pitanja sa glagolom koštati (odnosno izrazom pošto je/su) i odgovarajucom imenicom. (krompir)? (jagoda)? (limun)? Pošto Pošto Pošto (luk)? (kupus)? (breskva)? *¥ DQDjinitß sJÜQLtagnie kao, u Djrimejcu,. '*' \ \ ^ Kilogram_(paradajz) kilogram paradajza kilogram_ pola kilograma kriška parce litra (šecer) (paradajz) _ (breskva) (lubenica) (mléko) 200 grama tanjir_ zrno (kafa) 500 grama parčc_ (supa) (grašak) _(salama) (hieb) 14. V Povežite. čaša šolja kugla parče flaša 200 grama 0 15. + Popunite praznine. L jutro volim da popijem šolju Obično uzmem tri kugle_ Mogu li dobiti parče_ Želim času saláme sladoleda vina soka mléka torte (mléko), a uveče času (vino). Molim vas, kilogram Želim šolju _ _(sladoled). (hieb)? (minerálna voda) i dve porcije (paradajz) i 200 grama_ (sladoled). (sir). (mléko). Želim dve šolje (mléko). Mogu li dobiti kilogram_ (mleveno meso). Za ručak volim da pojedem tanjir Uveče volim da popijem šolju _ (krompir) i 200 grama _ (supa), (mléko). 33 -Da. - Dobar dan. - Dobar dan. - Da li j e Tamara kod kuče? - Da. Samo momenat. Tamara! - Halo. - E, Tamara, zdravo... > Halo. > Dobar dan. Da lije to stan Nikolajevič? > Ne. > 332-361? > Ne, ovo je 332-321. > Izvinite. > Ništa. Do videnja. ni v 16. Sastavite sličné dijaloge. 1. Tamara Nikolajevič 332-361 <-» Dorde Vukelič 332-362 2. Željka Todorovic 393-807 <-> Bora Todorovič 393-187 494-053 <-> Ksenija Petrovič 494-043 3. Aca Mikič Sg. m (-0/-i) f (-a) n (-o/-e) PI. m (-i) f(-e) n (-a) ZELEN-0 ZELENA ZELENO ZELENI ZELENE ZELENA DOBAR-0 DOBRA DOBRO DOBŘI DOBRE DOBRA PILEČ-I PILEČA PILEČE PILEČI PILEČE PILEČA 17 Sg- PÍ. m f n m f n beo bela belo beli bele bela crn crna crno crni crne crna žut zuta zuto zuti žute zuta crven crvena crveno crveni crvene crvena zelen zelena zeleno zeleni zelene zelena plav plava plavo plavi plave plava si v siva sivo sivi sive siva teget teget teget teget teget teget braon braon braon braon braon braon mm □ □ Popunite praznine. Limun je_. Paprika je ili Paradajz je Krastavac i kupus su Krompir je_ Karfiol je_. Jabuka je_, ili_. Jagode su_. Lubenice su dinje_ ili Groždeje Vino je_ Pivo je ili ili ili ili 34 IMEi E mám mmf Sssf Sg- m (=N/G) f(-u) e HO - m: Želim paradajz i kupus. Jelena voli Janisa. TANJIR-0 ULICU VINO f: Želim kafu. Imam sestru. SOK-0 muziku ZANIMANJE n: Želim vino. DAVIDA IME-0 Pl. m(-e) f(-e) n(=N) m: Volim da pijem sokové. TANJIRE ULICE VINA f: Volim da jedem jabuke. SOKOVÉ sestre ZANIMANJA n: Volim dobra vina. MIŠEVE IMENA Aleksandar (N): Aleksandra (A) m 18. Popunite tabele. Nominativ sg. Akuzativ sg. Nominativ pl. Akuzativ pl. čaša sokovi muziku imena gradove tanjir Nominativ sg. m/f/n Akuzativ sg. Nominativ pl. Akuzativ pl. pij eskavica vino ime kašiku prilog pavlaku Dragan majonéz 19. + Popunite praznine. Volím_(Dragan). Volim_(Stefan). Vidim_(Goran). Vidim_(Aleksandar) Volim_(Dragana). Volim_(Svetlana). Vidim_(Gorana). Vidim_(Aleksandra). 35 Volím_(Zorán). Volim_(sport). Volim_(Milan). Volim_(tenis). Volim_(Srdan). Volim_(krompir). Volim_(Vladimír). Volim_(fudbal). Volim_(Darko). Volim_(karfiol). Vidim_(Pera). Vidim_(Jelena). Vidim_(Kosta). Vidim_(Nataša). Vidim_(Sava). Vidim_(Marina). Vidim_(Vláda). Vidim_(Jasmina). M pÄwßfeä ted k M® Mušterija: Dobar dan, molim Vas jednu pljeskavicu. Prodavač: Dobro. Šta želite od priloga? Mušterija: Šta imate? Prodavač: Kečap, majonéz, pavlaku, luk, paradajz i kupus. Mušterija: Onda paradajz i pavlaku. Prodavač: Želite li neki začin? Mušterija: Naravno. Biber i so. Prodavač: Hocete li još nešto? Mušterija: Ne, hvala. Prodavač: 80 dinára. Mušterija: Izvolite. Do videnja. Sastavite sličan dijalog. v i 0 20. + Popunite praznine. Loreto voli da sluša Janis i Mikele vole Dini ne voli_ Janis ima On voli da jede _ Dini voli da jede Ona voli _(muzika). Tom voli _(príroda). _ (fudbal). (sestra) u Novom Sadu, a ja _ _(riba), a ja_ ŽELETI (+A) želim / žele IMATI (+A) imam / i m aj u NEMATI 1. nemam 1. nemamo 2. nemáš 2. nemate 3. nema 3. nemajú HTETI Sg. PI. 1. hoc u 1. hocemo 2. hoceš 2. hocete 3. hoce 3. hoče (sport). (koláč, pi). (brat) u Londonu. (meso) i voče. (jabuka, pl.), (jagoda, pl.) i (grožde). 36 Koga voliš? Koga vidiš? Koga slušaš? Štavoliš? Štaželiš? Šta vidiš? Šta imaš? Šta slušaš? Šta jedeš? voleti / želeti / videti / imati / slušati / jesti + A 21. * Popunite praznine. Mušterija: Dobar dan. Koliko_(koštati)_(hleb)? Prodavač: _(20) dinara. Mušterija: A kifla? Prodavač: _(10) dinara. Mušterija: Dobro. Želim_(hleb) i (kifla)? Prodavač: To j e Mušterija: Da, (30) dinara. Želite li još nešto? _(jogurt i mléko). Prodavač: Izvolite._ Mušterija: U redu. Izvolite. Do videnja. Prodavač: Prijatno. BUREK (80) dinara. HLEB PERECE ■ 22. + Koristeci ponudene reči rešite ukrštenicu. *»I {Pišite čirilicom. banana dinja kifla krastavac burek paprika kupus ananas breskva grašak kruška so n ib H III m 37 23. _f Gde môžete čuti sledece rečenice? i e slobodno? zj>. v«ue mo •Da lijí • Da li izlazite na sledečoj stanici? • Da li ovaj autobus ide do centra? • Imate li kartu? • Da li môžete da mi pokažete kartu? Da, izvolite. Ne, nije. Zauzeto je. Da, izlazim. Ne, ne izlazim. Da, ide. Ne, ne ide. Da, izvolite. U A a J j 1 i G c e * B 5 rb J" K K T T SÍL ML B B J\ n JL JL li tl ľ r U" A, Jb n> Jb Jb y y y, v 2 f } í M M JÍM, f> h H H Tí so x x E e o z H)H> 76 ^ u %H JU ofc 0 o 0 * 4 H %* 3 3 e 3 n n u U U Aj, M H U M, P P i5 f. m Ul 24. + Prepišite písanom cirilicom sledeče rečenice. Jelena voli da jede čips, a Jovana koláče._ Milivoj dobro kuva, a Jelena ne i zato jede čips. Milan cesto jede za doručak šunku i jaja._ Nataša cesto ide na večeru u skupě restorane._ Ne známo kako Marina kuva. Baka Nada ne može bez kolača._ Miloš i Aleksa dobro kuvaju, ali mnogo i jedu. 38 HLADNÁ PŘEDJELA Sir, šunka, jaja......................155 Proja.........................................55 TOPLA PŘEDJELA Pohovani sir...........................155 Pohovane pečurke.................165 SUPE Pileca supa...............................85 R i bij a čorba.............................95 JELA SA ROŠTILJA Čevapi....................................195 Pljeskavica.............................195 Kobasica na žaru...................175 Mešano meso..........................297 JELA PO PORUDŽBINI Karadordeva šnicla...............295 Nátur šnicla............................195 RIBE Rečna riba..............................280 Lignje......................................550 SALATE Kupus salata.......................45 Paradajz salata...................70 Mešana salata.....................70 Zelena salata.......................38 DEZERT Palacinke............ Vocni koláč......... Torta................... Sladoled (kugla). Vocna salata....... PICA Rakija................. Špricer................ Vino (crno, belo) Pivo..................... Sok...................... Minerálna voda (11]| TOPLI NAPICI Turska kafa....... Čaj..................... Espreso .............. Kapucino. .75 .55 ŕ* Kafa sa šlagom.......ľľ\......30 25. + Zavŕšite rečenice. On pije / jede... za doručak p — i Ona pije / jede... za doručak za ručak za ručak za večeru Ja volim da pijem/jedem... za doručak, ručak, večeru PITI (+A) Sg. Pl. 1. pijem 1. pijemo 2. piješ 2. pijete 3. pije 3. pij u mmmmmmmmmi: — JESTI (+A) Sg. Pl. 1. jedem l.jedemo 2. jedeš 2.jedete 3. jede 3. jedu 39 Sg. m(=N/G) f(-u) n(=N) Pl. m(-e) f(-e) n (-a) crn0 / vruč0 crau cmo crne crne crna crnog / vruceg Sg- Pl. m: Volim hladan čaj. Vidim dobrog druga. m: Volim hladne čajeve. Vidim dobre drugove. f: Volim cmu kafu. Vidim cmu devojku. f: Vidim crne devojke. n: Volim crno vino. n: Volim dobra vina. v i 26. & Dopunite rečenice odgovarajucim oblikom akuzativa. 1. Volim_ 2. Volim_ 3. Vidim_ 4. Volim_ 5. Volim da jedem 6. Ne volim (pileča supa). Vidim _ (zuta paprika) i_ (dobar prijatelj). Vidim _ (dobra drugarica). (crvena jabuka, pl.). _(plava devojka). (hladan čaj) i (topla kafa). (govede meso) i (hladan sok, pl.). Ne volim (pečen krompir). _(hladná kafa). Popunite praznine u tabeli. Nsg. m/f/n G sg. Asg. Lsg. Npl. Apl. žene čoveka jabuke prozor fiJm knjige supu muškarca jagodi muzike 40 i 28. * Imenice i prideve date u zagradama stavíte u formu akuzativa. a) Milan cesto sluša_ b) Ana voli da čita_ c) Imam_(brat) i_(sestra). d) Volim_ (muzika). _(knjiga, pl.). e) Pijem ili_ f) Volim da gledam_ g) Najviše volim da jedem h) Večeras idem prvo u_ (kafič) i na kraju u_ (crvena boja). _ (svetlo pivo) ili (crno vino). (stráni film, pl.). _(čorba i pileča supa). (restoran), pa onda u (diskotéka). Konobar: Dobar dan. Izvolite. Gost: Dobar dan. Želim da naručim večeru. Da li Konobar: Naravno. Mogu da Vam preporučim dobru Gost: Supu ne mogu. Samo jagnjetinu. Konobar: Želite li salátu? Gost: Da, salátu od svežeg kupusa. Konobar: Nešto za pice? Vino, pivo, rakija, sok? Gost: Može crno vino. Hvala. Konobar: U redu. i malo kasnije) Konobar: Izvolite. Prijatno. Gost: Hvala. (malo kasnije) Gost: Da li mogu da piatim? Konobar: Izvolite račun. To je 450 dinara. Gost: Izvolite i zadržíte kusur. Do videnja. Konobar: Do videnja. Hvala. možete da mi preporučite neko jelo? pileču supu, a za glavno jelo jagnjetinu. NARUCITI/naručim (+A) PREPORUČITI/preporučim (+A) MOCI Sg- 1. mogu 2. možeš 3. može PL 1. možemo 2. možete 3. mogu DATIV JA -> MENI, MI VI -> VAMA, VAM OD + G (salata od svežeg kupusa) s i0 29. V a. Sastavite sličan dijalog b. Zamislite sledecu situaciju: Požívate prijatelje na roštilj i treba da nabavite hranu i pice. Sastavite spisak neophodnih stvari, a zatim recite šta treba da kúpite. c. Neki rodáci iznenada dolaze kod Vas na večeru. Pogledali ste u frižider i videli da je prazan. Morate brzo do najbliže prodavnice. Zamislite situaciju u prodavnici i sastavite dijalog sa nekim u grupi. TREBATI 1. treba da kúpim +A 2. treba da kúpiš +A 3. treba da kupi +A 1. treba da kupimo +A 2. treba da kúpite +A 3. treba da kupe +A 41 vi 30. Utvrdíte značenja sledecih prideva i odredite njihove oblike u ženskom i srednjem rodu. Sg. PL m f n m f n sladak gorak slan kiseo ljut pokvaren Cao! Zovem se Loreto. Ja sam iz Španije. Obožavam da kuvam, a Španija je poznata po dobroj kuhinji. Volim da jedem ribu i volim testeninu. Šta vi volite da jedete? Kakvu hranu volite? Kakva je hrana u vašoj zemľji? v á0 31.V a. Popunite praznine odgovarajucim oblikom prideva u nominativu. Kafa može biti Paprika je ili_ Ovo meso je_ Ova salata je _ Moje vino je_ Rotkvice su_ Jagodc nisu_ _ (sladak) ili _ (sladak) ili_ _ (slan). ~ (ljut). _ (kiseo). (pokvaren). (sladak). _ (gorak). Jabuka je_ Ova j aj a su_ Koláči su veoma_ Vaše pljeskavice su uvek (kiseo). _ (pokvaren). _(sladak). (ljut). b. Popunite praznine odgovarajucim oblikom prideva i/ili imenice. Moj prijatelj voli Ne volim ni_ Da li više volite _ Da li pijete_ Ne volim ni_ Da li više volite Volim i Da li više volite (sladak kafa), a ja (ljuta paprika) ni _(gorak). (ljuta hrana). (slatka) ili (slatka) ni (crno) ili (crno) i (crno) ili (hladno ili toplo pice, pl.)? _(gorka kafa)? (belo vino). (gorka kafa). _(belo vino)? (svetlo pivo)? ili . . . ili m m 42 32. * Popunite praznine odgovarajučim oblikom prezenta. a. Janis: Zdravo, Tom. Tom: O, zdravo. Janis: Kako si? Tom: Odlično. Još uvek_(raditi) u školi. Tamo_(predavati) engleski jezik. Da li ti još uvek_(trenirati) fudbal? Janis: Da, ali i_(studirati). Mnogo_(učiti), intenzivno_(trenirati) i uopšte_(nemati) vremena... Tome, da lije ono u parku Dini? Tom: Koje Dini? Janis: Ona devojka u parku. Tom: Aha. Ja ne poznajem tu devojku. Janis: Dini!!! (Dini prilazi) Dini: Zdravo, Janis. Janis: Zdravo, Dini. Da te_(upoznati)... Ovo je moj drug iz Veliké Britanije. Tom: Ja sam Tom. Kako_ti_(zvati se)? Dini: _(zvati se) Dini. Drago mi je. Janis: Dini, šta imaš novo? Dini: Ništa posebno._(trebati) da_(polagati) ispite, a sledeče nedelje_(morati) da_(putovati). Ne_(znati) šta da_(raditi). A ti? Janis: Sada_(živeti) sam pa_(morati) da_(kuvati). _(trebati) da_(učiti), a_(morati) i da_(trenirati). Uopšte_(nemati) vremena. Dini, Tom i ja idemo na piče._(hteti) li i ti? Dini: Vrlo rado, ali_(ne moči). Drugi put. Lepo se provedite. Janis: (hteti), hvala. Zdravo i srečan put. Dini: Hvala. Cao. b. > On_(raditi) u školi. > Mi_(živeti) u Španiji. > Ja_(voleti putovati). > Ivana i Goran_(želeti živeti) u Beogradu. > Željkaija_(hteti jesti) picu. > Bora i ti_(voleti piti) pivo. > Da li ti_(živeti) u Novom Sadu? > Da li_(želeti naručiti) nešto? > Mogu da Vam__(preporučiti) bečku šniclu i kupus salatu. > Oni_(trebati kupiti) sokove. 43 Konobar: Dobro veče, izvolite. Gost: Bušenu votku. Konobar: Dobro. Za Vas? Drugi gost: Špricer. Konobar: Mhm... A Vi? Treči gost: Imate li tursku kafu? Konobar: Nažalost, ne. Samo nes i espreso. Treci gost: Onda kraci espreso i čašu kisele vode (malo kasnije) Konobar: Izvolite. Prvi gost: Da li možemo odmah da platimo? Konobar: Da, naravno. Da li placaté zajedno ili posebno? Prvi gost: Zajedno. Konobar: 355 dinara. Prvi gost: 360. U reduje. Konobar: Hvala. Prvi gost: Hvala i Varna. Do videnja. Sastavite sličan dijalog. Popunite praznine. 1. Moje omiljeno jelo je_. —> Ja volim da jedem 2. Moje omiljeno pice je_. -> Ja volim da pijem 3. Svaki dan jedem_. 4. Svaki dan pijem_. 5. Čovek treba svaki dan da jede_. 6. Čovck treba svaki dan da pije_. 7. Ne volim da jedem_. 8. Ne volim da pijem_. 9. Čovek ne treba svaki dan da jede_ 10. Čovek ne treba svaki dan da pije_. 11. Želim da_. 12. Neželimda 44 1. Popunite praznine. TEST 1 Zdravo. -_. Kako se ti_(zvati)? - Jelena. A ti? - Ja_Tom. - Drago mi je. 2. Zavŕšite niz. Dobro jutro -_ 3. Upišite odgovarajuču formu prisvojne zamenice. a. njen, njena, njeno b. naš, naša, naše c. njihov, njihova, njihovo _zemlja je Španija. _zemlja je Korej a._zemlja je Grčka _grad je Barselona. _gradje Seul. _gradjeAtina. _ime je Loreto. 4. Napišite gde se nalaze ovi ljudi. Mi studiramo. Mi srno na_. Mi kupujemo voče i povrče. Mi srno na_. Ja kupujem hleb. Ja sam u_. Ja naručujem hranu. Ja sam u_. Ja sam profesor po zanimanju. Radim u_. 5. Odgovorite na pitanja. Kako se zovete?_. Odakle ste?_. Iz kog grada dolazite?_. Šta ste po zanimanju?_. Da li radite? Gde?_. Šta volite da radite?_. Šta ste po nacionalnosti?_. Šta volite da jedete?_. 6. Zapišite ponudene reči u odgovarajuču kolonu. marmeláda nož rakija tanjir hleb jabuka šolja paradajz pivo jagoda riba kruška sok paprika kafa kifla kajsija meso breskva vino sir čaša jaje mléko karfiol kašika kobasica banana luk viljuška krastavac grožde krompir šljiva pepeljara voda voče povrče hrana pice posude 7. Popunite tabelu. m/f/n Nsg. G sg. Asg. Lsg. Npl. Apl. čaša ljudi nož jeziku sestra tanjire meso druga 8. Upišite odgovarajuči oblik glagola i imenice. Koliko_(koštati)_(paradajz)? Koliko_(koštati)_(jabuka)? Koliko_(koštati)_(breskva)? Koliko_(koštati)_(paprika)? Koliko_(koštati)_(limun)? Koliko_(koštati)_(krompir)? 9. Popunite praznine. On voli_(supa). Mi volimo_(voče). Vidiš li_(Goran)? Da li vidiš_(Ivana)? Želim_■ (kafa). Želite li_(sok)? On voli_(goveda supa). Mi volimo_(vruca kafa). Želim_(crna kafa). Želite li_(hladak sok)? Vidim_(crn čovek). Vidim_(crna žena). Želim_(crno pivo). Volim_(bela kafa). Imam_(dobar prijatelj, pl.) i_ (dobra prijateljica, pl.). Volim da pijem_(hladan sok, pl.). Volim da jedem_(hladno jelo, pl.). Ne volim da jedem_(zelena jabuka, pl). 10. Ukratko opišite nekog Vašeg prijatelja. Pišite čirilicom. 46 11 jedanaest 12 dvanaest 13 trinaest 14 četrnaest 15 petnaest 16 šesnaest 17 sedamnaest 18 osamnaest 19 devetnaest 21 dvadeset i) jedan/-a/-o 22 dvadeset ^i) dva/dve 23 dvadeset (i) tri 24 dvadeset i) četiri 25 dvadeset (i) pet 26 dvadeset i) šest 27 dvadeset i) sedám 28 dvadeset ■i) osam 29 dvadeset íi) devět I. Pročitajte. 17 + 15 = 32 424- 13 -411 3x4=12 100 : 4 = 25 1, 21, 31, 51, 271... + N sg. 2, 3, 4, 22, 33, 234... + G sg. 5-20, 25,48, 211... + G pl. li, 2. * Zaokružite brojeve koje čujete: 3, 11, 13, 19,30,33,99, 109, 119,212,220,818, ''^T 880, 1152, 2743, 5824, 10721, 292721. QdudoddDcbcb podOíHw qdQ Sg. m tanjira soka/miša studenta sata, čoveka f stolice de voj ke n vina zanimanja imena 3. •f f Upišite odgovarajuci oblik imenice muškarac uz sledece brojeve. 23 Pl. (-a/-i) TANJIRA (-a) (-a) STOLICA VINA SOKOVA/MIŠEVA DEVOJAKA ZANIMANJA STUDENATA IMENA SATI, LJUDI 151 17 _ J 962 101 100 137 Tačno je dvanaest Sada je dvanaest sati i pet minuta, i petnaest. Ujutru prs p Tačno je pola jedan Sada je dvadeset dojedan. Jedan sat. [Wo^í^ "o)(o)íolííí1@ 47 é 0 4. '■ir Napišite rečima koliko je sati. 6:15 _ 10:01 _ 11:45 _ 19:30 _ 4:02 _ 16:23 _ 2:59 _ 13:41 _ ili ili ili ili ili i a. ... prodavnice? _ b. ... banke i poště? c. ... robne kuče? _ d. ... bolnice? Od koliko do koliko sati rade kod Vas. □ 00 6. ' Upišite odgovarajuci oblik datih imcnica. čovek devojka íme 252_ 1731_ 2655 _ 5823 _ 11715 _ 21900 _ 25901_ 101744_ 1422055 B5@yus® í*@ HDD}? mmMv MKi©@®g BaiicpyBs® {* ® m Medutim, uz imenice singularia tantum (npr. šečer, so, kafa, biber, brašno...): MALO, MNOGO, NĚKOLIKO + G sg. i Popunite praznine odgovarajucim oblikom imenica. 