CJELINE mli,,.„ĽAr,,ci/« GRAMATICKÁ KOMPETENCIJA KOMPETENCIJA KULTÚRNA KOMPETENCIJA KOMUNIKACIJSKE SITUACIJE 12. cjelina S KIM IDEŠ NA MORE? • putovanja i prijevozna sredstva • javni prijevoz • što radimo kojím danom (ponedjeljkom, utorkom...) GRAMATIKA • instrumental imenica ■ instrumental sredstva, društva, dodatka, vremena, mjesta, prostora po kojem se netko křeče • instrumental ličnih i upitnih zamjenica • instrumental s prijedlozima • instrumental s pridjevima • Zagrebačka uspinjača - Slavoljub Penkala • izumitelji i izumi • izražavanje nevjerice •naručivanjetaksija • kupovina karte za javni prijevoz • dogovaranje i pozivanje 13. cjelina GDJEJEVAŠA ZEMLJA? • stanovanje, namještaj, ukrasi • odčegaješto napravljeno GRAMATIKA • gen itiv imenica • prostorni genitiv, materi-jalni genitiv, bez + gen itiv, vremenski genitiv ■ genitiv ličnih i upitnih zamjenica ■ Croatian) -Centana hrvatskikaodrugi i stránijezik • izražavanje dobro-došlice • izražavanje količine {malo, pum...) 14. cjelina PET DO DVANAEST • količina i poredak • frázemi s brojevima • datumi GRAMATIKA • imenice uz brojeve • nepostojano a u genitivu množine • genitiv množine imenica ljudi, mjeseci i sati • ima, nema + G • redni brojevi • genitiv u datumima PRAVOPIS • pisanje rednih brojeva •pisanjegodinaidatuma • hrvatskisportaši • hrvatski praznici i blagdani • izražavanje količine i poretka (brojevi) • raspitivanje za cijetiu i kupován je ■ dogovaranje za izlazak i IS. cjelina OPETBISMO POSJETILI HRVATSKU ■ dijelovi grada, ulice, trgovine, úslužne djelatnosti i ustanove GRAMATIKA • posvojni pridjevi i posvojni genitiv • objasnidbeni genitiv • kondicionál ■ kipari i njihove skulptuře u Zagrebu •glagoljica •raspitivanje za put, traženje i davanje uputa • izražavanje želje • izražavanje realne i nereálne moguč-nosti •izražavanje u vrloformalnim odnosima 1 • cjelina DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! KOMUNIKACIJA I VOKABULAR ♦ Odakle si? Odakle ste? ♦ osobni podaci upoznavanje, pozdravljanje, raspitivanje k zahvaljivanje, ispričavanje brojevi od O do 10 ^ ' til je tko, KULTURA ♦ poznáte hrvatske skulptuře GRAMATIKA ♦ lične zamjenice ♦ prezent glagola biti: jesni, niječni, upitni ♦ upitne zamjenice tko i što ♦ imenice: muški, ženski, srednji rod ♦ pokazne zamjenice: ovo, to, ono PRAVOPIS . j % 'il • £ " ♦ veliko početno slovo na početku rečenice ♦ veliká slova (osobná imena i prezimena, ^imena država, gradova, ulica, trgova i nacionalnosti) 14 ■' m ' Ii«. HRVATSKA ABECEDA LEKSIK Hrvatska abeceda sastoji se od 30 graféma. Svako-me glasu odgovara jedan grafem. The Croatian alphabet consists of 30 graphemes. Each voice corresponds to one grapheme. El alfabeto de croata consis- Kj te en 30 grafemas. Cada voz corresponde a un graféma. 1 SLUŠANJE I PONAVLJANJE Slušajte i ponavljajte za lektorom. Vježbajte više puta. A a automobil B b v V w banana Dž dž I Ee džep \]f í dumbir n jabuka njoki torba U u cípe la knjiga olovka ulica fontána lubenica prózor vlak ť * LJ " Z cevapi D ~ gitara Ijuljačka riba íl A § djevojka haljina mačka stol žaba 1 jedan 6 šest 2 dva 7 sedám 3 tri 8 osam 4 cetiri 9 devět 5 pet 10 deset 16 RAZGOVARAJTE S NAMA! DOBAR DAN. DOBRO DOŠLI! 17 ľ JASÁM... Ja sam Veronika, studentica iz Bugarske. Moja adresa je Jarunska 5, Zagreb. Moja e-mail adresa je veronika05cahotmail.com, Moj broj mobitela je 098 322 564. Ja sam Erwan, student iz Fran-cuske. Moja adresa je Kruge 9, Zagreb. Moja e-mail adresa je erwan.paris(g>yahoo.com. Moj broj mobitela je 095 432 423. Ja sam Alvaro iz Čilea. Ja sam sli-kar. Moja adresa je Kolárova ulica 8, Zagreb. Moja e-mail adresa je alvaro88(5>gmail.com. Moj broj mobitela je 091 756 8344. Ja sam Ivana iz Hrvatske, iz Zagreba. Ja sam lektorica. Moja adresa je Matoševa ulica 5, Zagreb. Moja e-mail adresa je ivana.jolic(affzjj.hr. Moj broj mobitela je 098 475 877. VJEŽBA 1. Napišite ime, adresu itd. 1. Ja sam____ .(ime i prežime) Ja sam iz_ (država, grad) Ja sam___ . (zanimanje) Moja adresa je Moja e-rna/7 adresa je Moj broj mobitela je @ et crtica točka donja črta VELIKOI MALO SLOVO PRAVOPIS Prva riječ u rečenici piše se velikim početním slovom. The first word in a sentence is written with a capital letter. PRIMJER: Ja sam Ivana Bilič. Osobná imena i prezimena pišu se velikim početním slovom. Personal names and last names are written with a capital letter. PRIMJER: Ja sam Ivana Bilič. Imena država pišu se velikim početním slovom. The names of countries are written with a capital letter. PRIMJER!. Hrvatska, Čile, Bugarska, Francuska... Imena gradova pišu se velikim početním slovom. The names of cities are written with a capital letter. PRIMJER h Zagreb, Santiago, Sofija, Pariz... Prva riječ u imenu ulice i trga piše se velikim početním slovom. The first word in the name of a street or a square is written with a capital letter. La primera palabra en una Wj oración se escribe con mayuscula. Los nombres y apellidos propios se escriben con mayuscula. Los nombres de países se escriben con mayuscula. Los nombres de ciudades se escriben con mayuscula. La primera palabra en nombres de Calles y plazas se escribe con mayuscula. PRIMJER! Matoševa ulica, Kruge, Kolárova ulica, Jarunska, Jelačičev trg... DOBRO DOŠLI NA CROATICUMl „Dobar dan! Ja sam lektorica Ivana. Dobro došli na Croaticuml Tko ste vi?" „Ja sam Alvaro iz Čilea." »Ja sam Veronika iz Bugarske." „Ja sam Erwan iz Francuske." JDragomije!" 18 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! 19 FrWiffi LIČNEZAMJENICE pRIfVIJERI- Ja sam lektorka. Ti si student. On je student. Ona je studentica. GRAMATIKA jednina množina 1. ja mi 2. ti vi/Vi 3. on ona ono oni one ona Ličnezamjenice u hrvatskomjeziku imaju jedninu i množinu. Govoma (/a, mi) i sugovorna !ica {ti, vi) nemajú rod. Lica o kojima se govori imaju muški (on, oni), ženski (ona, oné) i srednji rod (ono, ona). Personal pronouns in the Croatian language have a singular and a plural. First person pronouns - the speakers (ja, mi) and second person pronouns - the audience (ti, vi) do not have grammatical gender.The third person pronouns have masculine (on, oni), feminine {ona, one) and neuter (ono, ona) forms. Los pronombres personales en la lengua croata tíenen singuláry plurál. Los pronombres en primera persona (ja, mi) y los pronombres en segunda persona (ti, vi) no tienen un género gramatical. Los pronombres en tercera persona tienen género masculino (on, oni), femenino (ona, oné) y neutro (ono, ona). ^)pažite! vi-dvije ili više osoba Vi - jedna osoba, formalno PREZENT GLAGOLA BITI - jesni krátki oblik PRIMJEBS; fa sam lektorka. Tisistudent. GRAMATIKA jednina množina 1. ja sam mi srno 2. ti si vi/Vi ste 3. on, ona, ono je oni, one, ona su Glagoli se u hrvatskom jeziku konjugiraju, tj. mijenjaju po licima i vremenima. U prezentu svako lice ima svoj oblik. Glagol biti, kao i u mno-gim drugim jezicima, netipičan je glagol. Verbs in the Croatian language are conjugated, i.e. they change according to person and tense. In the present tense, each person has a different form. The verb biti, as in many other languages, is not a typical verb. Los verbos en la lengua croata se conjugan, es decir, cambian segun la persona y el tiempo verbal. En el tiempo presente, cada persona tiene una forma diferente. El verbo biti, como en muchos otros idiomas, no es un verbo tipico. 20 RAZGOVARAJTE S NAMA DOBAR DAN, DOBRO D05LI! 21 SLUŠANJE ODAKLE SI? Alvaro: Bok, Veronika! Kako si? Veronika: Odlično sam, hvala. Kako si ti? Alvaro: Takoder odlično. Veronika, odakle si ti? Veronika: Ja sam iz Bugarske, iz Plovdiva, a ti? Alvaro: Ja sam iz Čilea, iz Santiaga. A Erwan? Erwan: Ja sam iz Francuske, iz Pariza. GRAMATIKA DEKLINIRANJE IMENICA VJEZBA Hrvatska -» iz Hrvatske Osijeko -» iz Osijeka Brno -> iz Brna Austrija -> iz Austrije Bečo -> iz Beča Santiago -> iz Santiaga Moskva -> iz Moskve Seoulo -> iz Seoula Oslo -> iz Osla Imenice se u hrvatskom jeziku dekliniraju, to jest mijenjaju se po padeži-ma.To značí da se, ovisno ojezičnim okolnostima, mijenja završetak imenice (dodajú se različiti nástavci). Nouns in the Croatian language are declined, i.e. they change according to case.This means that, depending on the linguistic circumstances, the ending of a noun is changed (by adding different suffixes). Los sustantivos en el idioma croata tienen declinación, es decir, cambian segun el caso. Esto significa que, dependiendo de las cir-cunstancias lingüisticas, la termination del sustantivo cambia (se ahaden diferen-tes sufijos). 2. Napišite rečenice. PRIMJER: Darko, Hrvatska, Osijek -» Darkoie iz Hrvatske, iz Osiieka. Ana, Hrvatska, Varaždin -> Rashmi, Indija, Kalkuta -> _ Svetlana i Elena, Rusija, Moskva -> Eva, Austrija, Beč ->_ Seung Ho, Južná Koreja, Seoul -> 22 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! NACIONALNOSTI LEKSIK Ô 9 Hrvat Hrvatica Cileanac Čileanka Francúz Francuskinja Bugarin Bugarka Rus Ruskinja 3. Odakle su studenti iz vaše grupe? Upišite nacionalnosti studenata iz grupe. VJEŽBA VELIKO SLOVO 'PRIMJER!: Hrvat, Hrvatica, Čileanac, Čileanka. PRAVOPIS Imena pripadnika nekog národa píšu se velikim početním slovom. The names of the members of an ethnic group are written with capital letters. Los nombres de los ciuda-danos de diferentes paises (gentilicios) se escriben con mayuscula. Jvana je Hrvatica. Alvaro je Čileanac. II Erwan je Francúz. Veronika j e Bugarka. | Svetlana je Ruskinja. Clara je Argentinka. DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! 23 PREZENTGLAGOLA BITI-upitni i jesnidugi oblik gramatika V J EŽB A 4. Što ste vi po nacionalnosti? Ja sam... SLUSANJE JE LI VERONIKA IZ BUGARSKE? im Je Ii Veronika iz Bugarske? Alvaro: Da, jest. Veronika je iz Bugarske. Ivana: Jesu li Erwan i Jean-Paul iz Francuske? Alvaro: Da, jesu. Oni su iz Francuske. Ivana: Jesi li ti iz Čilea? Alvaro: Jesam. Ja sam iz Čilea. PRIMJERI: Je Ii Veronika iz Bugarske? Jesu Ii Erwan i Jean-Paul iz Francuske? jedn'ma množina 1. Jesam Ii ja...? Jesam. Jesmo Ii mi...? Jesmo. 2. Jesi Ii ti...? Jesi. Jeste Ii vi...? Vi...? Jeste. 3. , .. on...? Je h ona...? Jest./Je. Jesu Ii oni...? one...? Jesu. U pitanjima se upotre-bljavadugi (naglašerti) oblik, osimu3. licu jednine, koji je složen od „predmetka"ye i kratkog oblíká prezenta glagola biti {je-samje-si, je, jesmo, je-steje-su). Dugi (naglašeni) oblik kořisti se i u kratkim afirmativnim odgovorima na pitanje. When making questions the long (stressed) form is used, with the exception of the third person singular. The long form consists of the prefix je- and the short present tense form of the verb biti Ije-samje-si, je, jesmo, je-ste,je-su).Tbe long (stressed) form is also used in short affirmative answers to questions. Cuando se formulan pregun tas, se utiliza una forma larga (acentuada), con la excepción de la tercera persona singular. La forma larga está compuesta por el prefijoy'e y la forma cor-ta del verbo bití en el tiempo presente (je-sam, je-si, je, jesmo, je-ste, je-su). Esta forma acentuada también se utiliza en respuestas afirmativas y cortas. PRIMJER1: Jesi li ti Ana? - Jesam. Jesi li ti Ana? - Da, jesam. ^PAŽITE! Je li on Petar? Da, je/jest. ^ JE LI VERONIKA IZ MAĎARSKÉ? SLUSANJE I Ivana: Je Ii Veronika iz Mactarske? Alvaro: Ne, nije. Veronika je iz Bugarske. Ivana: Jesu li Erwan i Jean-Paul iz Portugala? Alvaro: Ne, nisu. Oni su iz Francuske. Ivana: Tko je iz Čilea? Alvaro: Ja sam iz Cilea! 24 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! DOBAR DAN, DOBRO DOSLI! 25 PREZENT GLAGOLA BITI - niječni oblik l PRIMJERI: Veronika nije izMadarske. Erwan i Jean-Paul nisu iz Portugala. jednina množina 1. ja nisam mi nismo 2. ti nisi vi Vi niste 3. on ona nije oni one nisu Niječni oblik prezenta glagola bití složen je od prefiksa ni'i kratkog (nenaglašenog) oblika prezenta glagola bití (nisam, ni-si, ni-je, nismo, ni-ste, nisu). The negative present tense form of the verb biti consists of the prefix ni and the short (unstressed) present tense form of the verb biti (ni-sam, nisi, ni-je, ni-smo, niste, nisu). La forma negativa del verbo biti en el tiempo presente está compuesta por el prefijo ni y la forma corta (átona) del verbo biti en el tiempo presente (ni? sam, nisi, ni-je, nismo, ni-ste, nisu). í V J E Ž B A 5. Napišite odakle su. PRIMJER: Češka Hrvatska Je li Luka Modrie iz Češke? Ne, on nije iz Češke. On je iz Hrvatske. Fl wm m. d Gabriel Garcia Marquez Spanjolska Kolumbija Miroslav Krleža Rusija Hrvatska Albert Einstein Švédska Njemačka Marie Skiodowska Curie Ukrajina Polj ska t Nikola Tesla Svicarska Hrvatska Cristiano Ronaldo Brazil Portugal Sandra Perkovié Polj ska Hrvatska Novak Dokovió Makedonija Srbija KAKO STE? SLUŠANiE Dobar dan! Kako ste, dragi studenti? Alvaro: Dobro sam, hvala. Erwan: Ja sam odlično! Ivana: Kako ste Vi, Veronika? Veronika: Tako-tako. Kako ste Vi, Ivana? Ivana: Hvala na pitanju, dobro sam. 26 RAZGOVARAJTE S NAMA! S Vi se obračamo nepo-znatim i starijim osobama i u formálním situacijama (u uredima, trgovinama, band, nafakultetu...). We use Vi when addressing someone we do not know, when speaking to an older person or in formal situations (in offices, in stores, at the bank, in college etc.). Wse usa cuando nosdirigirmos a personas desconocidas o mayores y en situaciones formales (en oficinas, en tiendas, en el banco,en lafacultad...). DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! 27 SLUSAMJE IZVOLITE? Konobar: Dobar dan! Izvolite! Aivaro: Molim Vas dzus i tost. Erwan: Molim Vas pivo. Konobar: Izvolite dzus, tost i pivo! Aivaro: Hvala! Erwan: Konobar: Molim! Dobar tek! Aivaro: Hvala! Aivaro: Konobar! Oprostite, tost je hladan! Konobar: Oprostite! Aivaro: Nema problema. Konobar: Evo, izvolite tost! Je Ii sve u redu? Aivaro: Sve je u redu! Hvala. Aivaro: Erwan: Konobar: Dovidenja! Dovidenja! Ugodan dan! DOBAR DAN, DOBRO DOSLI! 29 28 RAZGOVARAJTE S NAMA! ŠTO JE OVO? ni w avion prozor mobitel kuca 13 Q ^3 L3 IMENICE muški rod ženski rod srednji rod mobitel© knjiga šunce stablo Imeniceu hrvatskomje-ziku imaju tri roda: muški, ženski i srednji rod. Gramatickí rod i prirodni spol ne podudaraju se uvijek. Rod najčešce možemo prepoznati pozavršetku imenice. Vecina imenica koje završavaju konso-nantom muškoga su roda. Večina imenica koje završavaju vokálom -o ženskoga su roda. Vecina imenica koje završavaju vokalima -o i -e srednjega su roda. Nouns in the Croatian language have three grammatical genders: masculine, feminine and neuter. Grammatical gender and biological sex do not always coincide. Gender can be identified by the ending of the noun. Most nouns which end in a consonant are masculine. Most nouns ending in the vowel-a are feminine. Most nouns which end in the vowels -o or -e are neuter. Los sustantivos en el idioma croata tienen tres géneros gra-maticales: masculino,femenino y neutro. El genera gramatical y el género de la persona no siempre coinciden. El género puede ser reconocido por el sufijo del sustantivo. La mayoria de los sustantivos que terminan en consonante son de género masculine La mayoria de los sustantivos que terminan en la vocal -a son de género femeni-no. La mayoria de los sustantivos que terminan en las vocales -o o -e son de género neutro. 3 PAŽITE! muški rod: mobitel, hotel, fakultet... ali i: auto, Marko, Hrvoje... srednji rod: stablo, računalo, pismo...; polje, šunce, more... č, c, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + e 6. Odredite rod imenicama s prethodne stranice. muški rod VJEZBA lír as m. o f m rl - 30 RAZGOVARAJTE 5 NAMA OOBAR DAN, DOBRO DOŠLI! 31 ramatika ŠTO JE OVO I to Io/io? IMENICE - jednina i množina gramatika PRIMJERI: Ovo je knjiga. To je knjiga. Ono je knjiga. Pokazna zamjenica ovo koristi se za pokazi-vanje onoga stoje blizu osobe koja govori. Pokazna zamjenica to koristi se za pokaziva-nje onoga stoje blizu osobe koja je sugovor-nik. Pokazna zamjenica ono koristi se za po-kazivanje onoga stoje udaljeno i od govornika i od sugovornika. The demonstrative pronoun ovo is used when referring to something that is dose to the person who is speaking. The demonstrative pronoun to is used when referring to something that is close to the interlocutor.The demonstrative pronoun ono is used when referring to something that is remote to both the person who is speaking and the interlocutor. El pronombre demostrativo ovo se utiliza para referirse a algo que esta cerca de la persona que esta hablando (locutor). El pronombre demostrativo to se utiliza para referirse a algo que esta cerca de la persona con/a la que se esta hablando (interlocutor). El pronombre demostrativo ono se utiliza para referirse a algo que esta alejado tanto del locutor como del interlocutor. í VJEZBA 7. Ponovite i napišite riječi s prethodne stranice. PRIMJER: Štojeovo? JAÉt Ovo je knjiga. _m _ _♦__ IN • feSO 32 RAZGOVARAJTE S NAMA! -pRIMJERI: Ovo je mobitel ^| Ovo je knjiga. Ovo je računalo. Ovo su mob Ovo su knjige. Ovo su računah muški rod ženski rod srednji rod jednina -01-o mobitel / auto -a knjiga -o/-e računalo, sunce množina -i mobiteli, auti -e knjige -a računala, sunca ^PAŽITE! Ovo je auto. Ovo su auti. (muški rod) Imenice u hrvatskom jeziku imaju jedninu i množinu. Želimo li izraziti imenicu u množini, dodajemo vokal ilijoj mi-jenjamo zadnji vokal. Taj vokal ovisi o rodu imenice. Tako imenice muškog roda u množini dobivaju vokal imenice ženskoga roda mijenjaju vokal -a u vokal -e i imenice srednje-ga roda mijenjaju vokal -ol-e u vokal -a. Neke imenice imaju nepravilnu množinu. Nouns in the Croatian language have both a singular and plural form. If we want to form the plural of a noun, we add a vowel or change the last vowel in the word. The vowel depends on the gender of the noun. Masculine nouns form the plural by adding the vowel -;, feminine nouns form the plural by changing the vowel -a into the vowel -e and neuter nouns end with the vowel -a in the plural. Some nouns have irregular plural forms. Los sustantivos en el idioma croata tienen singular y plural. Si queremos formar el plural, aňadimos una vocal al sustantivo o le cambiamos la ultima vocal. Dicha vocal depende del género del sustantivo; de esta manera, los sustantivos masculinos forman el plural con la vocal -/, los femeninos lo hacen cambiando la vocal -a por la vocal -e y los neutros forman su plural con la vocal -a. Algunos sustantivos tienen formas de plural irreguläres. OSÁZÍTE! čovjek (jednina) -> ljudi (množina) "j DOBAR DAN. DOBRO DOSLI! 33 2 r a 8. Dovŕšite rečenice, Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je... Ovo je. Ovo je... Ovo je... Ovo je... 34 RAZGOVARAJTE S NAMA! • m. Ovo su... Ovo su. Ovo su... Ovo su... Ovo su... Ovo su... Ovo su... Ovo su. Ovo su... Ovo su... Ovo su... (ininguii #### ,y ^ ^ ^ IMENICE - jednina i množina - nepostojano a primjeri: On je Čileanac. -> Oni su Čileanci. On je policajac. -> Oni su policajti. Večina imenica muškoga roda koje završavaju na -ac ima nepostojano -a-. On je Španjolac. Oni su-.- On je Nijemac. Oni su- On je Austrijanac. Oni su__ On je Portugalac. Oni su__ On je Argentinac. Oni su_ The majority of masculine nouns ending in -ac have a fleeting -a- (a sound change known in Croatian as nepostojano -a-). La mayoría de los sustanti-vos masculinos que ter-minan en -ac pierden una -a-; este cambio se llama nepostojano -a-. On je Australac. Oni su_........... On je Japanac. . Oni su_ On je Marokanac. Oni su _ On je Kazahstanac. Oni su__ On je Indijac. Oni su_ DOBAR DAN, DOBRO DOŠLI 35 pisanje zamjenica Vi i Vaš velikim slovom iz poštovanja I SLUSANJE Alvaro: Veronika: ODAKLE JE TVOJA OBITELJ? Alvaro, odakle je tvoja obitelj? Iz Čilea, ali djed Ivan i baka Ana su iz Hrvatske Djed je iz Senja, a baka iz Rijeke. Zanimljivo! Da. Ja sam Čileanac i Hrvat. Kako se zove tvoj brat? On se zove Danilo, a moja sestra - Maria. Naše prežime je Potočnjak. O PAZITE! obitelj - ženski rod moja obitelj I RAZUMIJEVANJE Odgovoritenapitanja. 1. Odakle je Alvaro? 2. Odakle je njegov djed Ivan? 3. Odakle je njegova baka Ana? 4. Je li Alvaro Argentinac? AMATI PREZENT GLAGOLA ZVATI SE PRIMJERi Zovem se Alvaro. Moj brat se zove Danilo. jednina množina 1. ja se zovem / zovem se mi se zovemo / zovemo se 2. ti se zoveš / zoveš se vi/Vi se zovete / zovete se on oni 3. ona se zove / zove se one se zovu / zovu se ono ona NEGACIJA: Ja se ne zovem... / Ne zovem se... PITANJE: Zoveš li se (ti)... ? Kako se (ti) zoveš? 3 PAZITE! On se zove Danilo. Zove se Danilo. Se zove Danilo. Riječ se ne može stajati na početku rečenice. 38 RAZGOVARAJTE S NAMA! Zovem se Veronika Paraskova. Ja sam iz Bugarske. Imam 20 (dvade-set) godina. Ovo je moja obitelj. Moja sestra zove se Elena. Naš brat zove se Georgi. Naša mama zove se Rumjana, a naš tata zove se Milen. Njegov brat, naš strie, zove se Vasil. Naš djed zove se Boiko, a baka se zove kao ja, Veronika. Drugi djed i druga baka zovu se Dimo i Stanka. Mi smo svi Bugari. OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Veronika je Čileanka. 2. Elena je njezina sestra. 3. Njihov brat je Georgi. 4. Njihov tata je Vasil. 5. Njihove bake su Veronika i Stanka. RAZUMIJEVANJE 1 T-N T-N T-N T-N T-N ve..' .lili 39 OBITJELJ IH^H HP _ ^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^^p _ mmmm R3 55» UPOZNAVANJE í (dvije íli više osoba) Kako se zovete? (jedna osoba, formalno) VJEZBA 1. Odgovorite na pitanja. 1. Kako se zove njegov brat? Ovo je Alvaro 2. Kako se zove njegova sestra? 3. Kako se zove njegov djed? 4. Kako se zove njegova baka? "^Odgovorite na pitanja. VJEŽBA 1 Kako se zoveš/zovete? Ja se zovem... / Zovem se... 2. Kako se zove tvoj/Vaš brat? Moj brat sezove... 