0 ''Ar > Idem da kupim malo > Na pijáci ima mnogo > Želim da vidim několiko _ > Na fakultetu ncma mnogo > Koliko_ > Koliko_ > Vidim několiko (jabuka). (krompir). _ (grad). _(student). (mesec) ima u godini? (dan) ima u nedelji? _(devojka) u restoranu. IČI sg. Pl. 1. idem 1. i demo 2. ideš 2. idete 3. ide 3. idu 48 8. + Popunite praznine u tabeli. Nsg. Gsg. Asg. Lsg. Npl. Gpl. Apl. šolja knjige čoveka bioskopa film zemlja biciklu selu 10. + Napišite forme genitiva pln r a la od ponudenih reči: devojka zemlja _ student sestra_ viljuška sveska Popunite prazna mesta odgovarajucim formama ponudenih imenica. a) Na ulici vidim pet_ b) Idcm da kupim deset_ c) U učionici ima petnaest_ d) U parku ima dvadeset četiri_ e) Moja baka ima sedamdeset i šest f) Jovana ima dvadeset i tri_ g) Kosta ustáje u 9_ (devojka). _ (knjiga). _(sto). _(klupa). _(godina). h) Marina ruča u 15 (sat) i 35 _ (sat) i 45 (godina). _(minuta). _(minuta). Sg- N koliki, -a, -o Pl. koliki, -e, -a Službenica: Dobar dan, izvolite. Mušterija: Dobar dan. Koliki je kurs evra? Službenica: Za jedan evro môžete dobiti 70 dinára. Mušterija: Želim da promenim 100 evra. Službenica: U redu. Da li želite krupne ili sitne novčanice? Mušterija: Može dva puta po hiljadu dinára, a ostalo u sitnom. Službenica: Izvolite. Da li je u redu? Mušterija: U redu je. Hvala, do videnja. 49 Sg. m (-og/-eg) f (-e) n (-og/-eg) CRNOG/LOŠEG CRNE CRNOG/LOŠEG LOŠE PI. m(-ih) f(-ih) n(-ih) CRNIH LOŠIH 12. Stavíte reči u zagradama u odgovarajuči padež. > Idem da kúpim malo > Na ulicama ima mnogo_ > U Letnjoj školi ima puno_ > U Novom Sadu ima mnogo > U restoranu ima malo (crvena i zelena jabuka). _(čovek). _(student) iz_ (velik park). > U prodavnici ima několiko flaša > Volim da popijem bar dve_ (prijatan konobar). _ (crno vino). > Idem na pijacu da kúpim kilogram _(kilogram)_ > Nedelja ima 5_ (crna kafa) dncvno. _(krompir), dva _(crni luk) i pet (radni dan), a ostali su neradni. m* má M\JMMM\MjS\ wo® (Korej a). PITI: POPITI ČITATI: PROČITATI PUŠITI : POPUŠITI JESTI: POJESTI Odgovorite na pitanja. Oje)- Da li pijete karu? Koliko šoljica kafe popijete dnevno? Od čega to zavisi? Da li pušite? Koliko cigareta popušite nedeljno? Da li to zavisi od nečega? Da li volite da čitate knjige? Koliko knjiga mesečno procitáte? Da li volite da jedete sladoled? Koliko sladoleda pojedete dnevno? 50 AKUZATIV JA mene, me TI tebe, te ON njega, ga ONA nju,ju,je ONO njega, ga MI nas VI vas ONI ONE njih, ih ONA Drugarica me zove. Mene drugarica zove. Drugarica mene zove. Drugarica zove mene. Pun oblik: a. Početak rečenice: Njega ne želim da vidim. b. U emfazi: Hoču nju da pitam, a ne njih. c. Uzpredloge: Ovo j e za tebe. LOKATIV JA meni TI tebi ON njemu ONA njoj ONO njemu MI nama VI vama ONI ONE njima ONA 7\ M«aii II ne 0_veé 0_(mi)- Razmišljam o_(vi) ceo dan. Dugo razgovaramo o_(vi). Ne mislim na_(ti), vec na_(ona). Želim da_(on) vidim. Želim da razgovaram o_(on). Vidamo_(oni) u gradu svaki dan. Danas obavezno kupujem crvene jabuke na pijáci. Obožavam da_(one) jedem. gledati / čitati / vidati + A s i 15. + Zaměníte podvučene reci zamenicom. Npr. Slušam muziku svaki dan. Nju slušam svaki dan. Slušam je svaki dan. Mislim o Petru svako veče. O njemu mislim svako veče. Mislim o njemu svako veče. Gledam televiziju svako veče. Čitam ljubavne pesme svako veče. Vidam Ivanu i Gorana svaki dan. Mislim o Maji svaki dan. Razmišljam o Milanu i Ani svaki dan. 52 16. + Sastavite pitanja. Npr. Vidam Ivanu svaki dan. Koga vidaš svaki dan? Jedem sladoled svaki dan. Šta jedeš svaki dan? Ovo je za nju. Za koga je ovo? Mislim na njega. Na koga misliš? Gledam filmové svako vece. Jedem breskve svaki dan. Srečem Svetlanu svaki dan. Volim Miloša. Ovo je za tebe. Volim da pijem limunadu. Ne volim da jedem grašak. Mislim na njih. 17. + Sastavite pitanja. Npr. Razmišljam o Milanu svaki dan. O kome razmišljaš svaki dan? Razgovaramo o školi. O čemu razgovaratc? Mislimo o njemu. Razgovaramo o Draganu. Razmišljam o Miri. Pričamo o njoj. Razmišljam o poslu. Pričamo o njima. 53 Obično ustajem u 7 sati. Doručkujem u 7:30. Posle doručka idem u prodavnicu pa na posao. Radim od 8 do 16:30. Ručam na poslu oko 13:30. Posle podne se ponekad odmaram, a uvcčc cesto idem u bioskop ili u restoran. Večerám oko 19:30. Nikad ne idem da spávam pre 22 časa. N sg.sat čas G sg. sata časa G pl. sati časová DORUČKOVATI doručkujem RUČATI ručam VEČERATI večerám USTAJATI ustajem USTATI ustanem 19. 'fit , i «- 20. * 21.* s i 18. * Odgovorite na pitanja. f m m \ U koliko sati obično ustajete? Kada ručate? Ja radim svaki dan od 7 do 3 posle podne. A Vi? Šta obično radite posle podne? Šta nikad ne radite pre doručka? Šta uvek kupujete u prodavnici, a šta samo ponekad? Kada obično idete da spávate? Postavíte slična pitanja n e kom e u grupi, a potom ispričajte sve što ste saznali o njemu/njoj. Sastavite rečenice. Ujutru U podne Posle podne Uveče cesto / ponekad / nikad / obično : jedem / pijem / volim / ne volim.. \3polreb\te poirodeue reč\ \ opmte jedan Val radn\ dan. Pišite čmlkom. doručkovati ručati večerati tuširati se kupati se ici na posao iči u prodavnicu obuci se/oblačiti se čitati novine plivati igrati gledati televiziju iči u restoran spremati stan iči na piče iči u bioskop iči u posetu šetati se 54 í B" RTS 1 06:00 Vešti 06:10 Jutarnj i program 09:00 OvojeSrbija 10:05 Kraljevič i prosjak, crtani film 11:00 Program za decu 12:10 Leti, leti, pesmo moja mila, muzički program 14:30 Dobar ukus, zabavni program 15:05 Svet izobilja, engleska serija 15:50 17:00 17:25 19:15 19:30 20:00 21:00 22:00 23:00 23:30 Nedeljno popodne, zabavni program Dnevnik 1 Poslednja nedelja, americkí film Dobro veče, deco Dnevnik 2 Složna brača, serija Vreme je na mojoj stráni, muzički program Svet sporta Dnevnik 3 Odjava programa 22. Odgovorite na pitanja. U koliko sati je sportska emisija? Kada počinje Nedeljno popodne} Kada se završava Dnevnik 3? U koliko sati možete da gledate věsti? Koliko ima muzičkih emisija? Kada počinje muzički program? A kada se završava? Koliko dugo traje Program za decu? Postavljajte jedan drugom sličná pitanja. Odgovorite na pitanja. POCINJATI ZAVRŠAVATI SE 1. Da li volite da gledate televiziju? 2. Koje emisije volite da gledate? 3. Volite li filmové? 4. Da li cesto idete u bioskop? 5. Da li više volite da gledate filmové u bioskopu ili kod kuče? v i 24. Pokúšajte da utvrdíte razlike u značenju glagola videti. > Ne vidim dobro. > Ponekad ga vidim u prodávnici. > Zar ne vidite da morám da radim?!? Pravilno poredajte rečenice u sledecem dijalogu, a onda ih prepišite písanom cirilicom. > Zato stoje ovo bolnica i pušenje je zabranjeno. > Ja se izvinjavam, ali morate da ugasite cigaretu. > Zaista? A gde piše daje pušenje zabranjeno? > Zašto? > Pa gde smem da pušim? > Možete izači napolje i tamo zapaliti. > Piše na ulazu u bolnicu. 55 O 9 v ^ 26. MORATI / móram SMETI / smem TREBATI / treba NE MORATI NE SMETI NE TREBATI + /da + prezent/ SMETI Sg- 1. smem 2. smeš 3. sme PI. 1. smemo 2. smete 3. smejú Recite gde se ljudi na crtežima nalaze i šta (ne)moraju / (ne)smeju / (ne)treba da rade. Upotrebíte jednu ili više rečenica datih u tabeli. On/ona/oni... ...mora da čeka ...ne sme da puši ...mora da ugasi cigaretu ...ne sme da se nervira ...ne smejú da pričaju glasno ...ne sme da telefonira ...ne sme da baca otpatke na trávu ...moraju da budu tihi ...treba da izadu napolje i tamo da razgovaraju zato što... 27 Odgovorite na pitanja. Šta ne smete da radite u pozorištu? Šta morate da radíte u pozorištu? Šta třeba da radite na carini? Šta ne smete da radite na carini? Šta smete, a šta ne smete da radite u bioskopu? Šta morate da radite kada ustanete? Šta morate da radite pre nego što odete na spavanje? Šta ne smete da radite na času? 56 mm Obo je Moja aeBOJKa JeneHa. OHa je h3 HoBor Cajja. HMa 23 roflWHe. npeaaje cpncKH je3HK Ha cpaKyjiTeTy. Ja Beh nyro íkhbhm y Hobom Cany h no3HajeM h,eHy nopojmiry. HecTO pynaMO 3ajenHO. _—_ľ^_-. Obo je moj TaTa TleTap. Oh HMa 56 rojuraa. Oh je XHpypr h pajm y öojihhith. Cbh MHCJie na je CTpor, ajiH je, y cTBapn, BeoMa Beceo. CTajiHo npaBH uiajie Ha Ham paMyH. Obo je moj a MaMa. OHa ce 30Be MnpjaHa. OHa je ceicpeTapHua y jemwj rpabeBHHCKOj rpHpMH. OHa HMa 55 roflHHa h cbh je BeOMa BOJ1HMO. ÜMaM flBa 6paTa. CTapnJH 6paT ce 30Be MapKO. Oh cryflnpa TypH33M h HMa 20 roßHHa. BeoMa no6po CBHpa rHTapy. Mjiař)H 6paT ce 30Be CHHHma, a HamiMaK My je Chmkc HMa 13 roflHHa h jom yßeK je y OCHOBHOJ IHKOJIH. MaMHHH H TaTHHH poflHTejbH, mojh aeaa h 6a6a, xcHBe Ha cejiy. Ohh cy neH3HOHepH. fleaa h 6a6a ca MaMHHe CTpaHe 30By ce MnjiHu,a h Pafloje, a ca TaTHHe Boiijko h Maja. mm (šíp ji 57 Oji (»Bopiire Ha miraiba. a. B. JI. e. Ko je JejreHa? Kojihko HMa romraa? JXa jih JejieHa HMa 6paTa hjih cecTpy? Ko cy h>eHH 6a5a h sena? 6. JXfi jih je OHa cTyjj,eHT? r. Ko cy itemi pojnrrejbH? h. IIlTa ohh pajj,e? ya. KaKO ce 30By JejieHHHH 6a6a h jjejja ca MaMHHe crpaHe? IlonyHHTe Taöejiy. Sg- Sg- PL PL N 6paT öpaha «eua G A L Sg- N G xaxa TaTe MaMa Maivie A TaTy MaMy L T3TH M3MH Jaijpiiiirre peiieHime. JejieHa HMa (Aßa 6paT), (MaMa), _(TaTa), (flejj,a h 6a6a) ca OHa HeMa (TaTHHa h MaMHHa cTpaHa). _(cecTpa). IlonyHHTe npa3nnne. IleTap h MnpjaHa cy Jcjichhhh_. FleTap je H>eH_, a MnpjaHa_. MapKo je H>eH CTapnJH_, a CHHHina MJiar;H. Mapxo h CnHHuia cy H>eHa _. OHa je itHxoBa_. JejieHa, Mapxo h CHHHUia HMajy_h_h ca MaMHHe h ca TaTHHe cTpaHe. Ohh cy h.hxobh_. CnHHUia h MapKo cy IleTpoBH h MnpjaHHHH_, a JejieHa je H>HXOBa_, JaHHC je JejieHHH_, a OHa je íteroBa_. II p HC BO j HH npH^eBH N cecTp-a G cecTp-e cecTp + -HH —> ceerpHH m N ,n,paraH-0 G UparaH-a N PaflHBOJ-0 G Pa^HBOJ-a N OTaii-0 G ou-a —> JIparaH + -ob -» JJparaHOB -> PaflHBOJ + -eB —> PaflHBOJCB -> on + -eB -» oieB TTo^1!!"1^-! q ""LT3cM^TFOí] LrO it s oparoB Sg. Pl. m (-0) f (-a) n(-o) m (-i) f (-e) n (-a) MaMHH MaMHHa MaMHHO MaMHHH MaMHHe MaMHHa PanHBOJeB PajiHBOjeBa PajjHBojeBO PaflHBOJ eBH PaflHBOJ eBe PaflHBOJ eßa H a lipami t e npncBojne npiuene ofl cjieflehHX iiMeinma. CßeTJiaHa Mhjihboj _ IleTap_ CHHHHia _ cyflHJa_ AapKO_ HaTaiua JejieHa _ TaTa_ 6a6a_ CjiaBKo_ Taopr)e_ JXparojbyô_ AjieKcaHflap npHjaTejL 3opaH_ riaBjíe_ Bopa_ PaflHBOJ _ AjieKcaHflpa IIoiiyuHTe iipajiuiiie ojioBapajyhiivi oo.ihkom npncBOJHor iipajeBa. Hnja je obo kh>Hra? Obo je Hnje cy obo CBecxe? Obo cy Hnja je obo xacpa? Obo je Hhjh je obo cok? Obo je Hnje cy obo dpoTorpacpHJe? Obo cy Hnje je obo fleTe? Obo je Hhjh je obo 6paT? Obo je _ Hnja cy obo Aeu,a? Obo cy Hnja cy obo 6paha? Obo cy Hnja je obo cecrpa? Obo je. (MapKo) KH>Hra. (JJejaH) cßecKe. (MnjiHJa) Kadpa. (CßeTJiaHa) cok. (Cama) cpoTorpadpHJe. (Mnjie) neTe. (Mhjioui) 6paT. (TopnaHa) Aeua. (öaöa) öpaha. (JbnjbaHa) cecTpa. Mii.iiiiia -> Mu. 111*11111 BjiaAHua_ JejiHua _ ByKHu,a_ CjiaBHii,a i rionyiiiixe iipa3nniie. Ja ce 30ßeM Maja. >Khbhm y_(Eeorpaß). HMaM 25_(ronima). CiyflnpaM_(coii,HOJiorHJa). Moja HHTepecoBaita BeoMa cy pa3JiHUHTa. Ca jeji.He crpaHe, oöoxaßaM Aa HHTaM_(cTpun, pl.) h rjieAaM_ (upraHH cpHJiM, pl.), a ca Apyre, bojihm na cjiyuiaM_(KJiacHHHa My3HKa). HecTo HAeM y no3opHuiTe h önocKon. Moja MaMa ce 30Be Maja h HMä 57_(roAHHa). ÜMa KpaTKy njiaßy Kocy h njiaße ohh. Oßa je Jiexap h paAH y_(öojiHHua) y_(Hobh Can). 36or Tora, OHa CBaKH jxan Mopa na nyryje y Hobh CaA- Moj Taia ce 30Be Boiiiko. Oh je cyAHJa h cbh MHCJie Aa je BeoMa cipor. Oh ums 62_(roAHHa). PaAH y- (cyA). Oh je npHJiHHHO bhcok h Nipmaß. Eberoßa Koca je noTnyHO ceAa. Mojh poAHTejbH BOJie _(npnpoAa) h uecxo nyiyjy. Ja HMaM h_(cecTpa) h_(öpai). Moja cecxpa ce 30Be 3opHH,a. HMa 17_(roAHHa). OHa TpeHHpa_(tchhc) h BeoMa je ycneiHHa. Hecro HAe Ha TaKMHHeH>a. Moj 6paT ce 30ße Mhjioui. Oh je npocpecop_(eHrjiecKH je3HK), ajiH He paAH y_(uiKOJia). Oh je BJiacHHK jeAHe npHBaTHe uiKOJie CTpaHHX je3HKa y_(BeorpaA). Mhoto paAH, HHKaA Hnje koa Kyhe, ajiH je BeoMa 3aAOBOJi.aH. Cße y CBeMy, mh cmo jeAHa cpehHa nopoAuua. 60 ynHiuHTe oflroBapajyhn oôjihk jinine 3aMeHHue Ha npa iiia Mecra. 1. OöoacaBaM Aa HHTaM CTpnnoBe. HnTaM ca ApyroM o_. cBaKO Bene, a 0H.n,a pa3roBapaM _CKOpO CBaKH u,aH. 2. Bojihm Aa rjieAaM irpTaHe (pHjiMOBe. TjieAaM_ 3. KaKBO MHinjbeKbe HMaui o_(oHa)? Ja Ty AeBOJKy yonniTe He no3HajeM. 4. IIlTa mhcjihm o_(oh)? Cbc Hajöojbe. 5. OHa cjiyuia KJiacHHHy My3HKy, ajra_ja He üoahochm. Oa_(OHa) MH ce AHJKe Koca Ha rjiaBH. 6. HaniH npHJaTejbH HMajy nca h MOpajy Aa_ BOAe y menty Tpn nyTa ahcbho. sg. N "lOBeK G HOBeKa A ^[OBeKa 1 L HOBeKy S J 1 PI. N jbyAH G jByAH A JtyAe 9. YnHuiHTe OAroBapajyhH oöjthk mmc'iiiiiic Hoeeu. > y pecTopaHy je HeKOJiHKO_ > OHaj_je môj OTau,. > Ha yjiHAH je ivmoro_. > no3HajeM OBe_. > Bhahm jeAHOr_. \ÉÉL HaiiHUJHxe neiiiro o ceojoj impouimi (tiiipii.iniioM. tiapaBiio). yxBpAHTe iiia'ien.a cjie^ehMX peiH, a 3aTHM Hx 3a6ejieaiHTe Ha OAroBapajyhe MecTO Ha tboTorpatpHJH ca lecne típané. rjiaBa BpaT pyxa Koca oko hoc ycTa yxo npcT niaKa rpyAH CTonajio CTOMaK Hora lÜTa ce Ha.iaiii Ha upTOKii\ia? vi? m et ^- SIL <> ynoTpeÖHTe noHyl)eHe penn h onnuiHTe jihkobc Ha tpoTorpatpHJaivfa. OHa HMa upHy Kocy. Ona je upHOKC-ca. 62 naHTajiOHe cyKH>a Majiina Komyjta xajtHHa japane jaKHa neMnep KanyT Kana jiyKC dpapMepnne SepMyae moprj Beui n,Hnejie nanyne naTHKe capané HH3Me 1111 a ce iiči.ia ni Ha upie>kHMa? y Kopejn obhx naHa Mjian;h Hoce Becene 6oje. JL-yflH kojh Bone panyHa o oĎJianeity, Hapo^hto ohh kojh cy 3anocjieHH h pane h no 8-9 cara, BOJie n;a oóyxy HeniTO oa npnpoBHHX MaTepnjajia. Taxo ce ocehajy npajaTHHJe. HnaK, ja bojihm na ce oSjíaHHM Mano jroyraHHJe. Bojihm na hochm nyjJiHe Kane hjih uiapeHe MapaMe. A bh? y 3oBeM ce MnKejie. PaAHM KaO TVpHCTHHKH BOflHH H necTO nyTyjeM. 36or Tora BOJIHM Aa HOCHM yjj.oÖHy oflehy. Kana nyTyjeM, oöJiaHHM ce cnopTCKH. Hero Taxo, y cj1060aho BpeMe BOJiHM jxa nemaHHM hjih na ce meTaM. H Taaa hochm cjiHHHy rapaepooy. Me^yTHM, KaAa hacm y pecTopaH, BOJiHM Aa ce Jieno oöyneM. IIa, He Ka^cy 6e3 pa3nora 3a Hac PlTajiHJaHe Aa CMO BeJIHKH KHIIOIHH. 6. Pf. Impf. OBYTiH / oöyneM (+A) <-> OEJIAHHTPI / oôjhihhm (+A) OB TRH CE + Adv o OBJIAMHTH CE + Adv ();u OHopin e Ha nnTan>a. 1. IIÍTa MJiaAH y KopeJH Hoce obhx AaHa? 2. KaKO E>hhh BOJiH Aa ce o6jia*ni? A MnKejie? 3. KaKO Bh BOJiHTe Aa ce oÖJiaMHTe? fla jih to 3aBHcn oa Henera? 4. KaKO ce oöJianHTe KaAa HAeTe y pecTopaH (eneraHTHO, cnopTCKH, MOflepHo)? 5. KaKO ce oÖJiaHHTe KaAa HAeTe Aa ce ineTaTe? 6. J\a jih BOAHTe panyHa o SojaMa KaAa ce oÖJiaHHTe? 7. Kojy 6ojy HaJBHuie bojihtc? IIoKyuiaJTe jja oöjacHHTe 3aurro je y iiaBc^eiiHM pe«iennnaMa ynoTpe6ji>eH yiipaito Taj bhji. Tura paAHiif? ^/ójiohsísi vt, OÖJiaHHM ce cnopTCKH. Yßene oöhhho o6ji3hhm nnijaMy. KaAa HjieM y no3opnmTe, bojihm Aa ce oöyieivi ejieraHTHo. KaAa HAeM y no3opHUiTe, bojihm Aa o6y*ieM xajbHHy. 64 IIonyHHTe npaiiia MecTa oAroeapajytiiiM oöjihkom aKVianina. OÔJiaHHM_(MaJHiia) h_(naHTajiOHe). OÖJiaqHiii_(xajJbHHa)? Oh oöJiaHH_(oneiio), a OHa_(TpeHepnua). OÔJiaHHMO_(KanyT, pi.) h hacmo. 3aniTO He ooyneui_(ueMnep)? XjiaAHO je. OÔJiaHHM_(njiaßa cyicH>a) h_(6ejia MaJHua). OöjiaHHui_(Ta xajbHHa)? 3aniTO He ooynem_(oBa)? Oh oöJiaHH_(öejio ofiejio), a OHa_(cTapa TpeHepHD,a). OÖJiaHHMO_(iTOBeHa jaKHa, pi.) h HfleMO. 3auiTO He ooyneiH_(oBa MaJHua)? KaAa HAeM jj,a ce weraM, oöyneM_(cnopTcxa jaKHa). Kajj,a Hjj,eM y no3opHuiTe, HHKajja He oöyneM_(cnopTCKa oneha). KaAa hacm Ha nnjairy, yßeic oöyneM_(TpeHepnna) h oöyjeM _(naTHKa, pi.). Kaja nam KHuia, oöyneM_(Kaöarnnja) hjih noHeceM_ (KHHioöpaH), a oöyjeM_(Ayöoica usněna, pl.) hjih _(HH3Ma, pl.). Il3a6epHTe jtuaii a. 1. OÖAaHHM ce_(cnopTCKH / xajbHHy). 2. 3auiTO oÖAaHHui_(eAeraHTHO / ueMnep)? 3. Bojihm Aa ce oöjianHM_(moacpho / cyKity). 4. KaAa je Tonrio, Tpeöa Aa oöyneTe_(Aeno / HeuiTO TaHKo). 65 PI. m (-ima) f (-ama) . ■ n (-ima) KAnyTHMA KAFIAMA OflEJIHMA FPAflOBHMA 3AHHMAH}HMA HMEIIHMA Sg. m (-om/-em) f(-oj) n (-om/-em) PI. m (-im) f (-im) n (-im) BEJIOM BEJIOJ BEJIOM BEJ1HM BAIIIEM BAUIOJ BAJJIEM BAUIHM 66 * IlonyHHTe Taôejiy. N sg. Lsg. Npl. Lpl. \iaj n u a aeBojuH rpa^OBH cvKítaMa ueiwiiep 4h3mh pecTopaHH Komyjbaivia HMe IlonyHHTe ripainnne o;h OBapa jvIíiim oôjihkom ;ioKariisa. (npoÖJieM, pl.). (rpan, pl.) h (cejio, pl.). (AeBOJKa, pl.). (icyha, pl.) ce Hajia3e npo3opn. (cto, pl.) cy KH>nre. _(pecTopaH, pl.) pane KOHOÖapn, a y (mKOJia, pl.) npoqbecopH. Lae Bh panHTe? MoBeK y _ JeBOJKa y NLianHh y Jena y_ IlonyHHTe iipaíHime oTroeapa j vhiiM 06.uimiivia. (irpHe naHTajioHe) HMa _ (njiaßa MaJHua) HMa _ _(upBeH ueMnep) HMa (acyT KanyT, pl.) HMajy_ _ (njiaßa Koča). (KpaTKa Koča). _ (jiyra Koča). HeBOJHHua y JeBojjca y_ JeBOJHHĽ,a y (xapo cyKH>a) HMa (6ena Kouiyjta, pl.) _(cMefra Koča). (6eo iiiopij;) HMa_ . (6paoH naHTajiOHe) HMa (iipHa Koča). _(jiena jaKHa). IlonyHHTe iipaiiume. KynyjeM CTaH y Pa3roBapaMO o _ (Ham KarpHh). (HOBa 3rpana). _(jiena neBôJKä) Kôjy cpěriěM čBäKô Bene y y Be k pynajy y Xhbhmo y_ FIpHHaMO O_ (cKyn pecTopaH, pl.). (iviajiH rpaji,). (3aHHMJBHBa KftHra, pl.). 67 IMISM^ SMĚ Sg. PI. m f n m f n N moj m oj a m<» je moju Moje Moja G Mojer/Mor Moje Mojer/Mor MOJHX A N/G Mojy N Moje Moje N L MOJeM/MOM MOJOj MOJeM/MOM M OJ H M Sg- PI. m f n m f n N H>eroB iberoBa H>eroBO iberoBii ibei'OBe ibei'OBa G H>eroBor ihei'OBe ibcroBor IbťľOBHX A N/G tberoHV N iberoBe iberoBe N L tberoBOM iberoBOJ H>eroBOM íbC'ľOBIIM 25. f IIonyHHTe Taôejie. Sg. PI. m f n m f n N IbCH ii.ena G A L Sg- PI. m f n m f n N TBOJ G A L Sg. PI. m f n m f n N Ham G A L Sg- PI. m f n m f n N IblIXOB G A L 68 \kÉL 26. 