3. Kako se zove tvoja/Vaša sestra? Moja sestra se zove... 4. Kako se zove tvoja/Vaša mama? Moja mama sezove... 5, Kako se zove tvoj/Vaš tata? Moj tata se zove... 6. Kako se zove tvoja/Vaša baka? Moja baka sezove... 7. Kako se zove tvoj/Vaš djed? Moj djed se zove... 8. Kako se zove tvoja/Vaša teta? Moja teta se zove... 9. Kako se zove tvoj/Vaš ujak? Moj ujaksezove... 10. Kako se zove tvoj/Vaš strie? Moj strie se zove... 1 POSVOJNE ZAMJENICE GRAMATIKA PRIMJERI: Moj brat se zove Danilo. Moja sestra se zove Maria. Naša mama se zove Lara. ja -> moj prijatelj, moja prijateljica, moje računalo moji prijatelji, moje prijateljice, moja računala ti -> tvoj prijatelj, tvoja prijateljica, tvoje računalo tvoji prijatelji, tvoje prijateljice, tvoja računala on -> njegov prijatelj, njegova prijateljica, njegovo računalo njegovi prijatelji, njegove prijateljice, njegova računala ona -> njezin prijatelj, njezina prijateljica, njezino računalo njezini prijatelji, njezine prijateljice, njezina računala mi -> naš prijatelj, naša prijateljica, naše računalo naši prijatelji, naše prijateljice, naša računala vi/Vi vaš/Vaš prijatelj, vaša/Vaša prijateljica, vaše/Vaše računalo vaši/Vaši prijatelji, vaše/Vaše prijateljice, vaša/Vaša računala oni one -> njihov prijatelj, njihova prijateljica, njihovo računalo njihovi prijatelji, njihove prijateljice, njihova računala 40 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! M0JAOBITEU 41 Posvojne zamjenice ima-ju različite oblike za muš-ki, ženskí i srednji rod. Imaju različite oblike za jedninu i množinu. Oblik posvojne zamjenice ovisi o imenici na koju se odnosi. Ako je imenica muškog roda u jednini (npr. prijatelj), posvojna zamjenica moratakoder biti u jednini muškog roda (npr. mojprijatelj). Ako je imenica ženskoga roda u jednini (npr. knji-ga), posvojna zamjenica mora takoder biti u jednini ženskoga roda (npr. mojaknjiga) itd. Possessive pronouns have different forms for the masculine, feminine and neuter genders. They also have different forms for the singular and plural. The form of the possessive pronoun depends on the noun to which it refers. If a masculine noun is in the singular (e.g. prijatelj], the possessive pronoun must also be in the masculine singular (e.g. moj prijatelj). If a feminine noun is in the singular (e.g. knjiga), the possessive pronoun must also be in the feminine singular (e.g. moja knjiga) etc. Los pronombres posesivos tienen diferentes formas para los generös masculino, feme-nino y neutro. Tambien tienen diferentes formas para Singular y plural. La forma del pronom-bre posesivo depende del sustantivo al que se refiere. Si el sustantivo masculino estä en Singular (por ejemplo, prijatelj), el pronombre posesivo tambien debe estar en Singular masculino (por ejemplo, moj prijatelj). Si el sustantivo femenino estä en Singular (por ejemplo, knjiga), el pronombre posesivo tambien debe estar en Singular femenino (por ejemplo, moja knjiga), etc. muški rod ženski rod srednji rod jednina -0 moj prijatelj moj auto -a moja prijateljica -o/-e moje selo njegovo selo množina -i moji prŕjatelji -e moje prijateljice -a moja kazališta ^PAŽITE! srednji rod u jednini: moje, tvoje, njegovo, njezino, naše, vaše, njihovo (j, š + e; n, v + o) OPAZITE! moja obitelj (obitelj - ženski rod) moja tata (tata - muški rod) PRAVOPIS ZAMJENICE Vi I Vaš prim jeri: Nikolaje Vaš brat. Tko ste Vi? Zamjenice Wi Vaš, Vaša, Vaše, Vaši, Vaše, Vaša u formalnome obračanju pišu se veli-kim početním slovom. The pronouns Wand Vaš, Vaša, Vaše, Vaši, Vaše, Vaša are capitalised when addressing someone in formal situations. Los pronombres Wy Vaš, Vaša, Vaše, Vaši, Vaše, Vaša se escriben con mayúscula cuan-do nos dirigimos a alguien en situaciones. 42 RAZGOVARAJTE S NAMA! 3. Dopunite sljedeŕe rečenice On se zove Alvaro. Ovo je _ bratsezove Danilo. VJEŽBA obitelj. Alberto. _sestra se zove Maria. mama zove se Lara---tata se zove __strie se zove Eduardo---- djed se zove Ivan, a baka sezove Ana. UPITNA ZAMJENICA Čiji? PRIMJER: Alvaro je naš prijatelj. Čiji je Alvaro prijatelj? GRAMATIKA muški rod ženski rod srednji rod jednina Čiji? Čija? Čije? množina Čiji? Čije? Čija? Pitanja za posvojnost tvore se pomoču zamjenice č//'/'.Ta zamjenica mora biti u istom rodu i broju kao i predmet o kojem se pita. U jednini ta zamjenica ima oblike: čiji (muški rod), čija (ženski rod), čije (srednji rod), a u množini ima ove oblike: čiji (muški rod), čije (ženski rod), čija (srednji rod). The pronoun čiji is used when asking about possession. This pronoun must have the same gender and number as the object it refers to. The singular forms of that pronoun are: čiji (masculine), čija (feminine) and čije (neuter). In the plural they are: čiji (masculine), aye (feminine), čija (neuter). El pronombre čiji se usa cuando se pregunta sobre la posesión de algo. El género y numero de dicho pronombre debe coincidir con el género y numero del objeto al que nos referimos. Las formas singula-res del pronombre čiji son: čiji (masculino), čija (femenino), čije (neutro), y las plurales: čiji (masculino), čije (femenino), čija (neutro). O PAŽITE! Posvojna zamjenica u jednini i množini muškog roda imaju jednak oblik: čiji. The masculine form of the possessive pronoun in both the singular and plural is the same: ciji. La forma singular y plural del £j| pronombre posesivo en género masculino es la misma: čiji. MOJA OBITELJ 43 VJEZBA 4. a) Postavíte pitanja sa zamjenicama Čiji...?Čija...?Čije...?(jedn\na) I .?! mobitel knjiga kuča 9 pivo kava cipela b) Napišite rečenice. PRIMJERI mobitel,ja 1. knjiga, ti___,___„ 2. torba, mi_ 3. beba, on___ 4. kuča, "ni _ 5. pivo, Vi__________ 6. jabuka, ona 7. računalo, vi 8. kava, one 9. cipela, ona 10. automobil, ti 11. pečivo, ja_ 12. mobitel, on 44 RAZGOVARAJTE S NAMA! torba , jjjHj. beba jabuka računalo automobil pečivo Mobitel i e moj. I postavíte pitanja sa zamjenicama Čiji...?Čije...? Čija...? (množina) 1ľ mobiteli knjige torbe bebe m»\íu piva Ulil cipele automobili d) Napišite rečenice. PRIMJER: mobiteli, on knjige, ja- 2. torbe, one- 3. bebe, ona- 4. kuče, Vi___— 5. piva, vi___ 6. jabuke, on_ Mobiteli su njegovi. 7. računala, oni 8. kave, mi_ 9. cipele, ona 10. automobili, mi 11. pečiva, ja 12. mobiteli, oni MOJA OBITELJ 45 LEKSIK VESNA Ovo je Vesna. Ona je studentica. Ona je iz Hrvatske, iz Varaždina. Nje-zini roditelji su takoder iz Varaždina. Njezina mama se zove MarijaJ Ona je frizerka. Njezin tata se zove Matej. On je policajac. Njezina sestra se zove Katarína. Ona je informatičarka. Vesna ima 22 (dvadeset i] dvije) godine, a njezina sestra ima 27 (dvadeset i sedám) godina. Em RAZUMIJEVANJE 1. Odakle je Vesna? 2. Kako se zove njezina mama? 3. Stoje njezina mama po zanimanju? 4. Kako se zove njezin tata? 5. Što je on po zanimanjit? 6. Kako se zove njezina sestra? 7. Stoje njezina sestra po zanimanju? 8. Koliko godina ima Vesna? 9. Koliko godina ima Katarina? 1 jedan, jedna, jedno 40 četrdeset 2 dva, dvije 50 pedeset 3 tri 60 šezdeset 4 četiri 70 sedamdeset 5 pet 80 osamdeset 6 šest 90 devedeset 7 sedám 100 sto 8 osam 200 dvjesto 9 devět 300 tristo 10 deset 400 četiristo 11 jedanaest 500 petsto 12 dvanaest 600 šesto 13 trinaest 700 sedamsto 14 četrnaest 800 osamsto 15 petnaest 900 devetsto 16 šesnaest 1000 tisuču 17 sedamnaest 1123 tisuču sto dvadeset (i) tri 18 osamnaest 2000 dvije tisuče 19 devetnaest 3000 tri tisuče 20 dvadeset 4000 četiri tisuče 21 dvadeset (i) jedan 5000 pet tisuča 22 dvadeset (i) dva 6000 šest tisuča 23 dvadeset (i) tri 7000 sedám tisuča 24 dvadeset (i) četiri 8000 osam tisuča 25 dvadeset (i) pet 9000 devět tisuča 26 dvadeset (i) šest... 10 000 deset tisuča 30 trideset 1 000 000 milijun I^JPAZITE! 1 jedan, jedna, jedno 2 dva, dvije 46 RAZGOVARAJTE S NAMA! MOJA O BIT E L J 47 PREZENT GLAGOLA li PRIM JER; ]a imam dvadeset godina. jednina množina 1. ja imam mi i mamo 2. ti imaš vi/Vi imate 3. on ona ima oni one ima j u Ja imam: 1 jednu godinu, dvadeset (i) jednu godinu, trideset (i) jednu godinu, sto (i) jednu godinu... 2, 3,4 dvije godine, tri godine, četiri godine..., dvadeset (i) dvije godine, dvadeset (i) tri godine, dvadeset (i) četiri godine..., sto (i) dvije godine, sto (i) tri godine, sto (i) četiri godine... 5, 6, 7,8,9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20 pet godina, devět godina, jedanaest godina, šezdeset (i) sedám godina, devedeset (i) osam godina, sto pet godina... O PAŽITE! ja imam trideset (i) jednu godinu. Ja imam 32 / 33 / 34 godine. Ja imam 35 / 36 / 37 / 38 / 39 godina. ^) PAŽITE! trideset jedna = trideset i jedna pedeset šest = pedeset i šest (neformalno) Koliko imaš godina? (dvije ili više osoba) Koliko imate godina? (jedna osoba, formalno) Koliko imate godina? MNÍCÍM illlllllIRMII Imam 21 godinu. Imamo 43 godine. Imam 56 godina. Koliko oni imaju godina? Postavíte pitanje i odgovorite na njih. \ .28 ä i „5Q_ Koliko Oni — ? Koliko ...Oni_.... ? Koliko „On_ 6. Sto mislite, koliko godina imaju ljudi na fotografijama? PRIMJER: Ona ima dvadeset i dvije godine. ^5 TWĚŘ One imaju.. On ima.. Oni imaju... On ima. vježba 1 48 RAZGOVARAJTE S NAMA MOJA OBITELJ 49 ALVARO, ANTONIO I PEDRO Alvaro Antonio Pedro Ovo je Alvaro. Antonio je njegov rodák. I Pedro je njegov rodák. Alvaro, Antonio i Pedro su rodáci. Alvaro ima 24 godine. Antonio ima 28 godina, a Pedro ima 32 godine. Alvaro je umjetnik. I Pedro je umjetnik, Antonio nije umjetnik, on je liječnik. I njegov tata Eduardo je liječnik, Antonio i njegov tata su liječnici. RAZUMIJEVANJE OdaberiteT (točno) Mi N (netočno). 1. Alvaro i Antonio su prijatelji. T- N 2. Alvaro i Pedro su rodáci. T- N 3. Alvaro ima 28 godina. T- N 4. Pedro ima 32 godine. T- N 5. Antonio i njegov tata su umjetnici. T- N GRAMATIKA NOMINATIV MNOŽINE k PRIMJER: Onisuroäaci. rodák - rodáci, liječnik - liječnici, umjetnik - umjetnici, vojnik, vojnici... k + i->ci Kadasetvori množina imenica muškoga roda koje završavaju na konsonant k, dodaje se nastavak-/, aítse mijenjauc.Tose naziva sibilarizacija. When forming the plural of masculine nouns that end in the consonant k, we add the suffix -/', and k changes to c. This process is called assibila-tion (in Croatian: sibilariza-cija). Al formar el plural de los sus-tantivos de género masculino que terminan en la consonante k, se agrega el sufijo -/, por lo que la consonante k se trans-forma en c. El proceso se llama sibilarización. 50 RAZGOVARAJTE S NAMA' pRIMJE«: OnisuČesi. Čeh - Česi, tepih - tepisi h + i -> si Kada se tvoři množina imenica muškoga roda koje završavaju na konsonant h, dodaje se nastavak -i, a h se mijenjaus.Tosenaziva sibilarizacija. When forming the plural of masculine nouns that end in the consonant h, we add the suffix -r, and h changes to 5. This process is called assibila-tion (in Croatian: sibilariza-cija). Al formar el plural deTos sus [J tantivos de género masculino que terminan en la consonante h, se agrega el sufijo -/, por lo que la consonante h se trans-forma en s. El proceso se llama sibilarización. 7. Pročitajte rečenicu, a zatim je napišite u množini. . primjer: On je umjetnik. Oni su umjetnici. 1. On je vojnik-- VJEZBA 2. On nije liječnik. 3. On je moj rodák. 4. On je dječak__ 5. On je učenik__ 6. On je tvoj poznanik. 7. Jaroslav je Čeh. Jaroslav i Martin 8. Dimitrios je Grk. Dimitrios i Helios. 9. On je svečenik__-__ 10. To je orah.To_ 11. To je tepih. To- 12. To je jastuk.To. OpAZITE! 13. On je čovjek. _ MOJA OBITELJ 51 3 PAŽITE! rnuški rod + -ica: liječnica, menadžerica, pjevačica, učiteljica, glumica, sportašica, slikarica... muški rod + -ka: frizerka, policajka, informatičarka, novinárka, političarka... 52 RAZGOVAFIAJTE S NAMA MOJA 0 B IT E L J 53 í VJEZBA 8. Dovršíte řečen ice. 1. Je li Sanja arhitektica? Da, 2. Je li Branko kuhar? Ne,_ 3. Je li Ivan vozač? Da,_ 4. Je li Martina prodavačka? Ne, 5. Je li Vladimir mehaničar? Ne, 6. Jesu li Branko i Klara kuhari? Ne, 7. Jesu li Ivan i Branimir političari? Ne, 8. Je li Petar prodavač? Da,_ 9, Jesu li Katarina i Vanja domačice? Ne, 10. Jesu li Ozren i Ivana pjevači? Da,_ ZANIMANJA ě arhitekt glumac pjevač profesor student kuhar sportaš učitelj liječnik prodavač vozač menadžer trenér bloger $ -ica arhitektica glumica pjevačica profesorica studentica kuharica sportašica učitelj ica liječnica prodavačica vozačica menadžerica trenerica blogerica inzenjer novinař mehaničar političar informatičar programer frizer kozmetičar 9-ka inženjerka novinářka mehaničarka političarka informatičarka programerka frizerka kozmetičarka ,? Ja sam kozmetičarka Sto si po zanimanju? (po zanimanju) 9. Odgovorite na pitanja. 1 Što si ti po zanimanju? / Što ste Vi po zanimanju? 2.Stojetvoj/Vaš brat, tata.djed, prijatelj... po zanimanju? Stoje tvoja/Vaša sestra, mama, baka, prijateljica... po zanimanju? 10. Kako se oni zovu? Što su oni po zanimanju? Potražite informacije na internetu i povežite imena i fotografije. Martin i Valent Sinkovič, Ivica i Ante Kostelič, Ksenija Marinkovič, Sandra Perkovič, Leon Lučev, Dana Budisavljevič Ona se zove Oni se zovu On se zove Ona je glumica. Oni su sportaši. On je glumac. RAD U PÁRU Ona se zove Ona se zove VJEZBA On je sportaš. Ona je sportašica. Ona je redateljica. MOJA OBITELJ 55 < HRVATSKA I BROJEVI O H O 3. cjelina KAKVO JE ŠTO? KAKAV JE TKO? otoci: 1246 najviša planina: 1831 metař 9HI površina kopná: 56 578 m2 dužina obale: 6278 km m površina mora: 31 067 nr nacionálni parkoví: 8 KOMUNIKACIJA I VOKABULAR ♦ Kakavje tko? Kakvoje sto? - izgled i osobine ljudi i predmeta ♦ Čije je što? Čiji je tko? - pripadnost ljudi i predmeta ♦ boje ♦ moja zemlja i moj grad KULTURA ♦ Kakva zemlja je Hrvatska? ♦ Kakav grad je Zagreb? ♦ Meštroviceve skulptuře ♦ Hrvatske ulice i šetališta GRAMATIKA ♦ upitna zamjenica Kakav? ♦ opisní pridjevi ♦ posvojni pridjevi (-ov/-ev, -in) ♦ odnosni pridjevi (ski, -ski, -čki) PRAVOPIS ♦ veliko početno slovo (posvojni pridjevi izvedeni od imena ljudi) ♦ malo početno slovo (odnosni pridjevi) I slušanje KAKVI SU TVOJI NOVI PRIJATELJI? I Alvaro: Bok, mama! Bok, Alvaro! Kako si? Što je novo? Kakav je tečaj? Je li hrvatski jezik težak? Alvaro: 1 Izvrsno sam. Tečaj je dobar. Hrvatski jezik je težak, ali i zanimljiv. Mama: A zagrebački nočni život? Prijatelji? Alvaro: Sve je super. Nočni život je OK, prijatelji su jako dobri. Mama: Odakle su? Alvaro: Veronika je iz Bugarske. Ona je vrlo zanimljiva, simpa-tična i pamětná. I draga je. Mama: Koliko godina ima? Alvaro: Mlada je. Ima možda dvadeset godina. Mama: Kako se zovu drugi prijatelji? Alvaro: Jedan se zove Erwan. On je iz Francuske. Otvoren je i komunikativan. Mama: Vidim, sve je super i sretan si. Alvaro: Jesam! Čujemo se uskoro? Mama: Da, čujemo se sljedeči tjedan! Alvaro: Bok! i 1IJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Kako je Alvaro? 2. Kakav je tečaj? 3. Kakav je hrvatski jezik? 4. Kakav je nočni život? 5. Kakva je Veronika? 6. Kakav je Erwan? 58 RAZGOVARAJTE S NAMA! kako* kakav Kako si? Dobro sam. / Izvrsno sam. / Loše sam. (dobro, izvrsno, loše... PRILOG) Kakav je tečaj? -Tečaj je dobar. Kava je dobra, (dobar/dobra/dobro; izvrstan/izvrsna/izvrsno... -> PRIDJEV) UPITNA ZAMJEIMICA Kakav? i RAM ATIKA muški rod ženski rod srednji rod jednino Kakav? Kakva? Kakvo? množina Kakvi? Kakve? Kakva? PRIMJER: Veronika je zanimljiva, simpatična i komunikatívna. Kakva je Veronika? Kada u hrvatskom jeziku pitamo za karakteristiku, koristimo zamjenicu kakav. Ta zamjenica mora biti u istom rodu i broju kao i imenica o kojojse pita. U jednini ta zamjenica ima obiike kakav (muški rod), kakva (ženski rod) i kakvo (srednji rod), a u množiní ima ove oblike: kakvi (muški rod), kakve (ženski rod) i kakva (srednji rod). When asking about a characteristic of someone or something, we use the pronoun kakav.Jbe pronoun must be in the same gender and number as the noun we are referring to. The singular forms of the pronoun are: kakav (masculine), kakva (feminine) and kakvo (neuter), and the plural forms are: kakvi (masculine), kakve (feminine) and kakva (neuter). En el idioma croata, al preguntar sobre alguna característica de alguien o algo, utilizamos el pronom-bre kakav. Dicho pronombre debe estar en el mismo género y numero que el sus-tantivo al que nos referimos. Las formas singulares de este pronombre son: kakav (mas-culino), kakva (femenino) y kakvo (neutro), y las formas plurales son: kakvi (masculine), kakve (femenino) y kakva (neutro). 1. Napišite: kakav, kakva, kakvo, kakvi, kakve ili kakva. PRIM jer: Moja mama je dobra, Kakva je tvoja mama? vj ežba] 1. Pijete je maleno. 2. Prodavačica je Ijubazna. 3. Profesori su odgovorni. 4. Ivan je simpatičan. 5. Računala su nova. 6. Moje prijateljice su marljive. je dijete? je prodavačica? su profesori? je Ivan? su računala? su tvoje prijateljice? KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 59 KAKVI SU NAŠI PRITATELJI? Moja prijateljica iz Bugarske zove se Emilija. Ona je mlada, visoka i vitka. Ona je simpatična, otvorená i marljiva. Moj prijatelj iz Francuske zove se Jean-Paul. On je arhitekt. Ima 30 godina, Visok je, jak i uvijek veseo. Zabavan je i pametan. Moj prijatelj iz Čilea zove se Jorge. Jorge ima 35 godina. On je novinař. Jako je znatiželjan i komunikativan. OPISNÍ PR1DJEVI PRIMJER: Veronika je zanimljiva, simpatična i komunikatívna. muški rod ženski rod srednji rod jednina nov© (mobitel) nova (knjiga) novo (računalo) smede, vruče... množina novi (mobiteli) nove (knjige) nova (računala) ^PAŽITE! srednji rod u jednini: smede, vruče... (č, d + e) ^ (Jpridjevi u hrvatskome ježíku imaju različite oblike za rodové. Pri-djev mora biti u istom rodu kao imenica. U jednini muškog roda pridjev ima nastavak -0, u množini -i. U jednini ženskog roda ima nastavak-o, u množini -e. U jednini srednjeg roda ima nastavak -o ili -e, a u množini -a. Adjectives in the Croatian language have different forms for different genders. The gender of the adjective must coincide with the gender of the noun. In masculine Singular, the adjective has a suffix -0, and in Plural -/, whereas in feminine Singular, the adjective has a suffix -a, and in Plural -e. In neuter Singular, the adjective has a suffix-0 or-e, and in Plural-a Los adjetivos en el idioma croata tienen diferentes formas para diferentes generös. El genero del adjetivo debe coincidir con el genero del sustantivo. En Singular masculino, el adjetivo tiene un sufijo -0, y en plural -/, mientras que en Singular fe-menino, e! adjetivo tiene un sufijo -o, y en plural -e. En el genero neutro Singular, el adjetivo tiene un sufijo -o 0 -e, y en plural -a. $ PAZITE! "pTidjev ima nastavak -e u jednini srednjeg roda jza palatala (naprimjer i, (f), neovisnoo nástavku irríenice. Ponekad nema podudaranja u nástavku pridjeva i imenice srednjeg roda: imenica može imati nastavak -o (npr. vruče mlijeko) ili -e{tuáe dijete). _____ An adjective has the suffix -e in the singular neuter if it comes after a palatal letter (for example c or d), regardless of the suffix of the noun. Sometimes the suffix of the adjective and the noun in the neuter do not match; a noun can have the suffix -0 (e.g. vruce mlijeko) or -e (tude dijete}. Los adjetivos en género neutro singular que aparecen después de una consonante palatal (por ejemplo, č, Č), llevan el sufijo -e, independientemente del sufijo del sustantivo. En el género neutro, a veces el sufijo del adjetivo y el del sustantivo no coinciden; un sustantivo puede tener un sufijo -o (por ejemplo, vruče mlijeko) 0 -e [tude dijete). KAKVI SU LJUDI? IZGLED 60 RAZGOVARAJTE S NAMA! KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 61 LJUDSKE KARAKTERISTIKE iRAMATIi dobar loš simpatičan antipatičan tužan veseo jednostavan kompliciran sretan nesretan odgovoran neodgovoran odličan, izvrstan grozan komunikativan nekomunikativah ljubazan neljubazan zadovoljan nezadovoljan pametan glup uredan neuredan topao hladan zauzet Slobodan blag strog 1 o tvořen zatvoren marljiv lijen I zabavan dosadan nizak (nepostojano a; z - s, ž - š, d -1...) opisní pridjevi dobar (nepostojano a) muški rod ženski rod srednji rod jednina dobar dobra dobro množina dobri dobre dobra vitak, tužan, simpatičan, odličan, jednostavan, zabavan, dosadan, hladan, pametan... veseo (o -1) muški rod ženski rod srednji rod jednina veseo veselá veselo množino veseli vesele veselá debeo... topao (nepostojano a, o -1) muški rod ženski rod srednji rod jednina topao topia toplo množina topli tople topia zao, svijetao... 62 RAZGOVARAJTE S NAMA! težak, sladak... izvrstan (nepostojano a, st - s) muški rod ženski rod srednji rod jednina nizak niska nisko množina niski niske niska muški rod ženski rod srednji rod jednina izvrstan izvrsna izvrsno množina izvrsni izvrsne izvrsna IZRAZÄVANJE OSOBINAfe Ivan je visok, pametan i dobar. Maja je lijepa, pamet: i marljiva. 2. Odgovorite na pitanja. Upotrijebite pridjeve veseo, Ijut, visok, nizak, RAZGOVOR RRj simpatičan... 1. Kakvi ste Vi? Kakav/kakva si ti? 2. Kakva je Vaša/tvoja sestra? 3. Kakavje Vaš/tvoj brat? 4. Kakva je Vaša/tvoja prijateljica? 5. Kakavje Vaš/tvoj prijatelj? KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 63 VJEZBA 3. Opišite ljude. Kakvi su? P RiM j E RI: On je visok. Nije debeo. 0 SLUSANJE KAKAV JE TVOJ STAN? Kakav je tvoj stan, Veronika? Veronika: Nemam stan. Imam samo sobu. Erwan: Kakva je tvoja soba? Moja soba je veliká, svijetla, udobna i topia. Ti imaš stan? Erwan: Da, imam stan. Veronika: Kakav je tvoj stan? Malen, udoban i topao, kao tvoja soba. Ali je star i nije baš svijetao. Veronika: Šteta što nije svijetao. Ne, u redu je. Stan je dobar. Zadovoljan sam. RAZUMIJEVANJE OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Veronika ima stan. 2. Njezina soba je malena. 3. Erwan ima stan. 4. Erwan ima svijetao stan. T-N T-N T-N T-N uska ulica široka ulica debela knjiga tanka knjiga KARA KTERJSTTKE STVARI nov star jeftin skup hladan topao svijetao taman tanak debeo dobar loš jednostavan kompliciran velik malen/mali kratak dug/dugačak ugodan neugodan uzak šírok kratak dugačak odličan, izvrstan grozan težak lagan/lak leksik 64 RAZGOVARAJTE S NAMA KAKVO JE STO? KAKAV JE TKO? 65 Veronikina soba Veronikina soba je veliká, udobna, topia i svijetla. Odgovorite na pitanja. RAZUMIJEVANJE 11 posvojni pridjevi za osobe PRIM •: R: Erwanov stan je malen. muška osoba ženská osoba -ov/-ev -in jednina Alvarov prijatelj Veronikin prijatelj Alvarova prijateljica Veronikina prijateljica Alvarovo računalo Veronikino računalo množina Alvarovi prijatelji Veronikini prijatelji Alvarove prijateljice Veron ikine prijateljice Alvarova računala Veronikina računala 3PAŽITE! č, č, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + -ev Periéev, Maricev, Josičev... tata kolega Luka Nikola Saša Tesla -3» tatin kolegin Lukin Nikolin Sašin Teslin... GRAMATIKA Posvojni pridjevi izve-deni od imenica i ime-na za muške osobe koje završavaju na -a dobivaju nastavak-in. Possessive adjectives derived from masculine nouns and personal names ending in -a take the suffix -ÄI. Los adjetivos posesivos deriva-dos de sustantivos y nombres propios referidos a personas de genera masculino que terminan en -a llevan el sufijo -in. 66 RAZGOVARAJTE S NAMA! KAKVO JE STO? KAKAV JETKO? 67 VJEZBA 4. Upišite posvojni pridjev. Pažite na rod (muški, ženskí, srednji) i broj (jednina, množina). 1. Reksje 2. Ivana nije 3. Ovo je 4. Gdje je 5. Ovo su_ 6. Ovo nije 7. To su pas. (brat) kolegica. (sestra) dijete. (Ivan) . racunalo? (Martina) susjede. (Katarina) _ vrt. (Baric) 8. Je Ii ovo 9. Ovo su _ 10.Ovoje_ 11. Ovo je____ poznanici. (tata) _ pivo? (Goran) 12. Ovo nije _ knjige. (Dora) olovka. (učitelj) ulica. (Draskovic) _ trg. (Preradovič) 5. Meštrovic je poznati hrvatski umjetnik. Upišite posvojni pridjev: Meštro vičeva, Meštrovičevi, Meštrovičev, Meštrovičev. Udovica Job Seljaci Zdenac života PRAVOPIS veliko početno slovo Posvojni pridjevi izve-deni od osobnih imena i prezimena pišu se ve-likim početnim slovom: Ivanov, Sandrin, Teslin, Krležin, Meštrovičev... Possessive adjectives derived from personal names and surnames are written with a capital letter: Ivanov, Sandrin, Teslin, Krlezin, Mestro-vicev... Los adjetivos posesivos deri-vados de nombres y apellidos personales se escriben con mayúscula: Ivanov, Sandrin, Teslin, Krležin, Meštrovičev... KAKVE JE BOJE ZÁSTAVA? Kakva je francuska zástava? Sličná kao hrvatska zástava - ima iste boje. Crvena, bijela i plava? Da. Ali nema grb kao hrvatska zástava. A koje je boje čileanska zástava? Čileanska zástava je isto crvena, bijela i plava. Ima bijelu zvijezdu. Plava boja simbolizira nebo, a bijela snijeg i Ande. Lijepo! To je jako zanimljivo! SLUSANJE francuska zástava čileanska zástava hrvatska zástava 1. Kakva je francuska zástava? 4. Čija zástava ima zvijezdu? 2. Kakva je čileanska zástava? 5. Što simbolizira snijeg? 3. Čija zástava ima grb? 6. Što simbolizira nebo? BOJE RAZUMIJEVANJE O katarska zástava: bijela i ružičasta irska zástava: zelena, bijela i narančasta »4L -am ♦ akuzativ imenica ♦ akuzativ upitnih zamjenica tko i što (koga, što) ♦ akuzativ ličnih zamjenica (dugi i krátki oblici) ♦ prijedlozi zaina + akuzativ ♦ duga množina {-ovil-evi) PRAVOPIS ♦ pisanje početka i završetka rečenice SLUSANJE Alvaro: Alvaro: IZLOŽBA Bok, Veronika! Bok, Alvaro! Kako si? Odlično, a ti? Dobro sam, hvala. Što to imaš? Imam slike. Uskoro imam izložbu. Stvarno?! Izvrsno! Čestitam! Evo, imam pozivnicu za tebe. Izložba je u petak. Čekam te. Puno hvala! Vidimo se! Imaš li pozivnicu za Ivonu? Da, naravno. Evo, izvoli pozivnicu za nju. WE RAZUMIJEVANJE Dopunitetekstprema smislu. Alvaro je slikar. On ima__ . Alvaro ima _, a uskoro ima -za Veroniku i prezent glagola imati (ati > -am) PRIMJERI: Imaš li pozivnicu? Imam pozivnicu. jednina množina 1. ja imam mi imamo 2. ti imaš vi/Vi imate on oni 3. ona ima one imaju ono ona PITANJE: Imaš li ti? ^ PAZITE! NEGACIJA: ja nemam; ti nemáš; on, ona nema; mi nemamo; vi nemate; oni, one nemajú 76 RAZGOVARAJTE S NAMA 1. a) Dopunite recenice. PRIIWJES; Oni imaju mobitel ___mobitel. 5. Ja VJEZBA mobitel. _mobitel. mobitel. 6. On 7. Ona 8. Mi_ mobitel. „ mobitel. mobitel. mobitel. b) Negirajte rečenice iz zadatka a). PRIMJER; Oni nemajú mobitel. c) Od rečenica iz zadatka a) napravíte upitne rečenice. F PRIMJER; Imaju li oni mobitel? ŠTO IMAMO? KOGA IMAMO? 77 ŠTO ONI IMAJU? Alvaro je umjetnik, slikar. Slikar ima slike i izložbe. Slikar ponekad ima inspiraciju, a ponekad nema inspiraciju. Erwan i Veronika su studenti. Studenti imaju knjige, bilježnice i olov] ke. Studenti imaju ispite i domaču zadaču. Alvarov rodák Antonio je liječnik. Antonio ima ordinaciju i pacijente. I RAZUMIJEVANJE IzaberiteT(točno) ili N (netočno). 1. Slikar ima knjige, bilježnice i olovke. í VJEŽBA 2. Student ima ispite i domaču zadaču. 3. Student ima slike i izložbe. 4. Liječnik ima pacijente i ordinaciju. T-N T-N T-N T-N 2. Spojité riječi iz lijevog i desnog stupca. Napravíte rečenice. Što oni imaju? 1. frizer a) računalo flp Frizer ima češalj. 2. policajac \ b) mobitel _ _j 3. informatičarka c) češalj_________1 4. menadžerica d) mikrofon Ijj 5. pjevač ejlonac _ 6. kuharica f) pištolj___ j Nekiglag°liuhrvatskom ieziku otvárajú mjesto Hirektnom (izravnom) objektu. Direktní objekt izražava se padežom koji se zove akuzativ. Akuzativ ima posebne nastavkeza muški, ženski i srednji rod u jedním ininožini.Zaimenice muškogrodaujednini važnaje kategorija živosti (živo i neživo). Certain verbs in the Croatian language take a direct object. A direct object is expressed by a case called the accusative. The accusative case has different suffixes for the masculine, feminine and neuter genders in the singular and plural. For masculine singular nouns the category of animacy is important (animate and inanimate). Ciertos verbos en la lengua croata requieren de un objeto directo. El objeto directo es expresado por un caso lla-mado acusativo. El acusativo tiene diferentes sufijos para los generös masculino, femenino y neutro en singular y plural. Para los sustantivos masculinos sin-gulares la categoria de anima-ción es importante (animado e inanimado). 3. Odgovorite na pitanja. PRIMMER: Sto ima informatičar? (računalo mn) Informatičar ima mčunala. VJEŽBA 1. Što ima policajac? (auto, pištolj, uniforma) 2. Što ima menadžer? _- (sastanak, laptop, mobitel mn) 3. Sto ima pjevač?- (pjesma mn, mikrofon, koncert mn) 4. Što ima učiteljica? — (ploča, flomaster mn, učionica) akuzativ - direktní objekt Studenu imaju knjige i ispite. muški rod ženski rod srednji rod jednina -o (neživo) mobitel -a (živo) prijatelja -u prijateljicu -o/-e* selo, more množina -e mobitele, prijatelje -e prijateljice -a sela, mora 5. Što ima glumica? ------ (kazalište, kostim mn, šminka) 6. Što ima sportaš? (tréning, torba, tenisica mn) 7. Što ima prodavačica? (novac, osmijeh) č, é, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št (r, c) + e 18. Što ima studentica?-__- (ispit mn, domača zadača mn, knjiga mn, bilježnica mn) 78 RAZGOVARAJTE S NAMA! STO IMAM0? K0GA IMAMO? 79 pitanja za akuz PRtMJER: Koga ima Veronika? Veronika ima brata i sestru. U komunikaciji 5e upotrebljavaju pita-nja koja, uz glagole, sugeriraju upotrebu padeža. Pitanja za akuzativ jesu što (za neživo) i koga (za živo), When communicating, questions are formed using words that suggest the use of cases. The questions for the accusative are ito (for inanimate things) and toga (for animate things). AI conversar se formulan preguntas que, segiin el verbo queutilicen, hande requerir ) el uso de diferentes casos. Las preguntas para acusativo son što (para objetos inanimados) y koga (paraobjetosanima- \ dos). padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? AKUZATIV Koga? Što? KOGA ONI IMAJU? Erwan i Veronika su studenti. Studenti imaju profesore. Alvarov rodák Antonio je liječnik. Antonio ima šéfa i pacijente. Alvaro je umjetnik, slikar. Slikar ima modele. í vjezba 4. Odgovorite na pitanja PRIMJER: Koga ima liječnik? (paájent mn) Liječnik ima pacijente. 1. Koga ima policajac? 2. Koga ima menadžer? 3. Koga ima pjevač? — 4. Koga ima učiteljica? _ 5. Koga ima glumica? 6. Koga ima sportaš?....... 7. Koga ima novinárka? 8. Koga ima slikar? (šef) ____(klijentmfj) (obožavatelj mn) (učenikmn) (publika) (trenér) (čitatelj mn) (model mn) ^) PAŽITE! Imam dijete. Imam djecu/j 5 Odgovorite na pitanja. fCoga Vi imate / ti imaš? (brata, sestru...) gto Vi imate / ti imaš? (stan, knjige...) vjezba FILOZOFSKI FAKULTET Zagrebački Filozofski fakultet je velik fakultet. Ima studente, študentke, profesore, profesorice, dekana ili dekanicu. Ima knjižnicu. Ima učionice, študentskí klub i kantínu. Ima vrt, parkiralište i spomenik. Odgovorite na pitanja. 1. Koga ima Filozofski fakultet? 2. Što ima Filozofski fakultet? razumijevanje 80 RAZGOVARAJTE S NAMA! STO IMAMOľ KOGA IMAMO? 81 r VJEŽB A 6. a) Odgovorite na pitanja uz pomocfotografija. Sto ima Hrvatska? Što ima Zagreb? Koga ima Zagreb? •A Što ima Rijeka? Koga ima Rijeka? tramvaj mn Antun Gustav Matoš j_Korzo_| Janko Polic Kamov | Što ima Zadar? Koga ima Zadar? Što ima Split? Koga ima Split? ulica Kalelarga Petar Zoranic Što ima Dubrovník? Koga ima Dubrovník? Što ima Osijek? Koga ima Osijek? b) Odgovorite na pitanja. Štojoš ima Hrvatska? c) Odgovorite na pitanja. Što Hrvatska nema? (Nema oceán, vulkáne...] Koga Hrvatska nema? (Nema kralja, kraljicu. ^PAŽITE! Ženská prezimena se ne dekliniraju. Hrvatska ima knjiievnicu Ivanu Brlič-Mažuranié. [ivana Brlič-MažuranicJ_Dora Pej ačevič MVfarija Jurič Zagorka Ima li Hrvatska predsjednika ili predsjednicu? Znáte li kako se zove? Ima li Hrvatska premijera ili premijerku? Znáte li kako se zove? 82 RAZGOVARAJTE S MAMA Sto imamo? koga imamo? 83 VJEŽBA 7. a) Odgovorite na pitanja. 1. Što ima vaša zemlja? Koga ima vaša zemlja? 2. Što ima vaš grad / vaše selo? Koga ima vaš grad / vaše selo? b) Pokazíte na internetu studentima iz grupe što i koga ima vaša zemlja PRIMJER: Gréka ima otoke, plaze... Maroko ima more, planine, palme... c) Odgovorite na pitanja. 1. Što nema Vaša/tvoja zemlja? 2. Što nema Vaš/tvoj grad (Vaše/tvoje selo)? Sestra čita. Strie Eduardo Djed i baka spava.__šetaju. 'i Baka čeka. prezent glagola -ati > -am Sestra čita. Djed i baka šetaju. jednina množina 1. j a čitam mi čítárno 2. ti čitaš vi/Vi čitate 3. on, ona, ono čita oni, one, ona čitaju Ti čitaš. PITANJE: Citaš li ti? NEGACIJA: Ti ne čitaš. Kao čitati > čitam: imati, kuhati, čekati, gledati, vježbati, ručati, večerati, šetati, spavati, slikati, svirati, telefonirati, pjevati, plivati, razgovarati, pozivati, fotografirati, čestitati... 8 a) Napišite recenice. PRIM JER: ti, čitati Ti čitaš. 1. ja, plivati-- 2. mi, razgovarati 3. on, spavati VJEŽBA 4. one, vježbati 5. Vi, kuhati 6. oni, čitati 7. ona, pjevati 8. ja, telefonirati 9. mi, svirati- 10. ti, slikati ........ 11. vi, šetati-- b) Od zadanih riječi napišite niječne rečenice. f' PRIMJER: ti, čitati. Ti ne čitaš. 1. ja, plivati- 2. mi, razgovarati 3. on, spavati_ 4. one, vježbati 5. Vi, kuhati____ 6. oni, čitati__ 7. ona, pjevati 8. ja, telefonirati 9. mi, svirati_ 10. ti, slikati 11 ■ vi, šetati 84 RAZGOVARAJTE S NAMA STO IMAMO? KOGA IMAMO? 85 glagoli s akuzativom (direktní objekt) gramatika c) Od zadanih riječi napišite upitne rečenice. PRíNirt ti, čitati Čitaš li ti? 1. on, spavati__- 2. one, vježbati 3. Vi, kuhati_ 4. oni, čitati_ 5. ona, pjevati 6. ti, slikati____ Goran fotografira. Leon igra. Koga Goran fotografira? Goran fotografira djevojku. Što Leon igra? Leon igra košarku. Mama vježba. Što mama vježba? Mama vježba jogu. Sestra čita. Što sestra čita? Sestra čita knjigu. Tata kuha. Sto tata kuha? Tata kuha večeru. Koga baka čeka? Baka čeka djeda. PRIMJERI: Baka čeka djeda. Alvaro slika brata. slikati, kuhati, vježbati, imati, čitati, gledati, glagol čekati, trenirati, svirati, slušati, igrati, ručati. + AKUZATIV večerati, studirati, znati NEGACIJA: Baka ne čeka djeda. PITANJE: Čeka li baka djeda? -> glagol + li t subjekt (N) + objekt (A) 9. a) Napravíte rečenice od ponudenih riječi. PRIMJER: Josip - čitati - roman mn 1. učenik mn - igrati - košarka- VJEZBA losip čita romane. 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati - juha- 4. mi - vježbati - gramatika 5. vi - čekati - prijatelj mn_ 6. ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba_ 8. one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja - trenirati - boks__ 10. one - čitati - knjiga mn _____ 11. Marin - imati - prijateljica mn . 12. Ana - gledati - Ivan_ 13. ti - studirati - medicína 14. vi - studirati -filozofija 15. one-znati-kemija 16. ja - čekati - mama 17. Vi - svirati - klavir_ 86 RAZGOVARAJTE 5 NAMA ŠTO IMAMO? KOGA IMAMO? 87 b) Postavíte pitanje pomoču riječí Koga? ili Što? o rečenicama iz zadatka a). PRIMJER: Josip čita romane. Što losip čita? 1, učeník mn - igrati - košarka--,--_—.—.--------- 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati -juha_ 4. mi - vježbati - gramatika- 5. vi - čekati - prijatelj mn 6. ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba- 8. one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja - trenirati - boks_ 10. one - čitati - knjiga mn_ 11. Marin - imati - prijateljica mn 12. Ana - gledati - Ivan- 13. tí - studirati - medicína 14. vi - studirati - filozofija 15. one - znati - kemľja 16. ja-čekati-mama c) Od zadanih riječi napišite niječne rečenice. PRIMJER: Josip - čitati - roman mn josip ne čita romane. 1. učenik mn - igrati - košarka_ 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati -juha _-_ 4. mi - vježbati - gramatika 5. vi - čekati - prijatelj mn......... 6. ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba- 88 razgovarajte s mama! 8 one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja- trenirati -boks 10. one-čitati-knjiga mn 11 Marin - imati - prijateljica mn 12. Ana - gledati - Ivan 13. ti - studirati - medicína- 14. vi - studirati - filozofija 15,one-znati - kemľja 16. ja- čekati -mama d) Od zadanih riječi napišite upitne rečenice. PRIMJER: Jnup - čitati - roman mn. Čita li Josip romane? 1. učenik mn - igrati - košarka 2. mama i tata - večerati - tjestenina 3. brat - kuhati - juha................ — 4. mi - vježbati - gramatika 5. vi - čekati - prijatelj mn__ 6. ona - svirati - gitara i flauta 7. ti - slušati - glazba- 8. one - ručati - meso i krumpir 9. Sanja - trenirati - boks 10. one - čitati - knjiga mn- 11. Marin - imati - prijateljica mn 12. Ana-gledati-Ivan 13. ti - studirati - medicína- 14. vi - studirati - filozofija 15. one-znati - kemija 16. ja - čekati - mama_ STO IMAMO? KOGA IMAMO' 89 učnězamjenice u akuzativu _h SLUŠANJE POZIVNICA ZA TEBE Alvaro: Hej, bok! Što čitaš? Erwan: Bok, Alvaro! Citam jedan zanimljiv roman. Kako si? Što je novo? Alvaro: Odlično sam. Uskoro imam izložbu. Erwan: Imaš izložbu? To je izvrsno! Čestitam! Alvaro: Poživám te na izložbu. Izvoli, ovo je pozivnica za tebe. Izložba je tamo. Erwan: Puno hvala! Vidimo se! p9 RAZUMIJEVANJE Dopunit e recenice. Erwan čita zanimljiv . Alvaro ima . Alvaro uskoro ima -za Erwana. Izložba je prijedlozi za i na + akuzativ PRIMJERI: Pozivnica je za tebe. Poživám te na izložbu. POZIVANJE prijedlog za + AKUZATIV NAMJENA na DOGADAJ Poživám te Vas/vas na izložbu, večeru, kavu, zábavu / tulum (razg.), rodendan, ručak... Ovo je pozivnica za izložbu, rodendan... Hvala! Hvala na poživu! AFI KM ATI VAN' STAV I ČESTiTANJE Izvrsno! Odlično! Sjajno! Fantastično! Bravo! Drago mi je! Čestitam! Čestitamo! PRIMJERI: Poživám te na izložbu. Izvoli, ovo je pozivnica za tebe. ja -> mene, me mi -> nas ti -> tebe, te vi/Vi -> vas, Vas on -» niega, ga ono ' ° ° oni ona -> njih, ih one ona -» nju, je/ju 1. KRÁTKI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE NA DRUGOM MJESTU Ja te čekám. ili Čekám te. Ti me čekáš. ili Čekáš me. Ja ga čekám. ili Čekám ga. Ja je/ju čekám ili Čekám je/ju. Ti nas čekáš. ili Čekáš nas. Ja vas/Vas čekám. ili Čekám vas/Vas Ja ih čekám. ili Čekám ih. 2. DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE Pozivnica je za mene. Pozivnica je za tebe. Pozivnica je za njega. Pozivnica je za nju. Pozivnica je za nas. Pozivnica je za vas/Vas. Pozivnica je za njih. Dugi oblikzamjenice stoji iza prijedloga, na početku rečenice ili samostalno. 1. iza prijedloga 2. prvo mjesto u rečenici 3. samostalno Pozivnica je za mene. Mene čekaju prijatelji. Koga čekaju prijatelji? - Mene. O PAŽITE! Me čekaju prijatelji. -> Mene čekaju prijatelji Koga čekaju prijatelji? - Me, Mene. 90 razgovarajte S nama! sto imamo? koga imamo? 91 vjezba í 10. Napišite ličnu zamjenicu u rečenicu s desne strane. Pročitajte naglas re-čenice tako da imenicu (subjekt) i zamjenicu (objekt) procitáte zajedno, P R1M J E R: Alvaro slika prírodu. -> Alvaro ie slika. 1. Alvaro ima brata. -> Alvaro.................... ima. 2. Petargleda Kláru. -> Petar gleda. 3. Klara gleda Petra. -> Klara gleda. 4. Baka čeka djeda. Raka čeka. 5. Djed čeka baku. -¥ Djed čeka. 6. Djed čeka baku i mene. -> Djed čeka. 7. Djed čeka baku i tebe. -> Djeri čeka. 8. Sestra sluša mamu i tatu. -> Sestra............................... sluša. 9. Mama sluša sestru. -» Mama sluša. 10. Mama sluša brata. Mama sluša. V J EŽ B A n. Napišite ličnu zamjenicu u akuzativu. PRIMJER: Pozivnica je za---. (ona) -» Pozivnica je za nju. 1. Knjiga je za --(ja) 2. Poklon je za___(vi) 3. Ručak je za_____(mi) 4. Pozivnica je za 5. Domača zadača je za 6. Bilježnica je za_ 7. Olovka je za _____ 8. Gitara je za 9. Večera je za___ 10. Juhajeza 92 RAZGOVARAJTE S NAMA! .(ti) . (oni) .(on) _. (ona) .(mi) ___(one) -(ja) GRAD KARLOVA C Ivona zajedno studiraju. One studiraju hrvatski jezik. Ivona, odakle si ti? Iz Karlovca. Znaš li gdje je Karlovac? Da, znam, blizu Zagreba. Ali ne znam ništa više! Kakav je Karlovac? Karlovac je lijep i zelen grad. Ima četiri rijeke. Četiri rijeke!? Da. Zovu se Kupa, Koraná, Dobra i Mrežnica. Prekrasno! Karlovac ima i mostové. Takoder ima lijepe, zelene parkové. I ima poznato pivo! Móram posjetiti Karlovac. Da, apsolutno moraš! Požívam te u Karlovac! SLUSANJE RAZUMIJEVANJE 1. Što su Veronika i Ivona? 2. Što Veronika i Ivona studiraju? 3. Odakle je Ivona? 4. Gdje je Karlovac? 5. Kakavje Karlovac? 6. Što Karlovac ima? STO IMAMO? K0GA IMAMO? 93 duga množina (ovi, -evi) PRIMJERf: Ovoje most. -> Ovo su mostoví. ( Karlovac ima veliké mostové. (A) Imenice muškoga roda koje imaju jedan slog najčešče imaju dugu množinu: brod - brodoví, vlak - vlakoví, trg - trgovi, park - parkoví, grad - gradovi... Masculine monosyllabic nouns usually have a long plural: brod-brodoví, vlak - vlakoví, trg - trgovi, park - parkoví, grad - gradovi, etc. Los sustantivos masculi-nos monosilábicos suelen tener un plurál largo: brod - brodoví, vlak - vlakoví, trg - trgovi, park - parkoví, grad-gradovi... 3PAŽITE! č> ^ dž> d> h 0» nJ>s' ž> št (r> c) + e nož - noievi, mis - miševi... ^PAŽITE! konj-konji, pas-psi, dan-dani... (IZNIMKE) VJEŽBA 12. Imenicu napišite u množini - najprije u nominativu pa u akuzativu. 1. brod -> Ovo su__Gledam__ 2. trg t>Ovosu__Gledam_. 3. vlak-> Ovo su__Gledam _. 4. nož -> Ovo su__Gledam__ 5. park -» Ovo su__Gledam__ GRAMATIKA množina imenica muskoga roda 1. On je student. Oni su studenti. -0-> -i 2 Ovo je auto. Ovo su auti. -o-> -i 3. On je Nijemac. Oni su Nijemci. -a-> -0 4. On je moj rodák. Oni su moji rodáci. -k-» -c 5. a) Ovo je most. Ovo su mostoví. -0-> -ovi b) Ovo je miš. Ovo su miševi. -o -> -evi ^)PAŽITE! Ovo Je brat. Ovo su brača. brat - brača Ovo je čovjek. Ovo su ljudi. čovjek - ljudi Ovo je konj. Ovo su konji. konj - konji Ovo je pas. Ovo su psi. pas - psi 94 RAZGOVARAJTE S NAMA! 13. Napišite imenicu u nominativu i akuzativu množině. i onisu.__Ja čekám___(slikar mn) VJEZBA 2, Onesu 3. Oni su 4____ 5____ 6____ . Oni čekaju .Ja čekám ___su maleni. Oni imaju malene su stará. Vi imate stará _su novi. Oni imaju nove_ . (studentica mn) . (Španjolac mn) __(stan mn) . (računalo mn) __(brod mn) . Martin ima 7. One su Martinové 8. Oni su tvoji- 9________ su zelena. Mi gledamo , (kčerka mn) .Ti imaš 10.. 11. Oni su naši b__ su brzi. Pútnici čekaju __Čekárno . (rodák mn) __(stablomn) __(vlakmn) .su zanimljivi. Čekám _ (poznanik mn) . (čovjek mn) pisanje početka izavršetka rečenice pravopis Prvu riječ u rečenici pi-šemo velikim početním slovom: Da, znam. Na kraju izjavne rečenice pišemo točku: Onestudi-raju hrvatski jezik. Na kraju upitne rečenice pišemo upitnik: Ivona, odoklesiti? Na kraju usklične rečenice pišemo uskličnik: Da, moraš! Na kraju rečenice kojom se izražava čudenje ili iznenadenje pišemo uskličnik s upitnikom: tetíri rijekel? The first word in a sentence is written with a capital letter: Da, znam. A declarative sentence ends with a full stop: Onestudira-ju hrvatski jezik. An interrogative sentence ends with a question mark: Ivona, odaklesi ti? An exclamatory sentence ends with an exclamation point: Da, moras! A sentence expressing amazement or surprise ends with an exclamation point and a question mark: Cetiri rijeke!? La primera palabra en una ora-ción se escribe con mayúscula: Da, znam. Una oración dedarativa termi-na con un punto: Onestudiraju hrvatski jezik. Una oración interrogativa ter-mina con un signo de interro-gación: Ivona, odakle si ti? Una oración exclamativa ter-mina con un signo de exclama-ción: Da, moras! Una oración que expresa asombro o sorpresa termina con un signo de exclamación y un signo de interrogación: Četiri rijeke!? STO IMAMO? KOGA IMAMO? 