21.* IlonyHHTe ripaumne o^roeapajyhHM oôjihkom JioKaTHBa. IĽTa mhcjihlu o UlTa MHCJ1HU1 o UlTa mhcjihlu o IIlTa mhcjihih o UlTa mhcjihih o IIÍTa mhcjihlu o IllTa mhcjihlu o . ILÍTa mhcjihlu o UlTa mhcjihlu o . LLÍTa mhcjihlu o . ILIra mhcjihui o. IIlTa mhcjihlu o. y (h>hxob KanyT, pl.)? . (iteHa cyKíta)? (Moja qbpH3ypa)? (Ham npnjaTejb, pl.)? (moj 6paT)? (itHxoBa cecTpa)? (iteHa MaMa)? (Moja ôpaha)? (iteHa fleu,a)? (moj poiJ,HTejb, pl.)? (Hama co6a)? (iteroB jxpyr)? fleBojKa y_ HoBeK y_ Oh ceijH Ha _ OHa xchbh y y_ y_ (Bama Kyha) hms mhoľo jbynH. _(ôejia xajtHHa) je Moja cecTpa. _(tboj ayTOMoôuji) je moj OTaii. _(tboje MecTo). _(h>eroB ct3h). (iteHa coôa) je Hepcn. (moja uiKOJia) je jj,ocajjHO. IlonyHHTe npajmiHe. Bo/ihtc paqyHa o TOMe kojh Baivi je na^ex noTpeóan. Tne je Mapuja? y OBjj,e cy n,Be_ J],OJia3HM H3_ Pa3MHmJbaM o_ Ohh cy y__ Mhcjihm Ha_ Ja caM y__ OBfle cy HBa_ (n>eroB CTaH). (tboj a MaJHu,a). (BcjíHKa BpHTaHHJa). _(lbhxob npoÔJieM, pl.). _ (KHHecKH pecTopaH). _(h>hxob poAMTejb, pl.). (poÔHa Kyha), a rn,e ch th? _(tboj ueMncp) h neT_ (tboja xajtHHa, pl.). ľne je liepa h MHHa cy y_ Caita Ha__.- JI,OJia3HM H3_- Pa3roBapaMO o._ y________ (tboja HOBa cyKíta)? (rpajicKa ónôjiHOTeica), a MnjiaH h (n030pHUiHa npejicraBa). (JyxHa Kopeja). (nojíHTHHKa CHTyau,HJa) y 3eMjbH. HMaM mhoto_ Bojihm na cjiymaM Ohh >KHBe y_ Mh cmo y_ )KejiHM_ (iteroBa ncxpaHa) HMa Majio BHTaMHHa. _(floôap npyr, pl.). _(KJiacHHHa My3HKa). (PenyôjíHKa Cpncxa). _(HHTaoHHHa MaTHiie cpncKe). (nauia oôhhhc BOfle). 69 q crap BHCOK fleöeo MJiafl Jien cHMnaTHuaH MHpaH rjiyn hh33k pymaH KOMHHaH Beceo HOcanaH cMemaH naMeTaH TyxaH MpuiaB HepB03aH npHJaTaH 036mbaH 28. YnHiuHTe oß^HKe »eHCKor h cpeflifcer pojja ojj HaBeaeHiix iipujieBa. CTap _ bhcok ueöeo MJian _ jien HH3aK KOMHHaH flocaaaH _ naMeTaH _ MpuiaB_ npnjaTaH CHMnaTHHaH MHpaH_ rjiyn_ pyacaH_ Beceo _ CMeuiaH _ TyjKaH_ HepB03aH 03ÖHJfcaH _ HanHiUHTe uhtohhmc 03 HaeefleHHX npiueea. CTap _ jreöeo nen_ MHpaH aoca^aH _ 03ÖHJbaH BHCOK_ Ty^ MJia^h 2. pajiocTaH + -hjh -» panocHHJH 3. JiaK, Jien, MeK + -iiih -» jiaKHiH, Jieniun, mckhih C3 hob: hobhjh; cjiaH: cjiaHnja bhcok: bhiiih; HH3aK: hh)kh; ropaic ropHH; cjia^aK: cjiabn £0 bcjihk: Behn Majra: MaitH noöap: öojbh 3ao: ropn CynEPJIATHB Haj + KOMnapaTHB: HaJMJia^H, HajpanocHHJH, HajjiaKiua, HaJHOBHJH, HajöojtH, Hajcjiar)H a -» MJiajj;: MJiař)H T -» h jbyT: jbyhH JI jh 6eo : 6ejbH h -» H> upH : irpiBH K -» M jaK : jann r -» >K CTpor : CTpoacu x -> III THX : thihh c -> m BHCOK : BHUIH 3 -> >k 6p3 : 6pjKH 6 —> 6jb rpyö : rpyÖJbH n > njb rjiyn : rjiynjBH B —> BJb cyB : cyBJBH -Š 30. HaBeflMTe komu apa iiikc h cynepjiaTHBe cjie^ehnx iipuicna. CTap CHMnaTHHaH 03ÖHJI>aH_ MpinaB_ Mjiajj,_ nocaflaH cjianaK _ jby6a3aH _ 3aHHMJBHB hob _ BHCOK _ b6jihk _ jedOTHH CKyn_ pyxaH _ HH3aK _ ropaK _ jien_ 71 IIoBejKHTe. Aoöap JIOIHHJH HaJBehn 3ao ropn Haj ÖOJbH JTOUI MaH>h HajropH MajiH BeiiM HajJIOUIHJH BeJIHK ÖOJbH HaJMaitH i Oßaj HOBeK je bhuih 0/4 Mor npHJaTejta. (on; + G) Oßaj qoBeK je bhihh Hero moj npHJaTejb. Ha npa3Ha MecTa ynnuiHTe oj^roBapajyhe oôJíHKe KOMnapanißa hjih cynepjiaTHBa npiiAcna jjaTHx y jaipa uim«i. Boahtc panyHa 0 pojj;y HMeHHH,e Ha Kojy ce iipiuei; (i.uiikh. Oßa npHHa je_(HHTepecaHTaH) 03 OHe. CHHHUia je_(MJiaA h bhcok) 03 MapKa. Oh je_(jj,o6ap) 03 JejieHe. Oßa AeBOJKa je_(jien) 03 moj e AeßoJKe. Oße coöe cy_(hhct) oji ohhx. Y oboj npOAaBHHHH Meco je mhoto_(cKyn) Hero y ohoj. Mmnma je_(nonyjiapaH) AeßOJKa y hikojih. Tßoja Kadpa je_(ropax) oa Moje. Moja cecTpa je_(cTap) oa MeHe. Moja AeßOJKa je_(jien) Ha cßeTy. MapKO je_(bhcok) oa JejieHe. LTeTap je_(Aeöeo) y nopoAHAH. y CpÖHjH je jkhbot_(CKyn) Hero y IHnaHHJH. naBJie je_(naMeTaH) oa BjiaAHMHpa. a. YnHuiHTe Ha iipujiiu MecTa hjih OJX hjih HEľO. Oßa Kyha je Beha_Moje. Oßa Kyha je Beha_Moja. Ha oboj Kyhn cy JienniH npo3opn_Ha ohoj. Oßa Kyha hm a Jienuie npo3ope_OHe Kyhe. yKejiHM Aa HMäM BHuie kh>nra_Te6e. y Mojoj Kyhn HMa BHuie ußeha_y tbojoj, ajin je Tßoje ABopnuiTe ßehe _Mor. ElMaM BHHie npoöJieMa_Te6e. 6. HcnpaBHTe rpeuiKe y cjieAehHM peneiiHuaMa. JJparaHa je naMe-rmrja on HaTauia. Maja je nenma Hero CjiaßHue._ OHa je Hajjienuia oa pa3peAa._ 34. Hiaóepine o uoiíapajyhii iipnicn h craBure ra y o6jihk KOMnapaTHBa hjih cvnep.iaiMBa. naMCTaH, crap, MpuiaB, Beceo, bhcok, 6p3, cicyn, jeqrrHH, fleóeo, MJian 1. MmiHua HMa caMO 54 KHJiorpaMa, a iteH 6paT 92 KHJiorpaMa. MHjiHHa je _y CBOJoj nopofliiuH, a H>eH 6paT je_. JoBaH ce cTajiHO CMeje, a Mája pexKO. JoBaH je o a Maje. MHjiomeB TaTa HMa 65, JoBaHHH 76, a moj 74 ronHHe. Moj TaTa je oa MnjioHieBor h_on; JoBaHHHor. MHJiaH je HajSojLH l)aK y pa3peny. Oh je_. Abhoh je ■_oa 6HU,HKna. Kouiyjba KoniTa 790 nHHapa, KanyT 1500 AHHapa, a KpaBaTa 200 AHHapa. Kouiyjba je_oa xanyTa h_oa KpaBaTe. 7. HBaH je BeoMa bhcok 3a eBoje roflHHe. Oh je__oa cbhx cbojhx Apyrapa. IIorjieflaJTe (bororpacpHJe ca 70. CTpaHe h noKymaJTe /ja yiiopeAHTe HjianoBe uopo/mnc. Pemrre ko je iiajcrapifju, ko naJMJiaJ)n... nonviiHTC iipaiiuiiie oju oisapajy hn ví oó.thkom Koviiiaparuna. Moj OTaií je_ Moj a AeBOJKa je MapKO je_ Tboj paHan je Th ch_ OHa HMa_ OHJe_ (cTpor) oa TBor. _(jiena) AeBOJKa y rpaAy. _(HHTepecaHTaH) oa IlaBJía. _ (cKyn) o A Mor. OBa co6a je Obo je Moja _ (bhcok) oa MeHe. _(Ayra) Kocy oa Teče. (naMeTaH) yneHHK y pa3peAy. _(cBeTJia) oa Moje. _(Mjiana) cecTpa. seceo Tonao BecejiHJH TOII.IIf jlf HajeecejiHJH HaJTonjmJH Ilon vím i e iipa nmiie oiroBapajvhHM oó.ihkom KOMnapaTHBa oahociio cynepjiaTHBa. OHJe_ Ja UMEM H OHa je_ Obo je_ JaHyap je _ (AeSeo) oa h>era. _(mji3a) h_ (crap) 6paTa. (HH3aK) oa Teóe. (Beceo) AaH y MQM aíHBQTy. _(xjiaAaH) Meceu, y toahhh. 73 38. IlocviaTpaj re c.iiikc h ojroBopme Ha iiirra»»a. Koje nahe HaJBHiiie BOJiHTe? JJ,a jih BHHie BOJiHTe cok hjih bhho? Kojh je cok Ha dpoTorpacpHJH HajcKynjbH, a kojh HajjedpTHHHJH? JXa jih BHHie BOJiHTe cok Ofl öopOBHHHe hjih oa HapaHHe? JJ,a jih BHHie BOJiHTe ra3npaHe hjih Hera3HpaHe cokobc? Kojh cok HaJBHuie bojihtc? Koje je nnhe Ha dpoTorpacpHJH HajcKymte? JXa jih nnjeTe Kadpy? Kojy Kadpy Hajneuihe nnjeTe? JXa jih BHine BOJiHTe Aa nnjeTe jorypT hjih mjicko? JJ,a jih je jecpTHHHJH jorypT hjih MjieKO? rj,a jih BHiue BOJiHTe KOÖacHHe hjih cajiaMy? Koja je cajiaMa Ha cjihhh HajcKyniba? J\a jih cy npOH3BOAH OBAe jecpTHHHJH Hero y Bauioj 3eMJbH? Kojh je HajcKynjbH npoH3BOA Ha cjiHKaMa? Kojh je HajjedpTHHHJH npoH3BOA Ha cjiHKaMa? 74 i mwmm mm MyuiTepHJa: pH3epica: MyniTepHJa: pH3epKa: MyuiTcpHJa: (Majio icacHHJe) OpH3epKa: MyuiTepHJa: <řpH3epKa: MyniTepHJa: (Mano KacHHJe) OpH3epKa: MyuiTepHJa: <řpH3epKa: MyniTepHJa: (Mano KacHHJe) OpH3epKa: MyuiTepHJa: OpioepKa: MyiiiTepHJa: <řpH3epKa: rJ,o6ap a3h! /fí],o6ap naH. H3BOJiHTe. ÍKejiMM na ce ouiHiuaM. floópo. fla jih xejiHTe Aa BaM onepeMO Kocy? Jl,a, HapaBHO. JJ,a jih BaM onroBapa BOjj,a? Mo>Ke jih na Syne Majio TonjiHJa, mojihm Bac? KaKo na He! J\& jih je can y peAy? Can, je ojyiHHHa. KaKBy qbpH3ypy xeJiHTe? CaMO Kpahy hjih HeuiTO noTnyHo npyi annje? IIlTa BH MHCJIHTe? HMare Jieny cppH3ypy, ajin ano aíejiHTe npOMeHy, moxícmo Bac ouinuiaTH h odpapóaTH. JJ,o6po. EBO, TOTOBH CMO! JXa JIH CTe 3aAOBOJbHH? E[pe3aflOBOJbHa! Kojihko Tpe6a? niHniaite je 300 AHHapa, a cpapSaite 400. 3HaHH 700 AHHapa. CKynjbe je Hero npomjiH nyT, ajin BpejjH. H3bojihtc JJ,o BH^eH>a, npnjaTHo! XBajia h BaMa, noljHTe HaM oneT. ripHJaTHo! BHTH Sg- Pl- 1. SyneM 1. 6yneM0 2. 6ynein 2. SyneTe 3. 6yne 3. Syny JXa jih necTO McibUTc (ppH3ypy? J\a jih BOJiHTe fla HneTe kojj (ppnsepa? UIHUIATH: OIIIHIIIATH d>APBATH: OtDAPBATH ] UIHIUATH: UIHULIAFbE OAPEATH: <Í>APEAH>E CacTaBHTe cnmaii íiiija.ioi. 75 TECT2 (nHLUHTe hHpHJIHlIOM) 1. y nHLUHTe onroBapajyfiH oôjihk HMeHHLie Mena h zpad y3 ôpojeBe. 100__ 101__ 376__ 12__ 942__ 2. HariHuíHTe peHHMa kojihko HMa cára. 17:41__ 8:05_ 12:00_ 24:00 _ 14:31_ 3. CTaBHTe 3aMeHHU,e y ouroBapajyhH oôjihk aKy3araBa hjih JioKaTHBa. Bojihm Aa uHTaM flOÔpe KH>nre. HecTO_(oHe) no3aJMJbyjeM H3 ôhÔjihotckc IlpHHaMo o_(oHa) Beh nojia caTa. CpeheM necTo Bopy h ÍKejtKy. Bhahm_(ohh) noHeKan h y npoAaBHHUH. Ja mhcjihm o_(THX a th o_(oh). rj,a jih je OBa TopTa 3a_(ja)? _(bh) cbh BOJie, a_(mh) hhko. XejiHM_(oh) Aa bhahm, a He_(ra). KaKBO MHHiJbeBae HMaui o_(ohh)? 3a_(oh) mhcjihm Aa je Aoôap, ajiH 3a_(oHa) HeMaM Jiene penn. _(bh) no3HajeM Bpjio Aoôpo. JJ,a jih pa3roBapaTe o_(mh)? He, He o_(bh), Beh o_(ohh). ,LT,a jih BHHie bojihih_(oh) hjih_(ja)?_(ra), HapaBHo. O_(oh) yonmre He pa3MHiujbaM. 4. CTaBHTe penH y 3arpaAaMa y OAroBapajyhn oôjihk. JByAH y_ HAeM Aa KynHM Majio (cBexa jaroAa, pl.). )KeHa y_ MjiaAHh y_ (3ejieHa Majnua, pl.) HMajy (njiaBa Koča). (3ejieHa jaôyKa, pl.), h (npBeHa cyKH>a) HMa. _(6eo LieMnep) HMa (Ayra Koča). (cMeha Koča). 76 5. KaxíHTe Ha npyraHHJH HanHH. Oh HMa njiaßy Kocy. Oh je_. OHa je CMeijOKOca. OHa__. 6. rionyHHTe npa3HHHe. MapKO je_(cTap) y noponniiH. HMa 60_(ronHHa). Oh je cynnja no_(3äHHMäH>e). HMa_(jiena aceHa), flBa_ (chh) h_(jeffHa KhepKa). Khepica ce 30Be JeneHa, a chhobh neTap h AjieKcaHflap. JejieHa je_(MJian) h on._(üeTap) h on; _(AjieKcaHnap). HMa 22_(ronHHa) h cTynnpa_ (ncTopHJa). Cbh 3ajenHO acHBe y_(BejiHK CTaH) y_ (HoBH Can). 7. ynHiHHTe oöJiHKe KOMnapaTHBa h cynepjiaTHBa cjienehnx npnneBa. Mann_ BeJIHK_ MJiafl_ ropaK_ HH33K _ 8. HanHHiHTe HeuiTO o CBOJoj noponHUH. v Čao! Ja sam Tom. Ovo je moj stan u Novom Sadu. U Londonu živim u velikoj porodičnoj kuci, a ovde u iznajmljenom stanu. Medutim, to i nije tako skupo. Plačam 150 evra mesečno za njega. Stan je dvosoban i nalazi se u centru grada. To je, u stvari, dvorišna kuča. Imam dnevnu i spavaču sobu, kuhinju, kupatilo i trpezariju. U svákom slučaju, veoma sam zadovoljan jer konačno mogu da živim sam. U Londonu o stanu i samostalnosti ne smem ni da razmišljam. U Koreji je slična situacija. Mladi moeu da žive sami samo kada se venčaju. Iznajmljivanje stanova je veoma skupo. U Novom Sadu imam cimerku Marijanu i veoma sam srečna. Sve račune i troškové plačamo| zajedno. Ovo je kuca. Ovo su zgrade. U zgradama su stanovi. SPAVACA SOBA KUHINJA DEČIJA SOBA 78 Navedite ostale prostorije u kuči (ili stanu). 1. + Odgovorite na pitanja. 1. Gde Tom stanuje? 3. Da li on živi u iznajmljenom stanu? 5. Gde stanuje u Londonu? 7. Šta više volite, kuču ili stan? Zašto? 9. Kako se kaže...? 2. Kako izgleda Torno v stan u Novom Sadu? 4. Koliko ga placa? 6. Da li živite u kuci ili u stanu? 8. Koliko prostorija ima u vašoj kuci? Nabrojte ih. . + Šta se nalazi u ovim stanovima? Kil - —. 1 - J 79 3. f Popunite praznine odgovarajucim oblikom imenice, zamenice ili prideva. sg. PI. N sto stoloví G stola stolová A sto stolové L stolu stolovima 6 PI. vrata vrata vrata vratima * Imenica vrata je pluralia tantum. N G A L 1. Pored_ 2. Izmedu _ se lampa. 3. Iznad_ 4. Ispod_ 5. Levo od _ 6. Desno od 7. Ispred_ 8. Iza (sto) nalazi se krevet. _ (fotelja) i_ (kauč) nalazi (fotelja) je polica za knjige. (krevet) su stripovi. _ (orman) nalazi se sto. _(vrata) nalazi se ogledalo. _ (krevet) je mali sto. (Nataša) stoji Marko. (drveni orman) nalazi se krevet. _ (plav kauč) i_ (zuta 1. Pored_ 2. Izmedu_ fotelja) nalazi se lampa. 3. Iznad_(moj krevet) je polica za knjige. 4. Ispod_(tvoj sto) su stripovi. 5. Levo od_(vaša stolica) nalazi se sto. 6. Desno od_(veliká vrata) nalazi se ogledalo. 7. Ispred_(star krevet) je mali sto. 8. Iza_(ova devojka) stoji Marko. 4. * Pomoču navedenih predloga opíšete stanove sa 79. strane, kao i Vašu sobu. i f |T Osoba do Vas treba da, prema opisu, nacrta pian Vašeg stana. yte aul i 0 ■ 5 Lične zamenice u zagradama stavíte u odgovarajuči oblik genitiva. GENITIV Sg. JA mene, me TI tebe, te ON njega, ga ONA nje, je ONO njega, ga Pl. MI nas VI vas ONI ONE njih, ih ONA 71 1. Na stoluje čaša. Pored (ona) je tanjir. 2. Ispred kuče nalaze se dva oraha. Izmedu _(oni) je klupa. 3. To je Tom. Pored_(on) je Dini. 4. Ko stoji iza_ 5. Loreto je pored 6. Iznad (ja)? (ti). (mi) žive Popoviči. (vi). 7. Niko ne može da prode pored_ 8. Ispred_(ja) je Petar. 9. U sobi je sto. Iznad_(on) je slika. 10. Pored_(ja) sedi Jelena. Iza_ (ona) je Jasmina. 11. Ispred_(mi) su Milan i Milivoj. 81 « 6. Postavíte pitanja kao u primeru. ||ľ Npr. Pored njega j e Petar. Koje pored njega? 1. Iza mene stoji Jasmina, a ispred mene Jelena. Ko 2. Pored pošte nalazi se banka. Šta 3. Ispred kuče parkiran je nečiji automobil. Čiji 4. Pored tebe je Tom. Ko_ 7 ? 7 9 Nema tebe (pun oblik G - emfaza): Nema te (kraci oblik G) 0 7. : 5 ■ 0 8. 9. Popunite praznine kračim oblikom lične zamenice u genitivu. Nema Nema Nema (ja), (ti). . (mi). Nema Nema Nema (ona), (one). ; (on). Nema Nema Nema (ono), (oni). . (vi). Stavíte reči u zagradama u odgovarajuči padež. Pera stoji pored (sto). Na_ Ispred (Mira) i pokušava da uzme času koja je na _ (on) je mnogo knjiga. (Mira) nalazi se (ona) plava fotelja. Ispred_ (on) kutija. U_(kutija) se nalaze pisma. Izmedu _(velik orman), a pored (plava fotelja) je mali sto, a na (orman i fotelja) nalazi se sto. Iznad _(one) je polica. Na (ona) su knjige. (fotelja) na židu nalaze se slike. Ispod Koristeci predloge sa prethodne strane pokúšajte da opíšete izgled prostorija na sledečim slikama. Koja Varn se prostorija više svida? Zašto? 4 C U kojoj prostoriji u Vašem stanu provodíte najviše vremena? ?DDD □ □ Oío m q m o n 82 10. * Kako izgleda kuca iz Vaših snová? Napišite kraci sastav. Pišite čirilicom. \\.+ Upotrebíteponudene reči i rešite ukrštenicu. 011|I Pišite čirilicom. sudopera krevet kada luster šporet lampa tepih slika orman stolica ji p n c B c ji n p x c \ i 0 12. *■ Popunite praznine. U prodavnici bele tehnike > Dobar dan. Zelim da_ kakve imate? (kupiti) mašinu za veš. Da li môžete da mi pokažete _(dinár). > Vrie rado. Izvohte. Da li Varn se dopadá ova ovde? Kosia i 5.000_ > Nije losa. Imate li još neku? > Da, ovu ovde. Ona je jeftinija._(koštati) 12.000 dinára. > Ipak mi se ona skuplja više svida, ali želim da prodavnicama. U prodavnici nameštaja (pogledati) i u drugim velik > prevelik skup > preskup > Kako ti se dopadá ovaj sto? Meni je veoma lep. > Ne dopadá mi se. Prevelik je i preskup. > Pa dobro. A šta misliš o ovoj fotelji? > Svida mi se. Mislim da je veoma udobna. Jedino mi se boja ne dopadá. A tebi? > Meni je boja interesantná, ali mislim da fotelja nije kvalitetna. > E vo još jedne interesantné? Da li ti se ova svida? > Ne izgleda loše. Koliko košta? > 22.000 dinára. > Bez obzira na to što je fotelja zaista lepa i udobna, mislim da je to preskupo. Toliko, nažalost, ne možemo da priuštimo... Mislim da... Bez obzira na to. S obzirom na to.. 83 13. *** Posmatrajte ponudene delové nameštaja i sastavite sličné dijaloge. 84 14. + Zamislite sledecu situaciju i sastavite odgovarajuce dijaloge. Nalazite se u agenciji za nekretnine i želeli biste da iznajmite odgovarajuči stan u predgradu. Radnik u agenciji nudi Varn několiko stanova, ali se Varna dopadá baš onaj naj skup lj i. Pokušavate da spustite cenu stana, ali Vam to ne uspeva. Moračete da razgovarate sa ženom jer ne znáte šta da radite. Sg- Pl. m f n m f n 1. prvi, prva, prvo prvi, prve, prva 2. drugi, druga, drugo drugi, druge, druga 3. treci, treča, treče treci, treče, treča 4. četvrti, -a, -o četvrti, -e, -a 5. peti, -a, -o peti, -e, -a 6. šesti, -a, -o šesti, -e, -a 7. sedmi, -a, -o sedmi, -e, -a 8. osmi, -a, -o osmi, -e, -a 9. deveti, -a, -o devcti, -e, -a 10. deseti, -a, -o deseti, -e, -a ...... 11. jedanaesti, -a, -o; i, e, a; 12. dvanaesti, -a, -o; -i, -e, a; 13. trinaesti, -a, -o; -i, -e, a; 14. četrnaesti, -a, -o; -i, -e, a; 20. dvadeseti, -a, -o; i, e, a; 26. dvadeset šesti, -a, -o; -i, -e, a; 30. trideseti, -a, -o; i, e, a; 100. stoti, -a, -o; -i, -e, a; 256. dvesta pedeset šesti, -a, -o; -i, -e, a; 1000. hiljaditi, -a, -o; -i, -e, a; Redni brojevi se menjaju po pridevskoj promeni, a kada se pišu arapskim ciframa, stavlja se tačka. Mogu se pisati i rimskim ciframa bez tačke. 15. + Upišite odgovarajuci oblik brojeva i drugih reci datih u zagradama. 1. Danas je_(21) mart. 2. Na_(23) stráni radimo vežbu broj_(13). 3. Na_(sedmi sprát) ima_(3)_ (stan). 4. Mi imamo (prvi) žive moji roditelji, a u U mojoj zgradi ima 12_ (11) spratu. U stanu imam_ (2, stan), jednosoban i dvosoban. U _(drugi) ja. (kupatilo) i (sprat). Ja stanujem na _(2, soba),_ _(terasa). (kuhinja), 85 JANUAR, FEBRUAR, MART, APRIL, MAJ, JUN(I), JUL(I), AVGUST, SEPTEMBAR, OKTOBAR, NOVEMBAR, DECEMBAR Koji je danas datum? 22. 1. 1987. Danas je dvadeset drugi január (N), hiljadu devetsto osamdeset sedme godine (G). 25. 3. 2008. Danas je dvadeset peti mart dve hiljade osme godine. Kada ste rodeni? 5. 11. 1983. Roden(a) sam petog novembra (G) hiljadu devetsto osamdeset trece godine (G). 0 16.^* Sastavite rečenice. 15. 3. 1976. Danas je_ 17. 2. 2003. Danas je 1.1.1932. Danas je 3.6.1997. Danas je Roden(a) sam... Cvece je ukras bašte, leptir je ukras cveta a deca puna mašte, deca su ukras sveta. cvet: cvetovi: cveče # : 5 cvetova -^evtíca Pokúšajte da kážete u čemu je razlika u značenju sledecih rečenica. Za svaki rodendan on mi donese pet cvetova. Za svaki rodendan on mi donese cveče. 