95 Tounjski most, Tounj ... . .... .. stove. Neki mostoví su sta ri, a neki moderní. Drveni most, Karlo Novigradski most, 1 Novigrad na Dobrí | Most Franje Tudmana, Dubrovník i.cjelina IDEMO NA IZLOŽBU ■ m ť. r* Most Krka, Skradin - Šibeník Zeljeznički most (Hendrixov most), Zagreb Pelješki most, kopno - Pelješac Most poljubaca (visecí most), Pitomača * Krčki most, Krk - kopno KOMUNIKACIJA I VOKABULAR ♦ Kamo ideš?Idem u... Idem na... ♦ izražavanje vremena (danas, sutra...; ponedjeljak, utorak..., sati i minuté) ♦ izražavanje prostora (blizu, daleko, gore, dolje, ovdje, tu, omij^^ KULTURA ^šĚjS* ♦ Trg bana Jelačiča ♦ Vidimo se kod sáta! ^e** GRAMATIKA ♦ prezent glagola iči ♦ iči + u/na + akuzativ (cil) kretanja) ♦ iči po + akuzativ (svrha kretanja) ♦ dva, tri, četiri sata; pet, šest... sati ♦ dvije, tri, četiri minuté; pet, šest... minuta ♦ pisanje dana u tjednu PjeSački most, Osijek SLUŠANJE KAM O IDES? Ivona: Kamo ideš, Veronika? Veronika: Idem na izložbu. A ti? Ivona: Idem u kafic na kavu. Tko ima izložbu? Veronika: Alvaro i njegov brat Danilo imaju izložbu. Izvoli pozivnicu! tvona: Odlično! Ne idem na kavu, idem i ja na izložbu! Gdje je? Ovdje blizu, idemo zajedno. Ivona: Kakvajeizložba? Veronika: Izvrsna. Slike i skulptúre... Evo, imam katalog. Ivona: (gleda katalog) Jako lijepo! Veronika: Čekaj, trebamo kupiti poklon za Alvara i Danila. Danas je njihov dan! Ivona: Dobra ideja! A poslíje možemo svi zajedno íci u kafič na piče! razumuevanje Odgovorite na pitanja. 1. Kamo ide Veronika? 2. Tko ima izložbu? 3. Kamo ide Ivona? 4. Kakva je izložba? 5. Zašto Veronika i Ivona trebaju kupiti poklon za Alvara i Danila? 1IEČ1 ZA ÍZRAŽAVANJE PROSTORA 98 RAZGOVARAJTE S NAMA! gramatika PREZENT GLAGOLA iči s ľ PRIMJERi: Kamoideš? Idem na izložbu. jednina množina 1. ja idem mi idemo 2. ti ideš vi/Vi idete on oni 3. ona ide one idu ono ona PITANJE: Ideš li na izložbu? NEGACIJA: Ne idem na izložbu. EŽ B A 1 • Umetnite prezent glagola iä i pročitajte rečenice. 1. Veronika__—_ na izložbu. 2. Veronika i Ivona__---na izložbu. 3. Mi_na izložbu. 4. Vi_ na izložbu. (negacija) 5. Ja_na izložbu. 6. Ti____na izložbu. (negacija) CILJ KRETANJA: AKUZATIV S PRIJEDLOZIMA u! na PRIMJERI: Idem na izložbu. Ne idem na kavu, idem i ja na izložbu! Kretanje se u hrvatskom jeziku izražava glagoli-ma iä, putovati, trčati, letjeti itd. Ako se netko/ nešto kreče prema odredenom mjestu, to mjesto zovemo cilj kretanja. Cilj kretanja izražava se prijedlogom u/na\ akuzativom. In the Croatian language, movement is expressed by verbs such as Hi, putovati, trcati, letjeti etc. If someone/something is moving towards a certain place, that place is called the target of movement. The target of movement is expressed with the prepositions u or na and the accusative case. En el idioma croata, el despla-zamiento se expresa con ver-bos como iä, putovati, trčati, letjeti, etc. Si alguien / algo se está desplazando o moviendo hacia un lugar determinado, I ese lugar se llama el objetivo del movimiento. El objetivo del movimiento se expresa con la preposición u/na y con el caso acusativo. Kada upotrebljavamo prijedlog u, a kada na? pTijedlogu^_ prijedlog na: fzatvoren prostor [(stan, ured.trgovina...), otvoren prostor, otok, planina... prijedlog na: dogadaj, aktivnost, tehnologija qrad, dŕžava, kontinent... Idem u Zagreb. Idem na (otok) Krk. Idem na izložbu. ...u London. ...na (otok) Hvar. ... na koncert. ...uToronto. ...na Siciliju. ...na predstavu. ...uNjemačku. ...na Korziku. ...na zabavu/tulum. (razg.) ...u Kinu. ...na Island. ...na izlet. ...u stan. ...na Novi Zéland. ...na posao. ...u školu. ...na Medvednicu. ...na sastanak. ...u ured. ...na Šijeme. ...na ručak. ...ukazali.šte. ...na Marjan. ...na kavu. ...uknjižnicu. ...na tržnicu. ...na pizzu. ...utrgovinu. ...na trg. ...na piče. ...u Aziju. ...naparkiralište. ...na internet. ...u Európu. ...na balkón. ...na Instagram. ^)PAZITE! Idem u park / u šumu / u vrt / u zoološki vrt / u botanickí vrt / u centar. (= otvoren prostor, ali prijedlog u) Idem na fakultet. (= zatvoren prostor, ali prijedlog na) Idem u posjet / u kupovinu / u šetnju. (= aktivnost, ali prijedlog u) ^PAŽITE! Idem u more, jezero, rijeku, bazén... * Idem na more, jezero, rijeku, bazén... Idem u autobus, tramvaj, vlak... * Idem na autobus, tramvaj, vlak... Ide u more. Ide na more. 100 razgovarajte s nama! gramatika kretanje: kamo? Kamo ideš? 1. Idem u kuču. -> iči u zatvoren prostor 2. Idem na ulicu. -> iči na otvoren prostor 3. Idem na trg u kafic na kavu. -> iči u/na mjesto na dogadaj/aktivnost VJEZBA 2. Napišite prijedlog u ili na i prečítajte rečenice. PRIMJER: Idem-kino__film. Idem u kino na film. 1. Idem_izložbu. 2. Vi idete 3. Ana ide 4. Ideš li_ koláče novu slastičarnicu. 5. Oni idu _ 6. Idete I i vi . 7. Ona ide _ 8. Idemo_ _knjižaru. Opatiju? predstavu Hrvatsko narodno kazalište. _Budimpeštu ili_Beč? ...Trg bana Jelačiča. grad Krk-------otok Krk. 102 RAZGOVARAJTE 5 NAMA 9. Roditelji idu posao. 10. Dijete ide-školu. 11. Oni idu ................park Maksimir. 12. Idemo-------posjet. 13. Idete--šumu. 14. Idemo _ vrt. 15. Študenti idu —.__fakultet. 3. Napravíte rečenice od ponudenih riječi, prezenta glagola iči, prijedloga u ili na i imenica u akuzativu. VJEŽBA PRIMJER: ja /soba l.ona - kupaonica . 2. mi -fakultet mn__ 3. Vi -trgovinamf) 4. Ivana - vrt- la idem u sobu. 5. Marija i Zvonimir - pizza 6. baka - stan____ 7. ti - tržnica____._ 8.djeca - park mn 9. mama i tata - posao 10. prijatelj-koncertmi? 11. mladič i djevojka - kava 12. Josip - ured_ 13. Marin i Zara - kafič, 14. ti - tréning_ IDEMO NA IZLOZBU 103 í VJEZBA KAMO IDU STUDENTI? knjižnica predavanje kantina sladoled ispit mn kafič mn tréning kino planina mn Odgovoritenapitanja. 1 Zašto su Alvaro i Danilo uzbučíeni? 2 jkodolazi na njihovu izložbu? 3 Sto žele Alvaro i Danilo? 4. po sto Alvaro ide u trgovinu? 5. po sto Danilo ide u slastičarnicu? 3 PAŽITE! g°st jd - gosti mn keks jd - keksi mn RAZUMIJEVANJE ALVAROVI PRIJATELJI DOLAZE NA IZLOŽBU Alvaro i Danilo su uzbudeni. Danas je njihov veliki dan! Danas imaju prvu zajedničku izložbu. Njihovi prijatelji dolaze na izložbu. Danilo i Alvaro žele počastiti prijatelje i goste. Trebaju kupiti pice, koláče i kekse za njih. Zato Alvaro ide u trgovinu po vino, pivo, sokové i čase, a Danilo ide u slastičarnicu po kekse i kolace. svrha kretanja: prijedlog po + akuzativ •PRIMJER: Alvaro ide u trgovinu po vino, pivo i sokové. GRAMATIKA Po što ide Alvaro u trgovinu? Alvaro ide u trgovinu po vino, pivo i sokové. Alvaro ide u trgovinu kupiti vino, pivo i sokové._ Svrha kretanja izražava segla-golom kretanja, prijedlogom po i akuzativom. Pitanja se postav-Ijaju s Po što? (za neživo) i Po koga? (za živo). The purpose of movement is expressed by a verbot movement, the preposition po and the accusative case. Questions are formed with Po sto? (for inanimate things) and Pokoga? (for animate things). El propósito del mo-vimiento se expresa mediante un verbo de mo-vimiento, la preposición po y el caso acusativo. Las preguntas se forman con Po što? (objetos inanima-dos) y Po koga? (objetos animados). 104 razgovarajte s nama! idemo na izložbu 105 f VJEZBA 4. Dovŕšite rečenice. Po što/koga oni idu? PRIMJER: Alvaro ide u trgovinupo_ (sok mn) Alvaro ide u trgovinupo sokové. 1. Mama ide po_u vrtič (dijete) 2. Ana ide po____„ u knjižnicu. (knjiga) 3. Marko ide po_na aerodrom. (djed) 4. Tata ide po-ugaražu. (auto) 5. Dijete ide po-u trgovinu. (sladoled) 6. Baka ide po__u vrt. (salata) 7. Idem po-na tržnicu. (jabuka mn) 8. Slaven ide po-na aerodrom. (prijatelj mn) 9. Sin ide po 10. Kamo ideš? Idem po u bolnicu. (tata) --(Marko) ALVARO: MOJ DAN Svi moji dani su slični. Svaki dan ujutro idem u atelje i slikam čije- j lo prijepodne. U podne ručam. Poslijepodne opet slikam ili čitam. i Navečer cesto gledam televiziju, a ponekad vježbam ili sviram gitaru. Ponekad moji prijatelji i ja idemo van. U ponoč idem spavati. Rijet-ko slikam i noču. Danas moj brat Danilo i ja imamo izložbu. Sve je spremno na vrijeme. í9 RAZUMIJEVANJE Odgovoritena pitanja. 1. Kakvi su Alvarovi dani? 2. Kada Alvaro slika? 3. Kada Alvaro ruča? 4. Kada Alvaro gleda televiziju ili vježba? 5. Kada Alvaro i prijatelji idu van? 6. Kada je Alvarova i Danilova izložba? 7. Je li sve spremno? 106 RAZGOVARAJTE 5 NAMA IDEMO NA IZLOZBU 107 Ol c 3 PAŽITE! večer - ženski rod (kao obitelj) Dobra večer! noc - ženski rod (kao obitelj) Laku noc! fí VJ EŽ B A 5. Napravíte rečenice od ponudenih riječi i prijedloga u ili na. PRIMJER: on - cesto - iči - tržnica On cesto ide na tržnicu. 1. študent mn - ujutro - iči - fakultet mn 2. one - popodne - iči - izlet 3. moj prijatelj mn i ja - cesto - iči - pizza 4. ti - ponekad - iči - kazalište 5, Vi - sada - iči - banka 6. ona - svaki dan - iči - sastanak 7. ja - sutra - iči - izložba 8 vi-danas- iči -more 9. prijatelj mn - iči - popodne - plaza slikar - uvijek - iči - galerija mn rijetko - iči - kazalište VERONIKA: MOJ TJEDAN Ovaj tjedan svaki dan idem na fakultet na predavanja i vježbe. U po-nedjeljak i srijedu idem u knjižnicu, a u utorak i četvrtak idem na aerobik. U petak moji prijatelji i ja idemo u klub - to je naš pian za ovaj petak. Za vikend se móram odmoriti. Moj dečko i ja idemo na Šijeme u subotu. Vremenska prognóza je odlična, a Šijeme jako lijepo. Idemo na planinarenje i na ručak u planinarski dom. U nedjelju planiram biti kod kuče. Móram učiti i čitati knjige jer uskoro imam ispite. svaki dan u ponedjeljak i srijedu u utorak i četvrtak u petak u subotu 108 RAZGOVARAJTE S NAMA! IDEMO NA IZLOŽBU 109 RAZUMIJEVANJE Odaberite T (točno) i N (netočno). 1. Ovaj tjedan Veronika ide na fakultet svaki dan. 2. U ponedjeljak i srijedu ide na jogu. 3. U utorak ide u knjižnicu. 4. Veronika i njezini prijatelji u ovaj petak idu u klub. 5. Veronika ima dečka. 6. U nedjelju Veronika uči za ispit. DANI U TJEDNU I PRAZNICI radni dan víkend tjedan Kada? ponedjeljak U ponedjeljak. utorak U utorak. srijeda a a U srijedu. četvrtak s es «i §- U četvrtak. petak U petak. subota K za víkend U subotu. nedjelja U nedjelju. 110 RAZGOVARAJTE S NAMA malo slovo i HiNUíHR U ponedjeljak idem na put U nedjelju idem u kino. Los nombres de los díasde la Ejj Nazivi dana u tjednu u hrvatskom jeziku píšu se malim početním slovom. The names of the days of the week in Croatian are written with lowercase letters. semana en el idioma croata se escriben con minúscula. 6 Napravíte rečenice od ponudenih riječi i prijedloga u ili na. í pRIMJER: subota - ja - iéi - koncert U subotu ja idem na koncert. : 1. ponedjeljak - Marina - iči - muzej _- 2. vikend-ja-iči-putovanje--- 3. petak - student mn - iči - knjižnica- Matorak - Petar - iči - planina-,- VJEŽBA 1 5. subota - mama - iči - trgovina mn 6. srijeda - mi - iči - izlet-__ 7. petak - Matija i Alma - iči - kazalište 8. vikend - vi - iči - more ——-__ 9. sljedeči utorak - ja - iči - bazén 10. ovaj petak - oni - iči - klub mn 11. Božič - ja - iči - posjet 12. rodendan - mi - iči - restoran izostavljanje lične zamjenice PRI IV! j E R i: U ponedjeljak ja idem na putovanje. -> U ponedjeljak idem na putovanje. GRAMATIKA U hrvatskome jeziku nije uvijek potrebno upotre-bljavati lícnu zamjenicu jer se iz oblika glagola vidí o kojoj je zamjenici riječ. In Croatian it isn't always necessary to use a personal pronoun because the form of the verb indicates which pronoun we are referring to. En el idioma croata no siempre es necesario usar un pronom-bre personal ya que la sola forma del verbo indica el pro-nombre al que nos referimos. I0EM0 NA IZLOZBU HI i ERWAN: MOJ RADNÍ DAN U osam sati ujutro idem na fakultet. Imam predavanja prijepodne i poslijepodne. U jedan sat imam pauzu pa idem na ručak u kantinu. U dva sata i petnaest minuta opet idem na predavanja. U četiri sata idem u knjižnicu. Tamo čitam do šest sati. Onda idem u studentski restoran. U pola sedám moji prijatelji i ja obično idemo u centar na pice ili slado-led. Oko deset sati vracam se u studentski dom. U pola jedanaest idem u krevet. Čitam do jedan sat, a poslije spavam. RAZUMIJEVANJE Dopunite sljedece rečenice. Erwan ide na predavanja u sat ide na ručak, a u _....._______ . sati. U ___opet na predavanja. U sata ide u knjižnicu, a u_.___sati u studentski restoran. U pice. Oko_ krevet, a u ________prijatelji i Erwan idu u grad na sati ide u dom. U_______ ide u ide spavati. KOLIKO JE SATI? 112 RAZGOVARAJTE S NAMA dvanaest sati devet sati deset sati jedanaest sati pôdne ponoč $PAZITE! jedan sat dva, tri, četiri sata pet, šest, sedam, osam, devet, deset, jedanaest, dvanaest, trinaest, četrnaest, petnaest, sati šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest, dvadeset... dvadeset j ejiari^ sat sata dvadeset dva, dvadeset tri, dvadeset četiri dvadeset pet, dvadeset šest. sati tri sata i trideset minuta | dva sata i petnaest minuta = tri i trideset = dva i petnaest = tri i pol = pola četiri četiri sata i četrdeset pet minuta = petnaest minuta do pet sati = petnaest do pet 0 PAZITE1 jedna minuta dvadeset jedna N minuta dvije, tri, četiri minute dvadeset dvije, dvadeset tri, dvadeset četiri minute pet, šest, sedam, osam, devet, deset, jedanaest, dvanaest, trinaest, četrnaest, petnaest, šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest, dvadeset... minuta dvadeset pet, dvadeset šest... minuta IDEMO NA IZLOŽBU 113 í vjezbe 7. Pogledajte na sat- koliko je sada sati? A koliko je sada sati drugdje (To kio, Peking, Varšava, Pariz, Moskva)? i»1 Mi- •jtr- im- i «ľ o" 1» äí a" *ľ 5i» fi» ju nu sh ion t m iMi tan úl i&n ig" t*t> 1*1 ie" si" jzh 23" 24" dm m ;h VREMENSKI POJASI l______.■ w POJASNOVRUEME DOGOVORENO 8. Koliko je sati? 3 PAŽITE! Kada? / U koliko sati? U 18 sati. 9. Odgovorite na pitanja. U koliko sati imate predavanje? U koliko sati ručate? U koliko sati idete u krevet? 10 Ispričajte kako izgleda Vaš dan uz pomoc izrazaza vrijeme(sati), glago-la/óípnjedlogauilino. ' pRlMJERI: Ujutro u 8 sati i 15 minuta idem nafakultet, Upodne idem na ručak u kantínu, U 5.30 idem kuéi... 11, Opišite njihov dan. Kamo idu danas? Kamo idu u dva sata, u pet sati, upolaosam...? Ksenŕja Marinkovic, glumica Martin i Valent Sinkovič, sportaši "ť" mmi-9E Denis Lukačic, prodavač " ' "'í Mirela Blažanovič, Erick Velasco Farrera, Valerija Delzoppo, poduzetnica arhitekt ekonomistica AKUZATIV: ULOGE direktní objekt: Ivana čita knjigu. Što? Mama čeka kčerku. Koga? cilj kretanja: Djeca idu u školu. Kamo? svrha kretanja: Idem na kiosk po novine. Po što? Ona ide po dijete. '■- Po koga? vrijeme: U subotu spávam do 9. Kada? namjena: Pozivnica je za tebe. Za koga? Krema je za ruke. Za što? PRIJEDLOZI: u, na, za, po 114 RAZGOVARAJTE S MAMA! IDEMO NA IZLOŽBU 115 VIDIMO SE KOD S ATA! Trg bana Jelačiéa je glavni zagrebački trg. Tamo su lijepe staře zgraciV Meštrovióev reljef, poznáte staré kavane, fontána, skulptura - ban Jelačic i njegov konj. Zagrepčani čekaju prijatelje kod sata. Za víkend je veliká gužva. Vidimo se kod sata! .(ŕ'Ji 4 ti 6« cjelina ODJEČAIMODA KOMUNIKACI JA IVOKABULAR xijeca, donje rublje, modni dodací i ostalo, obuca, nakit ♦ Zanima meh. ♦ izražavanje interesa, slaganja, nesigurnosti SF i isprike zbog kašnjenja ♦ prodavanje i kupwvanje KULTURA ♦ kravata GRAMATIKA jp ♦ prezent gla|;ola iti > -im ♦ prezent gla*gola -jeti > -im ♦ glagol zatíímati + akuzativ + nominativ I H a e h n 3 V:-. '"'Ulím. SLUSANJE STO RADIS? Erwan: Bok, Danilo, što radiš? Danilo: Čekám brata. Ne znam gdje je. Moramo iči u trgo-vinu kupiti odijelo. Naš prijatelj ima vjenčanje. Znáš li ti gdje je Alvaro? Erwan: Nažalost, ni ja ne znam gdje je on. Danilo: A što ti radiš? Erwan: Idem u knjižnicu. Učim za ispit. Želiš li da zajedno tražimo Alvara? Danilo: Ne, hvala. Ti moraš učiti. Idem ga sam tražiti! Erwan: Evo, dolazi! Alvaro: Bok, dečki! Oprosti, Danilo, tramvaj uvijek kasni! Danilo: Ne kasni tramvaj, Alvaro! Ti kasniš! Alvaro: Ljutiš se? Danilo: Ne ljutim se. Hajde, Alvaro, moramo se žuriti! Alvaro: Vidimo se sutra! Erwan: Bok, dečki! Vidimo se! Želim vam dobru kupovinu! i RAZUMIJEVANJE Odgovoritenapitanja. 1. Što radi Danilo? 2. Kamo ide Erwan? 3. Tko kasni, a tko čeka? 4. Zašto Alvaro kasni? 5. Ljuti li se Danilo? 6. Što Danilo i Alvaro trebaju kupiti? Oprosti što kasnim! HHBHBBhSSBRhRbH jrostite što kasnim 118 RAZGOVARAJTE S NAMA! PREZENT GLAGOLA -iti > -im p RIm J E R1: Što radiš? Traum brata. jednina množina 1. ja radim mi radimo 2. ti radiš vi/Vi radite 3. on, ona, ono radi oni, one, ona rade Ti radiš. NEGACIJA: Ti ne radiš. PITANJE: Radiš li ti? Kao raditi > radim: žuriti se, kasniti, misliti, dolaziti, odlaziti, učiti, tražiti, slaviti, praviti, pušiti, oblačiti, govoriti, nositi, čistiti... PREZENT GLAGOLA -jeti > -im i.PR IM JER: Želiš Ii da zajedno tražimo Alvara? GRAMATIKA jednina množina 1. ja želim mi želimo 2. ti želiš vi/Vi želite 3- on, ona, ono želi oni, one, ona žele Ti želiš odmor. NEGACIJA: Ti ne želiš odmor. PITANJE: Želiš li ti odmor? Kao željeti > želim: voljeti, vidjeti, letjeti, štedjeti. O PAZITE! Ja želim kavu. (= sada) Ja volim pizzu. (= uvijek) ODJECA I MODA 119 VJEZBA 1. Odgovorite na pitanja. Pažite na razliku u značenju. Što želite? (= sada) Što volíte? (= uvijek) 2. U rečenice dodajte prezent glagola -iti > -im i -jeti > -im. PRIIWJER: Ti____u školu, (kasniti) Ti kasniš u školu. T i Ni 1. Ja 2. Mi 3. On 4. One 5. VÍ u školu u 8 sati. (dolaziti) stan. (čistiti) svaki dan. (raditi) u nedjelju. (dolaziti) 6. Oni 7. Ona 8. Ja 9. Mi matematiku, (učiti) . (pušiti) prijatelje. (tražiti) 10. Ti______ 11. Oni 12. Vi__ rodendan u subotu. (slaviti) samo vodu. (željeti) hrvatske filmové, (voljeti) ..... u Argentinu, (letjeti) za novu kuču. (štedjeti) 3. Napišite rečenice iz zadatka 2. tako da izostavite ličnu zamjenicu. PR1MJER: Ti kasniš u školu. Kasniš u školu. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.. 12. 4 Negirajte rečenice iz 3. zadatka. VIJ £ R: Kasniš u školu. Ne kasniš u školu. 1. 2.— 3-- 4.— 5__ 6— 7,. 8. 9. 10. 11. 12. 5. Rečenice iz 3. zadatka pretvoríte u upitne rečenice. PRIMJER: Kasniš u školu. Kasniš li u školu? 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. on svaki dan? (raditi) one u nedjelju? (dolaziti) vi matematiku? (učiti) oni? (pušiti) ona prijatelje? (tražiti) ti hrvatske filmové? (voljeti) oni u Argentinu? (letjeti) Vi za novu kuču? (štedjeti) IZRAŽAVANJE SLAGANJA | s negatívnom tvrdnjom Ne volim čaj. Ni ja. / Ni ja ga ne volim. WBĚĚĚSÉaaĚĚĚĚĚĚĚĚ RAD U PARU Sto volite, a što ne volite raditi? (čistiti, učiti, slaviti, letjeti, štedjeti...) Vaš kolega neka izrazi slaganje s vašom pozitívnom ili negatívnom tvrdnjom. 120 RAZGOVARAJTE S NAMA! odjeca i moda 121 slusanje U TRGOVINI Danilo: Alvaro, kakvo odijelo želiš? Alvaro: Nisám siguran. Mora biti lijepo, ali i praktično odijelo. Želim ga poslije ponekad nositi, naprimjer u kazalište ili na izložbe. A ti? Danilo: Želim tamno odijelo. Želim biti baš elegantan! Prodavač: Dobar dan! Izvolite! Kako mogu pomoci? Danilo i Alvaro: Dobar dan! Danilo: Tražimo odijela za vjenčanje. Prodavač: Dobro. Lmamo krásna odijela. Danilo: Ja želim probati lijepo, tamno odijelo. Možda tamnosi-vo ili crno. Prodavač: Vi ste mladi. Tamno odijelo je preozbiljno. Imamo svjetlosivo odijelo baš za Vas! Uz njega možete nositi i tamnu i svijetlu košulju. Danilo: Može, hvala. Mogu probati. Trebam broj 48. Prodavač: Izvolite. Kabina je ravno pa desno. (Obrača se Alvaru.) A što Vi želite? Alvaro: Takoder odijelo, ali ne znam boju. Prodavač: Možda tamnoplavo. To je sada moderno. Alvaro: Može tamnoplavo. Volim plavu boju. Molim broj 50. Prodavač: Izvolite! Uz tamnoplavo odijelo možete kombinirati različite zanimljive košulje. Danilo: Odijelo je savršeno! Alvaro: I moje je dobro! Oprostite, koliko koštaju odijela? Ako je cijena dobra, uzimamo i jedno i drugo! Još trebamo košulje i kravate. Danilo: Ja ne želim kravatu. Želim samo lijepu košulju! Alvaro: Ali moraš imati kravatu! Idemo na vjenčanje! Prodavač: Trebate li možda i cipele? Imamo kvalitetne elegantne cipele, a cijena je vrlo povoljna. Izvolite! Danilo: Modeli su lijepi, a cijena stvarno nije loša. Što ti misliš? Alvaro: Mislim da su baš lijepe. Izvrsno! Možemo ih probati i kupiti. Ali samo ako su udobne. OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Alvaro želi lijepo i praktično odijelo. T- - N 2. Danilo želi biti elegantan. T- N 3, Alvaro i Danilo žele kupiti odijela za vjenčanje. T- -N 4, Danilo želi kupiti svijetlo odijelo. T- N 5. Danilo treba odijelo broj 50. T- N 7. Alvaro želi sivo odijelo. T- N 8. Danilovo odijelo je veliko. T- -N 9. Alvaro i Danilo žele kupiti košulje. T- N 10. Danilo želi kupiti kravatu. T- -N RAZUMIJEVANJE blagajna cijena prodavač, prodavačica dučan (razg.) broj/veličina koštati 122 razgovarajte s nama! odječa i moda 123 PRODÁVANJE ] KUPOVÁN R Kupac Prodavač: t hlr, ,., Trebam odijelo, košulju, suknju, cipele... I Izvolite! Kako mogu pomoci? _ r r >•;, Želim jaknu, sandále, hlače... Mogu li Varn pomoci? Što trebate? Što tražite? Sto želíte? Kojí broj trebate? Trebam broJ 4a Koju bojů trebate? Želíte li probati? Trebam bijelu bojů í leksik Kabina je tamo/ravno/desno/lijevo... Gd?e Je kabina? GdJe Je bla§ajna? Blagajna je tamo/ravno/desno/lijevo.., Koliko košta? Mogu li probati? rad u paru Napravíte dijalog u paru tako da je jedna osoba prodavač, a druga kupac U dijalogu upotrijebite rečenice iz prethodne tablice. ODJEČA r^fl IP"^! IjT^BB □□□□ HHn suknja traperice krátke hlače □ ofj onno kratka suknja/ ! minica I halJma nnn DONJE RUBLJE □ □□□ džemper kúpači kostim 1 i i kupace gače | dolčevita vesta gače/gačice bokserice grudnjak potkošulja 124 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! ODJEČ MÓDNI DODACÍ I OSTALO nes kravata h □ n □ OBUČA 6. a) Odgovorite na pitanja. 1. Koja je odječa svakodnevna, a koja za posebne prilike? 2. Što nosite cesto, što nosite ponekad, a što ne nosíte nikad? b) Odgovorite na sljedeča pitanja koristeči se sljedečim riječima: Mače, májka, jakna, kaput, šal, kapa, sako, odijeio, cipele, čizme, suknja, haljina, rukavice, kúpači kost im, japanke, štikle. c) Koju odječu nosite kad idete u... Koju odjedu nosite kad idete na... .kino? i^^jl^^^^^j^^ ^^^^^íH^^^I J^II^^s^^m!! XEi^!! I ...park? TORBE ...planine? ..klub? kolica za kupovinu 126 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! I .restoran? ...posao? .tréning? ...plažu? .vjencanje? .poslovni sastanak? ODJEČA I MODA 127 iJ^vježba 7-št0 oni nose? gospodalvié I Tanja, Sanja i Vanja gospodin Perič gospodin Jakic Andrej, Tonko i Vlado 7 i \ Darko gospodin Maric Filip Valentin ZANIMA LI TE MODA? SLUSANJE Ivona, imam zanimljiv časopis. Želiš li ga? Môžeš vid-jeti odječu, cipele i torbe. To je moda za novu sezónu. Može! Hvala ti! Naravno, želim ga pogledati. Znaš da me zanima moda! Pa da, i mene zanima moda. Sada me zanimaju torbe, cipele i elegantná odjeca. Trebam lijepu novu haljinu jer uskoro idem na vjenčanje. A mene više zanima sportska odječa i odjeca za svaki dan. Volim traperice, tenisice i udobne majice i veste. Uvijek nosim takvu odječu. I ja volim udobnu odječu i obuču za svaki dan. Samo ponekad nosim haljine i štikle, na primjer na vjenčanje i tulume. Ivona: Ako želiš, za vikend možemo iči u trgovački centar. Možemo razgledavati odječu za novu sezónu! Odlično! 8. Dopunite rečenice riječima koje odgovaraju po smislu: haljinu, elegantná, sportska, modu, časopis. RAZUMIJEVANJE Veronika ima zanimljiv vole .Veroniku zanima za Ivonu. Veronika i Ivona ........................odječa, a Ivonu odječa i odječa za svaki dan. Veronika treba lijepu jer ide na svadbu. ZANIMA ME... ZANIMAJU ME. primjeri: Sto me zanima? Što te zanima? Što ga zanima? Štoje zanima? Sto nas zanima? Što vas zanima? Što Vas zanima? Sto ih zanima? Zanima me matematika. Zanimaju ga filmoví. Ana, Iva i Mia Zlatko Katarina 128 RAZGOVARAJTE S NAMA! jednina množina Zanima me matematika. Zanimaju me stare knjige. ■_Ujd A Wjd JA.mn A Hmn ODJEČA I MODA 129 Rečenice koje sadrže gla-gol zanimati specifične su jer predmet interesa zauzima aktívnu poziciju u rečenici pa postaje subjekt u nominativu {Matematika me zanima.), a osoba zauzima pasivnu poziciju pa postaje objekt u akuzativu {Matematika me zanima.). U tipičnim rečenicama osoba zauzima aktívnu poziciju i postaje subjekt u nominativu (Ja učim matematiku.), a predmet zauzima pasivnu poziciju i postaje objekt, napri-mjer, u akuzativu (Ja učim matematiku.). Sentences expressing interest (to be interested in) are particular because the object of one's interest has an active role in the sentence, i.e. it becomes a subject in the nominative (Matematika me zanima.), while the person assumes the passive role and becomes the object in the accusative (Matematika me zanima.). In ordinary sentences the person has an active role and is a subject in the nominative (Ja ucim matema-tiku.), and the object of interest assumes the passive role and becomes the object, for example, in the accusative (Ja ucim matematiku.). Las oraciones que expresan interes en algo (por ejemplo: Me interesa la matemática.) son diferentes porque el objeto de interes de alguien tiene un papel activo en la oración, es decir, se convierte en el sujeto en nominativo (Matematika me zanima.), mientras que la persona tiene un papel pasivo y se convierte en el objeto en acusativo (Matematika me zanima.). En oraciones reguläres, la persona tiene un papel activo y es el sujeto en nominativo (Ja učim matematiku.), y el objeto de interes tiene un papel pasivo y se convierte en el objeto, por ejemplo, en acusativo (Ja učim matematiku). ja Mene zanima moda. Zanima me moda. mi Gorana i mene zanima sport. Nas zanima sport. Zanima nas sport. ti Tebe zanima košarka. Zanima te košarka. vi Tebe i Sandru zanima pjevanje. Vas zanima pjevanje. Zanima vas pjevanje. on Gorana zanima glazba. Njega zanima glazba. Zanima ga glazba. oni Marka, Tanju i Slavena zanima taj koncert. Njih zanima taj koncert. Zanima ih taj koncert. ona Anu zanima moda. Nju zanima moda. Zanima je moda. one Anu i Katarínu ne zanima tenis. Njih ne zanima tenis. Ne zanima ih tenis. Lična zamjenica na prvom mjestu u rečenici uvijek mora biti u dugom obliku. The personal pronoun must always be in the long form if located at the beginning of the sentence. El pronombre personal siempre debe estar en la forma larga al comienzo de la oración. Zanima me matematika, biologija, | kemija, filozofija, košarka, príroda, more, moda... Zanimaju me sportovi, filmovi, tulumi, knjige, životinje, planine, auti, mobiteli... 9. Što ih zanima? Preoblikujte rečenice. t PR IM J ER: Jagledam filmové. Zanimaju me filmovi. 1. Ana cesto čita knjige__ vjezba 2. Iva obožava kazališne predstave. 3. Maja i Jakov svaki dan slušaju glazbu. 4. Ti voliš nogomet__ Martin obožava fiziku. Sara voli praviti koláče. Marko cesto čita stripove. 8. Mi jako cesto gledamo filmové. 9. Oni vole strane jezike__ 10. Vi volíte kemiju__ 11. Ja ne volim politiku__ 12- One ne čitaju novine_____ 130 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! ODJEČA I MODA 131 l.cjeVma K0MUNIKACU A l VOKABULAR ♦ hrana i pice ♦ tipična braná i tipična piéa u Hrvatskoj i u svije ♦ izražavanje veselja ♦ izražavanje zadovoljstva hranom ♦ nazdravljanje ♦ posude i príbor za jelo !♦ naručivanje i nudenje hrane i piča AJĽTURA ♦ hrana i hrvatske regije GRAMATIKA ♦ prezent glagolajcsti ♦ prezent glagola piti SLUSANJE DOGOVOR ZA VÍKEND Ivona: Alvaro, što jedu Čileanci? Što je tipična čileanska hrana? Alvaro: Zove se empanada. To je tijesto, a unutra su krumpir i mljeveno meso. Evo, vidi sliku! (Alvaro i Ivona gledaju na mobitel.) Ivona: Mmmmmm... Izgleda odlično! Alvaro: Mogu za vikend napraviti empanade za tebe i druge prijatelje iz Hrvatske. Ivona: Sjajna ideja! Ja mogu donijeti tipičnu hrvatsku hranu: punjene paprike i krumpir. Znam napraviti izvrsne punjene paprike! Mogu donijeti i domaču malvaziju, to je poznato bijelo vino. Hrvati vole piti vino. Što piju Čileanci? Alvaro: Čileanci piju pisco, to je rakija. Svi vole pisco. Takoder, kao Hrvati, Čileanci vole piti vino. Ivona: Tedva čekám vikend! Alvaro: I ja! Veselím se! empanada | pisco punjene paprike Hg RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Što je empanada? 4. Što je pisco1. 2. Što Ivona kuha za vikend? 5. Vole li i Čileanci piti vino? 3. Kakvo vino je malvazija? 6.Tko je sretan jer je uskoro vikend? í RAD U GRUPI Informirajtegrupuospecijalitetimausvojojzemlji 134 razgovarajte 5 nama! PREZENT GLAGOLA jesti PRIMJER: Što jedu Čileanci? jednina množina 1. ja jedem mi jedemo 2. ti jedeš vi/Vi jedete 3. on, ona, ono jede oni, one, ona jedu Ti jedeš sendvič. NEGACIJA: Ti ne jedeš sendvič. PITANJE: Jedeš li ti sendvič? ^PAZITE! glagol jesti + akuzativ ^ PREZENT GLAGOLA pití pPRIIWJER; Hrvati piju vino. jednina množina 1. ja pijem mi pijemo 2. ti piješ vi/Vi pijete 3. on, ona, ono pije oni, one, ona piju Ti piješ kavu. NEGACIJA: Ti ne piješ kavu. PITANJE: Piješ li ti kavu? O PAZITE! glagol piti + akuzativ ""j GRAMATIKA GRAMATIKA STO HRVATI JEDU I PIJU? 135 VJEŽBA 1. a) Napravíte rečenice s ponudenim riječima i prezentomglagolajesti. PRIMJER: ona,juha Ona jede junu. 1. ja, meso- 2. mi, tjestenina 3. on, pizza_ 4. one, riba_ 5. V1, pečivo 6. oni, kruh i sir 7. ona, pršut 8. ja,jaje™... 9. mi, koláč mn 10. ti, voče__ b) Negirajte rečenice iz zadatka a). PRIMJER: Onajedejuhu. Ona ne jede juhu. 1__6-- 2__7___ 3__8__ 4__9-- 5__10__ c) Napravíte pitanja s ponudenim riječima i prezentom glagola jesti. PRIMJER: ona,juha Jede li ona juhu? 1. on, pizza_ 2. one, riba_ 3. Ví, pečivo_ 4. oni, kruh i sir_ 5. ona, pršut- 6. ti, voče_ 2 a) Napravíte rečenice s ponudenim riječima i prezentom glagola pití. \ pRiMJER: ona, voda Ona pije vodu. 1. ja, kava 2. mi, pivo - 3. on, sok mn 4. one, bijelo vino- 5. Vi,džus-- 6. oni, rakija- 7. ona, limunada-—-— 8. ja,caj- 9. mi, čaj mn 10. ti, mlijeko b) Negirajte rečenice iz zadatka a). í PRIMJER: Ona pije vodu. Ona ne pije vodu. |.__- 6-- m _ 7-- H^-___ 8-- B_____ 9-- h__ io-- c) Napravíte pitanja s ponudenim riječima i prezentom glagola piti. s PRIMJER: ona, voda Pije li ona vodu? El. on, sok mn _- fe. one, bijelo vino- |.Vi, džus- 4. oni, rakija 5. ona, limunada 6. ja,čaj- 7. ti, mlijeko 136 razgovarajte 5 nama! STO H R VAT JEDU I PIJU? 137 HRANA VOCE RIBA Am 3| 3 jabuka kruška j limun naranča I jagoda m %| m šljiva 1 lubeníca banana trešnja □ 59 1^1 □ ii^M— Ij^^^^l^j fiS^SS plodovi mora 138 RAZGOVARAJTE S NAMA 5T0 HRVATI JEDU I PUU? 139 KADOVOIJSTVO HRANOM I PIC 1X1 papar | ulje ocat paprika bosiljak ■ lovor cimet peršin ružmarin O STAL 0 I m ■ ^. i m K *r 4 1 med šečer aj var ^ 1 1_senf | čokoláda tjestenina džem POSUD] n p RIBO R ZA j ELO lílíll ........ 1 1 i i 1 Ob vilica, nož, žlica, žličica duboki tanjur, plitki tanjur čaša šal i ca, tanjurič salveta Ol CUSI 111 Šečerje sladak. ! Grejp je gorak. Papar je ljut. 1 j Sol je slaná. Ocat je kiseo. 1 Odličnoje! Baš je ukusno! r I Jakojefino! Fino je! Pitajte prijatelje u grupi o tome a) što vole, a što ne volejesti i b) što vole, a što ne vole piti. Rezultáte prezentirajte usmeno. rad u grupi ŠTO ONI JEDU? Ja sam Tao Lin iz Kine. Za doručak obično jedem jaja i kruh, a pijem mlijeko. Za ručak i večeru jedem rižu, piletinu ili ribu i povrče. Pone-kad jedem mantou. To je poznata kineska tjestenina. Ja sam Carmen iz Španjolske. Mi Španjolci za doručak jedemo sendviče, sir ili kruh s maslacem i džemom, voče, a za ručak jedemo juhu, povrče, salátu. Za desert jedemo voče, sladoled ili koláč. Cesto jedemo pádlu. To je riža, povrče, meso i školjke. Ja sam Carl iz Švédske. Naravno, kao i svi, i mi Švedani za doručak jedemo žitarice, pečiva, sireve, šunku, kobasice, a pijemo kavu ili čaj, vočni sok, jogurt... Za ručak i večeru jedemo juhe, ribe, meso, saláte. Ja sam Orhan iz Turske. Za doručak pijem crni turski čaj i jedem tost s džemom i medom. Takoder cesto jedem masline, sudžuk (salámu od » govedine) i jaja. Za ručak moja obitelj i ja jedemo burek, salátu, ribu, % janjetinu, kebab i birjan (riža i meso), pijemo jogurt, a poslije jaku crnu kavu. Ja sam Štefánie iz Austrije. Cesto za doručak jedem žitarice, kruh ili pečivo s džemom, jaje, šunku, sir. Drugi Austrijanci jedu i kobasice. Ja ne. Pijem kavu. Za ručak, kao i svi, jedem juhu, povrče, meso, ribu... Svašta. Za večeru cesto ne jedem ništa, ponekad voče. 140 RAZGOVARAJTE S NAMAI Sto hrvati jedu i pij u ? 141 RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. ŠtoTao Lin jede za ručak? 2. Što Carmen jede za doručak? 3. Što Orhan i njegova obitelj jedu i piju za ručak? 4. Što Štefánie jede za doručak? 5. Što Carl pije za doručak? RAZGOVOR Što vi jedete i pijete za doručak? Što vi jedete i pijete za ručak? Što vi jedete i pijete za večeru? SLUŠANJE ERWANOV RODENDAN Prijatelji danas slave Erwanov rodendan. Svi zajedno idu u restoran. Erwan: Vi ste danas moji gosti. Što želite piti? Jeste li za vino? Alvaro: Može! Danas slavimo pa pijemo vino! Konobar: Dobar dan, dobro došli! Izvolite jelovnike. Što želite za pice? Erwan: Kakva vina imate? Konobar: Imamo kvalitetna domáca vina, crna i bijela. Erwan: Molim vas bijelo vino i minerálnu vodu. Konobar: Može. Što želite naručiti za jelo? Ivona: Za předjelo molim pršut i paški sir. Erwan: Može onda pršut i paški sir za sve. A za glavno jelo? Veronika: Želim probati puricu i mlince. To je poznati specijalitet. Alvaro: A ja želim ribu i blitvu. Je li riba svježa? Konobar: Naravno, to je svježa jadranská riba! Mogu preporučiti i lignje, takoder su jadranské. Jako su dobre. Erwan: Može za mene punjene lignje, pečeni krumpíř i salátu. A za tebe, Ivona? Ivona: Želim pržene lignje i salátu. Želite li odmah naručiti i desert? Desert možemo naručiti poslije. I Izvrsno. Imamo jako fine palacinke i koláče. Izvolite vino! Hvala! Živjeli! Za moje prijatelje! Živjeli! Za Erwana i njegov rodendan 142 razgovarajte 5 nama Odaberitetočan odgovor. 1. Što prijatelji slave? a) Erwanov rodendan b) Alvarov rodendan c) Veronikin rodendan 2. Kamo prijatelji idu? a) u kafič b) u restoran c) u kino 3. Što prijatelji piju? a) pivo b) sokové c) vino razumijevanje 4. Što Veronika jede? a) ribu i blitvu b) puricu i mlince c) punjene lignje 5. Što prijatelji jedu za předjelo? a) pršut i paški sir b) jadranské lignje c) jadranskú ribu 6. Što konobar nudi za desert? a) sladoled i tortu b) koláče i sladoled c) koláče i palacinke Sto hrvati jedu i piju? 143 NARUCIVANJE PICA I JELA Izvolite! Želíte li naručiti? Sto želíte naručiti? Sto želite piti? Sto želite jesti? Sto želite za pice? Što želite zajelo? Mogu preporučiti.. Jeste li za još jednu času vina? í - rad u paru Podijeliteseuparoveinapišitedijalogeukojimasudjelujukonobarigost. Môžete se koristiti sljedečim riječima: kava, sok, minerálna voda, pivo, vino, čajjuha, salata, krumpir, riža, piletina, teletina, pizza, íevapčiii, špageti, lignje. Molim Vas... Zelim naručiti... Imate li... Molim... TELOVNIK Potražíte na internetu fotografije jela. Odaberite deset jela koja volíte. TOPLA PŘEDJELA OMLET S3 slrom OMLET sa Sunkom OMLET äunka-slr OMLETsgljrvama KAJGANA 1 HRENOVKE sa senfom POHANI SÍR PIZZA miješana mala piZZAmiJesana sradnja PIZZA miješana Jumbo CALZONE (Bir;šunka;maj;ki8.kraat> por PLJESKAVICAu laplnjl mala POVRČS Jb-LEPINJE KRUH por. por. por, por. por. por. por. por, por. por. por. por. por. fata. 20,00kn 20,00kn 20,00kn 20,00kn 10,00kn 16,00kn 25,00kn IS.OOkn 35,00tai 55.00kn 18,00kn . íB.OOkn 15,00kn 4,00kn G,50kn JUHE JUHAGOVEDA por. 8,00kn JUHARAJČICA por. Bfldkn HLADNÁ PŘEDJELA DALMATINSKI PRŠUT SIR rnranjski-paSki SIRedamac HOBOTNICA(nasalatu) PRSUT sendvii NAMAZI (marmeláda, maslac,med) kg kg kg por. kom. mookn 200,00kn lOO.OOkn 40,00kn 15,00toi kom. 4,00krt GOTOVÄ JELA GULAĚ(maso,june08) por. 25,00kn SNICL u točil por. 28,00kn MESNEOKRUGLICEutOÓU por. 2S,O0kn TRIPICEjunsče por. 26,00kn FAŽOL-suhomeso por. 25,00kn FAŽOL-tobaslca por. 26,0Qkrt PASTA FAŽOL-suhomeso por. 25,00kn PASTA FAŽOL- kobaslca por. 25,00kn ŠARME por. 25,00(01 PUNJENA PAPRIKA poľ. 25.00kll ŠPAGETI -Mítaneze por. 20,00kn ŠPAGETI -Mltaneze s panoatom por. 25.00kn ŠPAGETI-Botognese por. 25.00kn PILEČEPEČ-ENJE por. 25,00kn TELEČE PEČENJE pot. 38,00kn SVINJSKO PEČENJE por. 38,00kn JUNETÍNALEŠO por. 25,00kn por. 55,00kn JELA PO NARUDŽBl ZAGREBACKI oúre&k NARAVNI odrezak(teíeól) NARAVNI Odrezak (svínjski) BEčKl odrezak PAR1ŠKI odrezak RAMSTEK svínjski kotlet TELECÍ KOTLET MIJEŠANO MESO PLATA íANDELAb RAŽNJICI ČEVAPČIČI PUESKAVICA PUESKAVICAsasirom POHANI PILEČIfile dli žar) RIBA prženaťplava riba) PETKOM LIGNJE kolutiči POHANI OSLIC TELETINAPEČENA SALÁTE I PRILOZi SALÁTE RAZNÉ (iniJešana,kijpus,zelena,(ažol) PRILOŽÍ RAZNÍ (njokl,pomfi1t,povrce-raaio) DODATAK 0,05 (sir,šuräka,kečap,majone?a) DODATAK PANCETA UMACI RAZNÍ (gfjtve.iajčfcs) por. DOT. SLASTICE PALACINKE (orasl.eokol.manrieí,) por. FAST FOOD PONUDA TOPLI SENDVIČ POMFRIT KOBASICA ČEVAPI -mail ČEVAPi welikl HAMBURGER CHESBURGER PILETINA GRILL PILETINA POHANA HOT-DOG vjezba . - .... .... por. 45,00kfl por. 40,00kn por. 35.00kn por. 40,00tcn por. 40,0Okn por. 50,001ai por. 30,00tm pot. 40,00kn por. 45.6«n por. 60,00kn por. 30,00kn por. 30,00kn por. 30,00kfi por. 35,00kn por. 27,00kn por 26,00kn por. 40,00kn por. 25,00kn kg 120,00kn 10,00kn 1 144 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! Sto hrvati jedu i piju? 145 < HRANA I HRVATSKE REGIJE Pí Hrvatska je mediteranska i srednjoeuropska zemlja. Različite regije imaju različite specijalitete. Ljudi iz Slavonije cesto jedu svinjetirm, kulen, guláš i šarmu. Slavonska hrana je začinjena. Ljudi iz Zagorja Podravine jedu piletinu, puricu s mlincima i svinjetinu. Ljudi iz Likc jedu krumpir, kiseli kupus, govedinu, teletinu i janjetínu. Ljudi iz Istre, Dalmacije i Primorja jedu zdravu, laganu hranu: povrče, ribu, kuhano meso. Svaki hrvatski grad ima tržnice. Ondje môžete kupitj kvalitetno svježe voče i povrče. Takoder, svaki grad ima ribarnice. Ti môžete kupiti sviežu morskú i riiečnu ribu. lina STO bt MORA, NIJETEŠKO _______SL w w _# KOMUNIKACIJA IVOKABULAR ♦ izražavanje vjerojatnosti, potrebe i nužnosti, spôsobilosti, dopuštanja, želje i namjere, pristojnog odbijanja ♦ izražavanje direktivnog (morati...) i manje direktivnog (trebati...) načina KULTURA ♦ zagrebački nažigači i kumice GRAMATIKA ♦ modálni glagoli: morati, trebati, smjeti, moci i htjeti wm SLUSANJE Aivaro: Erwan: Aivaro: Erwan: Aivaro: MÓRAM IČI U KNJIŽNICU Kako si? Što radiš danas? Dobro sam, ali imam puno posla. Morám odmah iči na fakultet. Ja danas ne morám iči na predavanja, ali morám iči u3 knjižnicu. Zašto trebaš iči u knjižnicu? Vjerojatno moras učiti? Morám učiti i posuditi knjigu za ispit. Trebam i jedan 1 časopis. Vidimo se oko 7? Idemo li zajedno na večeru? Nadám se! Želim iči na večeru, ali morám još puno učiti. Znáš hrvatsku poslovicu: „Što se mora, nije teško!" 1 Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1 RAZUMIJEVANJE Odaberite T (točna) ili N (netočno). 1. Erwan ide na fakultet. 2. Aivaro mora iči na predavanja. 3. Alvaro treba knjigu i časopis. 4. Alvaro i Erwan žele iči zajedno na večeru. IZRAŽAVA N JE VJEROJATNOSTI T-N T-N T-N T-N 148 razgovarajte s nama! □rezent glagola morati {-ati > ~am) |£R: Morám odmah iči na fakultet. jednina i množina 1. ja morám mi moramo 2. ti moraš vi/Vi morate 3. on, ona, ono mora oni, one, ona moraju Ti moraš jesti. NEGACIJA: Ti ne moraš jesti. PITANJE: Moraš li ti jesti? £)PAZITE! morati + infinitiv -> morati je modálni glagol Morám učiti hrvatski. Moraju odmah iči u študentskí dom. Petar mora kuhati svaki dan. prezent glagola trebati {-ati > -am) ■•RÍWUkRí' Trebam posuditi knjigu za ispit. Trebam i jedan časopis. jednina množina 1. j a trebam mi trebamo 2. ti trebaš vi/Vi trebate 3. on, ona, ono treba oni, one, ona trebaju Ti trebaš jesti večeru. NEGACIJA: Ti ne trebaš jesti večeru. PITANJE: Trebaš li ti jesti večeru? 3 PAŽITE! trebati + infinitiv -> trebati je modalni glagol trebati + direktní objekt (AKUZATIV) Trebaš se odmoriti. Trebaš odmor. Studenti trebaju ručati. Studenti trebaju ručak. STO SE MORA, NUE TEŠKO 149 VJEŽBA 1. Dopunite sljedeče rečenice prezentom glagola morati. PR1MJER: Kad voze, vozači_______ bitipažljivi. Kad voze, vozači moraiu biti pažliivi. 1. Kad idu na posao, ljudi_________ raditi. 2. Kad imaju ispite, studenti__čitati i učiti. 3. Kad idemo u restoran, mi___platiti. 4. Kad imaš goste, ti _-kuhati. 5. Vi- biti točni kad idete na posao. 6. Ja —_-imati kúpači kostim kad idem na more. 7. Turisti planirati put kad idu na odmor. 2. Dopunite sljedeče rečenice niječnim prezentom glagola morati. PRIM JER: Svěje čisto, više čistiti. (ti) Svěje čisto, ne moras više čistili. 1. Ako sve znáš,__više učiti. 2. Ako ne volite jabuke,___ih više jesti. 3--_— čekati Ivu ako ona uvijek kasni. (mi) 4--__-više raditi ako je več 17 sati. (vi) 5--iči na posao u subotu. (ti) 6. u ponedjeljak. (oni) danas napraviti zadaču, predávanje je tek 3. Dopunite sljedeče rečenice upitnim prezentom glagola morati. šR: —.-kupiti sendvič za ručak? (ja) 1. 2. 3. 4. Morám li kupiti sendvič za ručak? --imati putovnicu kad idem u Njemačku? (ja) --platiti gotovinom ili karticom? (ti) --Mája i ja sada razgovarati? --danas vratiti knjige u knjižnicu? (mi) ISO RAZGOVARAJTE s NAMA! sutra iči na fakultet? (vi) iči na koncert? Oni ne vole klasičnu glazbu. (oni) 4. Dopunite rečenice. I pRIMJEH: Za fakultet trebam napraviti... (prezentacija) Za fakultet trebam napraviti prezentaciiu. 1 Za domaču zadaču trebam napisati 2. Za ručak trebam kupiti _ _, — (meso, salata, krumpir) 3. Za kino trebam kupiti--------- . (esej) (ulaznica mn, kokica mn) 4, Za bazén trebam imati 5. Za ispit trebam imati ... (kupači kostim, ručnik i japanka mn) . (olovka, papir, kalkulátor) 6. Za šetnju trebam imati ._— (prijatelj, pas) 7. Za komunikaciju trebam koristiti (računalo, mobitel) 5. Dovršíte rečenice. P RIM j E R: Za posao trebam Za posao trebam računalo i tisinu. 1. Za Ijetovanje trebam-_-—- 2. Za zimovanje trebam-,--— 3. Za dobro zdravlje trebam 4. Kad sam bolestan, trebam 5. Kad pada kiša, trebam 6. Za sretan život trebam — 7. Kad idem spavati, trebam Sto se mora, nue teSko 151 Odgovorite na pitanja. 1. Što studenti moraju, a štotrebaju raditi? 2. Što profesori moraju, a što trebaju raditi? SLUSANJE SMIJEM LI SKENIRATI ČASOPIS? Alvaro: Dobar dan! Molim Vas, imate li ovu knjigu? Trebam je za ispit. Knjižničarka: Da, imamo. Želite li je posuditi? Alvaro: Da, hvala. I ovaj časopis. Knjižničarka: Nažalost, časopis ne smijemo posuditi. Časopis morate čitati ovdje ili ga trebate skenirati. Imamo skenere. Alvaro: Smijem li ga odmah skenirati? Knjižničarka: Da, naravno, ovdje! Samo izvolite! Ali ne smijete skenirati knjigu. RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Za što Alvaro treba knjigu? 2. Smije li Alvaro posuditi knjige? 3. Smije li Alvaro posuditi časopis? 4. Smije li Alvaro skenirati časopis? 5. Smije li Alvaro skenirati knjigu? 