86 17. + Popunite tabelu, a zatim dopunite rečenice. m/f/n m/f/n m/f/n N cvet cveče cvctovi G A L 1. U mojoj bašti ima mnogo_ 2. Ja volim_, a ti? 3. Moj omiljen_je ruža. 4. U vazi se nalazi jedanaest_ 5. Koj i je tvoj omiljen_1 6. Da li volite ? PONAVLJANJE » i 18.^" Popunite prazna mesta. Stan mojih roditelja ima dve_(soba), terasu, kupatilo, _(trpezarija) i_(kuhinja). Veča soba je dnevna soba, a manja - spavača. Na teras'i ima mnogo_ (cvet). Mama ga jednostavno obožava. Tata ne voli cveče i on veči deo vremena provodi u_(dnevna soba), gde stalno nešto čita, od_(novine) do_(stari rukopisi) iz _(19) veka. U_(njihova dnevna soba) na svim zidovima nalaze se police koje su pune knjiga. b. - Zdravo, Tamara. Kako si? - Zdravo, Majo. Dobro sam, hvala. - Šta ima novo? - Mnogo toga. Dorde i ja se selimo u veči stan i sada kupujemo nov nameštaj. Treba nam orman, krevet i dva_(tepih). Šta ti imaš novo? - Ništa posebno. Ja trenutno menjam raspored nameštaja u_ (dnevna soba). Sada je polica za knjige desno od_(vrata), a pored_(ona) su fotelje. Levo od_(vrata) je televizor i računar, a sto je pored_(prozor). Izmedu_(fotelja) i _(sto) nalazi se krevet, a ispred_(on) je mali drveni sto. 87 | ^3 q cd Utvrdíte značenja sledečih reči: KOMŠ1JA, KOMŠILUK, OGOVARATI, NAVIKA 19. * Upotrebíte izraze i glagole ponudene u tabeli i ispričajte šta se dešava u ovoj >é|\ zgradi. Opíšete svaku prostoriju spavati igrati nervirati se slušati glasnu muziku gledati televiziju razgovaraťi pevaťi iž\ažm fcasKati Da li poznajete svoje komšije? Da li komšije ogovaraju jedni druge? Da li se družíte sa njima? Opišite jednog čoveka iz vašeg komšiluka. Podelíte uloge i sastavite dijaloge koji bi odgovarali situacijama na slici. 20. Šta Vama smetá? Da li Varn smetá kada neko... a) grickanokte, c) ostavlja stvari svuda po sobi, e) glasno sluša muziku, g) ogovara prijatelje, i) upadá někom u reč, b) stalno gubi ključeve, kišobran i sl., d) priča i jede u isto vreme, f) misii da je uvek u pravú, h) večito kasni, j) stalno dolazi kod Vas u vreme rúčka? Da li Vi imate neku lošu naviku? 88 TEST 21. #- Pažljivo pogledajte ponudene crteže, izaberite četiri i pročitajte rezultát. Violina, mačak, torbica, cipele i srce simbolizuju ljubav. Novčanik, kalkulátor, kuča, gvozdenjaci i palica za golf simboli su novca. Ako ste odabrali više stvari koje simbolizuju ljubav, Vi ste veoma emotívna osoba. Ako se medu tím predmetima nalaze i simboli novca, to znači da ste dovoljno zreli da znáte da čovek od ljubavi ne može da živi. Ako ste izabrali više predmeta koji su simboli novca, tada treba da se zapitate da li je možda ponekad pametnije da se oslonite i na osečaje. Ako imate dva simbola iz različitih kategorija, onda ste prilično stabilná osoba. Da li smo u pravú? 22.* Violina simbolizuje ljubav (A). Čovek ne može živeti bez ljubavi (G). Popunite praznine odgovarajučim oblikom imenice ljubav, a zatim popunite tabelu. sg. PI. N ljubav ljubavi G ljubavi ljubavi A ljubav ljubavi L ljubavi ljubavima Kao imenica ljubav, dekliniraju se i stvar, noc, reč, mladost, radost... 1. On peva u horu iz_ 2. Crvena ruža simbolizuje 3. Oni žive u_. 4. Čitam knjigu Tri_ 5. Pesnici cesto pevaju o_ 6. Mislim na 7. Razmišljam o 8. Dostojevskog. (prva ljubav). je lepa samo dok se čeka. stvar so mladost Sg- PI. Sg- PI. Sg- PI. N G A L 89 Herceg Novi 5. VIII 2001. Zdravo, Jurijl Stigli srno u Herceg Novi tek u subotu posle podne, posle dvadeset sati napornog putovanja. Prvo srno putovali vozom od Novog Sada do malog mesta na jugu Crne Gore koje se zove Bar, a onda srno od Bara do Herceg Novog išli autobusom. Na putu srno se veoma umorili, ali nam je ovde divno. Svaki dan idemo brodičem na prelepe plaze u okolini Herceg Novog. More je čisto i toplo. Kupamo se i sunčamo po ceo dan. Marija i Janis svako veče pravé nešto lepo za večeru: špagete, ribu, saláte. Posle večere idemo u šetnju po starom gradu. Herceg Novi je predivan grad. Svidaju nam se uske ulice, staré zgrade, razno cveče i zelenilo Herceg Novog. Žao nam je što nisi sa nama. Nedostaješ nam. Puno te vole Marija, Dini, Sonja Janis, Karen i Alek. HU m -o in / -em BRATOM / DORDEM grádom / krajem brodom / čamcem m -ima GRADOVIMA / KRAJEVIMA brodovima / čamcima Krom Sg. -oni -i / -ju SESTROM REČI / REČJU Pl. -ama -ima SESTRAMA REČI M A n II -om / -em SELOM / POLJEM pismom / morem n -ima SELIMA / POLJIMA pismima / morima • -r Stavíte sřeďece ímeníce u o6íífc insťrumenťa/a. a) Nebojsa šeta sa_(Mája). b) Petar i Mája se voze c) Mi razgovaramo sa _ d) Mirjana mi se cesto javlja_ e) Jednom_(reč), on je génije (bicikl). (prodavačica). _(telefon). INSTRUMENTAL SREDSTVA V + 0 + I Iči vozom kolima : ICIPESKÉ avionom brodom Voziti se Putovati autobusom v v biciklom : PESACITI 91 2. f Upotrebíte odgovarajucu imenicu u instrumentalu. a) Maja ide na posao_ b) Pavle voli da se vozi c) Oni su putovali d) Ja najviše volim da se vozim e) Moja sestra ne voli da se vozi 3. ■ Pročitajte tekst još jednom. Podvucite sve forme instrumentala, a zatim odgovorite na pitanja. a) Gde su Dini^ Alek, Karen, Janis, Marija i Sonja? b) Čime su oni putovali na more? c) Da li im se svida Herceg Novi? d) Čime Vi najčešče putujete? 4. Odgovorite na sledeca pitanja. a) Čime Vi idete na posao?_ b) Da li môžete da idete na posao biciklom? c) Čime najčešče putujete na odmor?_ d) Da li volite da pešačite?_ e) Da li cesto idete peške u grad, na posao, na fakultet? f) Da li se bavite športom? g) Kojim se športom bavite (košarkom, rukometom, plivanjem, fudbalom, tenisom)? 92 INSTRUMENTAL DRUSTVA V + Prep, sa + 1 Tazgovaiati šetati (se) svadati se s(a) prijateljicom majkom bratom sestrom momkom sinom 0 5. •• Stavíte imenice u oblik instrumentala. fV Npr. Profesorka razgovara sa studentima (student, pl.). a) Milica ide na more sa_ b) Ti najviše voliš da se družíš sa c) Mi idemo u bioskop sa_ d) Janis ide na more sa_ (porodica). _(Maja). e) Oni se stalno svadaju sa f) Vi pričate sa_ (drug, pl.). _(prijatelj, pl.)- (devojka). _(komšija, pl.). /// Marko ide na posao biciklom. Pavle se vozi motorom. Marko ide na posao s Anom. Pavle se šeta sa Sinišom. g) Miloš i Isidora idu na more sa_ h) Tamara živi sa_(Dorde). (Maja). 0 6. Upotrebíte predlog sa u rečenicama u kojima treba da stoji. a) Marko i Ana idu_autobusom na posao. b) Sofija putuje u sredu na more Goranom. Oni idu vozom. c) Kosta i Marina putujú u Francusku_kolima zato što nema više karata za avion. d) Mi vec dugo razgovaramo_profesorom o tome. e) Boško se sváko veče vozi_biciklom_Májom. f) Ja volim da pijem karu_drugaricama. g) Veljko obožava da se vozi_motorom. i m 7 * '>Hr Ispravite greške u sledecim rečenicama. a) Nataša ide sa Dordom na koncert._ b) Ja volim da se vozim sa biciklom._ c) Razgovaram s Sinišom o tome._ d) Idem u grad s autobusom._ e) Nalazim se u gradu Isidorom._ 0 8. f '.> pametan > lep > hladan > srečan > zanimljiv b. Stavíte prideve iz prethodne vežbe u oblik instrumentala. > Razgovaram sa jednim_(zanimljiv) čovekom. ^ Najviše volim da se družim sa_(srečni) ljudima. y Ne volim da se družim sa_(hladni) ljudima. > Vi dam se sa jednom_(lepa) ženom. > Volim da pričam sa_(pametno) detetom. 94 Pita sa višnjama Košulja sa dugim rukavima Devojka sa plavím očima Reči u zagradama stavite u oblik instrumentala. Ukoliko je potrebno, "i | J V* upotrebíte predlog SA. > Kosta putuje svaki dan u Beograd > Mi volimo da razgovaramo_ > U bioskopu sam_ (brzi voz). > Ne volim da se družim_ > Najviše volim da jedem pitu > Svaki dan idem na posao _ > Stalno se svadam_ _(vaša sestra). _ (najbolji prijatelj). _(dosadan čovek, pl.). _(mladi sir). _(mamin bicikl). > Da li pozná ješono g čo veka > Srečem se cesto (taj čovek). _(seda kosa)? > Ana ne može da ide u bioskop. Idem samo > Putujemo u Budimpeštu_ (tvoja sestra). Veoma je simpatična. _(njen brat). _(luksuzni autobus). UČNĚ ZAMENICE INSTRUMENTAL 0 12. + Popunite praznine u tabelama. Nsg. I sg. 1.1. ja mnom(e) 2.1. ti tobom 3.1. m f n on ona ono m f n njim njom njim Npl. lpi. 1.1. mi nama 2.1. vi vama 3.1. m f n oni one ona m f n njima > Želim da idem sa _(ti) u bioskop. ^ Pričam sa_(on). > Da li že liš sa_(ja) u bioskop? > Da li želite s_(mi) na večeru? > Razgovaramo s__ (one) o filmu. > Šetam se sa_(oni) ceo dan. > Želim da razgovaram sa _(vi). 95 » é I 13. + Zamenite podvučene reči odgovarajučom zamenicom. 1. Razgovaram sa Májom. Razgovaram sa_. 2. Idem u bioskop sa Petrom i Pavlom. Idem u bioskop sa_. 3. Stalno se svailam sa komšijama. Stalno se svadam sa_. 4. Sledeče godine idem na more sa momkom. Sledeče godine idem na more sa_ 5. Sa Milicom i s tobom ne razgovaram. Ne razgovaram sa_. 6. Da li hočeš da ideš sa Jelenom i sa mnom u Budimpeštu? Da li hočeš da ideš sa _u Budimpeštu? 7. Kada ti ideš u Beograd? Mogu li i ja sa_? 8. Ti i Maj a idete na more u avgustu? Mogu li i ja sa_? Impf. Pf. DOLAZITI / dolazim DOČI / dodem ODLAZITI / odlazim OTIČI / odem POLAZITI / polazim POČI / podem ULAZITI / ulazim UČI / udem IZLAZITI / izlazim IZAČI / izadem STIZATI / stižem STIČI / stignem Upišite u Vaše sveske sve forme navedenih glagola u prezentu. 96 Stavíte glagole iz zagrade u odgovarajuči oblik prezenta. Npr. Jeleňa ulazi (ulaziti) u zgradu. a) Ja_(dolaziti) sutra kod tebe. b) Kada Aleksandar_(doči), reci mu da mi se javi. c) Dini_(stizati) iz Seula avionom. d) Oni_(odlaziti) iz Novog Sada. e) Moja mama, kada_(poci) na izlet, ponese puno soka i vode. f) Svaki put kada on_(otiči) iz Beograda, meni je veoma teško. g) Voz_(polaziti) za pet minutá. Upotrebíte glagol suprotnog značenja. a) Jeleňa ulazi u kucu, a Aleksa_. b) Marko odlazi u petak u Japan, a njegova sestra_u subotu. c) Deca stižu iz škole u pet sati, a tata tada_na posao. d) Voz za Beograd polazi u 17:00, a iz Beograda_u 17:30. Šetamo se po Herceg Novom. Idemo u šetnju po Herceg Novom. (L) V + po + L Popunite praznine odgovarajučim oblikom lokativa. > Šetamo se po_(grad). > Hodamo po_(soba). > Trčimo po_(staza). > Spremam po_(kuča, pl.). > Radim po_(kafič, pl.). > Ona spavá po_(hotel, pl.). > Putujem po_(severná Evropa). > Šetamo se po_(Sremski Karlovci). > Plovimo po_(Južno more, pl.). > Šetamo se po_(širok bulevar, pl.). > Večeramo po_(skup restoran, pl.). JNI U BtJDIMP Prošle zime bila sam sa Isidorom i Jelenom u \ Budimpešti. Puto vale srno autobusom. Sobu srno našle u Budimu, u prelepom delu grada. U Pešti srno ostale samo tri dana, ali srno uspele dosta toga da vidimo. Obišle srno Parlament, Kraljevsku palatu, Vaci ulicu, čuvene budimpeštanske mostové. Bile srno i u zoološkom vrtu. Budimpešta je veoma lep rad. Da li i Vi tako mislite? perfekat potvrdni oblík Enklitički oblik prezenta pomočnog glagola JESAM + radni glagolski pridev (infinitivna) osnova + nástavci Sg- 1. jasam 2. ti si 3. on, ona, ono je Pl. 1. mi srno 2. vi ste 3. oni, one, ona su + -o, -la, -lo -li, -le, -la 98 RADITI Sg- 1. ja sam rádio / radila 2. ti se rádio / radila 3. on je rádio ona je radila ono je radilo IČI Sg- 1. j a sam išao / išla 2. ti si išao / išla 3. on je išao ona je išla ono je išlo Pl. 1. mi srno radili / radile 2. vi ste radili / radile 3. oni su radili one su radile ona su radila Pl. 1. mi smo išli / išle 2. vi ste išli / išle 3. oni su išli one su išle ona su išla STIČI / stigao sam w DOCI / došao sam UČI / ušao sam IZÁCI / izašao sam OTIČI / otišao sam POCI / pošao sam . i a 17. + Stavíte glagol JESAM u odgovarajuci oblík. ' I f * Npr. Tom i Alek su došli iz Englcskc. a) Maja i Dragana_otputovale u Beograd. b) Ksenija_učila celo leto za taj ispit. c) Loreto i David_se u utorak vrátili u Spaniju. d) Ja_juče ručala u restoranu koji se zove Balkán ekspres. e) On_zakasnio na jedan veoma važan sastanak. f) Ti_napisao pismo roditeljima. g) Vi_pevali čitavu noc. h) Jasna_otišla u bibliotéku. i) Mi_dugo spávali. Stavíte glagole u zagradi u perfekat. Npr. Vi ste slušali (slušati) muziku. a) Mi_juče_(iči) u bioskop. b) Pera i Ana_prekjuče_(gledati) zanimljiv film. c) Vi_(biti) prošle godine na moru u Grčkoj. d) Ja_(kupiti) ovaj kaput pretprošle godine. e) Dini_(stiči) u Novi Sad u petak. f) Ti_(doči) na fakultet biciklom. g) Ona_(otiči) na tréning pre pet minuta. h) Katarína_(uči) u prodavnicu da kupi sok. i) Ja_(poči) na poštu da pošaljem pismo. j) Jurij_u Novom Sadu_(upoznati) mnogo zanimljivih ljudi. k) Mi_prošlog meseca_(posetiti) Maticu srpsku. 1) Koliko ste_(platiti) grašak? 99 Prošle godine (G) sam bila u Londonu. Prošlog meseca (G) sam bila bolesna. 0 19. * Popunite praznine. _(prošla godina) putovala sam dva puta u Španiju. _(ova godina) ne idem nijednom. _(to leto) upoznala sam Marka. _(ta zima) dobila sam boginje. _(jedno jutro) je otišao i više se nije javio. _(prošli mesec) kupila sam bicikl. _(pretprošla godina) putovala sam u Italiju. _(natprošla godina) naučila sam da se skijam. v i 0 20. * Pročitajte tekst još jednom. Podvucite sve oblike perfekta koje uočite, a zatím ^|:|V odgovorite na pitanja. 1. Gde su Dini, Isidora i Jelena bile prošle zime? 2. Da li ste Vi bili negde prošle zime? 3. Čime ste putovali? 4. Sa kim ste putovali? 5. Gde ste bili smešteni? 6. Šta Vas je najviše oduševilo na tom putovanju? 7. Da li ste se lepo proveli? Carinik: Dobar dan. Pasoš, molim. Stranac: Izvolite. Carinik: Da li imate nešto da prijavite? Stranac: Nemam ništa. Carinik: Gde ste kupili ovaj fotoaparát? Stranac: Ovaj? Pa to je moj stari fotoaparát. Kupio sam ga pre několiko godina. Carinik: Mhm... Dobro. Koliko imate novaca? Stranac: Hiljadu evra. Carinik: Koliko dugo ostajete u Srbiji i Crnoj Gori? Stranac: Mesec dana. Idem u Novi Sad, u Letnju školu srpskog jezika. Carinik: Drago mi je što želite da naučíte naš jezik. Želim Varn prijatan boravak u Novom Sadu. Izvolite pasoš. Stranac: Hvala. Do videnja. Carinik: Do videnja. 21. * Sastavite sličan dijalog. 0 i 22. * Utvrdíte značenje sledecih reči: ŠVERCOVATI, SVERCER, PLATITI CARINU. Zamislite sledeču situaciju, a zatim sastavite odgovarajuci dijalog. Vi pokušavate da prošvercujete televizor. Carinik ga pronalazi i morate da platite carinu i kaznu jer ga niste prijavili. Pokušavate da se dogovorite. 100 23. + Ovako izgleda jedan uobičajeni dan u Miličinom životu Svako jutro ustajem u 7:30 časová. Obično ne stignem da doručkujem, ali uvek imam dovoljno vremena da popijem karu. Na posao krečem u 9:00 sati. Na poslu sam do 14:00 časová. Kada se vrátim kuči, kuvam ručak. Ručam oko 15:00 časová. Posle, ručka se odmaram i gledam TV. Uveče idem sa Milošem na trčanje. a) Izdvojte sve glagole iz teksta i zapišite njihove forme u infinitivu i glagolski vid. Potom zapišite njihove vidske parove. b) Prebacite ovaj tekst u perfckat. Napišite šta je Milica radila juče. Vodite računa o vidu glagola. Počnite ovako: Milica je juče ustala u 7:30 časová. c) Opišite kako izgleda jedan uobičajeni dan u Vašem životu. d) Napišite šta ste radili juče. e) Koj i je bio najznačajniji dogadaj u Vašem životu? UPITNI OBLÍK sam (j a) čitao / čitala si (ti) čitao / čitala je (on) čitao (ona) čitala Da li (ono) čitalo tu knjigu? smo (mi) čitali / čitale ste (vi) čitali / čitale su (oni) čitali (one) čitale (ona) čitala s i0 24. Postavíte pitanja. Vi ste bili u banči. Sonja i Alcksandra su išle zajedno u Grčku. Ti si rádio na fakultetu. Mi smo juče bili na pijáci. 101 Sg. Pl. 1. ja nisam rádio / radila 1. mi nismo radili / radile 2. ti nisi rádio / radila 2. vi niste radili / radile 3. on nije rádio 3. oni nisu radili ona nije radila one nisu radile ono nije radilo ona nisu radila 0 25. Odgovorite na postavljena ..)\ pitanja. Da li je Ana našla posao? Ne,_ 26. Odgovorite na postavljena pitanja. Npr. Da li ste Vi bili na pijáci? Ne, j a nisam bio na pijáci. a) Da li je Kosta rádio u prodavnici brze hrane? Ne,_ Da li si kupio karte za pozorište? Ne,_ Da li ste upoznali moga brata? Ne, b) Da li si ti več bio u Srbiji i Crnoj Gori? Ne, c) Da li se Jelena vrátila sa fakulteta? Ne, d) Da li ste Vi nekada probali kórejskú hranu? Ne, e) Da li su Petar i Sanja pošli na izlet? Ne, 27. + Prebacite ove rečenice iz prezenta u perfekat. Npr. Milan čita novine. Milan je čitao novine. a) Vuk ide na more. b) Ja pišem pismo. _ c) Šaša i Jasná kupujú novi stan. d) Ti živiš u Novom Sadu._ e) Ksenija studira francuski jezik. f) Mi se šetamo po gradu._ g) Jaca i Nataša rade na fakultetu. h) Živim u Beogradu._ i) Večerám u restoranu._ j) Ne mogu da dodem._ 102 28. + Izaberite jedan od ponudenih glagola i popunite praznine. Imenice u zagradama stavíte u odgovarajuci padež. 1. Ona svako jutro_(odlaziti, otiči) na posao u 6_(sat). 2. Sredom_(raditi, uraditi) u_(škola), a četvrtkom na_(fakultet). 3. Š ta radiš?_(piti, popiti) kafu. 4. Oni_(stanovati)_ (u, na Bulevar oslobodenja), a ja__ (u, na ulica Simeona Piščeviča), broj 19. 5. Oni najviše_(voleti) da idu na skijanje. 6. Ona_(držati) privátne časové engleskog jezika. V (kretanja) + Prep. (u, na) + A Npr. Iči na more na planinu na fakultet na plazu na koncert Iči u Beograd u pozorište u bioskop u školu u muzej [mm? V (mirovanja) + Prep. (u, na) + L Npr. Biti na moru na planini na fakultetu na pláži na koncertu Biti u Beogradu u pozorištu u bioskopu u školí u muzej u 8Í^ - 29. *~ Upotrebíte odgovarajuci predlog (u / na). ■MX Npr. Ivan ide u prodavnicu. a) Milica i Vuk žive_Novom Sadu. b) Dejan i Srdan su otišli_more_Španiju. c) Mi srno bili_koncertu_Beogradu. d) Sutra putujerao_planinu. e) Gordana i Ivan rade_fakultetu. f) Živim_ulici Teodora Jovanovica. g) Idem_pijacu. h) Idem_bioskop. 