152 RAZGOVARAJTE S NAMAf ENT GLAGOLA smjeti JER: Smijem li ga skenirati? GRAMATIKA jednina množina 1. ja smijem mi smijemo 2. ti smiješ vi/Vi smijete 3. on, ona, ono smije oni, one, ona smiju Ti smiješ kasniti pet minuta. NEGACIJA: Ti ne smiješ kasniti pet minuta. (= Zabranjeno je kasniti.) PITANJE: Smiješ li ti kasniti pet minuta? ^)PAZITE! smjeti + infinitiv -> smjeti je modálni glagol Smijete piti vino. Ana ne smije voziti auto. Kao smjeti > smijem: razumjeti... jednina množina 1. ja razumijem mi razumijemo 2. ti razumiješ vi/Vi razumijete 3. on, ona, ono razumije oni, one, ona razumiju On razumije matematiku NEGACIJA: On ne razumije matematiku. PITANJE: Razumije li on matematiku? 6. Upišite prezent glagola smjeti. 1. Maja iči navečer van. 2. Tinejdžeri _ biti vani do 11 sati. i 3. Oni______kupiti ono što vole. f4. Vi_ raditi što želite. 5. Ljudi _____—__ piti alkohol ako imaju 18 godina. 6. Malebebe__ piti samo mlijeko. VJEŽBA Sto se mora, nije teSko 153 7. Upišite niječni prezent glagofa smjeti. 1. Oni-_______ raditi kašno navečer. 2. Ti---biti dugo vani. 3. Ja 4. Vi ... 5. Tinejdžeri 6. Male bebe 7. Ovdje vi_ govoriti što želim. raditi sve što želite. ——_piti alkohol. jesti slatku i slanú hranu. . pušiti. 8. Upišite upitni prezent glagola smjeti. 1--—---ovdje pušiti? (ja) 2- —----tinejdžeri kupiti pivo i vino? 3--______— pas uči u trgovinu? 4. —__--student kasniti na predavanje? 5--_-_____ ljudí u kinu telefonirati? 6---mi ovdje parkirati auto? 7.„---Vi piti alhohol? 9. Dovŕšite rečenice: što smijem, a što ne smijem. '■■>•■• ■ Kad radim, ne smijem... Kadradim, ne smijem puŠití. 1. Kad radim, smijem________ 2. Kad radim, ne smijem 3. Kad vozim auto, smijem 4. Kad vozim auto, ne smijem 5. Kad učim, smijem____ 6. Kad učim, ne smijem 7. Kad vozim bicikl, smijem 8. Kad vozim bcikí, ne smijem 154 razgovarajte S nama! 10. Što ne smijemo? Povežite rečenice sa slikama. pRItVUER: Ne smijemo biti bucni. ->_/'J 1, Ne smijemo plivati. 2, Ne smijemo zaustaviti auto. 3, Ne smijemo jesti i piti. 4 Ne smijemo ovamo voditi psa. 5. Ne smijemo bacati smeče. 6. Ne smijemo jesti sladoled. 7. Ne smijemo telefonirati. 8. Ne smijemo fotografirati. 9. Ne smijemo pušiti. MOŽEŠ LI SUTRA IČI NA IZLET? SLUŠANJE I Ivona: Veronika, što radiš sutra? Ako si slobodná, možemo iči na izlet. Nažalost, ne mogu, nemam Slobodan dan. Ujutro morám učiti, ispiti su uskoro. A poslijepodne morám raditi, trebam novac. Kamo žeiiš iči na izlet? Ivona: Šteta! Želim te voditi na izlet u Karlovac.To je moj grad! Karlovac ima dobar akvarij. Jako je zanimljiv, a studenti imaju popust na ulaznice. Veronika: Žao mi je što sutra ne mogu iči! Zanimaju me ribe. Ali mogu iči u sljedeču subotu. Ivona: U redu! U sljedeču subotu idemo u Karlovac. Idemo prvo u akvarij, a poslije u restoran na izvrsnu pizzu! Sto se mora, nije te5ko 155 ľ9 RAZUMIJEVANJE ZaokružiteT (točno) ili N (netočno). 1. Ivona želi iči na izlet u Karlovac. 2. Veronika mora učiti cijeli dan. 3. Ivona treba novac. 4. Ivona je iz Karlovca. 5. Ivona i Veronika sutra idu na pizzu. T - N T - N T- N T- N T- N PREZENT GLAGOLA moči PRIMJER1: Možemo H iči na izlet? Nažalost, ne mogu. jednina množina 1. ja mogu mi možemo 2. ti môžeš vi/Vi môžete 3. on, ona, ono može j oni, one, ona mogu Ana može puno vježbati. NEGACIJA: Ana ne može puno vježbati. PITANJE: Može li Ana puno vježbati? ^)PAZITE! moči + infinitiv -> moči je modálni glagol Može li ona iči u trgovinu? Ja uvijek mogu jesti pizzu. 3pAZITE! ja mogu oni, one, ona mogu Llice/d = 3. licemn ZNAČENJA GLAGOLA MOČI SPOSOBNOST DOPUŠTANJE Ana može dugo plivati. j» Mogu li posuditi olovku? ' Ptice mogu letjeti. j:: Koja rečenica odgovara kojoj slici? Mogu li platiti? 2. Mogu li razmisliti? 3. Mogu li dobiti sladoled? 4 Mogu li dobiti sok? 5. Mogu li uči? 6. Mogu li pogledati? VJEŽBA I Možemo li otvoriti prozor? 12. Napišite prezent glagola moci. I.On______ iči u kazalište večeras. 2. Ne_trčati brzo. 3_____liti kupiti sok za goste? 4. Ja____lijepo pjevati. 5__li doči malo kasnije? (vi) [6.__li pojesti taj koláč? (ja) ľ.Maja _iči u kino. 8. Mi ne____iči u kino. 156 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! STO SE MORA, NIJE TESK0 157 VJEŽBA 13. Dovŕšite rečenice. PRIMJER: Djeca mogu ^ Djeca mopujakn dupo spavati 1. Stariji Ijudi mogu______ 2. Stariji Ijudi ne mogu 3. Ja mogu _____ 4. Ja ne mogu 5. Mala djeca mogu 6. Male bebe ne mogu 7. Studenti mogu_ 8. Studenti ne mogu smjeti + infinitiv glagola moci + infinitiv glagola Smijem li ovdje parkirati? formalno Mogu li skenirati knjigu? -> neformalno SLUŠANJE Erwan: Alvaro: Erwan: Alvaro: Erwan: HOČEŠ LI PITI ČAJ? i Bok, Alvaro! Još učiš? Da, hoču još puno učiti, ali trebam odmor. Danilo i ja idemo na ručak. Hočeš li i ti? Hoču! Môžete li me čekati još petnaest minuta? Naravno. Idem sada na automat po čaj. Hočeš li i ti čaj? Neču, hvala, ali hoču kavu. Danas móram još dugo učiti. "gdaberitetočanodgovor. , Alvaro třeba: a) čaj b) večeru c) odmor. 2. Alvaro sad: a) uči b) pije čaj c) pije kavu. RAZUMIJEVANJE 3. Danilo i Erwan idu: a) na kavu b) na večeru c) na čaj. 4. Alvaro danas: a) više ne mora učiti. b) mora još malo učiti. c) mora puno učiti. PREZENT GLAGOLA htjeti UERI: Hoču puno učiti. Hoču kavu. jednina množina 1. ja hoču mi hočemo 2. ti hočeš vi/Vi hočete 3. on, ona, ono hoče oni, one, ona hoče ^PAŽITE! NEGACIJA: jednina množina 1. ja neču mi nečemo 2. ti nečeš vi/Vi nečete 3. on, ona, ono neče oni, one, ona neče Ona hoče puno raditi. NEGACIJA: Ona neče puno raditi. PITANJE: Hoče li ona puno raditi? 3 PAŽITE! on, ona, ono hoče/neče oni, one, ona hoče/neče 3. lice jd = 3. lice mn O PAŽITE! htjeti + infinitiv -> htjeti je modálni glagol htjeti + direktní objekt (AKUZATIV) Josip hoče piti čaj. Tosip hoče čaj. Susjedi hoče imati mir. Susjedi hoče mir. 158 RAZGOVARAJTE S NAMA STO SE MORA, NIJE TESKO 159 VJ EŽB A 14. Upišíte prezent glagola htjeti. 1. Profesor--.—______pripremiti ispit. 2. Djeca- kupiti sladoled. 3. Vozači---vozitiauto. 4. Kuhari i kuharice kuhati ručak. 5. Marko,......................-___id u kazalište. 6. Mi---iči na večeru. 7. Baka i djed vidjeti unuke. 15. Upišite niječni prezent glagola htjeti. 1. Marko____iči na koncert, ali hoče iči na predstavu. 2. Mi_više razgovarati, hočemo raditi. 3. Ana, Petra i Ivan_____raditi ovaj posao jer je težak. 4. Ti i Maja _______ 5-----kuhati. (ja) Slobodan vikend. 6. Ti 7. Psi sladoled. ribu. 16. Upišite upitni prezent glagola htjeti. 1--_—__.__li kavu? (ti) 2---li Matija sendvič? 3.—-_--Sara i Višnja trenirati? 4----li kavu i li čaj? (vi) 5---Marinu pozvati na kavu? (vi) 6----učiti? (ti) 7---gledati film? (vi) ,7. Dovršíte rečenice. " PRIM JER: Studenti hoče .Studenti neče Studenti hnée iňi na izlet. 2jahocu---- 3 janeču——— 4 Političari hoče 5, političari neče o.Sportaši hoče 7. Sportaši neče Podijelite se u parove i jedni drugima nuditě hranu i pice sa slika. Upotrijebite glagole htjeti i željetí. caj sladoled keks sok kokice cips _ pivo bomboni 160 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! Sto se mora, nije teSko 161 MODÁLNI GLAGOLI O PAŽITE! modálni glagol infinitiv direktní objekt (akuzativ) primjer morati + - Móram učiti. trebati + + Trebam se odmoriti. Trebam odmor. smjeti + - Smijem voziti auto. moci + - Mogu brzo trčati. htjeti + + Hocu jesti sladoled. Hocu sladoled. f rad u paru Napišite rečenice u kojima čete nešto pristojno odbiti. B:__ A: Hočeš li još jedan sok? A: Trebaš li kartu za kino? B: A: Smijem li iči u klub? B A: Mogu li posuditi knjigu? B A: Smijem li biti budan do 23 sata? A: Mogu li voziti tvoj auto? 162 RAZGOVARAJTE S NAMA! 18. a) Napravíte rečenice s ponudenim riječima. Hor (M JER: on, morati, jesti, juha On mora jesti juhu. 1 ja, trebati, piti, vitamin mn-_____- 2. dijete, smjeti, iči, u park-__ 3. oni, moči, dugo, vježbati I mi, htjeti, slušati, glazba- 5. ti, htjeti, bijela kava-—— VJEZBA ŽBA| 6. ona, morati, čekati, roditelj mn 7. vi, smjeti, voziti, auto __- 8. on, morati, svirati, gitara- 9. Vi, moči, skenirati, časopis- 10. one, smjeti, iči, u klub _- b) Negirajte rečenice iz zadatka a). PRIMJER; On mora jesti juhu. On ne mora jesti juhu. 6. 7. 8. 9. 10. c) Napišite upitne rečenice. t PRIMJER: on, morati, jesti, juha Mora li on jesti juhu? 1. dijete, smjeti, iči, u park-- 2. oni, moči, dugo, vježbati-—__- 3. ti, htjeti, bijela kava-——-- 4. ona, morati, čekati, roditelj mn. 5. vi, smjeti, voziti, auto..... ........... 6. on, morati, svirati, gitara 7-Vi, moči, skenirati, časopis 8. one, smjeti, iči, u klub _ 5TOSE MORA, NIJETESKO 163 19. Odaberite ispravan modálni glagol (moratí, smjeti, trebati, moči, i stavíte ga u prezent. Pažite, ponekad je moguče odabrati više glagola PRIMJER: Bijete_ vozitiauto. Pijete ne smije vozili auto. 1. Hladnjak je prazan.Tata__._ iči u trgovinu. vodu, žedna sam. 3. Petra ima deset godína i_sama iči u školu. 4. Svi ljudi__prijatelje. li mi pomoci, molím te? 6. Cijeli dan učim. Sada idem u kino, 7. A:_li djeca biti vani nakon 23 sata? vise učiti. B: Ne, 8. Ana 9. A: Mirjana, _ B: Ne, hvala, 10. Djeca_ puno raditi. li sendvič? puno učiti. 20. Odgovorite na pitanja. Sto ví trebate III ne trebate imati? Što morate ili ne morate imati? Što smijete ili ne smijete imati? Što môžete ili ne možete imati? bicikl automobil mobitel novac MODÁLNI GLAGOLI - ZNAČENJE gramatika "~7aKO DIREKTIVNO ZNAČENJE MANJE DIREKTIVNO ZNAČENJE [morati Alvaro mora učiti. trebati Alvaro treba učiti. smjeti Smiješ iči u kino. moči Mogu iči u kino. htjeti Veronika hoče sladoled. željeti Veronika želi sladoled. 21.Preoblikujte sljedeče rečenice tako da budu manje direktívne. Upotrije- V JEŽ B A bite glagole trebati, moči i željeti. I primjer: Marina, moraš iči u trgovinu po kruh. Marina, trebaš iči u trgovinu po kruh. 1. Zdravko i Sanja, morate napraviti zadaču. P Zdravko i Sanja,-- 2. Sada morám iči spavati. 3. Smije li Ana iči u kazalište? 4. Smijemo naručiti pivo. 5. Ne smijete ovdje pušiti. 6. Mama, hoču sladoled! Mama,_ 7. Darko hoče novi auto. Darko______ 8. Hočeš li još jedan koláč? 9- Moramo više raditi. 164 razgovarajte s nama! sto se mora, nije tesko 165 li i ní A i Li i plinska svjetiljka r1 «»e _B '___.i''"Íwi 9 kumica 9. cjelina MOJA KUCICA, MOJA SLOBODICA KOMUNIKACUA IVOKABULAR ♦ stanovanje ♦ zemlje, putovanja, Ijetovanja, zimovanja ♦ izražavanje vremena (mjeseci u godini) ♦ poznat/poznata po... KULTURA ♦ hrvatski riazivi mjeseci U____t_Lv >«2_ů l._ 1W li f^f K i^BH—I_l—i8—sK ♦ kuče u Hrvatskoj ■" ml Víkend u Hrvatskoj SQRAMATIKA ♦ prezent glagola -ovatil-ivati > -ujem ♦ lokativ iraenica ♦ lokativ ličnih zamjeníča ♦ lokativ upitnih zamjenica tko i sté (o komu, o čemu) Vprijedlozi s lokativom I SLUSANJE ALVARO STANUJE U DOMU Alvaro i Krešimir su kolege. Oni studiraju slikarstvo na Akademiji. Akademija je u Hici, a llica je glavna ulica u Zagrebu. Krešimir: Krešimir: Alvaro: Krešimir: Krešimir: Alvaro, voziš li se dugo svaki dan na Akademiju? Dvadeset minuta ili pola sata kad je gužva u prometu. To nije dugo. Kad sam u Santiagu, putujem na fakultet sat i pol. Santiago je velik. Gdje stanuješ u Zagrebu? U sobi u domu. Znaš li Študentskí dom „Stjepan Radič"? Blizu je jezero Jarun. Da, naravno, znam. Je li zanimljivo stanovati u domu? 1 Da, imam cimera i nikad nije dosadno. Ali ponekad je jako bučno. Studenti cesto imaju tulume u sobama. A ti? Gdje ti stanuješ? Isto u domu? Ne, ja stanujem sam. Imam mali stan: sobu, kuhinju, WC i kupaonicu. Sretan sam jer uvijek imam mir za učenje i slikanje, ali nije baš zanimljivo stanovati sam! Uvijek môžeš doči u dom na tulum! Ili môžeš napraviti tulum u stanu! | RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Koliko dugo se Alvaro vozi na Akademiju? 2. Koliko dugo Alvaro putuje na fakultet u Santiagu? 3. Gdje stanuje Alvaro? 4. Je li zanimljivo stanovati u domu? Zašto? 5. Gdje stanuje Krešimir? 6. Zašto je dobro živjeti sam u stanu? Íleksik STANOVANIE 1 1 kuhinja I í cimericall ■ soba ■ 1 cimer 1 168 RAZGOVARAJTE S NAMA! PATENT GLAGOLA stanovati lMjER: Alvaro stanuje u domu, jednina I ja stanujem 2. ti stanuješ F^Joj^ ona, ono stanuje Krešimir stanuje u stanu. NEGACIJA: Krešimir ne stanuje u domu PITANJE: Stanuje li Krešimir u domu? množina mi stanujemo vi/Vi stanujete oni, one, ona stanujú 1. Upišite točan oblik glagola stanovati. !.Maja— u9radu' 2. Moji roditelji u kuči. u Splitu. VJEŽBA u centru. 3.0n sada H-- 5. Matija, Maja i Marko- 6. Moj muž i ja- 2. Negirajte rečenice iz 1. zadatka. H_- B.__ ^B._ HL__.___ HL_ u centru. na otoku. 3. Napišite pitanja s glagolom stanovati. I.—.____Majaugradu? p—.__moji roditelji u kuči? 3---_on sada u Splitu? §>-__Vi u centru? 5.—.___Matija, Maja i Marko u centru? moja KUČICA, moja slobodica 169 RAD U PARU Podijelite se u parove i jedni drugima odgovorite na pitanja 1. Gdje Vi stanujete? U domu, u stanu, u kuči? U gradu, na selu? 2. Što ima vaša kuča / Vaš stan? 3. Gdje stanujú Vaši roditelji? 4. Gdje stanuje Vaš brat/Vaša sestra? 5. Gdje stanujú Vaši prijatelji? LOKATIV - mjestc PRIMJERI: Alvaro stanuje u domu. On ne stanuje u stanu. On ne stanuje u kuči. muški rod srednji rod ženski rod jednina -u (u) gradu -u (u) selu -i (u) kuči množina -ima (u) gradovima -ima (u) selima -ama (u) kučama Neki glagoli u hrvatskom jeziku otvárajú mjesto lo-kativu. Lokativom se izra-žava mjesto u kojem netko stanuje, živi, nešto radi itd. Lokativom se izražava mjesto u kojem se osoba ili predmet več nalazi, za razliku od akuzativa kojim se izražava mjesto kao cilj kretanja. Dok je akuzativu svojstvena dinamičnost (usmjereno kretanje), lokativu je svojstvena statičnost (smještenost ili kretanje unutar odrede-nog područja). U komuni-kaciji pitanjeza akuzativ počinje prilogom kamo [Kamo Alvaro ide?), a pitanje za lokativ počinje prilogom gdje (Gdje Alvaro stanuje?). Certain verbs in the Croatian language require the use of the locative case. The locative expresses location; the place where one lives, works, etc... The locative is used to express the exact location of a person or object whereas the accusative expresses location as the goal of motion. The accusative has a dynamic quality (directed movement) while the locative is static (expressing location or movement within a certain area). When communicating, a question whose answer takes the accusative begins with the adverb kamo [Kamo Alvaro ide?), and a question whose answer takes the locative begins with the adverb gdje {Gdje Alvaro stanuje?). Ciertos verbos en el idioma ' croata requieren el usodefl caso locativo. Con el locati- ' vo se expresa ubicación (em\ lugardondealguien vive, 1 trabaja, etc). El locativo se usa para expresar la ubicación en la cual se encuentra una j persona u objeto, a diferencia del acusativo que expresa un lugar como objetivo del mo-vimiento. Asi, el acusativo es de naturaleza dinámica (mo-vimiento dirigido), mientras que el locativo es estático (expresa ubicación o movi-miento en un area determi-nada). Cuando conversamos, la pregunta para acusativo se forma con el adverbio kamo [Kamo Alvaro ide?), y la pregunta para locativo se forma con el adverbio gdje [Gdje Alvaro stanuje?). Uativ mjesta ima prijed- Rulflfltevrijedeista - ,!ilao upotrebí tih pn- Egakaosakuzativom. fasamnaplanini. jasamutestoranuna -'55nA+ LOKATIV -> MJESTO The locative, when indicating location, employs the prepositions u and na, and both prepositions are used in the same way as in accusative. [Ja sam na planini. Ja sam u restoranu na rucku.) -> U/NA + LOCATIVE -> LOCATION El locativo que expresa ubicación se utiliza con las preposi-ciones uyna.y ambas prepo-siciones se usan de la misma manera que en acusativo. [Ja sam na planini. Ja sam u restoranu na ručku.) -> U/NA + LOCATIVO -> UBICACIÓN 4. Gdje stanuju/žive/večeraju... 1. Krešimir stanuje u 2. Martina živi u- 3. Ribe žive u- 4. Naši prijatelji večerajú u _ _ 5. Turisti su na —_-_ 7. Studenti su na- 8. Mismona - SIBILARIZACIJA VJEZBA . (stan) __(Slovenija) __(jezero) . (restoran mn) . (plaza mn) ____(tulum mn) (večera, restoran) -k + i -» ci praznik__ praznici (na) praznicima 170 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! MOJA KUÜCA, MOJA SLOBODICA 171 5. Napravíte rečenice od ponudenih riječi. PRIMJER: Vi, stanovati, u, centar Vi stanujete u centru 1. obitelj, stanovati, u, stan___ 2. Mája, živjeti, u, selo_. 3. Josip i Ana, živjeti, u, grad 4. mi, živjeti, na, otok _____ 5. Marin, živjeti, u, Amerika 6. on i moja sestra, živjeti, u, Lika 7. Igor i Sara, živjeti, u, Afrika 8. mi, biti, na, praznik mn_ 9. neki ljudi, živjeti, na, otok mn STANOVANJE Ljudi u Hrvatskoj žive u kučama ili stanovima, u zgradama ili nebode-rima. Kuče mogu imati samo prizemlje ili mogu imati prizemlje i katove. Kuče cesto imaju podrume i tavane. Zgrade imaju katove i široké su. Neboderi su visoki. Neki ljudi imaju i kucu za odmor - vikendicu - na selu ili na moru. U selima na sjeveru Hrvatske možete vidjeti staré drvené kuče. Na obali, i u selima i u gradovima, možete vidjeti tradici-onalne kamene kuče. tradicionalna drvena kuča tradicionalna kamena kuča obitelj ska kuča zgrada neboder vikendica 172 razgovarajte 5 nama! ^vorite na pitanja. 1 Gdje stanujú ljudi u Hrvatskoj? 2. Sto kuče mogu imati? 3. Kakve su zgrade, a kakvi su neboderi? 4. Stoje to vikendica? | možemo vidjeti tradicionalne drvené kuče? 5. Gdje' 6. Gdje možemo ridjeti tradicionalne kamene kuče? tradicionalne kuče na slici. Napišite kakve su kuče i što imaju. VJEŽBA 1 tradicionalna austrijska kuča tradicionalna švédska kuča tradicionalna japanska kuča tradicionalna kanadská kuča tradicionalna talijanskakuča tradicionalne čileanske kuče MOJA KUCICA, MOJA SLOBODICA 173 1 ALVARO: DANILOV I MOJ ATELJE Naš atelje je velik i svijetao. Lijevo su police i ormar, a desno su stol i stolica. U ormaru su naše slike. Na ormaru su kutije. U kutijama su isto slike. Na policama su boje i kistovi. Na stolu su crteži, olovke i papirj Na stolu su knjige i bilježnice jer ovdje učimo hrvatski jezik i radimo domácu zadaču. fa nisam baš uredan - kad radim, pravim kreatívni nered. Kistovi i boje su svugdje! Moj brat Danilo je jako uredan. On uvijek sve posprema i ljuti se na mene: „ Alvaro, gdje su moje boje? Nisu na policama, nisu ni u ladicama! Tražim ih vec pola sata!" RAZUM1JEVANJE OdaberiteT (točno) ili N (netočno). 1. Alvaro i Danilo imaju velik atelje. 2. Alvarove i Danilove slike su na ormaru. 3. Alvaro i Danilo imaju olovke, boje i kistove. 4. Alvaro i Danilo uče hrvatski jezik u ateljeu. 5. Alvaro i Danilo su uredni. 6. Alvaro traži boje na policama i u ladicama. 7. Alvaro se Ijuti jer je Danilo neuredan. VJEŽBA Pogledajte sliku i odgovorite na pitanja. 1. Gdje su slike? 2. Gdje su boje? 3. Gdje su knjige? GDJE LJETUJEMO? Mnogi ljudi vole putovati. Neki ljudi više vole putovati ljeti, a neki jedna-|ío vole putovati ljeti i zimi. Mnogi Hrvati Ijetuju na moru u Hrvatskoj. r Danilo i Alvaro Ijetuju na moru u Hrvatskoj, u Jelsi na otoku Hvaru, jelša je lijep gradič. U Jelsi žive njihovi rodáci. Veronika obično ljetuje u Bugarskoj, a ponekad ljetuje u Hrvatskoj, u Zadru. Erwan ljetuje u Grčkoj, u Turskoj ili u Hrvatskoj, a zimuje u Francuskoj. On voli skijati, a u Francuskoj je skijanje odlično. Ivona i ljetuje i zimuje u planinama, u Španjolskoj ili u Italiji. I ona voli skijati, ali još više voli planinariti. Odgovorite na pitanja.Tko gdje ljetuje?Tko gdje zimuje? RAZUMIJEVANJE Tko gdje skija?Tko gdje planinari? Napravíte rečenice. Alvaro, Danilo, ljetovati Bugarska, Jelša na Hvaru, Zadar, Veronika, Erwan, zimovati Grčka, Turska, Hrvatska, Ivona skijati Francuska, Španjolska, Italija planinariti Provedite istraživanje u grupi: koja su tipična mjesta za Ijetovanje i zimo- RAD U GRUPI | vanje u različitim zemljama?Gdje Ijetuju Japanci, Amerikanci, Nijemci... Rezultáte prezentirajte usmeno. PREZENT GLAGOLA -ovati, -ivatí > -ujem |pRIMJERI: Danilo i Alvaro Ijetuju u Hrvatskoj. GRAM/ a) jednina množina 1. ja ljetujem mi ljetujemo 2. ti ljetuješ vi/Vi ljetujete 3. on, ona, ono ljetuje oni, one, ona Ijetuju Kao ljetovati > ljetujem: doručkovati, kupovati, putovati, stanovati... b) jednina množina 1. ja očekujem mi očekujemo 2. ti očekuješ vi/Vi očekujete 3. on, ona, ono očekuje oni, one, ona očekuju Kao očekivati > očekujem: potpisivati, poštivati, prepisivati... 174 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! MOJA KUČICA, MOJA 5LOB0DICA 175 DENICE NA -ska, -čka, -ška_úmmáívm očekivati (Koga? Što?) VJEŽBA 8. Napravíte rečenice s ponudenim glagolima. PRIM JER: on, Ijetovati, na, otok mn On Ijetuje na otocima. 1. on, Ijetovati, u, planina mn______ 2. ona, zimovati (neg.), na, more 3. prijatelji, putovati, u, Južná Amerika 4. ja, putovati, na. Novi Zéland 5. mi, kupovati, mlijeko, kruh i meso 6. Vi, doručkovati, jaje mn_ 7. one, očekivati, prijatelj mn 8. mi, potpisivati, ugovor _______ 9. ti, prepisivati (neg.), domača zadača 10. dijete, poštivati, baka i djed_ 11. ja, kupovati, sok mn___ 176 RAZGOVARAJTE S NAMA! Ir.MJERI: Danilo i Alvaro ljetuju u Hrvatskoj. Erwan Ijetuje u Grčkoj, u Turskoj ili u Hrvatskoj, a zimuje u Frartcuskoj. Hrvatska -> u Hrvatskoj Turska -> u Turskoj Francuska -» u Francuskoj Grčka -> u Grčkoj Bugarska -> uBugarskoj Češka -> uČeškoj 9.0dgovorite na pitanja. 1. GdjejePariz? 2. GdjejeRim? 3. Gdjeje Cape Town? 4. GdjejeTokio? 5. Gdje je Prag? 6. Gdje je Buenos Aires? 7. Gdjeje Istanbul? 8. Gdjeje Bagdad? 9. Gdje je Bec? 10. Gdje je Canberra? 11. Gdje je Varsava? Parizje u- Rim je u -................ Cape Town je u Tokio je u- Prag je u-- Buenos Aires je u Istanbul je u- Bagdad je u- Beč je u- Canberra je u Varšava je u PO ČEMU SU POZNÁTE ZEMLJE? Svaka zemlja u svijetu je posebna. Australija je poznata po koalama, klokaníma i Operi, a Brazil po karnevalu, nogometu i sambi. Italija je poznata po spomenicima, glazbi i pizzi, a Francuska po revoluciji, siru i vinu. Rusija je poznata po babuškama i piscima, a Island po vulkani-ma i gejzirima. Egipat je poznat po piramidama, a Kanada po plani-nama i šumama. Norveška je poznata po fjordovima, Češka po pivu i humoru, a Tajland po plažama. Znáte li po čemu je poznata Hrvatska? Hrvatska je poznata po moru, po otocima i gradu Dubrovniku. Poznata je po kravati i po amfiteátru u Puli. VJEZBA MOJA KUClCA, MOJA SLOBODICA 177 I razumijevanje Upišite čije je sto.koale, fjordoví, vulkani, piramide, sir, karnev pivo, kravata, šume, pizza. • í 1. norveški 2. islandskí 3. australské 5. kanadské 7. hrvatska 9. francuski . 4. talijanska 6. Češko 8. brazílski _ 10. egipatske vježba lO.Odgovoritenapitanja. 1. Po čemu je poznata Hrvatska? 2. Po čemu je poznata Vaša zemlja? 3. Po čemu je poznat Vaš grad? 11. Po komu su poznáte ove zemlje? Hrvatska je poznata po nogometašima. Hrvatska, nogometaši Švédska, Alfed Nobel Amerika, Rosa Parks Veliká Britanija, Stephen Hawking m- Južna Korej a, pjevači Kenija, atletičari Meksiko, Frida Khalo ■ Južna Afrika, Nelson Mandela Rusija, klizačice ^) PAŽITE! Ženská prezimena se ne mijenjaju. Ovo je Frida Khalo. Meksiko je poznat po Fridi Khalo. Ja obožavam Fridu Khalo. VERONIKIN PUTOPIS SLUSANJE a: Što radiš, Veronika? Kako zaraduješ džeparac? Radim za bugarske novine. Sada trebam pisati putopis o Zadru i okolici. Ivona: O Zadru? Jako lijepo! O čemu konkrétno? Zadar je poznat po Kalelargi. To je glavna ulica. Tako-der, poznat je po Forumu. To je glavni trg, a na njemu su antički spomenici i Sveti Donat. Sveti Donat je jako poznata i lijepa stará crkva. U njoj se održavaju koncer-ti. Zadar je poznato turisticko mjesto i ima jako lijepu okolku. Blizu su nacionálni parkovi Paklenica, Krka i Kornati. Turisti putujú po okolici, planinare po Pakle-nici i šetaju se po Krki. Ivona: Istina, Zadar je lijep i zanimljiv. Poznat je i po sportaši-ma, a najviše po Luki Modriču. E Tako je. Putopis govori i o njemu. Ivona: Koliko dugo radiš kao novinárka? Novinárka sam več dugo. Kad sam u Hrvatskoj, volim pisati putopise o njoj. Bugari obožavaju čitati putopise. Zato sada puno radim. I Dopunite sljedeči tekst riječima koje odgovaraju po smislu. razumijevanje Veronika je novinárka i treba pisati--_— o Zadru za bugarske novine. Zadar je lijep i zanimljiv turistickí--Poznati zadarski trg zove se_., a poznata zadarska crkva zove se . U njoj se održavaju Zadar ima lijepu Krka, Kornati i Paklenica. , U blizini su nacionálni 178 RAZGOVARAJTE S NAMA! MOJA KUCICA, MOJA SLOB0DICA 179 GRAMATIKA LOKATIV - TEMA pO + LOKATIV iRAMATIKA Lokativom se izražava terna razgovora, pisanja, čítanja, razmišljanja, diskutiranja... Veronika piše o Forumu i o Kalelargi. 4 0 + LOKATIV 4 TEMA The locative is used to express topic in conversation, writing, reading, thinking, discussion, etc. Veronika pise o Forumu i Kalelargi. 4 0 + LOCATIVE 4 TOPIC El locativo se utiliza para J expresar un tema de con-1 versación, escritura, lecture pensamiento, discusion...! Veronika piše o Forumu i Kalelargi. 4 0 + LOCATIVO 4 TEMA 1 PITANJA O kome? IO čemu? U komunikáciu se upotrebljavaju pitanja koja, uz glagole, suge-riraju upotrebu padeža. Pitanja za lokativ teme jesu O kome? (za živo) i O čemu? [za neživo). When communicating, certain questions are used which suggest the use of cases. The questions which refer to the locative case are 0 kome? (for animate things) and Ocemu? (for inanimate things). Al conversar, se utilizan pregun-i tas que, junto a los verbos, sugieren el usode determina- \ dos casos. Las preguntas que sw refieren al caso locativo son 0 1 kome? (para cosas animadas) i 0 čemu? (para cosas inanimadas).' padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? LOKATIV O kome? O čemu? vježba 12.0čemugovori Veronikin putopis?0 komegovori Veronikin putopis? Odgovorite na ta pitanja služeči se lokativom sljedečih imenica:grad Zadar, park mn, crkva, trg, Luka Modrie, Kalelarga. Veronikin putopis govori o 13. Dopunite pitanja oblicima O komu? ili O čemu? 1. Veronikin putopis govori o Zadru__govori Veronikin putopis? 2. Veronikin putopis govori o Luki Modriču__govori Veronikin putopis? 3. Veronikin putopis govori o Forumu__govori Veronikin putopis? 4. Veronikin putopis govori o Kornatima. _ Veronikin putopis? 5. Veronikin putopis govori o crkvi Sveti Donat. Veronikin putopis? govori govori iRIMJERi; Turisti putujú po okolia, planinarepo Pakknici i šetaju se po Krki. 'Lokativom s prijed-jogom po izražava se Icretanje u okvirima nekog prostora. -> PO + LOKATIV -> KRETANJE PO NĚKOM PROSTORU The locative is used with the preposition po to express movement within a certain area. 4 PO + LOCATIVE 4 MOVEMENT IN A CERTAIN AREA El locativo con la preposición po se usa para expresar mo-vimiento dentro de un area determinada. -> po + locativo 4 movimiento dentro de un Area 14, Dopunite rečenice imenicama u lokativu. 1. Zadrani se šetaju po_. (Kalelarga) 2. Turisti planinare po_. (Paklenica) 3. Brodovi plove po_■ (more) 4. Studenti hodaju po_• (fakultet) 5. Turisti se voze po_. (obala) 6. Mi šetamo po_. (centar) vježba UČNĚ ZAMJENICE U LOKATIVU ^^■JERI: Veronika piše o Zadru. Veronika piše o njemu. Veronika píše o Kalelargi. Veronika piše o njoj. ÍRAMATIKA ja -> o me n i mi -> o nama ti -» o tebi vi, Vi -> o vama, o Vama on, ono -> o njemu oni, one, ona -> o njima ona -> o njoj Lične zamjenice u lokativu imaju samodugi oblik (za razliku od, na primjer, ličnih zamjenica u akuzativu). To je tako zato što lokativ uvijek dolazi s prijedlozima. Personal pronouns in the locative have only a long form (unlike, for example, personal pronouns in the accusative).The reason for this is that the locative always comes with prepositions. Los pronombres personales en locativo solo tienen forma larga (a diferencia de, por ejemplo, los pronombres personales en acusa-tivo). Esto ocurre porque el locativo siempre está acom-paňado de preposiciones. 180 FAZGOVARAJTE S NAMA! MOJA KUČICA, MOJA SLOBODICA 181 í EŽB A 15- Dovŕšite sljedeče rečenice. P RIM J E R: Branko govori o Maji. 1. Baka govori o bratu i sestri. 2. Mama i tata razgovaraju o Ijetovanju. 3. Susjedi razgovaraju 0 susjedima. 4. Djeca razgovaraju o psima. 5. Reportaža govori o selima 1 gradovima. 6. Profesor govori o gramatici. 7. Studenti razgovaraju o ispitima. Branko govori o njoi. Baka govori o Mama i tata razgovaraju o Susjedi razgovaraju o__ Djeca razgovaraju o Reportaža govori Profesor govori o Studenti razgovaraju o LOKATIV I PRIJEDLOZI PRIMJERI: VeronikapišeoZadru. Veronika Ijetuje u Zadru. Veronika je na Forumu. Zadar je poznat po Forumu. Setamopo Zadru. -» prijedlozi u, na, o, po + LOKATIV = V J EŽB A 16. Dopunite sljedeče rečenice prijedlozima u, na, po i o. Veronika je-Zadru_ glavnom trgu. Ona je novinárka i treba pisati putopis_Zadru_______Zadru je trg Forum, a_J njemu su antički spomenici i crkva Sveti Donat. Koncerti se održavaju -crkvi--— Zadru je poznata ulica Kalelarga. Zadar je poznat i-sportašima, na primjer___ Luki Modriču. I on ima mjesto _putopisu! U KOJEM MJESECU Hrvatska ima četiri godišnja doba: prolječe, ljeto, jeseň i zimu. Turisti u Hrvatsku dolaze uvijek, a na obalu dolaze najviše ljeti: u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. U Zagreb takoder dolaze uvijek, ali najviše u prosinců Tada se održava populárna manifestacija Advent u Zagrebu. MJESECI Kada? siječanj -> u siječnju veljača -> uveljači ožujak -> u ožujku Kada? travanj -> u travnju svibanj -> u svibnju lipanj -> u lipnju Kada? srpanj -> u srpnju kolovoz -> u kolovozu rujan -> u rujnu Kada? Luka Modrie 182 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! listopad studení prosinac u listopadu u studenom u prosinců J)PAŽITE! studeni -> u studenom^ MOJA KUČICA, MOJA SLOBODICA 183 Imenica veljača je žen-skoga roda pa zbog toga ima nastavak -/u lokativu. Imenica studení je pridjev-skog podrijetla i zbog toga ima nastavak -om u lokativu. Imenice siječanj, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, rujan i pros'mac imaju nepostojano a. The noun veijaca is feminine, therefore the suffix for that noun is-/in the locative. The noun student derives from an adjective and the suffix in the locativ is -om. The nouns sijecanj, ozujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, rujan and prosinac have a fleeting a (nepostojano a). El sustantivo veljača es i género femenino, por I tanto, Neva el sufijo -/en I. cativo. El sustantivo studení, deriva de un adjetivo, por lo cual su sufijo en locativo es -om. Los sustantivos siječanj, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, rujan * y prosinac pierden una a (nepostojano a). razgovor Odgovorite na pitanja. 1. Koji jeVaš omiljeni mjesec? 2. U kojem mjesecu ste rodeni? 3. Što radite u siječnju, u veljači, u ožujku, u travnju, u svibnju, u lipnju, srpnju, u kolovozu, u rujnu, u listopadu, u studenom, u prosinců? Odgovorite usmeno, a zatim to napišite u bilježnicu. 4. Što obično rade ljudi u Vašoj zemlji u siječnju, u veljači...? í vjezba 17. Postavíte pitanja: Tko?Što? Gdje?Kada? Kamo? O čemu? O kome? Po čemu? Po kome? Kuda? PRfWlJER: Ana stanuje u Zadru. Tko stanuje u Zadru? Gdje Ana stanuje? 1. Beč je u Austriji___ 2. Hrvatska je poznata po kravati. 3. Austrija je poznata po Mozartu. 4. U srpnju idemo na more. _____ 5. Razgovaramo o tebi__ 6. Anin rodendan je u kolovozu. 7. Argentina je poznata po planinama. 8. Prijateljice razgovaraju o politici. 9. Plitvička jezera su u Lici. _ 0 Njemačkaje poznata po Thomasů Mannu. 1 putujemo po Italiji. l2.Šetam po šumí. IÓkativ:uloge ...............Gí Ljesto: 1 Anita stanuje u neboderu. Gdje? 1------ —_------ Razgovaraju o politici. FHH O kome? -^- Terna: Ona piše o Zadru. 1 O čemu? Vrijeme: U siječnju idemo na skijanje. Kada? U kojem mjesecu? Mjesto po kojem se krečemo: Šetamo po Zadru. Kuda/gdje šetamo? j-_--- Hrvatska je ; Po čemu? j poznata po vinu. Kg?1531 CSS EHS t_SG__5' Poznat po... Hrvatska je poznata po Nikoli Tesli. _____ JI Po kome? ^PAŽITE! u Hrvatskoj, u Španjolskoj, uTurskoj... u Lici, u Americi, u Africi... PRIJEDLOZI: na, o, po i u 184 RAZGOVARAJTE S NAMA! moja kuůca, moja slobooica 185 íl 10« cjelina SL0B0DN0 VRIJEME n i r_fjt>l s u e. H ľf KOMUNIKACIJA 1 VOKABULAR ♦ raspitivanje o iskustvu (Kako je bilo?) ♦ slobodno vrijeme ♦ filmoví ♦ izražavanje iznenadenja, svidanja, ironije i negodovanja KULTURA ♦ Morské orguíje i Pozdrav Suncu .♦Kino Európa ♦ Faust Vrančič í^__r__t *mL ———v I GRAMATIKA Ífc3 ♦ perfekt glagola biti ♦ perfekt glagola -oři, -ití, -ovati, -ivati perfekt povratnih glagola perfekt glagola jesti, pojesti, sresti, sjesti, moči, pomoci perfekt glagola -jeti perfekt glagola tipa iči perfekt glagola tipa reči I RAZUMIJEVANJE Odgovorite na pitanja. 1. Gdje je Danilo bio u subotu? A u nedjelju? Kako je bilo? 2. Gdje Ivona je bila u subotu? Kako je bilo? 3. Gdje su Ivona i njezina prijateljica bile u nedjelju? Kako je bilo? 4. Gdje je bilo dijete? Kako je bilo? 5. Gdje su bili Alvaro i Andrea? Kako je bilo? 188 razgovarajte s nama! Podijeliteseuparoveinapravitemaliintervjustemornštoraditekadima- RAD U PARU te slľbôdno vieme, .soričajte što Vaš kolega radi u s.obodno vr.jeme. slobodno vrijeme 189 PERFEKT GLAGOLA bit Ja sam bila na izletu. PRIM JER): Ja sam bio na izletu. Dijete je bilo u parku. Alvaro i Andrea su bili u Amsterdamu. jednina množina s lienom zamjenicom u inverziji (bez lične zamjenice) 1 s ličnom zamjenicom u inverziji (bez lične zamjenice) 1. bio ia sam , ., bila bio ,., sam bila bili mi srno , ., bíle bili bile smo 2. ,. . bio 11S1 bila bio bila S1 bili vi ste bíle bili bile ste 3. on je bio ona je bila ono je bilo bio bila je bilo oni su bili one su bile ona su bila i-;_L bili bile su bila j sam, si, je, smo, ste, su bi(ti) + o, -la, -lo, -li, -le, -la j prezent glagola biti + glagolski pridjev radni O PAŽITE! Ana, Petar, Josipa i Martin su bili u knjižnici. (muški i ženski spol - muški rod, množina) Sandra, Vi ste bili u Dubrovniku? (jedna osoba, formalno - muški rod, množina) R| Kadželimoizrazitipošto-vanje nekoj osobi, muškoj ili ženskoj, na hrvatskom jeziku obraéamo se s Vi. Uz zamjenicu Vi uvijek dolazi glagol u množini (prezent: Kako se Vizovete?). Ako je riječ o perfektu, glagolski pridjev radni je u muškom rodu (Sandra, Viste bili u Dubrovníku?). When we wish to express respect towards a person (male or female) in the Croatian language, we use the pronoun Vi. When using the pronoun Vi, a verb in the plural must be used (present tense: Kako se Vi zovete?). If we are using the past tense, the participle will be in the masculine (Sandra, Vi ste bili u Dubrovniku?). Cuando deseamos expresar respeto hacia una persona (hombre o mujer), en idioma croata usamos el pronombre Vi. Cuando se usa el pronombre Vi, se debe usar un verbo en plural (tiempo presente: Kako se Vizovete?). Si estamos usando el tiempo pasado, el participio está en género masculino (Sandra, Viste bili u Dubrovniku?). 190 RAZGOVARAJTE S NAMA! 1 Napravíte rečenice uz pomoč perfekta glagola bití. ijer: Ti_u kazalistu. -» Ti si bio u kazalistu. ______ u Varaždinu.(mr) 10.Ti___na terasi. (žr) _u bolnici. (žr) _u šumi. (mr) vjezba 1. Ja 2. Mi- 3. Ja 4. One 5. Vi 6. Vi 7. On . _ u centru, (žr) 11, Ona na fakultetu. (žr) 12. Ti _ na tréningu. 13. Mi — .... u Puli. (žr) 14.0ni_ 8. Mi 9. Dijete na otoku Rabu. (mr) 15. Dijete _u kupovini. 16. Djeca _na pláži, (žr) 17. Vi_.__ — u šetnji. 18.Ja__ u teretani. (mrižr) na ručku, u parku. _u školi. u parku, (mr) _ u kinu. (žr) 2. Rečenice iz 1. zadatka preoblikujte tako da izostavite zamjenicu ili imenicu. I PRIMJER Ti si bio u kazalistu. -» Bio si u kazalistu. __ 10__.- 4. _ 5. _ 6. _ 7. _ 11.. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 5L0B0DN0 VPIJEME 191 GDJE SU BILI? GDJE NISU BILI? Alvaro za vikend nije bio u Zagrebu, bio je u Zadru. On i njegova dje-vojka Andrea bili su na izložbi „Hrvatska iz zraka". To je odlična izložba fotografija. Fotograf je Davor Rostuhar. Bili su na ručku u restoranu na Kalelargi. Kalelarga je poznata zadarska ulica. Poslijepodne su bili na pláži. Posuje nisu bili na večeri, nego na koncertu u crkvi Sveti Donat Kalelarga | razumij evanje Odaberite T (točno) ili N (netočno). 1. Andrea je Alvarova rodakinja. 2. Andrea i Alvaro bili su na izložbi „Hrvatska iz zraka 3. Bili su na ručku. 4. Bili su na večeri. 5. Bili su na koncertu u kazalištu. T-N T-N T-N T-N T-N PERFEKT GLAGOLA biti - niječni oblik PRIMJERJ: Alvaro za vikend nije bio u Zagrebu. Alvaro i Andrea nisu bili na večeri. jednina množina r \ • bÍO na) msam ,, .. bila (mi) nismo bili bile 2. (ti) nisi jja (vi) niste bili bile (Vi) niste bili 3. (on) nije | bio (ona) nije bila (ono) nije bilo (oni) nisu (one) nisu (ona) nisu bili bile bila 192 RAZGOVARAJTE S MAMA! UPAŽÍTE! Andrea i Alvaro nisu bili na večeri. (muški i ženskí spol - muški rod, množina) Sandra, Vi niste bili u Dubrovníku? (jedna osoba, formalno - muški rod, množina) uVaraždinu.(mr) 9.Ti. u centru, (žr) 10. Ona. . Napravíte niječne rečenice uz pomoc perfekta glagola bití. . u kazalištu. Ti nisi bio u kazalištu _na terasi. (žr) _u bolnici. (žr) _,_u šumi. (mr) _u teretani. (mr,žr) -__na ručku. _u parku. ___u školi. nafakultetu. (žr) 11 .Ti_ na tréningu. 12. Mi_ uPuli. (Vi) 13. Oni 7. On. 8. ML na otoku Rabu. (mr) 14. Dijete. _ukupovini. 15. Djeca. 16. Vi_ na pláži, (žr) u trgovini. (žr) PERFEKT GLAGOLA bití- upitni oblik PR INU SER Je li Alvaro bio u Zadru? - jednina množina 1. Jesam li (ja) bio bila Jesmo li (mi) bili bile 2. Jesi li (ti) bio bila Jeste li (vi) bili bile 3. Jeli (on) (ona) (ono) bio bila bilo ] (oni) Jesu li (one) (ona) bili bile bila 5 PAŽITE! Jesu li Alvaro i Andrea bili na večeři? (muški i ženski spol -* muški rod, množina) VJ ežba) gramatik/ SLOBODNO VRIJEME 193 vježba 4. Napravíte upitne rečenice uz pomoč perfekta glagola bití ti, u kazalištu -» lesi li ti bio u kazalištu? 1. ti, u Varaždinu (mr)_ 2. Vi, u centru_ 3. ona, na fakultetu 4. one, na tréningu . 5. Vi, uPuli_ 6. vi, na otoku Rabu (mr) 7. Vi, na ručku_ 8. on, u kupovini 9. Vi, na pláži 10. ti, naterasi(žr) 11. ona, u laboratoriju 12. ti, ušumi (mr)_ 13. oni, na ručku_ 14. dijete, u parku 15. djeca, uškoli 16. mama i tata, ti trgovini rad u paru U paru vježbajte pitanja i odgovore. Upotrijebite riječi: kava, fakultet, banka, restoran, centar, park, sladoled, tramvaj... PRIMJERi: a) Jest li danas bio/bila u trgovini? b) Ne, nisam bio/bila u trgovini. irazgovor Odgovorite na pitanja. 1. Gdjejoš u Hrvatskoj niste bili, a želite iči? (Npr. u Osijeku, Splitu.. 2. Gdje još u Zagrebu niste bili, a želite iči? (Npr. u kinu, kazalištu... 3. Gdje još u svijetu niste bili, a želite iči? (Npr. u Kanadi, Austriji...) na kolodvoru u muzeju u tramvaju SLOBODN0 VRIJEME 195 194 RAZGOVARAJTE S NAMA VERONIKIN VÍKEND Veronika: „Sretna sam kad je vikend jer napokon mogu dugo spavati U subotu sam se probudila u 9 sati, doručkovala sam tost i čaj i poslije sam dugo pila kavu i čitala portále. Malo sam pospremala stan i bila sam u trgovini. Napravila sam brzi ručak, pojela sam ga i malo sam se odmarala. Poslije srno moja prijateljica i ja bile u centru, Šetale smo i razgovarale. Kupile smo krafne u pekarnici. Onda smo bile u kinu gledale smo odličnu komediju. Dobro smo se zabavile! U nedjelju smo moji prijatelji i ja bili na izletu u Samoboru. Planinarili smo cijeli dan i na kraju smo jeli kremšnite. Navečer sam čitala dobru knjigu. Cijeli vikend ništa nisam radila! To je bio odličan vikend!" PERFEKT GLAGOLA NA -atí, -iti, -ovatí, -ivati pmiWJfcf'ä: Navečer sam čitala dobru knjigu. Cijeli vikend nisam ništa radila. Doručkovala sam tost. Očekivala sam goste. gramatika sam, si, je, smo, ste, su + čita(ti) + -o, -la, -lo, -li, -le, -la prezent glagola biti glagolski pridjev radni RAZUMIJEVANJE Dopunite tekst riječima koje nedostaju. Veronika je sretna kad je-i kad može dugo spavati. U subotu ujutro Veronika je doručkovala, pila_i čitala portale. Pospremala je-i bila u trgovini. Napravila je , pojela i odmarala se. Ona i njezina prijateljica . Kupile su krafne i bile su u_i Gledale su komediju. U nedjelju je Veronika bila na_u Ti si čitala knjigu. / Čitala si knjigu. NEGACIJA: (Ti) nisi čitala knjigu. PiTANJE: Jesi li (ti) čitala knjigu? 6. Napišite perfekt. .Veronika-dugo VJEŽBA _u subotu. (spavati) 2, Ujutro......dugo__--kavu i čaj. (piti, ona) 3. Popodne _ Veronika i njezina prijateljica . 4____krafne u pekarnici. (kupiti, one) u gradu. 5. U nedjelju 16__-— Veronika i prijatelji _u Samoboru. (biti) ___u Samoboru. (planinaritl, oni) 7. U nedjelju navečer Veronika -_ odličnu knjigu. (čitati) 7. Od ponudenih riječi napravite rečenice s perfektom. I PRliWJER: on, slušati, glazba -» On je slušao ylazbu. 1. ja, čitati, knjiga 2. mi, razgovarati 8. Rečenice iz 7. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. PRIMJER: On je slušao glazbu. -> On nik slušao glazbu. 1--6._________ 2.._ 7__ 3--8__ 4--9.._______ 5__ 9. Napišite pitanja. PRIMJER: on, slušati, slazba -> k U on slušao glazbu? 1. one, stanovati, u, Zagreb_____ 2. Vi, čekati, na, trg_________. 3. ti, nositi, torba_______ 4. ona, voziti, bicikl, u, subota 5. oni, šetati_____ 6. on, kupiti, pas i mačka 7. dijete, vježbati, matematika 8, djeca, Ijetovati, u, Split__ i R AM AT iKA PERFEKT POVRATNIH GLAGOLA r PRIMJERI: U subotu sam se probudila u 9 sati. Veronika se odmarala cijeli víkend. jednina s lienom zamjenicom u inverziji (bezličnezamjenice) 1. probudio a sam se r ■ ,., probudua probudio r , ,., sam se probudila 2. .. . probudio ti si se r , probudila probudio u ... sise probudila 3. on se probudio ona se probudila ono se probudilo probudio probudila se probudilo PAŽITE! Ona se je probudila u 9 sati. (povratni glagoli, 3. lice jd, bez„je") množina s ličnom zamjenicom u inverziji (bezlične zamjenice) probudili mi srno se r , ,., probudile probudili r . ... srno se probudile probudili ^ s e s probudile probudili r . ... stese probudile oni su se probudili one su se probudile ona su se probudila probudili probudile su se probudila Povratni glagoli u rečenici Ja sam se probudila u subotu u 9 sati. Probudila sam se u subotu u 9 sati. U subotu sam se (ja) probudila u 9 sati. NEGACIJA: Ti se nisi probudio u 9 sati. Nisi se probudio u 9 sati. PITANJE: Jesi li se (ti) probudio u 9 sati? U perfektu u izjavnim reče-nicama refleksivna čestica se uvijek dolazi tza glagola bití. U 3. lieu jednine glagola Wt/nemá. In declarative sentences in the past tense, the reflexive particle se always comes after the verb biti. In the 3rd person singular there is no verb biti. En oraciones declarativas en tiempo pasado, la particula reflexiva se síempre viene después del verbo biti. En la tercera persona singular se omite el verbo biti. 10. Upíšite perfekt. I.Veronika___ VJEŽBA 2. Veronika i njezini prijatelji (zabavljati se) 3. Veronika i prijatelji-- u subotu u 9 sati. (probuditi se) ______na izletu. 4. Veronika i njezine prijateljice (odmarati se) 5. Veronika__ u bazénu, (kupati se) u Samobor. (voziti se) _ u subotu. 198 RAZGOVARAJTE 5 NAMA SLOBODNO VRIJEME 199 gramatika PERFEKT GLAGOLA jesti, pojesti, s r est i, s jest i, moči, pomoci jesti - on je jeo, ona je jela... pojesti - on je pojeo, ona je pojela... sresti - on je sreo, ona je srela... sjesti - on je sjeo, ona je sjela... moci - on je mogao, ona je mogla... pomoci - on je pomogao, ona je pomogla... Glagoli koji u infinitivu završavaju na -stí ili -či imaju posebne oblike glagolskog pridjeva radnog. Zato se trebaju posebno učiti. Verbs ending in -st/or -c/in the infinitive have different participle forms. For this reason they need to be studied separately. Los verbos que en infiniti-vo terminan en -stí o-či tienen formas de participia diferentes, razón por la cual deben ser estudiados por separado. fvŤĚI ba 11. U pi šite perfekt. 