103 30. + Stavíte imenice u zagradi u odgovarajuči padež i ne zaboravite da upotrebíte predlog. Npr. Milica je profesorica i radi u skoli (škola). a) Jurij živi_(Ukrajina),_(Odesa). b) Prošle godine srno bili_(more)_(Turska). Ove godine idemo_(Grčka). c) Markova mama je lekárka i radi_(bolnica). d) Uvek vozom putujemo_(Beograd). e) Juče smo bili_(restoran) na večeri. f) Moj tata je glumac i radi_(pozorište). 31. + Izaberite odgovarajuči glagol iz zagrade i stavíte ga u perfekat. " \ \ Npr. Ja sam otišla (otiči / biti) u prodavnicu. a) Vi_(biti / iči) u bioskop. b) Jovana_juče_(biti / ulaziti) u restoranu na večeri. c) Mi_(nalaziti se / iči) na trgu. d) Kosta_(iči / raditi) na fakultet. e) Ana_(stánovati / putovati) u Francuskoj. f) Milivoj_(ulaziti / ručati) u restoranu. g) Pavle_(iči / biti) na koncert. s i 32. + Odgovorite na postavljena pitanja. a) Kuda idete večeras' b) Gde ste bili juče? c) Gde živite? d) Gde radite? e) Kuda najviše volite da idete na odmor? 33. # Sastavite pitanja za sledeče rečenice i upotrebíte upitne priloge kuda i gde. Npr. Tanja radi u bolnici? Gde radi Tanja? Tanja ide u bioskop. Kuda ide Tanja? a) Gospoda Savič je rodená u Novom Sadu._ b) Igor ide u bioskop._ c) Mi idemo na more u Španiju._ d) Loreto radi kao lektor u Novom Sadu._ e) Alek živi u Londonu._ 104 s i 0 34. + Popunite praznine. ''Mr . - Cao, kako si? - Dobro, hvala. Šta ima novo? - Ništa posebno. Mnogo radim, ali uveče obično idem_(u, pozorište), _(u, poseta) ili_(u, šetnja). Sinoc sam bila _(na, koncert). - Šta ti rade roditelji? Jesu li dobro? - Dobro su. Nedeljom_(odlaziti, otiči) na vikendicu, ali su im juče _(stizati, štici) gosti._(dolaziti, doči) su iz Rusije. Svako veče izlaze_(u, grad), a juče su bili_(u, Beograd). ponedeljkom : u ponedeljak utorkom : u utorak sredom : u sredu četvrtkom : u četvrtak petkom : u petak subotom : u s u bo tu nedeljom : u nedelju m 35. + Ovako izgleda Markov raspored za ovaj semestar. Upotrebíte navedené "iýft* konstrukcije i napišite šta Marko radi svake nedelje. Npr. Ponedeljkom Marko ima predavanja. ponedeljak utorak sreda četvrtak petak subota nedelja 9:00-14:30 11:30-13:00 9:00-14:00 9:00-15:00 10:30 12:00 odmaranje, ručak kod predavanja vežbe na učenje u predavanje čuvanje odlazak u roditelja na fakultetu fakultetu Matici na Filo- dece prírodu, srpskoj zofskom planinarenje 19:30-21:00 17:00-19:00 18:30-20:00 fakultetu u časovi rekreacij a časovi Beogradu francuskog francuskog jezika jezika i 36. + Zamislite sledecu situaciju: treba telefónom da nazovete Vašeg prijatelja i da se dogovorite kuda da idete to veče i gde da se nadete. Sastavite kratak dijalog i zapišite ga u Vaše sveske. 105 37. Popunite praznine. Zdravo. Zovem se Marko. Treniram košarku. Na tréning idem_ __(utorak, sreda, četvrtak), a ._ _(subota i nedelja) imam utakmice. Uveče, takode, imam treninge i zato ne mogu da idem_(na, piče) sa_(prijatelj, pl.). Oni se uvek dogovore za_(8, sat). To je meni veoma rano. Ja želim_(izači) kasnije, oko_(ponoč), ali oni _(ne moci). Onda idem u_(internet kafe) i tamo se dopisujem sa_(poznanik, pl.) iz_ (Amerika). Nedostaje mi_(Amerika). Kod nas u _(Amerika) sada je vec__(pästi sneg), a i príroda je lepša. Jedva čekam_(vratiti se). Šta mislite šta se dogodilo Ijudima na ovim crtežima? Da li ste ikada izgoreli na suncu? Da li ste ikada plakali u bioskopu? Da li ste ikada zaboravili nešto zaista veoma važno? Da li ste ikada izgubili novčanik? Da li su Vam ikada nešto ukrali? Gde se to desilo? Da li ste bili u Africi? Da li ste ikada pomislili da ste najsrečniji na svetu? PITANJE ZA DEVOJKE: Da li ste ikada igrale fudbal? PITANJE ZA MOMKE: Da li ste ikad imali dugu kosu? Da li ste se ikad našminkali? 106 1 39." Da li ste se nekada bojali... mraka, insekata, lutalica, duhová, letenj a ili smrti? 40. 0 Upišite: 1. a. omiljenojelo b. jelo koje mrzíte c. najneobičnije jelo koje ste probali 2. a. prvu procitánu knjigu b. poslednju procitánu knjigu c. Vašu omiljenu knjigu 3. a. grad koji želite da pošetíte b. grad koji želite da zaboravite c. najlepši grad na světu 4. a. najčudniji hobi za Vas b. Vaš hobi c. naj skuplj i hobi 5. a. najinteresantniji film b. najdosadniji film c. omiljen crtani film 6. a. omiljen sport b. najdosadniji sport c. ime omiljenog sportiste Pitanja koj a stal no slušamo... 4X Koj a su pitanja u porodici najčešce upucena majci A koj a ocu? Koj a pitanja Varna kod kuce (ili na poslu) najčešce postavljaju? 107 108 2. Stavíte brojeve i reči u zagradama u odgovarajuči oblik. Ana ima_(20, godina) i živi u_(Beograd). Studira_(sociologija) na_(Filozofski fakultet) u_(Novi Sad). Ana ide i na kurs_(francuski jezik) i bavi se_(sport). U slobodno vřeme najviše voli da ide u_ (pozorište) i_(bioskop) sa_(prijatelj, pl.). Želi da obide_(svet) i upozna_(zanimljiv čovek, pl.) 3. Stavíte reči u zagradama u odgovarajuči oblik. Prošle godine letovala sam u_(Herceg Novi). Ostala sam tamo _(3, nedelja). Išla sam sa_(prijatelj, pl.) i zaista se lepo provela. Svaki dan srno išli na_(plaza) i ronili. Najviše srno voleli da vadimo_(morski ježevi). Neki su_(zeleni), neki_(braon), a neki_(ljubičasti). Uveče srno sedeli u_ (bašta) i nismo imali snage čak ni da razgovaramo. Posle mora bili srno na_ (planina). Tamo je vec bilo izdržljivije. Ceo dan srno_(šetati), a uveče srno _(praviti) roštilj, sedeli oko_(vatra) i slušali_ (muzika). Vazduh je tamo_(svez) nego na moru. Juče_(biti)_(1. put) na_(pijaca). Tamo sam kupio mnogo_(povrče):_(krompir), _(paradajz) i_(luk). Volim_(jesti) povrče i da_(kuvati). Kad sam se vratio s pijace,_(ispržiti) krompir. Bio je odličan. Posle_(ručak) morao sam da idem na fakultet. Tamo imam časové srpskog ježíka od_(15:30) do_ (17:00, sat). Na časové idem___(utorak, sreda i četvrtak). Uveče cesto idem da_(šetati se) sa_ (prijatelj, pl.). Oni se uvek dogovore da se nadu u_(8, sat), a to je meni vrlo rano. r i ^ ™tf Zar niste mogli biti pažljiviji? > Ko Vam je dao dozvolu? > Da li biste bili ljubazni i dali mi Vaše ime i adresu? > O, bože! Vama bi trebalo zabraniti da vozite. > Meni je veoma žao, ali moracu da pozovem policiju. > Šta sada da radimo? > Pomalo je nezgodna situacija, ali če osiguranje platiti štetu. Pretpostavljam?! 116 Sada pokúšajte sami! Šta biste řekli u slučaju da A šta biste řekli da ... ... Vam je neko prosuo vrelu karu na pantalone? ... Vas je neko slagao? ... želite da proměníte lekara kod koj eg ste úpravo bili? ... želite da proměníte profesora, jer mislite da ima nešto lično protiv Vas? ... ste Vi nekoga udarili kolima? ... ste Vi slučajno prosuli vino na nekog nepoznatog čoveka u restoranu? ... ste Vi lekar, koj eg pacijent želi da promeni? Sg. m(-u) f (-i) n(-u) PI. m (-ima) GRADU ULICI ZANIMANJU GRADOVIMA Londonu STVARI IMENU MUŽICI m: Idemo ka Beogradu. Približavamo se Beogradu. f: Dao sam sestri knjigu. n: Okrenula se prema detetu. f (-ama/-ima) n (-ima) ULICAMA ZANIMANJIMA STVARIMA IMENIMA ruka s ruci v i0 14. Upišite odgovarajuci oblik imenice u dativu. Dao sam_ Prišao je_ Kupio sam Idemo ka Okrenula se prema Rekao je_ (brat) poklon. Poslao sam (dete). Prišao je_ _ (devojka) cveče. (Niš). Približavamo se_ (sto). (Mája i Boško). _(májka) da mora da napusti fakultet. (Bora) je žao jer ne može da dode na žurku. (Maja) je drago što vas je videla. (sestra) pismo. (Subotica). D(s](guTn]® Ds§) ©®®(oJ[ľc si 15. Upišite odgovarajuci oblik dativa ili akuzativa. Idemo u_ Prilazimo _ Putujemo u Išli smo na Idemo ka (Subotica). Približavamo se (Beograd). Idem na_ (Beograd). Putujemo ka (Fruška gora), u_ (Muzej hleba). Idemo u (Niš). (fakultet). _(Beograd). (Pecinci). _(Muzej hleba). 117 Uprkos_(kiša), otišli smo na izlet. Uprkos_(magla), avion je poleteo. Otišla sam na fakultet uprkos_(bolest). Krenula sam na izlet uprkos (glavobolja). Sg. N bolest G bolesti D bolesti A bolest I bolešcu/-i L bolesti PI. N bolesti G bolesti D bolestima A bolesti I bolestima L bolestima Mira® JA meni, mi TI tebi, ti ON njemu, mu ONA njoj, joj ONO njemu, mu MI nama, nam VI varna, varn / Varna, Vam ONI ONE njima, im ONA (Ne) svlda mi se ... (+N) (Ne) dopadá mi se ... (+N) N j oj je dao knjigu. Dao je njoj knjigu. Dao je knjigu njoj. Dao joj je knjigu. 16. ' Popunite praznine odgovarajucim oblikom lične zamenice u dativu. Ova majica Svida Nedostaju _ Ne dopadá Dao sam _(ja) se svida. (ja) se ova majica. _(mi) prijatelji. _ (on) se njena haljina. (ti) knjigu, a ti_ (ja) se svida ova majica. (mi) nedostaju prijatelji. _(on) se ne dopadá njena haljina. (on) sam dao knjigu, a ne (ja) je ne vračaš. _ (ona). Pozajmila Iznajmila Da li Nedostaje _(mi) je mnogo knjiga. _(ti) je kuču na moru. (vi) se ovaj film dopadá? _(ja) Novi Sad._ (ja) se uopšte ne dopadá. (ja) nedostaje Novi Sad. 118 17. £ Popunite praznine enklitikama ili punim oblicima ličnih zamenica. Mama_ Nisám doneo Nedostaju_ Svideo Prepoznao (mu / njemu) je poslala paket. _(ti / tebi) koláč, nego_ (joj / njoj). (mi / meni) prijatelji. (mi / meni) se taj film. _Qu /je I nju) je na ulici. Iři Sg- m (-om/-em) LEPOM LOSEM f (-oj) LEPOJ LOŠOJ n (-om/-em) LEPOM LOSEM Pl. m(-im) f(-im) n (-im) LEPÍM / LOŠIM m: Idemo ka Novom Beogradu. Približavamo se Novom Sadu. f: Dao sam tvojoj sestri knjigu. n: Okrenula se prema našem dětem. s é 0 18.** Upišite odgovarajuči oblik prideva i imenice. Dao sam_ Poslao sam Prišao je_ Kupio sam Idemo ka Približavamo se_ Okrenula se prema Prišao je_ Rekao je_ (dobar drug) poklon. _ (Peřina sestra) pismo. (ono dete). _ (moja májka) cveče. _ (Novi Sad). _(Sremski Karlovci). _(tvoja sestra). _(onaj velik sto). _(moja devojka) da mora da napusti fakultet. (ona lepa devojka) je žao jer ne može da dode na žurku. (naš prijatelj, pl.) je drago što su vas videli. 119 19.' -fir Utvrdíte značenja sledečih reči: BANKA, POŠTA, HOTEL, BUNGALOV, SKIJANJE, SKI STAZA, BAZÉN, SAUNA, SOLARIJUM, KUGLANA, FRIZERSKI SALON, STONI TENIS, SKI SERVIS, CENTRALNO GREJANJE. Zabijak - Durmitor U srcu nacionalnog parka Durmitor na nadmorskoj visini od 1450 m, smestio se Zabijak, najviše mesto na Balkánu. Ovde se nalazi 18 glečerskih jezera, a najzanimljivije je Crno jezero. Zabijak je od Podgorice udaljen 160 km, a od Beograda 400 km. Pošto ovde sneg pada oko 120 dana u godini, Zabijak je poznat po skijaškim stazama. Pored bogatstva četinarskom šumom, lova i ribolova, Zabijak je poznat i kao odmaralište i vazdušna banja. Ovde se nalazi i kanjoj po dužini i dubini drugi u svetu - kanjoj Tare. Treba da dodete na Zabijak i videčete šta znači netaknuta príroda. Hoteli Vojno odmaralište ŽABLJAK - bungalovi Tel.: (0)872/61-542 Nalazi se u centrálnom delu nacionalnog parka Durmitor. Gradeno je u planinskom stilu i sastoji se iz drvenih bungalova sa centralnim grejanjem. Nedaleko od odmarališta nalazi se Crno jezero. U blizini odmarališta su banka, pošta, pijaca i prodavnice. Odmaralište Zabijak - Bungalovi Pansion po osobi dnevno (u EUR) tip sobe 14.12-01. 04. od 1. 04. 1/2 17,60 EUR 17,50 EUR 1/3 16,20 EUR 13,00 EUR 1/4 15,95 EUR 12,30 EUR Hotel JEZERA Tel.: (0)872/61-103 Visoke B kategorije, sa centralnim grejanjem i 243 ležaja. Sobe su sa kupatilom, telefónom i balkónom. U hotelu se nalazi: restoran, banket sala, dva salóna, dva aperitiv bara, bazén, sauna, solarijum. kuglana, frizerski salon, prodavnica, stoni tenis, ski servis. Hotel Jezera Pansion po osobi dnevno (u EUR) tip sobe 14. 12-01. 04. od 1. 04. 1/2 20 EUR 15 EUR 1/3 19 EUR 14 EUR 1/4 18 EUR 13 EUR 120 Vile Jezera Tel.: 0872 61-556 U hotelu Jezera nalazi se i ukupno 18 vila na sprát, za 4-6 osoba, apartmanskog tipa. Na raspolaganju su 2 spavače sobe, dnevni boravak, kupatilo, kuhinja, telefon i TV. Vile cena za 1 dan cena za 7 dana za 4 osobe 20 EUR 130 EUR za 6 osoba 30 EUR 200 EUR 20. V r x i 21 ■ Odgovorite na pitanja. 1. Gde se nalazi Žabljak? Na koj oj nadmorskoj visini? 2. Koliko se glečerskih jezera nalazi na Zabijáku? 3. Koliko je Žabljak udaljen od Podgorice? A koliko od Beograda? 4. Koliko se dana zadržava sneg na Zabijáku? 5. Da li je Žabljak poznat ronilački centar? 6. Da lije kanjon Tare prvi po dužini na světu? a. Popunite praznine. Vojno odmaralište Žabljak sagradeno je u (planinski stil) i nalazi se u blizini_ bungalovi sa je blizu_ (banka), _(Crno jezero). U (turistická ponuda) ovog odmarališta nalaze se _(centralno grejanje). Odmaralište _(pijaca) i_ (pošta), (prodavnica). Hotel Jezera pripadá (visoka B kategorija). Sve sobe imaju kupatilo^ terasu i centralno grejanje. Ako ne želite da se šetate i uživate u_(priroda), vřeme možete da provedete i u_ _(bazén), u_ (sauna),_ (solarijum) ili (kuglana), na (frizerski salon). Pored (hotelska soba, pl.) u ponudi hotela nalazi se osamnaest_ (luksuzna vila). U__(svaka vila) turistima su na raspolaganju dve_ kuhinja, telefon i televizor. (spavača soba), dnevni boravak, kupatilo, Zadatak: Vi radite u turističkoj agenciji, a ostali studenti dolaze kod Vas da bi pronašli aranžmán za skijanje. Sastavite odgovarajuče dijaloge služeci se podacíma iz turistické ponude Zabijaka. 121 Povežite pridev i odgovarajuču imenicu, a zatím popunite praznine u tabeli. visok debljina dubok dužina širok dubina velik jačina debeo visina dug šiřina težak veličina jak težina Ovo jezero je veoma Njegova je 30 m. Dunav je reka. Njegova je 15000 km. Kanjon Tare je veoma i Zabijak je poznat po skijaškim stazama. poznat po + L Dopunite rečenice. Francuska je poznata po Španija je poznata po_ Nemačka je poznata po Italija je poznata po_ Grčka je poznata po_ Moja zemlja je poznata po Ja sam poznat po_ Kanjon Tare je po dužini i dubini drugi u svetu, po + L (kriterijum, merilo) Po_ Po_ Ona je po_ Moskva je po (moje mišljenje) ona je najbolja. (on), trebalo bi odmah da odemo. _(visina) treca u razredu. _(broj stanovnika) medu prvima u Evropi. m 24. # Stavíte imenicu i pridev u odgovarajuči padež. Npr. Bili smo u pozorištu i gledali zanimljivupredstavu (zanimljiva predstava). a) Kupili su kuču od b) Video je_ c) Poklonio je knjigu d) Razgovarali su o _ e) Upoznaojejuče_ f) Šetali su se po_ g) Ušli su u_ _(najbolji prijatelj, pl.) (lep automobil) na ulici. _(dobra prijateljica). (lepa stvar, pl.). _ (lepa devojka). (široka ulica, pl.). h) Kosta je kupio (velik kafič) da popijú piče. _(interesantná knjiga). JU 25. #" Stavíte pridev u odgovarajuči padež. Vodíte računa o rodu i broj u prideva. Npr. Kupili smo velikú (velik) kuču. a) Cesto razmišljam o b) Pošetili smo juče_ c) Juče sam se šetao i video d) Bili smo juče u_ restoranu na večeri. e) Tu priču sam čuo od f) Kupio sam poklon_ (neobičan) ljudima koje upoznam. _(različit, interesantan) mesta. (zanimljiv, lep) devojku. _ (najpoznatiji, novosadski) (jedan, zanimljiv) čoveka. (jedan, lep) ženi. - 26. + Stavíte lične zamenice u odgovarajuči padež. Npr. Videla sam vas (vi) juče u bioskopu. a) Marija bi želela da dode u julu kod_(mi) u Novi Sad. b) Kosta hoče da ide sa_(vi) u bioskop. c) Nismo pričali o_(ti), vec o tvojim roditeljima. d) Kupila sam_(ti) poklon za rodendan. c) Videla sam_(oni) juče u gradu. f) Želim da razgovaram s_(ti). g) Dugo sam_(ona) čekali, pa smo otišli bez_(ona). h)_(Vi) ste nam pričali o_(oni). 123 Skračeni oblik prezenta pomočnog glagola HTETI + INFINITIV Sg. 1. ja ču 2. ti češ 3. on, ona, ono če Pl. 1. mi černo + 2. vi cete 3. oni, one, ona če RADITI 27. + Popunite prazna mesta. Mi Ti On_ Vi_ Oni_ Sonja Ja pevati. raditi u školi. učiti srpski. iči u bioskop. _ čitati. _ putovati. gledati taj film. s i 0 28. Popunite tabelu. 29. + Napišite futur glagola KOJmišJiflíL. Sg. Pl. Sg. Pl 1. jaču pevati 1. 1. 1. 2. 2. vi čete pevati 2. 2. 3. 3. 3. 3. Futur I može da se gradi i na sledeci náčin: INFINITIVNA OSNOVA + NÁSTAVCI: RADITI D RADI Sg- 1. radičů 2. radices 3. radiče Sg- 1. -ČU Pl. 1. radičemo 2. radičete 3. radiče Pl. 1. -ČEMO 2. -ČEŠ 2. -ČETE 3. -ČE 3. -ČE Futur I glagola koj i se u infinitivu završavaju na -či gradi se na sledeci náčin: RECI Sg- 1. reči ču 2. reči češ 3. reči če Pl. 1. reči čemo 2. reči čete 3. reči če 124 0 30. # Popunite sledecu tabelu. Sg- Pl. 1. 1. pevačemo 2. pevaceš 2. 3. 3. 31. + Napišite futur glagola reči. '
Predavače srpskijezik. > Mi idemo u bioskop. ->__ > Marko uči nemački jezik. -> > Ona studira sociologiju. —> _ > Mi vas čekamo ispred bioskopa. > Vi putujete vozom na more. -» > Su Din se šeta pored reke. —»_ —> > Mája i Miloš nam peku palacinke. y Idem sa prijateljima na skijanje. ->_ > Kupujemo povrče i voče samo na pijáci. —> _ ■ 36. + Ispravite greške u sledecim rečenicama. r Marko i Ana černo zajedno putovati na more. > Rečiču ti sve kada budemo sami._ >Pisacuti! _ > Dočičemo sutra kod vas na večeru. > Ana ču sutra doči kod mene. > Oni ču kupiti sve što nam treba za večeru._ > Ja ču da varn pokažem gde je Filozofski fakultet. > Razgovara če mo kada budemo sami._ 0 £ Popunite prazna mesta u sledecim rečenicama. Izaberite odgovarajuči glagol iz ! j\T tabele i stavíte ga u odgovarajuče vřeme. živeti, gledati, svideti se, kupiti, posiati, večerati, pročitati, završiti, rešiti, položití, vratiti se, raditi, iči, predavati ] NpL Am voli decu. Ona če raditi kao profesor. > Marko obožava prírodu, mir i tišinu. On_na selu kada se zaposli. > Sonji se jako svideo neki crveni džemper._ga ako bude imala dovoljno novca. > Ja sam bas umorna od učenja i ispita. Posle ispitnog roka verovatno_ na more jer mi je odmor zaista potreban. ^_Maji čestitku i poklon za rodendan. Nadám se da_joj _knjiga koju sam joj kupila. > Čula sam daje Čudesná sudbina Amelije Půlen odličan fdm._ga čim bude igrao u našim bioskopima. > Jovana i Ivan_sutra zajedno_u kineskom restoranu. ^.__m knjigu kad ti je Marko vrati. > Mi_zajedno_taj problem. > Puno si učio i sigurno_taj ispit. > Milica_francuski jezik kada završi fakultet. > Kada završi sve svoje obaveze u Novom Sadu, Dini_u Južnu Koreju. > Petar i Vlada_tek sledeče godine_fakultet. 126 X i0 38. + Vaš prijatelj je odlučio da napraví zábavu. Zamolio je sve svoje prijatelje da mu pomognu. Šta cete Ví uraditi? Upitrii oblik sg. ču(ja) DA LI češ (ti) če (on, ona, ono) PUTOVATI? Pl. černo (mi) DA LI čete (vi) če (oni, one, ona) 39. + Postavíte pitanja. > Maja če iči u Moskvu u školu jezika. > Kon i Maja če živeti u velikoj kuči u Seulu. > Upisaču fakultet u junu. 40. + Napišite ove rečenice u upitnom i odričnom oblíku. Iči černo kod prijatelja na večeru. Putovačemo zajedno. Dala sam mu knjigu. Išli srno na ručak kod Željke. Qůf * v • •dera @®iiB Sg- Pl. 1. j a neču raditi 1. mi necemo raditi 2. ti nečeš raditi 2. vi necete raditi 3. on ^ ona neče raditi ono ' 3. oni ^ one nece raditi ona^ 41. + Odgovorite na pitanja. Da li češ se zaposliti ovog leta? Ne,_ Da li čete iči na more? Ne,_ Da li če Saša položiti ispit? Ne, 127 42. * Odgovorite na postaví jena pitanja. Npr. Da li če Loreto kupiti džemper? Da, ona če kupiti džemper. 1. Da li čete doči danas kod nas na večeru? Da,_ 2. Da li če Ana uspeti da otputuje u Nemačku? Ne,_ 3. Dali češ iči sutra na fakultet? Ne,_ 4. Da li če Kon i Adi ostati dugo u Novom Sadu? Ne, 5. Da li če Miloš pogledati taj film? Da,_ i * 43. * Sastavite pitanja. , # I! Npr. Jovan če doči večeras. Da li če Jovan doči večeras? 1. Maj a i Aleksa če iči u Francusku na odmor._ 2. Sutra neču kuvati ručak._ 3. Radiču sutra do kasno. 4. Reči čemo roditeljima istinu._ 5. Sofija če naredne godine otputovati u Ameriku._ 6. Jovana i ja čemo praviti večeru za Andreja i Kaču. 44. * Popunite praznine. Sledeče nedelje__(iči) na zimovanje._(putovati) avionom. Sutra_ti_(reči) šta sam čula._(biti) iznenadena. Prekosutra_moji roditelji_(doputován) u Novi Sad. Za dve nedelje_(imati) novu sobu. Sledeče nedelje_(posetiti) Egipat. Ne brini,_(pisati) ti. _ti_(javili se) danas posle pôdne. Sledeče godine_(ja, ne, iči) na godišnji odmor. Moji deda i baba sutra_(ne, biti) kod kuče. Čula sam da danas___(mi, ne, dobiti) plam. Oni_(ne, doči) večeras kod Marka. 45. f Stavíte reči u zagradama u odgovarajuči padež. Sutra ču praviti_(bogata večera) sa mojom najboljom drugaricom i njenun momkom. Danas idem na_(pijaca) da kúpim sve što_(ja) treba. Kupiču kilogram_(paradajz), dva kilograma_(krompir) i pola kilograma _(crni luk). Kupiču i_(voče). Moja drugarica jako voli (jagoda i jabuka), tako da ču kupiti puno_Gag°da) i dva kilograma (zelena jabuka). Móram kupiti i nešto za piče. Mislim da ču kupiti litru_(crm vino), dve litre_(belo vino) i dva_(sok od jagode 128 Reči u zagradama stavíte u odgovarajuci padež. a. Dugo su razgovarali o_(interesantná terna, pl.) b. Kupio sam_(nova košulja) u_(butik) koji se nalazi u_(centar grada). c. _(sledeča godina) Marija i Ana iči če u_ (Španija). Prošle godine su brie u_(Francuska). d. Kosta če ovog leta iči sa_(stari prijatelj, pl.) na planinu. Verovatno če iči_(brzi voz) do Podgorice, a onda_ (lokálni autobus) na Zabijak. e. Sneža može svaki dan da ide na_(posao)_(bicikl) jer živi blizu_(fakultet). f. Da li si upoznao_(ona devojka) sa_(lepo plavo oko, pl.)? g. Peda i Nada žive u_(mala kuča) sa_(Pedin roditelj, pl.). h. Juče sam bio u_(bioskop) sa_(Saška)._(Saška) se nije svideo film. 47. * Upotrebíte odgovarajuci glagol u prezentu. Vodite računa jer je ponudeno više >i f r glagola nego što je potrebno. voleti, razgovarati, iči, videti, posvadati se, kupovati, raspravljati se, misliti, nemati, jesam, spavati, otiči, trčati, nastavljati, zvati, vidati se, prodati, družiti se, moči, diskutovati, naljutiti se, ne moči Sonja i Dragan cesto_kod svojih prijatelj a, Maše i Srdana u posetu._sa njima jer imaju dosta zajedničkih terna o kojima _i_. Medutim, Dragan i Srdan_ isto mišljenje o svemu, tako da_cesto_. Srdan _daje on uvek u pravú i da_najpametniji. Dragan _zbog toga uvek_i_kuči. Srdan_ celu noč i sutra obavezno_Dragana telefónom da mu kaže da mu je žao i daje pogrešio. Posle toga oni_da_. 129 : 48. + Zamislite situaciju. Zabavljate se sa jednom devojkom/momkom veoma dugo i prilično ste srečni. Medutim, napravili ste velikú grešku i ona/on se ozbiljno naljutila/naljutio. Šta čete raditi da biste vrátili njenu ljubav i poverenje? Upotrebite neke od navedenih reči i izraza. zvati je/ga nepřestáno (s vremena na vřeme) telefónom, kupiti c vece, sladoled, tortu, parfém, omiljenu knjigu, izviniti se pevati joj/mu ispod terase (prozora), pratiti je/ga pozvati je/ga u skup restoran na večeru, napisati pismo sve priznati, tražiti oproštaj, potražiti novu devojku/novog momka setiti se nekog njenog/njegovog propusta iz prošlosti i prebaciti krivicu na nju/njega Neka Vaše rečenice počnu ovako: Najpre ču pokušati da... Potom ču ... Zatím ču... Zamislite situaciju. Na kraju ču. 49 ■ ''Mr Vračate se automobilom sa dugog i napornog putovanja. Vozite več několiko sati i jedva čekáte da stignete kuči. Noč je več odavno pala, kiša ne prestaje, a vi ste potpuno iscrpljeni. Približavate se Vašem gradu i treba da prodete još samo kroz gustu šumu. Iznenada, ispred Vašeg automobila na put istrčava srna. Pokušavate da zakočite, ali bez uspeha. Udarate srnu i tek onda uspevate da se zaustavite. Izlazite iz automobila i kroz mrak vidite ranjenu životinju kako leži na pum. Šta čete uraditi? šesti u automobil i nastaviti put pobeči glavom bez obzira pozvati policiju pažljivo priči životinji pokušati pomoci odvuči je u šumu i ostaviti je staviti životinju u kola i sutradan napraviti dobar paprikáš plakati 50.*- Svaki student treba da izabere jednu od sledečih uloga. Sastavite dijaloge. Vi ste osoba koj a odlazi kod poznatih lokalnih vračara. Želite da saznate kakva Vas budučnost očekuje. Vi treba da kážete da li če osoba koja je došla kod Vas imati uspeha u posl u. Vi treba da kážete kakvog če zdravlj a biti osoba koja je došla kod Vas. Vi ste vračara koja třeba da predvidi kakav če biti ljubavni život osobě koja želi da sazná šta je čeka u budučnosti. 130 ■ vilika TEST 4 1. Popunite praznine u sledečem tekstu. Svaki dan ustájeni veoma rano, oko 8 _______ (sat). Posle_(doručak) morám _______ _ (iči) sa__ (roditelj, pl.) na_(posao). Želimo_(otvoriti) privátnu optiku, ali nam je potrebno mnogo_ (dokumenat). Posle toga morám da žurim na_(čas)_(srpski jezik). Posle podne ponovo radim sa_(roditelj, pl.), a uveče obično idem ___(na / u šetnja),_(u / na bioskop),_ (na / u pice) sa •_________ (prijatelj, pl.) ili_(u / na koncert). 2. Stavite glagole u oblik perfekta. a) Ja_juče_(iči) na pijacu da kupim voče. b) Petar_(učiti) engleski jezik. c) Mi____(studirati) zajedno. d) Da li_vi_(gledati) taj film? e) Ne, onajoš uvek__ (ne završiti) svoj diplomski rad. 3. Stavite glagole u oblik potencijala. a) Mirjana_(voleti) da putuje na Kipar. b) Da li_Vi_(želeti) da pronadete bolji posao? c) Ja_(predavati) srpski jezik. d) Da li_ti_(raditi) u školi? e) Oni_varn to_(reči) da su znali. 4. Stavite imenice u odgovarajuči padež i upotrebite odgovarajuči predlog tamo gde je on neophodan. a) Uvek kasnim i zato stalno trčim_(škola). b) Maja je profesorica i radi__(fakultet). c) Prošle godine srno putovali____(Crna Gora)_ (putnički voz). d) Prošle godine srno letovali_(jedno, malo mesto) _(Grčka). e) Želela bih___(ova godina) da idem_ ; (prijatelj, pl.) _(more). f) Sutra ču iči_(najbolji prijatelj) ________ (Beograd)_(autobus). 131 5. Upišite odgovarajuči oblik imenice u dativu. Donela sam Prilazimo Okrenuo se prema Priznao je_ Uprkos_ (devojka) koláč. (Budimpešta). _(Jaca). _(roditelj, pl.) da nije išao u školu. (nevřeme), otišli srno u posetu. 6. Popunite praznine. Prošle subote (ja, ici) na fudbalsku utakmicu sa (prijatelj) i_ idem na utakmice. Moj tim (brat). Ja se ne bavim , naravno, (biti) presrečan. Posle utakmice Ja (častiti). Bilo je to jedno lepo poslepodne. (sport), ali volim da _(pobediti) i ja _(otiči) na pice. 7. Napišite imenice od sledecih prideva. lak širok visok velik težak dug_ 8. Napišite sta čete sutra raditi. 132 J IAKO mum* wm H>MXOBA J1MHHA KAPTA JUT KapaKTepncTHKe: Oh je MHpaH h HHCHHnjiHHOBaH, rrpaBH msjih BecejtaK. CaBpuieHO je npHJiaroi)eH rpaACKHM ycjiOBHMa h MO»ce ce cBy.ua h3boahth. OjiJiHHaH je 3a nopoflnuy. OSoacaBa Majiy Aeuy. ITpaTH rocnonapa y CTony Aa oh My noKa3ao JtyöaB h onaHOCT. MaHe: Haöopn Koace y KOJHMa ce necTo pa3BHJa HHCpeKUHJa. KapaKTepncTHKe: BeoMaje xpaöap. HMa CTajiHy noTpeöy 3a najKHbOM h HexHOHihy. Jtymi ra BOJie 36or H>eroBe BejiHHHHe. Oh je HjieajiaH napTHep y flHeBHOJ co6h. MaHe: noTpeÔHO raje neTicaTH nocjie CBaKor H3B0i)eH>a y menty. TeniKo noflHOCH caMohy Te ra npenopy^yjeMO nopojiHiiaMa 6e3 fleiie. KapaKTepncTHKe: Oh je TeMnepaMeHTaH, TBpflorjiaB h xpaöap nac, ajiM BeoMa ocehajaH. JKejin caMO Aa 6ya,e caM ca cbojhm rocnojiapHMa h Hiicy My noTpeÖHH apyrn ncn y Kyhu y Kojoj oh CTaHyje. Moüie Aa JKHBH H AO 20 roAHHa. MaHe: HMa BeoMa oceTJbHBy KHMMV H BOJIH Aa KOHa HO SaiHTH. 1 Kl KapaKTepncTHKe: Kojth je jien, BepaH h MHpaH nac. 3axTeßa peAOBHy nieTH>y. Bojih Aa CKane h Aa ce nrpa. fl,o6ap je nyBap Kyhe. Hnje arpecHBaH. Jlaje caMO Aa 6h OAßpaTHO Heno3HaTe nocexHone. Mane: IIpHjiH^ho je cthajbhb h BeoMa TeuiKO noAHOCH BpyhHHy. IlpenopyHyjeMO ra nopOAHuaMa Koje cTaHyjy y Ma&hm rpaAOBHMa. KapaKTepncTHKe: 3a n>era je Hajöoiba Kyha Ha cejiy AaJiexo H3BaH rpaAa, rAe Mosce Aa 3aAOBOJtH CBOJy noTpeöy 3a TpHaiteM h HrpaH>eM. Oieno je OAaH CBOM rocnoAapy. OöoacaBa Aa ce MHJiyje. MaHe: Oh je BejiHK rypMaH n MOace 6p30 Aa ce yrojn aKO He BOAHTe panyHa o iteroBoj HcxpaHH. ripenopy^yjeMO ra nopoAHiiaMa Koje HMajy Kyfry h BejIHKO ABOpHIUTe. 133 1. + OflroBopHTe Ha nHTaica. 0 ''Hr rj,a jih HMaTe Kyimor jtyÖHMua? Kojihko BpeMeHa npoBOJJHTe ca h>hm? KoJH BaM ce nac (oji HaBejiemix) HaJBHine nonao? Koje cy rteroße npejj,HOCTH? HMa jih MaHa? IÜTa MHCJiHTe jja jih je jj,o6po npxcaTH nca y CTaHy? Koje acHBOTHite Mory jj,a öyjry KyhHH JtyoHMHH? ,n,a jih CTe HKafla noKJioHHJin HexoMe KyhHor JbyÖHMiia? BOJIHTe JIH JKHBOTHFbe? IIoKyniaJTe jj,a yTBpflHTe 3HaHeH.e cjiejjehe peHemme. Tlač KOJM naje He yjeAa. a) Ilmeune npH^ese on nußc;it'imx hmchhiuí. 3aniiujHTe CBa ipn po;ia npiueiui y CHHryjiapy. OflaHOCT_ JJ,HCHHnJIHHOBaHOCT_ XpaÖpOCT_ HeaCHOCT_ CTH/JJLHBOCT_ aipeCHBHOCT_ Koj hm ce cyrpHKCOM 3aBpmaBajy cße HaBejjeHe HMemme? Kojer cy OHe pojia? KaKo ce Meitajy? Kaxo ce Aoönja TBopöeHa ocHOBa? 6) Ca/ja Ha npajiia MecTa y3 npujieBe ynnuiHTe o^roBapajyhe iiMCHHue. BepaH_ TBpjj,orjiaB_ rpyö_ pajj,03Hao_ 6p3onjieT_ Myjj,ap_ 0 i WSt nonvHHTe npaiHHHe o uoHapajvhiiM oôjihkom hmciiiuic y HHCTpyMenTaJiy. HMa noTpeöy 3a_(hcxhoct). HMa noTpeöy 3a_(naaKita). HMa noTpeöy 3a_(BepHoer). HMa noTpeöy 3a_(flHCHHnjiHHa). HMa noTpeöy 3a_(o«aHocT). HMa noTpeöy 3a_(jbyöaß). HMa noTpeöy 3a_(AHcmimiHHOBaHOCT). 134 Sg. N noceTHjian G noceTHOua D noeeTHOíry A noceTHOua I noceTHOueM L noceraoíry PI. N noceTHouH G noceTHjiaua D noceTHOHHMa A noceTHOue I noceTHOUHMa L noceTHouHMa V i 0 4 # 0 5. * Y MHorHM cjiynajeBHMa Ka«a ce Inl Ha^e Ha Kpajy penn hjih Ha Kpajy cjiora, npejia3H y /o/: 6eo, ôejia, ôejio. MiimiuHona um K.iavia 1. y k oj hm ce uaaoKitivia y penn üoceiüujiaif HyBa /ji/? ílonvHHTe upadnime. _(rjiejrajiau,) cy y>KMBajiH Ha h,eroBOj npencTaBH. 2. Pa3roBapaMO ca jcahhm_ (cjiymajiaii) Hamer pajnija. 3. Oh He 3Ha rúra m paAH oa MHornx _(o6o)KaBajian,). 4. 3a6paH.eH je yjia3 cbhm ocTajiHM _(noceTHJiaii). Si (V) + Cl (Conj. /da/ + V /potencijal/) Si (V) + Cl (Conj. /da/ + V /prezent/) Jlaje jja 6 h ojiepanio Heno3HaTe noceTnoue. Hne y rpan 3a Kynn HOBy jaKHy. JJa 6h ojBpaTMo Heno3HaTe noceTHOue, oh jiaje. a. llonvHirre iipa3Hiine o;u OBapajvhnm oô.ihkom noTciiiuija.'ia. 1. IJJap-nej npaTH rocnoAapa y CTony Aa_My_(noKa3aTH) CBOjy JtyôaB h OAaHOCT. 2. Oh p a ah tojihko MHoro Aa_ 3. )KypHM Aa_(cthah) Ha BpeMe. (3apaAHTH). 4. yimcahy apxwrexTypy 5. OcTaBHhy unrapeTe Aa_ 6. nojio5KHhy cBe Hcmrre y poxy Aa _ (MOfrö) Aa paAHM y TaTHHO] CDHpMH. (npecTaTH) Aa KamjbeM. _MH poAHTejbH_(KynHTH) ayTO. 5. IlonyHHTe npa3Hiuie o;iroBapajyhiiM oôjihkom npe3eHTa. 1. MAeM y rpaA Aa_(KynHTH) KapTe 3a ÖHOCKon. 2. VlW& V ^wsckshi aa_\tíotJľ&A,a.Tň) mxäOBHp rpTijrM E MapaKycrypnue. 3. yKypHM Aa_(cthrh) Ha BpeMe. YnnuíHTe 3ape3 t3mo r^e je HeonxoflHo. fJ,a oh AOÔHJia to HiTO acejiHui Mopaiu BHUie vhhth. MopaM Aa HAeM Ha nHJauy Aa 6hx KynHjia noBphe. HAeM y rpaA Aa 6hx ce BHAejia ca ApyuiTBOM. JJp He ÖHCTe 3aKacHHjiH MopaTe Aa n^acypHTe. 135 'JaupiiiiiTc peieHHue tsko fla HMajy cMHCJia. )KypHM Aa_ HfleM Ha Mope m_ niTenHMO jia_ SauiTO TpHHUi? J\a ynnuiHTe na?nBe xhbothh>3 npiiKaiaHHx Ha cjihuh. 136 MMTTEPATt OCHOBA 3 A TPATdEIíE + HMnEPATHBA HACTABU,H 3A HMĽTEPATHB (ocHOBa 3a HMnepaTHB noônja ce Taxo niTO ce Oflónje HacraBaK 3a 3.1. Pl. npe3eHTa) a) riHILI-y + jtyB-E a) 1. - 1. -HMO 2. -h 2. -HTe 3. (Heica + npe3eHT) 6) LTEBA-jy + 6) 1. - 1. -JMO 2. -j 2. -JTe 3. (Heica + npe3eHT) 10.* 12.V HaiiHiim re HMnepaTHB r. narojia Kyuuiuu. Sg. Pl. 11. < IIonyHHTe Taôejry. 1. 2. 3. 1. 2. 3. HrPATPI sg. Pl. 1. 1. 2. nrpaj 2. 3. 3. Hexa Hrpajy CTaBHTe rjiarojie y 3arpa;iaMa y OflroBapajyhH oó.ihk minepaTiiBa. a. 6. B. r. a. b. e. >k. 3. h. i- k. JI. Jb. m. h. tt>. o. 3opaHe, 6e3 Haonapa. MapKO, _(th/3aTBopHTn) npo3op! th/neBaTH) OBy necMy c HaMa. th/npOHHTaTH) OBO nHCMO, MOJIHM TC He BHflHM JTOÔpO Mn/pa3roBapaTH) o tom npo6jieMy. _ (TH/HrpaTH) ca BecHOM. Bh/otbophth) BpaTa oboj rocnoř)H, mojihm Bac. OH/pa3MHCJIHTH) O oboj nOHyflH. MH/BenepaTH) ca pon,HTejbHMa y cyôoTy. OHH/npOHHTaTH) Ty KH>Hry. th/cnpeMHTH) CBOJy co6y. bh/yo3ÔHJbHTH ce)! bh/6hth floôap)! th/6hth MHpaH)! OH/nyBaTH) TajHy! bh/o6paTHTH) na>KH>y Ha noHamaite! bh/boahth) panyHa o HOBiry! bh/yhn)! BH/H3ahn)! 137 O/JPHHHH OEJIHK Sg. 1. - Pl. 1. HE + HMriEPATHB 2. HE + HMnEPATHB 2. HE + HJVinEPATHB 3. (Hexa + HE + npe3eHT) 3. (HeKa + HE + npe3eHT) caMO y3 HMnepdpeKTHBHe rjiarojie 2. Sg. 1. - Pl. 1. HEMOJMO + /na + npe3eirr/ hjih hh(p. 2. HEMOJ + /na + npe3eHr/ hjih hh(p. 2. HEMOJTE + /na + npe3eHT/ hjih hhcd. 3. 13. + HannuiHTe onptiHiui oôjihk cjienehHx peiemma y h m n c p a t n b y. a) Hup. ypa;iHTe io\iahn íauiTaK. HeMojmeypaduiuu dojuahu uiúaiuai;. PaflH BOKÔC.__ Pa3roBapajTe o My3HHH.__ BenepaJTe Kon xyhe___ HrpaJTe ce c nepoM._ HyBaj TajHy._ 6) Hnp. lirpaj ce c MajoM. He užpaj ce c MajoM. Pa3roBapaJTe o tomc_ npHHajTe Harjiac._ neBaj rjiacHO._._ Bhmh!_ YTBpjjHTe 3HaneH>a cnenehHX penn: nPEXJIAIIHTH CE, EPJIO, TEMnEPATYPA, H3MEPHTH TEMnEPATYPY, KAIUJLATH, nJIYRA, nPEEJIEfl, nPETJIEJIATH, YCTA, AHCATH JXYEOKO, EPHn, JIEK, KOHTPOJ1A, PEHEnT, AnOTEKA, JIEHHTH naHHjeHT: Kx, kx... jj,o6ap naH. JleKapKa: Jlpôap naH. PenHTe. naHHjeHT: Mhcjihm na caM ce npexnannna. Bojih Me rpjio h rjiaBa. JleKapKa: Xm... Jia nn HMaTe TeMnepaTypy? nau,HJeHT: Jyne caM HMajia 38° h ôojiejie cy Me h pyKe h Hoře. JleKapKa: JJa bhhhmo na jih cana HMaTe. CecTpo, H3MepHTe joj TeMnepaTypy! (Mano KacHHJe) JleKapKa: HMaTe h cana h to 39°. JJ,a jih KaniJteTe? nau;HJeHT: Mano. JleKapKa: CenHTe OBfle na BaM npernenaM rpjio h njiyha. Otbophtc yera. Mxm... Cana nnmHTe nyôoKo. (Majio KacHHJe) JleKapKa: njiyha cy BaM y peny. JIoGmjim cre rpnn. MopaTe na ce onMapaTe h na nnjeTe nyHO tchhocth: najeBe, nuMyHany. HeMoJTe jecTH TeuiKy xpaHy. JennTe nnjiehy cyny, toct, nyHO Boha h noBpha. npenncahy BaM h OBe aHTHÓHOTHKe. OcTaHHTe y KpeBeTy h penoBHO y3HMajTe neKOBe. nnJTe hx Tpn nyTa nneBHO nocne jena. naHHjeHT: JJpšpo. JleKapKa: JJ,obHTe 3a cenaM naHa Ha KOHTpony. H3BonHTe peuenT. „ f\\"\ nai^njeHT: Y peny. XBana BaM, no BHbeH,a. ra_,_unj_ rxr%^~\ÍÍ fk\\\ [íhŕlV JleKapKa: JJo bh^e^a. Cnenehn! ^©^K] ^©((/Aa^ddo ^VLMJ CacTaBHTe cjihhhc nnjajiore. 138 HMaM rjiaBOĎojby Bojih Me rjiaBa. Bojih Me 3y6. bojih Me CTOMaK. HMaM KHJaBHiíy = npexjiannjia caM ce. 14 0 rionymiTe npaíiiime. (CaHflpa) 6ojih 3y6. Bojih (CTpaxHita) 6ojih rjiaBa. Bojih (MnjiaH) 6ojiH 3y6. Bojih _(AHa h ja) 6ojiH rjiaBa. Bojih _(Mhjiohi h Tóra) ďojih CTOMaK. Bojih _(CBeTJiaHa h th) ďojih 3y6. Bojih _(Mojh npnjaTejbH) 6ojih CTOMaK. Bonn (oHa) 3y6. (oh) rjiaBa. (oh) 3y6. (mh) rjiaBa. (OHH) CTOMaK. (bh) 3y6. (ohh) CTOMaK. HaciaBH re Kao uito je 3anoieTO. Kón Kyhe... - IIlTa je penao JieKap? - Penao je na cy mh nnyha y peny m aa caM aoďho. - Xohem jih ce jaBHTH uiecpy h pehn My na Heheni nohn Ha nocao? - HapaBHO. To hy ypaaHTH onMax. 3Bpppp... -Xajio? - JJJerpe, Bh CTe? - Ko je to? - O, H3BHHHTe, MapHja Kpaj TejiedpoHa. - PeuHTe, Mapnja. - IHedpe, Ha^canocT, MopaM na BaM KaxeM na caM cc pa3Ď0Jiejia h na Hehy flohn Ha nocao cyTpa, a MOíKna hh npeKOcyTpa. (3aBpuiHTe pa3roBop caMH.) , i 0 16. + 3aMHCJiHTe CHTyauHJe: >\\X 1. Bani npnjaTejb naTH on rjiaBOĎojte. Oh roiane MHoro nyniH h iieo naH npoBonn y 3aTBopeHHM npocTopnjaMa. ITocaBeTyJTe ra uiTa na pann (ynoTpeĎHTe HMnepaTHB). 3anHuiHTe CBe caBeTe y Banie CBecKe, a 33thm hx npo^HTaJTe. 2. BauiH ponHTejbH onjia3e Ha nyTOBaite nocjie mhoto ronHHa. Ohh cy Beh npHJiHHHO CTapH h TpeĎajio 6h hx nonceTHTH Ha CBe HeonxonHe cTBapn Koje Tpe6a noHeTH y HHOcrpaHCTBo. Hajnpe KopncTHTe HMnepaTHB (TIoHecHTe...), a noTOM nepdpeKaT (TJ,a jih CTe noHejiH...?). 3. Bama npHJaTejtHHa H3ry6njia je nocao 36or Tora hito je 6njia Jia>KHO onry>KeHa 3a Kpaby BaacHHX noKVMeHaTa. nocaBeTyJTe je uiTa na pann. 139 lione/ku re uproKc ca o;u OBapaj\hini tckctom. HCnPABHTE JIET»A, HCIlErJIAJTE CTOMAK! PaniHpHTe Hore, CTaBHTe pyKe Ha KyKOBe h noMepaJTe hx HanpeA-Ha3ajj, a 33THM JieBO-jjecHO, a Ha Kpajy BeacÖe npaBHTe KpyroBe. rioHaBJtaJTe BOKÖy HeKOJiHKO nyTa y o6a CMepa. JIe3HTe Ha neba, craBHTe pyKe 3a noTHJtaK. HcnpaBHTe Hore, a 3aTHM hx iionnrHHTe Ha 30 ueHTHMeTapa o a nona. Hcnpy>KHTe HO>KHe npcTe h npaBHTe BejiHKe KpyroBe, Hajnpe y j e AHO m, noTOM h y ApyroM CMepy. JIe3HTe Ha neba. CTaBHTe pyKe 3a noTHJtaK. HcnpyxHTe Hore, a 3aTHM hx noAHrHHTe 30 lim o a noAJiore h noMepaJTe hx Kao KaA B03HTe ôhahkji. JIe3HTe Ha Jieba. IloAHrHHTe CTonana Ha cpoTejby hjih CTOJiHiiy, a pyKe CTaBHTe 3a noTHJtaK. rioJiaKO noAHaíHTe npeAK.h Aeo Tejia. rioHaBJbaJTe Be)KÖy HeKOJiHKO nyTa. CeTHTe ce Hene iakiiie Be%6e h, cjiyatehn ce HMnepaTHBOM, roBopure ocoóh 30 Bac uiTa Tpeôa fla pa^h Aa 6h sexÔa ÔHJia ycneuma. HapasHO, Ta 6h ocoôa TpeôaJio «a iipam Bauie 11 h c i p y k hm j e h p a ah t3hho uiTa joj KaaíeTe. 140 PEIIEIITH OTBOPHTE OHM, OJJAEEPHTE H yXHBAJTE, ^ JEP BPEME JE 3A 3JJPAB IIOrjIEß HA CBET! yTBp,o(HTe iiiaiien>a cjieaehrix rjiarojia: CEEiH, IIETtlH, MEIUATH, flOľlATH, KYBATPI, nOCJIYvKHTM, L^E^HTH, ľIP)KMTM. Hopôa on nenypaKa rioTpeÖHO je: 250 r nenypaKa mojBa yjba 2 KamHKe rpH3a co HceuHTe nenypKe h jniHCTaJTe hx oko 15 MHíiyTa. Kana nocTaHy Mexe, nonaJTe Tonjiy Bony, a Ha Kpajy rpH3. KyBaJTe Hop6y joiii oko nojia caTa h OHna je nocjiyaorre. ľlpHJaTHo! JennocTaBHe uinareTe rioTpeÖHOje: 500 r iunareTa niojta yjia cap Majio öejior JiyKa jbyra nanpHHHua 3aHHHH CKyBaJTe umareTe y Herapn JiHTpe Bone. Ilocjie hx npouemiTe. Eena jiyK nponpaoiTe Ha yjby, nonaJTe uinareTe h npxHTe CBe 3ajenHO neT MHHyTa. CTaBHTe 3anHHe h jtyTy nanpHHHiry. Ha Kpajy, noitaJTe cnp. FIpHJaTHO. OöpaTHTe naxcH>y Ha pe^eHHue y KOJHNia ce nojaBJtyje HMnepaTHB. Kana ce ynoTpeöJtaßa HMnepaTHB CBpuieHHx, a Kana HecBprueHHx rjiarojia? FIoKyuiaJTe na onpenHTe hhcphhhthb on 3a6ejieaceHHX HMnepaTHBHHX oÖJiHKa: HMnepaTHB BHfl HHCpHHHTHB BHHCKH nap Hceu,HTe CBpuieH / HecBpmeH Hcehu cehn AHHCTaJTe CBpuieH / HecBpmeH nonaJTe CBpmeH / HecBpmeH KyBaJTe CBpuieH / HecBpnieH nocjiyxcHTe CBpuieH / HecBpnieH CKyBaJTe CBpuieH / HecBpnieH npou,eflHTe CBpuieH / HecBpnieH nponpaoiTe CBpuieH / HecBpmeH npacHTe CBpuieH / HecBpnieH CTaBHTe CBpuieH / HecBpnieH 18. V iloiiviiiiie npajiimie oflroBapajyhHM o6jihkom iiMiiepamini. Kojian ca MajiimaMa _(3arpejaTH) pepHy Ha 175 creneHH. JJ,o6po_ H (onpaTH) MajiHHe. EIotom jiHMyHa, co, jaja, öpaniHO, npauiax 3a neuHBO h yjte, h _ _(craBHTH) TecTO y nonMa3aH njiex. _(nehn) KOJiau oko 40 MHHyTa._ _(ohhcthth) (H3MeuiaTH) nyrep, uiehep, cok on _(oÖJIHKOBaTH) TeCTO. _(nopebaTH) MajiHHe h (noBehaTH) TeMnepaTypy pepHe Ha 225 creneHH._ (cnnaTH) uiehep. Cße to (npeMa3aTH) Könau h_ Ha Kpajy, Ronan_ TaKbHpnhe h_ (HanpaBHTH) uijiar on ôejiaHaua, a OHna _(H3MeiUaTH) H OHna OBHM CDHJIOM _ (nenn) ra joui 5 MHHyTa. _(Hcehn) Ha KOMane, _ (craBHTH) ra Ha (nocjiy^íHTH) rocTe. Elpujarao! y peuenniivia Moxe na ce viiorpeón ifiic|)miiiitiib vmccto iiMiiepai miui. 3a ;io\iahn iaiaiak HaniiiiiHTe peuenT 3a iicko jejio. Haj ripe yiioipeóure HMnepaTHB, a noTOM nHcpiiHimiB. 141 Bo/juhy Te, caMo pemi Kyjja! 19. + IlonyHHTe npa3Hiinc nao y npn\iepv. a) rne mo>KeTe kvtihth imehe? Y HBehapH. Tne MoxeTe KynHTH Bohe h noBphe? Ha Tne MOJKeTe KynHTH hobhhc? y rjj,e MoxeTe KynHTH nnhe? y Tne MoaceTe KynHTH onehy? y IßS MOxeTe KynHTH Meco? y Tne MoxeTe KynHTH KH>Hre? y rne MoaceTe KynHTH xjie6? y ľne MoaceTe KynHTH xpaHy? y Tne MOJKeTe KynHTH jieKOBe? y ľne MO^ceTe KynHTH KapTe 3a ayroöyc? Ha Tfle MoxeTe npoMeHHTH HOBan? y ľne MoaceTe TenedpomipaTH? y Tne MoaceTe no3aJMHTH KHbHry? y Tne MoxceTe nonHTH Kadpy? y ľne MO^ceTe ynjiaTHTH nyTOBaibe? y Tue MOxeTe norjienaTH rpHJiM? y ľne MoxeTe norjienaTH npencraBy? y Tne MoaceTe npeHohHTH? y Tne MoxcTe napKHpaTH ayTo? Ha Tne ce MoxceTe BeHHaTH? Kon Tne MOiKeTe nonnhn HOBaii? y ľne Moxere njiaTHTH panyH hjih nocjiaTH nncMO? y ľne MOxeTe HapyHHTH Benepy? y 6) Here peHemme pemiTe na jjpyraHHJH hühhh. Kana acextHMo na KynHMo uBehe, HfleMO_yjpiehapy. Kana acejiHMO na KynHMo Bohe h noBphe, nneMo y_. Kana íkcjihmo na... y 20. + npoHHTaJTe cjieijehe tckctobc AyTOÖyc ce 3aycTaBJba Ha craHHHH h nyTHHHH nojiaKO H3Jia3e. Mel) y ľBHMa je h MyuiKapau y ejieraHTHOM onejiy ca koxhom TauiHOM. üpBO rjiena oko ceöe, a noTOM npHJia3H jenHOM HOBeKy. - H3BHHHTe, ja caM ynpaBO nonyTOBao H3 Beorpana h He 3H3m me ce Hana3H no3opHHiTe. jih ÖHCTe ÖHJiH Jby6a3HH h oöjacHHjiH mh Kyna na nneM? - no3opHiHTe? Ma He 3HaM th ja to, 6pe. fÍHTaj neKor npyror. H iura hem tu y no30pn - H3BHHHTe. 142 HoBeK, npHJiHHHO 36yifceH, npHJia3H npyroM qoBeKy h 6oja>KjbHBO Kaxe: H3BHHHTe, rne ce Hajia3H no3opHiiiTe? Koje no3opHiiiTe? HMa HeKOJiHKO no3opHHiTa y rpany. CpncKO HapojjHO no3opHiiiTe. Axa. JJ,a bhahm... OBaKo. HnHTe npaBO 3\iaj Jobhhom yjiHHOM no Tpra cno6one. TaMO ce Hajia3H EpancKa Kyna. JJecHO on FpancKe Kyhe BHneheTe BejiHKy 6exiy 3rpany. To je no3opHinTe. XBajia. HeMa Ha neMy. HjjHTe 3iviaj Jobhhom vjihhom. 21. IIonyHHTe npain it ne 9 \ IIIeTaM ce_(myivia). HnHTe_(xojxhhk) no Kpaja, a onna cKpeHHTe jieBO. JlyTaM_(yjiHira, pl.) MocKBe no ueo naH. IlyTOBajiH cmo_(rpan, pl.) EBpone. IIIeTaMO_(Kej). # HjjeM co6om. IIIeTaM ce KyhoM. TpHHM CTaiiOM. riojBVUHTe pe"iennuť Koje micy ncupaBiie. XonaMo no coďh. XonaMO coďom. TpHHMO no nojty. TpnnMO nojteM. XoaaMO no yjiHHH. XonaMO yjiHHOM. 22. + fla>KJbMBo npoyiHTe Many rpaja, a 33thm ynoTpeSnTe cjienehe lopaje ')\X h cacraBHTe c.wnie anjajiore npeMa ynyTCTBHMa. IJ,a jih 6ncTe 6hjih ji>\íuohh... JJja jih 6hctc MorjiH ija mh KaweTe. H3BMiinre, rje ce na. ia3ii... HRH: HflH, HJJiTTE HIJJTTE yjIHUOM... CKPEHYTH: CKPEHH, CKPEHHTE BPATHTH CE: BPATHTE CE nPETiH: nPETaH, nPETaHTE (yjiHiry) nPABO, JIEBO, JJECHO TiOUIAK, YTAO nPEKO nYTA, nOPEJJ, nPE, nOCJTE (6aHKe, noiirre, TpacipHKe, poÓHe Kyhe) 1. Hana3HTe ce y JJyHaBCKOj yjinnH h >KejiHTe na oneTe y 6aHKy, ajin He 3HaTe rne je. 3aMOJiHTe HeKor na BaM očjacHH. 2. Hajia3HTe ce y 5Kejie3HHHKOJ ynniTH ncnpen 6aHKe h acejiHTe na npoHabeTe Ca6opHy iipKBy. 143 nPBH CyCPET CA Ľ(HMEPKOM Tdhhh: 3npaBo! Ja caM Tdhhh. JejieHa: 3npaBO, Tdhhh! Ja ce 30BeM JejieHa. Jlparo mh je. Tdhhh: Taxohe. JejieHa: KaKO ch? Kaxo ch nyTOBana? J\a. jih ch yMopHa? T>hhh: ITa, Mano. Bnuie caM rjiajj,Ha, Hero yMopHa. JejieHa: E, cynep! MaMa mh je nocjiajia mrry ca cnpoM. Mo^em Aa ce nocjiy^cHui. Tdhhh: O, XBana. JejieHa: EfpHJaTHO, Tdhhh. Tdhhh: Xßajia. (Mano KacHHJe) JejieHa: Oflaxjie ch? Tdhhh: h3 JyxHe Kopeje, H3 Ceyjia. A th? JejieHa: Ja caM h3 Hniua. KaxaB je Ceyji? Tdhhh: Bcjihk je h yßeic je ryscBa, ajiH 3aHHMjtHB je h rpeöa ra bhacth. Tdhhh: He, He. MopaM joui nyHO m ynHM. Xßajia. JejieHa: Th CTyAHpani cpncKH? Tdhhh: He, y Kopejn caM Ha 6ajiKaHOJiouiKHM cryAHJaMa. MeHe noceÖHO HHTepecyje HCTopnja JyrocjiaßHJe. A niTa th CTyAHpaui? JejieHa: HcTopnjy cpncKe kh>hjk6bhocth. Cjiejiehe Henejne HMaMO npeAaßaite H3 HCTopnje cpncKe KyjiType. Ako xejiHm, MOxeMO othrh 3ajeflH0. Tdhhh: O, XBana. JejieHa: Kaaa ce Bpaham y Kopejy? Tdhhh: Y Aeu,eM6py, ariH MoacAa hy ycneTH Aa npoAyxHM cboj öopaßaK y JyrocjiaBHJH. Join yßeK HHcaM pe3epBHcajia KapTy 3a aBHOH. JejieHa: Y CBaKOM cjiynajy, HMaMO cacBHM aobojbho BpeMeHa Aa ce Aoôpo yno3HaMO. 23. * OíiroBopHTe Ha iiinaii.a. 1. HMaTe jih HHMepa/uHMepKy? J\a jih ce Ao6po cjiaaceTe? 2. JJ,a jih cTe HexaAa xíhbcjih y cTyAeHTCKOM AOMy? 3. JJa jih BaM ce cBHha Taicaß HanHH >KHBOTa? 4. JJ,a jih ÔHCTe BOJieJiH Aa Baru m™ep/u,HMepKa 6yAe Heica no3HaTa jihhhoct? 145 O/l IIpoHHTaJTe HHTepBjy h ypajjHTe 3ajaTKe 25. h 26. HHTEPBJy - TiacKan,e ca nony. inpim \i rjiyivmeivi Bojhhom TictkobhIicm MOJHX nET MMHYTA JOIII HHJE ÍJOIIIJIO tberoBHM yjioraMa oflyiueBjtaBajy ce JbyÖHTeJBH n030pHIIIHe yMeTHOCTH, 3a ťbhm THHejuepKe y3AHiny, rtcra KpHTHHapn xBajie... Ko je BoJHH T\eTKOBHÍi, nporJpecHOHajiHo h npHBaTHO, noKymajiH cmo Aa ca3Ha\io 3a Bac. HOBHHAP: TocnoAHHe TiCTKOBHhy, na jih MOKeTe jxa nau onnuieTe jenaH yoÖHnajeHH AaH y BauieM JKHBOTy? BOJHH: HapaBHO. HMaM npo6e CBaKH j\an. ripoöe noHHHby oko 10 caTH npe noAHe, a 3aBpruaBajy ce no 14 nacoBa. TH^JHffli^:TIIrfaTSrA^ BOJHH: riocjie CBaKe npoöe MopaM Aa ce HCTyuiHpaM, na TeK OHAa HneM Ha pynaK. rio3opHiHHe npeAcraße noHHity oko 19:30 nacOBa, uito 3Ha4H na HaJKacfrfrje y 28:30 MopaM Aa 6yAeM y no3opHuiTy. TaMO ocTajeM AO 22 hjih 23 naca. H Taxo CBaKH ash. HOBHHAP: J\a jih je OBaj nocao HanopaH? BOJHH: riocao je BeoMa HanopaH, ariH ra BOJiHM h HHiiiTa Apyro He 6hx Morao Aa p a ahm. Ja, y CTBapn, He 3HaM HHJeAHor rjiyMua kojh He bojih OBaj nocao. HOBHHAP: Peimre mh, BoJHHe, KaKO CTe nonejiH? BOJHH: ÍTpBO cam rreßao y xopy y KpymeBuy. Ca ocaM roAHHa HMao caM npBy npeACTaBy. Hrpao caM h y aMaTepcKOM no3opHuiTy. Ja HHcaM acejieo Aa 6yAeM rjiyMau,, Hero pyKOMeTani. MeljyTHM, nocjie HeKHX noBpeAa Mopao caM na onepainijy h, eTO, ynncao caM ce Ha AKaAeMHJy. 3aoKpyaíHTe Tanan o/jroBop. ripoöe noHHH>y: PynaKJe: nocao je: a. oko 9 cara a. npe npeACTaBe a. jiaK 6. oko 10 hjih 11 čara 6. 3a BpeMe npencTaBe 6. HanopaH b. oko 12 caTH b. nocjie npeACTaBe b. TeacaK 3a rjivMiie je nocao nnaK a. Jien 6. cHMnaTHHaH b. rjiyn 0 26. *■ -.pr OflpeaHTe iia jih je Tßp>iH>a Ta«ma hjih ne rami a. BoJHH je npBO neßao y poK rpynn. üaühho ripBy npeACTaBy nrpao je ca 8 roAHHa. manno iKejieo je Aa nocraHe rpyAoajiep. manno Hrpao je y aMaTepcKOM no3opHiiiTy. UXanno neiuaHHO HeiÜÜHHO HeíäaHHO HeCäuHHo 146 27. * ITpov/rräjre crti/ľh/f re a er /r kmajj i sa vr/e rav/re o/frosope. ---_--\ JIuHua Kíipiua Bo juna HeiuKoeuha PobeH caM y KpynieBiiy 22. aBrycTa 1971. rojxHHe, rjie caM 3aBpniH0 ocHOBHy h cpen,H>y iiiKOJiy. 4>aKyjiTeT ApaMCKHX yMeTHOCTH ynncao caM y BeorpaAy 1990. rojume. HjiaH caM JyrocnoBeHCKor ApaMCKor no3opHuiTa oa 1994. roAHHe. 5Khbhm y BeorpaAy ca oiieM, Maj kom h öpaTOM. HHKaA HeMaM Maite oa AßaAeceT npeACTaBa MecenHO. Hrpao caM y ceAaM-ocaM (pHJiMOBa, ajiH Me iiiHpa nyöJiHKa 3Ha no cepnjn FIopoduHHO Gnazo. Bojihm Aa MHTaM pycKe KJiacHKe, a y cjioôoaho BpeMe HAeM Ha njiHBaíbe hjih ca acbojkom h ApyuiTBOM OAJia3HM Ha JíyHaB, rAe uieTaMO hjih ceAHMO Ha cnnaBOBHMa. 1) BoJHH je no 3aHHMaity: a) pejKHcep 6) rjiyMan b) jieKap r) apxHTeKTa 2) OcHOBHy niKOJiy 3aBpuiH0 je: a) y BeorpaAy 6) y KpajbeBy b) y KpyíneBuy r) y KparyjeBHy 3) HjiaH je: a) HapoAHor no3opHuiTa 6) JyrocjioBeHCKor ApaMCKor no3opHuiTa b) CpncKor HapoAHor no30pHHiTa 4) >Khbh y BeorpaAy ca: a) oiieM, Maj kom h cecTpoM 6) oiieM h Maj kom b) oiieM, Maj KOM H ÖpaTOM r) AeBOJKOM vi 0 28. -f OAroBopHTe na n m ran,a. a) n o Kojoj cepnJH ra uinpa nyöJiHKa 3Ha? 6) Y KOJíHKO cpHjiMOBa je Hrpao? b) Iura BOJiH Aa HHTa? r) lllTa BoJHH BOJiH Aa paAH y cjioöoaho BpeMe? 147 Sg. m(-e/-u/=N) f(-o/-e/=N) n=N rocnoflHHe fleBOJKO MHJiouie rocnol)o BOJHHHe npofpecopHire MJiaflnhy HaTama MapKo/TIaBJíe Pl. =N =N =N BoKaTHB je y TeKCTy yBeK H3íreojeH 3ape30M. Kofl npniieBa je oďjihk BOKaTHBa yBex jemiaK HOMHHaTHBy. 29. V 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 30.^ noiiymiTe npajHHHe. rocno,qnHe TieTKOBMtiy, na jim MoweTe aa HaM onwweTe jekaní yoĎMHajeHM jxan y BaweM >KHBOTy? PeunTe mm, BoJMHe, «aKO de none/iM? HaTauja, mojimm Bac, otbopmtg BpaTa. rocno1)0 neTpoBiiti, HHcre mm ziann panyH. Jla>KrbMBMue ježina! boJhnk g ©©jjcm© Apyr: Apyxe (rocnoha ToflOpOBHh), HHCTe mh BpaTHJiH KHiiio6paH. (rocnoAHH IionoBHh), 6hjio mh je 3an,OBOJBCTBO. _(Mapnja), BpaTH ce! _(MhJIOLU), OCTaBH to! _(JJparaH), m jih ch naHac 6ho Ha noejiy? (cpue), BpaTH ce hjto npe! _(CBeTJiaHa), BpaTH mh Moje KibHTe. _(CnaBKo), yl)H. _(Toopije), Benepa je Ha cTOJiy. _(MJiaflHh), HeMOJTe ce HepBHpaTH. Ja caM KpHB. (jiena), H3Jia3HTe H3 Bone! _(BOJHHK), MHpHo! _(jienoTHHa)! (apyr) Moj! _(noiHTOBaHH HHTajiaii)! 3anaMTHxe!!! MHJiaH nerpoBHh, or MnnaHa IleTpoBHha, MimaHy rieTpoBHhy... JejieHa IleTpOBHh, on Je:ieHe IleTpOBHh, JejieHH IleTpoBHh... yniiiJiine oji OBapajyííM oó:ihk boku i nua. npocbecopHua_ Apyrapniia_ nponajiHua_ CBal)ajinria_ jiaxcjbHBHHa BapajiHua_ HacTaBHHiia _ ceerpnua_ (aparn mojh), Tpeóajio 6h j\a ce no3irpaBHMO. (nouiTOBaH KOJiera, pl.), noSpo Bene. (npara moj a KOJierHHHua), obo yonuiTe HHje jio6po. (nouiTOBaHH npoqbecop), 6hjio mh je 3anoBOJtcTBO. (npara Aeua), Jieno ce npoBeAHTe. flopa : flopo Mcnflopa : Mcwflopa Jena:Jeno Jenena:JeneHa 148 u®, ram Da li je cena slave preskupa? Velikí povratak večnog Bouvija Več tri decenije na muzičkoj sceni genijalni pedesetpetogodišnji Dejvid Bouvi (David Bowie) ne prestaje da iznenaduje revolucionarnom muzikom i novim imidžem. Posle duže pauze u leto 2002. godine izdao je album Heathen. Na pozornicu je stigao u elegantnom tamnom odelu. Imao je urednu kratku kosu te je publiku ostavio bez reči. Šta se desilo? Bouvi je konačno poslušao svoje prijatelje dizajnere i prestao da nosi omiljene majice iz dana prvih uspeha... Bio je to početak sedamdesetih kada je u čizmama i sa gusarskim povezom preko oka skakao pozornicom i pevao. Menjao je boju kose, frizuru, šminku... Tako je dočekao kraj osamdesetih. To je vřeme kada se pojavio album Let's dance. Posle toga upoznao je manekenku Iman, s kojom ima čerku Leksi. Ona je i bila podsticaj da se Bouvi vráti publici sa kvalitetnim ljubavnim albumom. Zaokružite tačan odgovor i odgovorite na pitanja. 1. Koliko dugo je Dejvid Bouvi na muzičkoj sceni? a. 30 godina b. 2 dana 2. Kako se zove jedan od njegovih albuma? a. Let's go b. Hajde da se volimo c. 3 meseca c. Let's dance 3. Šta je nosio kada je izašao na pozornicu? a. kupači kostim b. bundu 4. Šta je rádio sedamdesetih godina na pozornici? a. svirao je b. glumio je 5. Kada se pojavio album Let's dance? a. početkom devedesetih b. krajem osamdesetih 6. Šta je njegova lepša polovina po zanimanju? a. spremačica b. garderoberka 7. Šta mislite da lije Bouvi bio sujeveran pa je zato nosio majice iz dana prvih uspeha? 8. Da li ste Vi sujeverni? Navedite neki primer sujeverja u Vašoj zemlji. Znáte li šta znáči fraza preko trnja do zvezda? Šta mislite da li je to tačno? Šta mislite o životu slavnih ljudi? Da li oni preskupo plačaju cenu slavě? Da li ste nekada maštali o tome da budete slavni? Da li je važno za slavné ličnosti da prate modu? Da li Vi pratite modu? c. odělo c. skakao je pozornicom i pevao c. pre dve nedelje c. manekenka 149 Recite koji su od ponudenih detalja za Vas moderní, a kojí nisu. 1. cma jakna, cme farmerice, 8. dugi nokti crne patike i crna majica 9. jaka šminka 2. bedževi 10. pastelne boje 3. marame oko vrata 11. prirodni materijali 4. čarape sa romboidima 12. mini-val 5. čizme kaubojke 13. prameni 6. film „Dirty dancing" 14. etno zvuk 7. nesredena kosa 15. mrežaste čarape Pročitajte navedenu rečenicu i primere ispod nje, a onda popunite praznine kao u primeru. Več tri decenije na muzičkoj sceni genijalni pedesetpetogodišnji Dejvid Bouvi (David Bowie) ne prestaje da iznenaduje revolucionarnom muzikom i novim imidžem dva dvogodišnji, -a, -e jedanaest jedanaestogodišnji, -a, -e tri trogodišnji, -a, -e dvadeset dvadesetogodišnji, -a, -e četiri četvorogodišnji, -a, -e dvadeset dva dvadesetdvogodišnji, -a, -e pet petogodišnji, -a, -e sto stogodišnji, -a, -e šest šestogodišnji, -a, -e sedám sedmogodišnji, -a, -e osam osmogodišnji, -a, -e devět devetogodišnji, -a, -e deset desetogodišnji, -a, -e Npr. Njegova (5 godina) karijera bila je puna uspeha. Njegova petogodišnja karijera bila je puna uspeha. 1. On ima (2 godine) čerku Lexi. 2. Njegova (3 godine) čerka Ksenija veoma je lepa. 3. Osnovne škole biče (9 godina), a srednje (3 godine). 4. Videla sam (100 godina) drvo. 5. Moja (75 godina) bákaje veoma bolesna. 6. On ima četrdeset tri godine, a zaljubio se u_(17 godina) de voj ku. 7. U_(10 godina) ratu bilo je mnogo žrtava. Ono što sanjamo da čujemo... Kčerka: Mama, sedi, ja ču obrisati prašinu. Policajac: Vozili ste samo šezdeset na sat? Sigurno se naš radar pokvario. Svekrva: Drago dete, ti si savršena kuvarica. Automehaničar: Ovo je obična sitnica. Uradiču to za pet minutá. Muž: Opet grašak, srce? Božanstveno! Dvogodišnji sin: Da, da, da! Evo još jedné interesantně pričice... Bračnom paru koji je želeo da kupi polován automobil svideo se jedan sportski model. Prodavač im je rekao: „Ovaj auto pripadao je jednoj staroj dami. Vozila ga je samo pet puta i u njemu prešla 1600 kilometara." Kupci su mislili daje priča převise lepa da bi bila istinita. Zbog toga su otišli do staré gospode. „Prodavač vam je rekao istinu", řekla im je stará dama. „Imam šezdeset sedám godina. Automobil sam vozila samo pet puta. To su bile trke na stázi od 320 km. Dva puta sam na cilj stigla druga, dva puta treca, a u poslednjoj trci sigurno bih pobedila, ali je eksplodirao motor!" Odgovorite na pitanja. Kome se svideo sportski model automobila? Koliko je puta stará gospoda vozila taj automobil? Koliko je kilometara prešla u njemu? Koliko stará gospoda ima godina? Koliko je staza na trkama na kojima je baka vozila bila duga? Da lije stará gospoda pobedila u poslednjoj trci? Da li se Vama nekada desilo nešto neobično? Da li pamtite neki sličan dogadaj? s I 5. + Šta mislite da li postoji razlika u značenju sledečih rečenica? DO, KOD + G Otišli su do staré gospode. Otišli su kod staré gospode. I ■ Pokúšajte da objasnite i razlike u značenju u narednim rečenicama. 1. Idem u apoteku. Idem do apoteke. 2. Idem kod májke. Idem do májke. 3. Idem do bioskopa. Idem u bioskop. '¥ Popunite praznine. 1. Idem do_(najbliža pošta) 2. Idem kod_(prijatelj, pl.). 3. Idem do_(fakultet). 4. Idem kod_(roditelj, pl.) na ručak. 5. Idem samo do_(prodavnica) i odmah se vračam. 6. Idem u_(banka). 7. Idem kod_(jedna interesantna devojka) na večeru. 151 Povežite pitanja i odgovore. Pitanja: A. Naša čerka Marija treba da zavŕši srednju školu ove jeseni. Ona bi želela da radi u aviokompaniji kao stjuardesa. Medutim, muž i ja ne možemo da prihvatimo takvu ideju. Mi se plašimo da se njoj nešto može desiti, jer ima problema sa zdravljem. Kada pokušamo da joj objasnimo da to nije za nju, ona odmah počinje da se svada. Muž i ja mislimo daje za nju bolje da upiše fakultet. Kako daje ubedimo? (Dragana, Beograd) B. Želela bih da sašijem suknju od lana, ali ne znam kako. Môžete li da mi pomognete? (Ana, Niš) C. Môžete li da mi kážete koje su prírodné boje najbolje za kosu? (Violeta, Leskovac) D. Nedávno sam počela da radim u jednoj prodavnici. Posla ima mnogo, ali mi to ne smeta. Ono što mi smetaje to što su mušterije ponekad veoma neprijatne i netolerantné. Cesto se i žale. Da li mušterija sme da vreda zaposlene? (Tanja, Kragujevac) Odgovori: 1. Razumemo Vas. Ko želi dobru uslugu, treba da pokaže minimum lepog ponašanja. Medutim, Vi morate ostati ljubazni i nasmejani, jer osmeh cesto bolje rešava probléme nego bilo koje objašnjenje. 2. Lan je materijal koji je lak za šivenje. Budite strpljivi i precízni i nečete imati problema. 3. Najbolja je kana. 4. San koji Vaša čerka ima verovatno je prolazna stvar. Ona je mlada, želi slobodu, putovanja... To ne znači da želi da radi kao stjuardesa do kraja života. Pustite je da sama odlúči. Zamislite sledece situacije, a zatim podelíte uloge i sastavite odgovarajuče dijaloge. Vi ste veoma poznat lekár i kod Vas stalno dolaze pacijenti sa najrazličitijim problemima. Pokúšajte da svákom od njih date dobar savet. Vi ste profesorka francuskog jezika kojoj se iznenada ukázala prilika da ode na usavršavanje u Francusku na godinu dana. Medutim, imate porodicu i malo dete pa niste sigurni da li je ponuda stigla u pravo vreme. Potražite savet od prijatelja, supruga, roditelja, pa i od deteta. 152 GÜMM ©g] CS i Kupujem kuču u Beogradu. Tel. 021/332-345 Mob. 064/23-87-744 Kúpite auto-delove po najpovoljnijim cenama. Ul. Slobodana Jovanovica 18 Novi Sad Tel. 021/494-723 Školi stranih jezika hitno je potreban profesor francuskog. Tel. 021/334-567 Želite da naučíte engleski? Našli ste pravo rešenje!!! Škola stranih jezika Anglia. Železnička 22, Novi Sad Tel. 021/45-345 Dve studentkinje književnosti traže dvosoban stan u Novom Sadu. Tel. 064/19-87-476 Zvati posle 17 h. TT JL Kupujem polovne automobile. Tel. 021/345-375 Kupujem polován nameštaj. Tel. 023/560-476 Zvati posle 17 h. Prodajem vikendicu u Rakovcu. Tel. 011/478-532 Najbolji auto-servis u gradu. Dodite i uveríte se! Ul. Miše Dimitrijeviča 17 Tel. 021/62-822 Izdajem dvosoban stan na Limanu 11. Tel. 021/478-532 Mob. 063/81-57-987 Profesor u srednjoj školi daje privátne časové iz matematike i fizike. Tel. 021/332-375 Kúpite novu kuhinju za samo 15000 dinára! Preduzece za izradu nameštaj a „Petrovič". Bul. despota Stefana 34, N. Sad Tel. 021/362-566 Radno vreme: 7:00 - 20:00 a. Podvucite rečenice u kojima se pojavljuje imperativ. b. Popunite prazna mesta odgovarajučim brojem telefona ili ulicom. 1. Ako želím da naučím engleski, pozvaču 2. Ako želim da iznajmim stan, pozvaču_ 3. Ako želim da se zaposlim kao profesor francuskog jezika, pozvaču 4. Ako želim da prodam kuču u Beogradu, pozvaču_ 5. Ako želim da izdam stan, pozvaču_. 6. Ako želim da prodam starí orman i krevet, pozvaču_ 7. Ako želim da kúpim novu kuhinju, pozvaču_ ili ču otiči u 8. Ako želim da usavršim znanje iz fizike, pozvaču 9. Ako želim da kúpim nov volán, pozvaču_ ili ču otiči u i kupiti ga tamo. 10. Ako želim da prodam stari mercedes, pozvaču 11. Ako želim da popravím auto, prvo ču pozvati _ a onda ču otiči u 12. Ako želim da kúpim vikendicu, pozvaču i tamo ga popraviti. 153 9. # Dovŕšite rečenice. 'p Ako ustanem rano, Ako budeš dobra, Ako odeš u prodavnicu, Ako položíš ispit u junu, Ako mi kážeš gde si bio, Ako vidiš Milu,_ Dobičeš knjigu ako Kupi mleko ako_ Reci joj da se ne brine ako lei čemo na odmor ako_ Kupiču ti čokoládu ako_ JOŠ MALO GRAMATIKE ZA KRAJ. 1. Stavíte imenice u odgovarajuči padež. Pokazala sam_(fotografy a, pl.) Kupila sam_ (prijateljica). (knjiga) (Luka) i (Milica). Milan i Nataša idu u _ Ana žel i da putuje na Sutra putujem u_ Sutra idem u_ Maj a ne voli_ Kupujem_ (prodavnica) da kupe (planina). (hieb). (Beograd). (škola). (mleko), ona voli da pije (poklon, pl.) Sutra idemo u_ Dugo srno razgovarali o Marko čita_ U (picerija) na (drugarica). __(večera). (kafa i čaj). (knjiga) koju smo svi procitali. (knjiga). Pozajmila sam_ Jutros sam bila na (subota) idemo kod kumova na _(knjiga)_ (sláva). (koleginica). (krompir) i (pijaca) i kupila sam _ _(jaje, pl.). (jabuka, pl.), U (nedelja) idemo kod roditelja na (ručak). 2. Stavíte prideve i imenice u odgovarajuči padež. Kupila sam_(plava suknja) i _ Maja je procitala_ Juče sam upoznala_ Kupili su stan u_ Razgovarali su o_ (nova pivnica). Nikada nije izneverio Kupio sam poklon za (šaren džemper). _ (zanimljiva knjiga). _ (neobičan čovek). (nova zgrada). _ (zgodna devojka) koju su sreli u (lepa devojka). _(najbolja drugarica). 154 Brine se za_ Oni cesto razgovaraju o Svida mi se_ On živi u_ Srela sam_ Dobila sam_ semestra. Oni su kupili_ Mája je skuvala_ Sonja voli da sluša_ Jelena živi u (siromašno dete, pl.). _(interesantná terna, pl.). (stari stan). (široká ulica), (nov kolega). _(zanimljiva knjiga, pl.) koje móram da pročitam do kraja Šaška i Miloš žive u_ Ivana drži časové srpskog jezika Volim da jedem_ (udobna fotelja, pl.). _ (ukusan ručak). _(strana muzika). _(mali i miran grad). _(nov stan). (pileča supa), (stráni student, pl.). _(žuta paprika) i Volim da jedem (crvena jabuka, pl.). _(govede meso) i (kupus salata). 3. Stavíte odgovarajuci oblík zamenice (enklitiku ili puni oblík). a)_(on) je Marija dosadila i odlučio je da_(ona) više ne vida. b) Poljubio_(ona) je na ulici. c) Rekli su_(mi) sve najbolje o tebi. d)_(ja) se svideo film Munje, a_(oni) nije. e) Da li ste se naljutili na_(ja) zato što_(vi) nisam pozvala na rodendan? f) Vratio sam_(ti) tu knjigu pre neki dan. 4. Zaokružite pravilno napísane rečenice. a) Mu sam poklonila ploču. a) On je se vratio sa mora. b) Poklonila sam mu ploču. b) On se je vratio sa mora. c) Poklonila mu sam ploču. c) On se vratio sa mora. a) Ja sam ih mu dala. a) Nisam ga videla. b) Ja sam mu ih dala. b) Ga nisam videla. c) Ja mu ih sam dala. c) Videla nisam ga. 5. Na prazna mesta upišite odgovarajuci oblik lične zamenice. a) Šetam sa_(ti). d) Moji roditelji su ponosni na_(ja). b) Pričali srno puno o_(Vi). e) Pozajmila sam_(ona) puno novca. c) On živí blizu_(mi). f) Sreli smo_(oni) sinoč u pabu. 6. Upotrebíte prisvojne/pokazne zamenice i imenice u odgovarajucem padežu. a) Saznala sam to od_(tvoja májka). b) Upoznala sam se sa_(taj čovek). c) Živeli smo dugo u_(njihova kuča). d) Da li si videla_(onaj čovek)? e) Petroviči su se brinuli o_(naš stan) dok smo bili na moru. f) Da li si vec razgovarala sa_(ova žena)? 155 Novi Sad Novi Sad istoričari ubrajaju u mlade gradove, jer je osnovan pre 300 godina, tačnije 1694. godine. Medutim, prva arheološka nalazišta otkrivaju tragove naseobina, starih više od 5000 godina. Dvanaest vojnika sa službom u Petrovaradinskoj tvrdavi i oko dvadeset pekára, mesara i drugih zanatlija, bili su prvi stanovnici ovog naselja. Naime, od 1694. godine počelo je da raste naselje civila (Srba, Nemaca, Jevreja, Grka, Madara...) koje u to vreme nazivaju Predgrade Petrovaradina ili Racka Varoš Prekodunavska. Ovo malo naselje imalo je vec 1720, uz zemunice, i prvu kuču na sprat! Godine 1731. u Šancu se otvára škola, a prema mapi iz 1745. naselje vec" ima kontúre današnjeg grada. Ubrzo pošle toga, naši preci, valjani trgovci i zanatlije, uplačuju 8G.GG0 forírrťr tí sretira ŕ kapuju samostatiwst i stoixxiu stvg grada. Prvog februára godine 1748. carica Marija Terezija donosi odluku da grad postane slobodná kraljevska varoš i daje joj ime: latinskí -Neoplanta, madarski - Új-vidégh, nemački - Ney-Satz, srpski - Novi Sad Od 1748. do kraja XVIII veka povečava se broj stanovnika, umnožavaju se imanja, deca se školuju. Sedamdesetih godina grad ima svoju svilaru, pivaru, mlin za preradu duvana, a krajem stoleča postaje najjači ekonomski centar na jugu Ugarske... A danas... Danas je Novi Sad grad taman po meri čoveka. Ni prevelik ni premalen, ni prebrz ni prespor, ni previše intiman ni bolesno otuden. Dakle, taman. Novi Sad ima Dunav. Uz Dunav je nasledio Petrovaradinsku tvrdavu, zatim Štrand - rečnú plažu i mnogobrojna izletišta na Fruškoj gori. Grad je odnegovao i najstarije nacionálne institucije: Maticu srpsku i Srpsko narodno pozorište. Izreka kaže da je u Novom Sadu, zbog tradicionalnog gostoprimstva, nadaleko čuvenog gurmanluka, obilja hrane, dobrog vina, muzike i mnogih restorana - najteže biti gost. Dobro nam došli i verujte da ste ovde, u srvari, svi kod svoje kuce! 156 IMENICE MUŠKOG RODA Sg. PI. N -0 covek-0 intervju-0 -o Mark-o -e Dord-e -a tai-„ -i prozor-i intervju-i -e G -a čovek-a intervju-a -a Mark-a Dord-a -e ta/-e -a prozor-a intervju-a -a tatf-„ D -u čovek-u intervju-u -u Mark-u Dord-u -i tat-i -ima prozor-ima intervju-ima -ama tat-ama A A=G čoveka A=N intervju A=G Marka Dorda -u tař-w -e prozor-e intervju-e A=N tote V -e/-u čoveč-e mladič-u V=N Marko Dorde V=N tata V=N prozori V=N te/e I -om čovek-om -em mladič-em -om intervju-om -om Mark-om -em Dord-em -om tat-om -ima prozor-ima intervju-ima -ama tat-ama L -u čovek-u intervju-u -u Mark-u Dord-u -i tar-i -ima prozor-ima intervju-ima -ama tat-ama IMENICE ŽENSKOG RODA sg. PL N -a devojk-a -0 stvar-0 -e devojk-e -i stvar-i G -e devojk-e -i stvar-i -a devojak-a -i stvar-i D -i devojc-i -i stvar-i -ama devojk-ama -ima stvar-ima A -u devojk-u A=N stvar-0 A=N devojk-e A=N stvar-i V -o devojk-o -i stvar-i V=N devojk-e V=N stvar-i I -om devojk-om -i stvar-i -ju stvar-ju -ama devojk-ama -ima stvar-ima L -i devojc-i -i stvar-i -ama devojk-ama -ima stvar-ima IMENICE SREDNJEG RODA Sg. PL N -o _e/-o -e polj-e -a se/-„ polj-a G -a se/-„ -a polj-a -a se/-„ polj-a D -u s_7-m -u polj-u -ima sel-ima polj-ima A A=N se/o A=N /?o//e A=N se/a /?o//„ V V=N se/o V=N /?o//e V=N ^e/a />o_7fl I -om sel-om -em polj-em -ima sel-ima polj-ima L -u se/-w -u polj-u -ima sel-ima polj-ima 157 mi mm® Sg. prvo lice drugo lice trece lice m f n N JA TI ON ONA ONO G mess tebe njega (ga) nje Qe) niega (ga) D meni (mi) tebi (ti) njemu (mu) njoj (joj) njemu (mu) A mene (me) tebe (te) njega (ga) nju (je, ju) njega (ga) V - ti - — — I mnom tobom njim njom mim L meni tebi njemu njoj njemu PI. prvo lice drugo lice trece lice m f n N MI VI ONI ONE ONA G nas vas njih (ih) njih (ih) njih (ih) D nama (nam j vama (vam) njtma(itn) iTj;Á7ľ„ (Í!ľí) njima (im) A nas vas njih (ih) njih (ih) njih (ih) V — vi — - - I nama vama njima njima njima L nama vama njima njima njirnaľ | Sg. m f n N lep(i) vaš (dečak) lepa, vaša (devojčica) lepo (selo), vaše (dete) G lepog / vašeg (dečaka) lepe, vaše (devojčice) lepog (sela), vašeg (deteta) D=L lepom / vašem (dečaku) lepoj, vašoj (devojčici) lepom (selu), vašem (deteru) A lepog / vašeg (dečaka) velik(i) vaš (prozor) lepu, vašu (devojčicu) lepo (selo), vaše (dete) V=N lepi(dečače) lepa, vaša (devojčice) lepo (selo), vaše (dete) I lepim / vašim (dečakom) lepom, vašom (devojčicom) lepim (selom), vašim (detetom) L lepom / vašem (dečaku) lepoj, vašoj (devojčici) lepom (selu), vašem (detetu) PI. m f n N lepi, vaši (dečaci) lepe, vaše (devojčice) lepa, vaša (sela) G lepih / vaših (dečaka) lepih, vaših (devojčica) lepih, vaših (sela) D=I=L lepim / vašim (dečacima) lepim, vašim (devojčicama) lepim, vašim (selima) A lepe / vaše (dečake) staré / vaše (prozore) lepe, vaše (devojčice) lepa, vaša (sela) V=N lepi (dečaci) lepe, vaše (devojčice) lepa (sela) I lepim / vašim (dečacima) lepim, vašim (devojčicama) lepim, vašim (selima) L lepim / vašim (dečacima) lepim, vašim (devojčicama) lepim, vašim (selima) 34 PREZENT prezentska osnova + nástavci za prezent 1. -m 1. -mo w sg. prezenta -V 1.4 1. -Ve (jede, pije, kuva...) 3. -0 3. -u/-ju/-e 1. JESTI jedem (0/e) 2. ORATI orem (a/e) 3. BRINUTI brinem (nu / ne) 4. a. PUTOVATI putujem (ova / uje) 3.1. pl. -u b. PITI pijem (0/je) 5. PIS ATI pišem (a/'e) 6. a. KUVATI kuvam (a/a) b. UMETI umem (e/e) 3.1. pl. -ju 7. a. RADITI radim (i/i) b. ŽIVETI živim (e/i) 3.1. pl. -e 8. TRČ ATI trčim (a /i) é~ PISATI / PIŠEM S/Š KAZATi / KÁŽEM Z/Ž SKAKATI / SKÁČEM K/Č LAGATI / LAŽEM G/Ž KRETATI / KREČEM T/Č PERFEKA1 enklitički oblik prezenta pomočnog glagola JESAM + Sg. 1. ja sam 2. ti si 3. on je ona je ono je Pl. 1. mi smo 2. vi ste 3. oni su one su ona su radni glagolski pridev infinitivna osnova + nástavci: Sg- m. r. -o ž. r. -la sr. r. -lo Pl. -li -le -la Npr. priča^t*""-* priča-o, la, lo priča-li, le, la Npr. perfekat glagola pričati Sg. Pl. 1. j a sam pričao 1. mi smo pričali 2. ti si pričao 2. vi ste pričali 3. on je pričao 3. oni su pričali ona je pričala one su pričale ono je pričalo ona su pričala Glagoli kretanja iči —» išao sam doci -» došao sam otiči —> otisao sam uči -> úsao sam izači —> izašao sam preči —» prešao sam poči —»pošao sam FUTUR i enkíitički obíik prezenta + INFINITIV pomočnog glagola HTETI i Sg. Pl. 1 • ja ču 1. mi cemo 2. ti ceš 2. vi cete 3. on, ona, ono ce 3. oni, one, ona če Npr. pevati —»ja ču pevati reci -> ja ču řeči II infínitivna osnova + nástavci Sg. Pl. 1-cu l.-čemo 2. -ceš 2. -cete Npr. pnca-ti -> priča 3 če 3 Npr. pričati -> pričaču reci rčétcu reci ču IMPERATIV osnova za gradenje + nástavci za imperativ imperativa (3.1. pl. prezenta bez nástavka) I I Sg. Pl. a) PIŠ-U + 1 - 1.-1MO RAD-E 2. -I 2. -ITE 3 NEKA +PREZENT Npr. pisati -» (ti) piši; raditi -> (ti) radi; peci -> fíř/) seči -» (fa) seci; reči -> fífip r^ci Sg. Pl. b) ČTTA-JU + 1 - 1 -JMO 2. J 2. -JTE 3 NEKA +PREZENT Npr. čitati (ti) čitaj POTENCIJAL aorist pomočnog glagola BITI + radni glagolski pridev Sg- 1.ja bih 2- ti bi infinitivna osnova + -o, -la, -lo; -li, -le, -la 3. on, ona, ono bi Npr peVa-ti -> peva-o peva-la Pl- peva-lo 1. mibismo peva-li 2. vi biste peva-le 3. oni, one, ona bi peva-la Npr. pevati -> ja bih pevao 162 ZNAČENJA PADEŽA - NOMINATIV L Nominativ subjekta ^Košta štuáira mátemáňku. Fakultet se nalazi u centru grada. 2. Nominativ u funkciji leksičkog jezgra predikata a) Cop. + 0 + N Isidora ie prefosorica. Peda je visok i mršav. GENITIV 1. Genitiv subjekta a) Vimati + 0 + G b) Det.Quant + G U našoi prodavnici uvek ima hleba. Došlo je malo studenata na čas. Uponedeljak su bila samo tri studenta na času. 2. Genitiv objekta a) 0 + G b) Deí.Quant + G c) [Det. impl.] + G Sečam se tog radosnog dogadaja. Popiču času vina. Poješču tri koláča. Pijem mnogo vode. Jela bih [malo. punol koláča. Pila bih [malo, punoj soka. 3. Genitiv prostora a) Prep, (ispred, iza, izmedu, ispod, iznad, pored, oko) + G b) Prep, (usred, nasred, posred, kod) + G c) Prep, (od, iz, sa) + G d) Prep, (do) + G e) Prep, (preko) + G Sto se nalazi pored kreveta. Stolice su oko stola. Iznad stola su slike. Ispod stola nalazi se tepih. Nasred sobe nalazi se velikí sto. Večeras ču ostati kod kuče. Otišao je od kuče. Juče smo se vrátili iz Italiie. Jovan se vratio sa mora. Idite do one zgrade, a zatim skrenite desno. Idite pravo preko trga. zatim skrenite levo i videčete poštu na kraju te ulice. 163 4. Genitiv vremena a) Det. (tajjedan) + G b) Prep, (pre, posle, oko) + G c) Prep, (do) + G d) Prep, (od) + G e) Det. (svaki) + G Tog dana me je bolela glava. Upoznala sam ga jedno g jutra na pijaci. Pijem kafu pre doručka. Doči ču kod tebe J J?/2?/eČtfSa. ľ/de/a sa/n Js/doru oko Nove godine. U Novom Sadu ču biti do juna. U Novom Sadu sam od septembra. Svakog leta idemo na more. 5. Kvalifikativni genitiv a) Prep, (od, bez) + G b) Det. (Adj.) + G Najviše volim sok od iagode. Pijem kafu bez šečera. Svida mi se ona devojka plavé kose. Kúpila sam novu maficu dugih rukáva. 6. Posesivni genitiv a) Det. (Adj.) + G Ovo je kuča Majine sestre. Ovo je kaput Petra Jovanoviča. 7. Genitiv uzroka a) Prep, (od, iz, zbog) + G Umirem od gladi. Uradila je to iz liubavi. Nisám išla u bioskop zbog kiše. DATIV j. i/aii( Hanit. v.-JJ i. ^— ; n b í