1. Veronika i njezini prijatelji Samoboru. (jesti) 2. Veronika 3. Mi________ prijatelje u Samoboru. (sresti) 4. Mama puno. velikú kremšnitu! (pojesti) —.--(pomoci) 5. Stari djed 6. Stari djed u tramvaju. (sjesti) iči na tramvaj, (moči) 12. Opišite jučerašnji dan. Gdje ste bili? Što ste radili? PRIMJER: Jučer ujutro bila sam u trgovini. Kupila sam kruh, mlijeko i voče. Poslije sam bila na poslu. Radila sam do 5 sati... itd. 13 Sto još možemo raditi za vikend? Napišite glagole u infinitivu. VJEZBA ----------- |T [ HOMO Faust Vran. tisuču petsti kremsnite u , . . , cu sesto sed HOMO VOLANS - ČOVJEK KOJI JE ŽELIO LETJETI Faust Vrančič (1551.-1617. = od tisuču petsto pedeset prve do tisuču šesto sedamnaeste). Bio je sve-cenik, diplomat, inženjer, izumitelj : i lingvist. Rodio se u Hrvatskoj, u Šibeniku, a živio je u Hrvatskoj, «? Madarskoj i Italiji. Napisao je prvi hrvatski rječnik. Kao i mnogi dru-gi ljudi želio je letjeti. Zato je kon-struirao padobran. Želio je testirati padobran pa je skočio i letio s katedrále u Veneciji. Odaberite T (točno) ili N (netočno). 1. Faust Vrančič je bio iz Hrvatske. 2. On je napisao prvi hrvatski rječnik. 3. Konstruirao je padobran. 4. Faust Vrančič je letio u Zadru. razumijevanje Ü T ■ N T-N T-N T-N 200 fiAZGOVARAJTE S NAMA SLOBODNO VRIJEME 201 PERFEKT GLAGOLA NA -jeti P RIM J E RI: Faust Vrančicje želio letjeti. Živio je u Hrvatskoj, Maáarskoj i Italiji. jednina s lienom zarnjenicom u inverziji (bez ličnezamjenice) 1. ja sam živio živjela živio živjela sam 2. ti si živio živjela živio živjela si 3. on je ona je ono je živio živjela živjelo živio živjela živjelo Je množina s lienom zarnjenicom u inverziji (bez lične zamjenice) 1. mi smo živjeli živjele živjeli živjele smo 2. vi ste živjeli živjele živjeli živjele ste 3. oni su one su ona su živjeli živjele živjela živjeli živjele j živjela su Živio sam u Zadru. Živjela sam u Zadru. NEGACIJA: Nisám živio u Zadru. Nisám živjela u Zadru. PITANJE: Jesi li (ti) živio u Zadru? Jesi li (ti) živjela u Zadru? ^PAŽITE! Ona je željela..., Ona je letjela..., Ona je živjela... Ona je htjela... On je želio..., On je letio..., On je živio..., On je htio... ^PAŽITE! Vi ste, Sandra, živjeli u Zagrebu? (jedna osoba, formalno, mrmn) Kao živjeti perfekt tvore glagoli: letjeti, razumjeti, smjeti, htjeti, voljeti, štedjeti... 14, Od ponudenih riječi napravíte rečenice u perfektu. HrIMJER: ja (žr), letjeti, u, Split -Ť> la sam letjela u Split. I. ja, razumjeti (mr), lektorica_____ ^Ká, živjeti, u, Osijek___ 3, mi, smjeti (mr), ici, u, klub._ Hijete, razumjeti, učiteljica_____ 5. on, htjeti, iči, u, kazalište______ 6. Vi, letjeti, u, Australija_.__ 7.on, letjeti, u, Bukurešt_ 8. vi, živjeti (žr), u, Dubrovník_____ 9. ti, željeti (žr), kava_._ 10. oni, željeti, večera_____ II. on, voljeti, film mn ________ vj ežbaJ 12. ona, voljeti, koncert mn 15. Rečenice iz 14. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. 9. _ 10. 11. 12. 202 RAZGOVARAJTE S NAMA! SLOBODNO VRIJEME 203 16. Napišite pítanja. PRIIVIJER; Ona je letjela u Split. -» Je li (ona) letiela u Split? 1. ona, živjeti, u, Osijek____ 2. dijete, razumjeti, učiteljica 3. on, htjeti, iči, u, kazalište 4. Vi, letjeti, u, Australija 5. on, letjeti, u, Bukurešt 6. vi (žr), živjeti, u, Dubrovník 7. ti (žr), željeti, kava____ 8. oni, željeti, večera_ 9. on, voljeti, film mn _ | Andrea kaže da je film bio prva liga. Možeš misliti! I Stoje bilo poslije? I Otišle srno u kafič. Što misliš koga srno tamo srele? mHifl I Igora! Sječaš se? Igor, moj bivši dečko. i Vidim da ti još uvijek misliš na Igora, zar ne!? ^0Kakojeon? On je našao odličan novi posao. I ima novu euru! To je nešto ozbiljno! Ma daj! Kako znáš da je ozbiljno? Našli su zajedno stan! Katastrofa! A ja sam ostavila Igora! Kakva sam ja budala!!! 10. ona, voljeti, koncert mn RAZG0V0R Odgovorite na pitanja. 1. Gdje ste do sada živjeli? 2. Kamo ste do sada letjeli? 3. Što ste prije voljeli, a sada više ne volite? 4. Što ste željeli kad ste bili dijete? 5. Koga ste jučer vidjeli? SLUŠANJE KAKVA SAM JA BUDALA! Veronika: Jesi li bila jučer u kinu? Kakav je bio film? Ivona: Da, bila sam. Bio je bez veze! Moja prijateljica Andrea i ja smo htjele gledati triler. Ali kad srno ušle... Jao! Veronika: Što je bilo? To nije bio taj triler? Ivona: Ne, to je bila romantična komedija Ljubav naprvipo-gled. Bila je bez veze. H____N__ A što Andrea misii o filmu? Odgovorite na pitanja. 1. Tkoje išao u kino? 2. Kakav su film željele gledati? 3. Kakav su film gledale? 4. Štósuradileposlijefilma? llZRAŽAVANJE IZNENADENJAJ -p_____r' Ma daj! | | Ma dajte! Ma nemoj' Ozbiljno? jZRAŽAVA XJESVIPANJÁ Svida mi se! Super! Odlično! | | Izvrsno: razumijevanje H j Manemojte! Stvarno? Sjajno^^ : Genijalno! 5. Tkoje Igor? 6. Što ima Igor? 7. Koga ima Igor? 8. Žive li Igor i njegova nova djevojka zajedno? IZRAŽAVANJH [RONTJK Kako da ne! Možeš misliti! (razg.) |i_rXzawniek í < .i < • väňíä Ne svida mi se. Prva liga! Zákon! Sve pet! (razg.) 204 RAZGOVARAJTE S NAMA! Bez veze! (razg.) SLOBODNOVRIJEME 205 ff VJEZBA 17. Pogledajte crteže i napišite izraze koji ih opisujú: Bez veze! Prva /■„ i Ma daj! m> Dopunite tekst riječima koje nedostaju. Kino Europa je kultno zagrebačko RAZUMIJEVANJE je 1925. (tisuču devetsto dvadeset i pete) godine. U kinu Európa održava se po- ti Zagreb film festival. Kino je vrlo lijepo i ima izvrstan Dobilo je nagradu za najbolje europsko kino 2016. godine. Publika je uvijek rado išla u kino Európa. 18. Dopunite sljedeče rečenice izrazima: bez veze, ma daj, prva liga. 1. A:Tulum je bio super! B: Da. bio je ____i 2. Tulumjebioglup. Bio je___ 3. A: Sutra ne mogu iči u kino. Morám učiti. B:_ i KINO EUROPA Odgovorite na pitanja. 1. Volite li iči u kino? 2. Imate li omiljeno kino? Ako da, gdje je i kako se zove? PERFEKT GLAGOLA iči 3. Kakve filmové volite? 4. Koje glumce i glumice volite? Kino Europa je kultno zagrebačko kino. Otvoreno je 1925. (tisuču devetsto dvadeset i pete) godine. U kinu Europa održava se poznati Zagreb film festival. Kino je vrlo lijepo i ima izvrstan program. Dobilo je nagradu za najbolje europsko kino 2016. godine. Publika je uvijek rado išla u kino Europa. Izvor: kinomreza.hr RIMJERt- Publika je uvijek rado išla u kino Europa. Veronika i Ivona su ušle u kino. Igor i njegova djevojka su našli zajedno stan. jeénina množina 1. ja sam išao išla mi srno išli išle 2. ti si išao išla vi ste išli išle 3. on je ona je ono je išao išla išlo oni su one su ona su išli išle išla Išao/išla sam na posao. NEGACIJA: Nisám išao/išla na posao. PITANJE: Jesi li išao/išla na posao? 3 PAŽITE! Vi ste, Sandra, išli u Dubrovník? (jedna osoba, formalno, mrmn) ^ Kao iči perfekt tvore glagoli: doči, otiči, učí, iziči, nači... 206 RAZGOVARAJTE S NAMAi SL0B0DNO vrijeme 207 if VJEZBA 19. Od ponuďenih riječi napravíte rečenice s perfektom. PRIIVIJER: ti, iči, u, galerija Ti si išao u galeriju. 1. ja (žr), iči, u, kazalište, na, predstava 2. Vi, iči, u, Pula__________________ 3. mi (mr), doči, na fakultet 4. Ivana, doči, u, študentskí restoran 5. ti (mr), doči, u, posjet 6. ti (žr), otiči, u, trgovina 7. on, iziči, u, šetnja_____________ 8. ona, uči, u, soba_____ 9. oni, nači, ključ rm 10. one, nači, prijatelj mn 11. ja, nači, ključ ____ 20. Rečenice iz 19. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. PRIMJER: Ti si išao u galeriju. Ti nisi išao u galeriiu. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 21. Napišite pitanja. ■pRINUER' Ti si išao u galeriju. Jesi li ti išao u galeriiu? 1 Vi (jedna osoba, formalno), iči, u, Pula 2 Ivana, doči, u, študentskí restoran 3. ti (mr), doči, u, posjet 4. ti (žr), otiči, u, trgovina 5. on, iziči, u, šetnja 6. ona, uči, u, soba-———-- 7. oni, nači, ključ mn _ 8. one, nači, prijatelj mn 9. ja, uči, u, soba 10. vi, doči, u, Hrvatska 7HR RAZGOVARAJTE 5 NAMA STO SU REKLI POZNATI LJUDI? Heraklit je rekao: „Ne môžeš dvaput uči u istu rijeku." ohn Lennon je rekao: ,Sve što trebate je ljubav." Descartes je rekao: „Mislim, dakle jesam.' Katharine Hepburn je rekla: „Ako poštuješ pravila, propuštaš zábavu." SLOBODNO V RIJ E M E 209 PRIMJER: Descartes je rekao. PERFEKT GLAGOLA reč, jednina množina 1. ja sam rekao řekla mi srno rekli rekle 2. ti si rekao řekla vi ste -, rekli rekle 3. on je ona je ono je rekao řekla řeklo oni s u one su ona su rekli rekle rekla NEGACIJA: Nisám to rekao. Nisám to rekla. PITANJE: Jesi li to rekao? Jesi li to rekla? O PAŽITE! Vi ste, Sandra, to rekli? (jedna osoba, formalno mrmn) Kao reci perfekt tvore glagoli: peči, vůči. VJEŽBA 22. Od ponudenih riječi napravíte rečenice s perfektom. PRIMJER: on, reči, „Dobar darí' On je rekao: ..Dobar dan. 1. ona, reči, istina- 2. domačica, peči, koláč mn i torta___ 3. prijatelj, peči, pizza, za, prijatelj mn- 4. Ivan, reči, to______ 5. turist, vuči, kofer/n/í 23. Rečenice iz 22. zadatka preoblikujte u niječne rečenice. 1__ 2__ 3__ 4__ 5---- 24. 1. 2. — 3. — 4. — 5— Rečenice iz 22. zadatka preoblikujte u upitne rečenice. 24. Odgovorite na pitanje tko je to rekao. í PRIMJER: „Mislim, dakle jesam." (Descartes) To je rekao Descartes. 1.„lmam san!" (Martin Luther King) 2. „Nisu losa vremena, nego su loši Ijudi." (Charles Darwin) 3. „Ako nemajú kruh, mogu jesti koláče." (Marija Antoaneta) 4.„Znam da ništa ne znam." (Sokrat) 5. „Sreča je za hrabre." (Erazmo Roterdamski) 6. „Sve u svoje vrijeme." (Sofoklo) 7. „Sloboda je šansa biti bolji." (Albert Camus) 8. „Država, to sam ja!" (Luj Četrnaesti) 210 RAZGOVARAJTE S NAMA! SL0B0DNO VRIJEME 211 11. cjelina plánoví i pokloní komunikacím i vokabular "'♦ pokloní, poklanjanje i primanje poklona ♦ pisanje e-mailova i poruka... ♦ izražavanje predlaganja i neodlučnosti, svidanja i žaljenja ♦ pianoví i dogovaranje kultura . - ' jggr ♦ Samobor i njegove znamenitosti gramatika ♦ prezent glagola kazati ♦ futur ♦ dativ - indirektni objekt ♦ dativ i akuzativ (dati komu što, pisati komu sto, kazati komu što.. ♦ prezent glagolap/sari ♦ dativ ličnih i upitnih zamjenica ♦ dativ nositelja stanja (Svida mi se. Drago mi je.) ♦ dativ - smjer i cilj kretanja (pretna, k) ♦ dätiv s prijedlozima nasuprot i unatočlusprkos ♦ dativ s glagolima veselili se, približavati se, radovati se, vjerovati \ SLUŠANJE Danilo: Alvaro: Veronika: Erwan: Danilo: Veronika: PLANOVIZA SUBOTU Što čete raditi u subotu? Ja ču učiti. Imam ispit sljedeči tjedan. Ja još ne znam. Možda ču biti u domu i peci palacinke Môžete doči u dom na palacinke! Ni ja još ne znam. Možda ču iči na izlet. Možda možemo svi iči na izlet? Ja móram učiti. Ako idem na izlet, neču učiti i past ču ispit! Ne môžeš učiti baš cijeli dan. Što kážete na izlet u Samobor? Samobor je blizu, iči čemo tamo ujutro i vratiti se poslijepodne. Alvaro če moči učiti poslijepodne i navečer. Što čemo raditi u Samoboru? Po čemu je Samobor poznat? Iči čemo u muzej, šetat čemo po šetalištu, razgledat čemo dvorac Stari grad Samobor... Čuo sam da je Samobor poznat po kremšnitama. Hočemo li iči na kremšnite? Naravno! Jest čemo kremšnite i piti samoborsko vino! Samoborski kraj poznat je po vinu. U Samoboru živi i moja teta. Možemo je posjetiti. Ona je jako zábavná simpatična. Dogovoreno! Nagovorili ste me! Učit ču za ispit kad se vratimo iz Samobora. i Tko želi znati kakvi su planovi za subotu? 2. Tko ima ispit sljedeči tjedan? 3. Što je Veronikin pian za subotu? 4. što je Erwanov pian za subotu? 6. Kada če prijatelji iči u Samobor i kada če se vratiti? 7. Što če prijatelji raditi u Samoboru? 8. Po čemu je poznat samoborski kraj? PREDLAGANJF. I IZRAŽAYANJE NEOD1AJČNOSTI j Môžete doči u dom na palacinke! Možda. Možda možemo iči na izlet? ^e znam. Što kážeš na izlet? Što kazete na izlet? Vidjet ču. Vidjet čemo. Još ne znam. Hočemo li iči na kremšnite? Nisam siguran. Nisám sigurna. Pogledajte slike i smislite razgovor medu prijateljima. što predlažu jedni drugima? VJEŽBA 1 214 RAZGOVARAJTE S NAMA! PLANOVI 1 POKLONÍ 215 "UTUR U INVERZIJl GLAGOLÄ NA -tí VJEŽBA PREZENT GLAGQLA kazati PRIMJER: Andrea kaze da idu na izlet. jednina I množina 1. ja kaženi mi kažemo 2. ti kážeš vi/Vi kážete on oni 3. ona kaže one kažu ____ ono j ona PITANJE: Kaže li Andrea prijateljima da idu na izlet? NEGACIJA: Andrea ne kaže prijateljima da idu na izlet. O PAŽITE! Glagol kazati upotrebljava se najčešče u prezentu, a glagol řeči u perfektu i futuru. Andrea kaže daje Samobor lijep grad. Andrea je řekla daje Samobor lijep grad. Andrea če reci da je Samobor lijep grad. 1. Napišite prezent glagola kazati. 1. Ja-dajedanas lijep dan. 2. Vi____________________:,,Laku nod" 3. On______.______ istinu. 4. Oni —._____informaciju. 5. On :„Dobar dan." FUTUR PRIMJER!: Prijatelji če iči na izlet. On če učiti. jednina množina 1. ja ču učiti mi cemo učiti 2, ti češ učiti vi/Vi čete učiti 3. on, ona, ono če učiti oni, one, ona ée učiti krátki (nenaglašeni) oblik prezenta glagola htjeti + infinitiv 3 PAŽITE! On če učiti. Oni če učiti. futur 3. liceyrf = futur 3. lice mn 216 pazgovarajte s namaj flMJERt: Učit ée. Jest če kremsnite. jednina - množina 1. učit cu učit cemo 2. učit češ učit cete 3. učit ée učit ce J PAŽITE! IZGOVOR: [učicu], [učičeš], [učiče], [učičemo], [učičete], [učiče] Uhrvatskomejeziku uobičajenoje ispušta-ínje ličnih zamjenica u nominativu (kad je lična zamjenica subjekt) jer se iz oblika glagola zna o kojem je gramatickom licu riječ [Učit ču poslijepodne.). Ličnuzamjenicu u nominativu korístimo onda kada želimo naglasiti lice (Jaču učiti poslijepodne.). Učit če. (= on, ona, ono) Učit če. (= oni, futur 3. lice jd = futur 3. lice mn In the Croatian language it is common to omit personal pronouns in the nominative case (when the pronoun in the nominative is the subject of the sentence) because the form of the verb indicates grammatical person [Učitču poslijepodne.). The personal pronoun in the nominative is used when emphasizing the person who is performing an action (Ja ču učiti poslijepodne.). one, ona) En el idioma croata es común omitir los pronombres personales en el caso nominativo (cuando el pronombre es el sujeto de la oración) ya que la sóla forma conjugada de los verbos indica la persona gra-matical [Učitčuposlijepodne). Deesta manera, utilizamos el pronombre personal en nominativo cuando queremos dar énfasis a la persona que está haciendo algo (Ja ču učiti poslijepodne). D 2. a) Dopunite rečenice glagolom u futuru. VJEZBA PRIMJER: Ti . auto. (parkirati) Ti češparkirati auto. 1. Ja 2. Ti 3. ML 4. Ona poslijepodne. (učiti) čaj. (piti) koláče, (jesti) _ filmové, (gledati) plánoví i pokloní 217 VJEŽBA 5. On 6. Vi ispit. (imati) 7. On 8. Ja 9. Oni 10. Mi kišobran. (nositi) -večeru za prijatelje. (pripremiti) __prijatelja. (čekati) ___snijeg. (čistiti) __kavu. (platiti) b) Rečenice iz zadatka a) preoblikujte tako da izostavite zamjenicu. P RIM J E R: Ti češ parkirati auto. Parkirat češ auto. I h 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ^PAŽITE! Glagoli koji u infinitivu završavaju na -či (reči, iči, doči, peči...)^ u futuru u inverziji ne gube završno -i: Reči ču., Doči ču., Iči čemo., Peci čemo...). 3. Oopunite rečenice glagolom u futuru. PRIMJER:___koláče, (peči, mi) Peči čemo koláče. 2___ 3___ 4___ 5___ 6__ u Budimpeštu u petak. (iči, mi) u kuču. (uči, ja) ti sve. (reči, oni) do 4 sata? (doči, ti) sutra? (doči, vi) posao. (nači, on) fUTUR - negacija GRAMATIKA I.ER: Erwan neče učiti u subotupríjepodne. jednina ja neíu učiti ti nečeš učiti OH ona ono neče učiti množina mi vi/Vi oni one ona nečemo učiti necete učiti nece učiti _v POŽITE! Neče učiti. (on, ona, ono) futur3.liceyd Neče učiti. (oni, one, ona) futur 3. lice mri 4. Negirajte rečenice iz zadatka 2. a). HjHhM J E R: Ti češ parkirati auto. Ti nečeš parkirati auto. / Nečeš parkirati auto. I _ K- 7-- p__8-- |4.._____.______ 9._______ 5. 10__ VJEŽBA 5 Prečítajte dijalog Pianoví za subotu i prepričajte što če prijatelji radili u Samoboru. Kořistíte se sľjedečim izrazima: kremšnite, dvorac, Starí grad Samobor, vino, muzej, šetnja, izlet. 218 fiAZGOVARAJTE S NA PLANOVI I POKLONÍ 219 í FUTUR- PRIM JER: Hočemo lijesti kremšnite? Pitanjí 1 jednina množina 1. Hoculi (ja)učiti? Hočemo li (mi) učiti? 2. Hočeš li (ti) učiti? Hočete li (vi) / (Vi) učiti? 3. (on) Hoče li (ona) učiti? (ono) Hoče li (oni) (one) učiti? (ona) O PAŽITE! Hoče li (on, ona, ono) učiti? futur 3. \kejd Hoče li (oni, one, ona) učiti? futur 3. lice mn vježba 6- Napišite upitni oblik futura. H auto?(parkimti,ti) Hočeš li parkirati nutn? 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. li čaj? (piti, ti) filmové? (gledati, ona) ispit? (imati, on) kišobran? (nositi, Vi) večeru za prijatelje? (pripremiti, on) snijeg? (čistiti, oni) francuski? (učiti, vi) ? (ručati, ti) rad u paru Podijelitese u parove i pitajte kolegu/kolegicu što če raditi za víkend. Ispri-cajte svoje pianové - što čete raditi i što nečete raditi. Upotrijebite izjavni, upitni i niječni futur. razgovor 1. Volíte li kupovati poklone? 2. Kada kupujete poklone? 3. Kakve poklone kupujete? STOČÍ ALVARO KUPITI PRIJATELJIMA? Alvaro je nedávno imao izložbu. Prodao je slike i dobro je zaradio pa da želi djevojci, bralu i prijateljima kupiti poklone. Kupit če Andrei t ieu o putovaniíma. Kupit če bratu Danilu bicikl. Danilov bicikl je star on treba nov i brz bicikl. Što če Alvaro kupiti prijateljima? Kupit & Erwanu kravatu, a Veroniki veliku bombonijeru Bajaderu. To je poznala hrvatska čokoláda. Alvaro če kupiti prijateljima iz Čilea magnete hladnjak. Na magnetima piše Zagreb i Hrvatska. "oďgovoTite na pitanja. 1. Kada je Alvaro imao izložbu? 2. Zašto če Alvaro kupiti poklone djevojci, bratu i prijateljima? 3. Sto če kupiti djevojci Andrei? 4. Što če kupiti bratu Danilu? Zašto? razumijevanje 5. Što če Alvaro kupiti Erwanu, a što Veroniki? 6. Što je to Bajaderal 7. Za koga su magneti? 7. Sto če Alvaro poklonili? (bicikl, bombonijera, knjiga, kravata, magnet mn) Alvaro če djevojci poklonit! _ . bratu Erwanu_ prijateljici i prijateljima iz Čilea-.-- vježba DATIV gramatika Kupit če Andrei knjigu o putovanjima. , . ... I Kupit če Erwanu Kupit če Danilu bicikl. j ^ ^ Kupit če Veroniki Prijateljima iz Čilea bombonijeru Bajaderu. j kupit če magnete. Ivoni če pokloniti suvenir iz Čilea. 220 RAZGOVARAJTE 5 NAMA! PLÁNOVÍ I POKLONÍ 221 PRIMJER: DATIV (INDIREKTNIOBJEK On sada žeh djevojci, bratu i prijateljima kupiti poklone Neki glagoli u hrvatskom jeziku [dati,pokloniti, reči, kupiti, pisati...) otvárajú mjesto indirektnom objektu, primatelju. Indirektni se objekt izražava dativom. Some verbs in the Croatian language [dati, pokloniti, red, kupiti,pisati,..) take an indirect object, the recipient of an action. The indirect object is expressed with the dative case. Algunos verbosenei idicnij croata [dati, pokloniti, retf *up/f/, p/sar/...) dan íugar ] al uso del objeto indirecto ; el receptor. El objeto indi-'l recto se expresa con el caso dativo. muški i srednji rod ženskí rod jednina -u prijatelju selu -i prijateljici množina -ima prijateljima selima -ama prijateljicama ^ PAŽITE! Dativ i lokativ imaju jednaké nastavke. ^)PAŽITE! I u dativu se, kao i u lokativu, provodi sibilarizacija: ŽENSKI ROD, DATIV, JEDNINA N jd djevojka -> D jd djevojci k + i -> ci MUŠKI ROD, DATIV, MNOŽINA Njd poznanik -> Ninopoznanici k + i -> ci Imn poznanicima O PAŽITE! N dijete -> D djetetu N djeca, brača -> D djeci, braci N otac -» D ocu □ Neke imenice ženskoga roda (osobná imena i hipokoristici) ne provode sibilarizaciju: baka -^Djdbaki Jadranka -> d jd Jadranki. Certain feminine nouns (personal names, hypoco-risms) do not exhibit as-sibilation: baka 4 D sg. baki Jadranka 4 D sg. Jadranki. En algunos sustantivos de género femenino (nombres personales, hipocorísticos) no se produce sibilarización: baka 4 D sg. baki Jadranka 4 D sg. Jadranki. ,V I AKUZATIV gramatii PER: Alvaro ieli djevojci, bratu i prijateljima INDIREKTNI OBJEKTI (pwiyj_____ kupiti poklone. DIREKTNÍ OBJEKT (AKUZATIV) poklanjati, pokloniti, dati, pisati, kupovati, kupiti, kazati... + D + A a Napišite dativ (indirektni objekt) i akuzativ (direktní objekt). { pRiMJER: Poklanjam-(djeca)-(igračka mn). Poklaniam djeci igračke. 1. Poklanjam.-.—____ (mama)-(marama). 2. Poklanjam-(kolega mn) _--(sat mn). 3. Poklanjam-__--(roditelj mn)_______ (čokoláda). 4. Poklanjam-(susjed)_(vino). 5. Poklanjam-___(tata)_(rakija). 6. Poklanjam-(susjeda)__(bombonijera). 7. Poklanjam_______(brat)_(knjiga mn). 8. Poklanjam-(sestra)___(računalo). 9. Poklanjam-(brat) . (igračka mn). VJEŽBA PLÁNOVÍ I POKLONÍ 223 222 RAZGOVARAJTE S NAMA! POKLANJA NJE I PRIM AN JE POKLONA I Imam nešto za tebe. Hvala! Kakva krásna šalica! ANDREA I ALVARO Kada nisu zajedno, Andrea i Alvaro pišu jedno drugom e-mailove i poruke. Alvaro vise voli pisati poruke. I Andrea više voli pisati poruke, a]j Alvaru ponekad piše i duge e-mailove o tome što radi i o čemu raz-mišlja. Alvaro piše duge e-mailove roditeljima i prijateljima u Čileu. Ni Alvaro ni Andrea ne pišu razglednice ni čestitke. Pišu samo e-mailove i poruke na računalu i mobitelu, ali cesto i telefoniraju. [ razgovor 1. Sto rete kupiti mami za rocíendan / imendan / Božič / Dan žena / Majčin dan? 2. Što čete kupiti tati za rocíendan / imendan / Božič / Dan očeva? 3. Što čete kupiti sestri ili bratu? 4. Sto čete kupiti prijateljima za rodendan? rad u paru Podijelite se u parove i jedan drugoga pitajte što je za vas dobar, a što loš poklon. Prepričajte to drugim studentima u grupi. ígranje u loga Odglumite mali dijalog u kojem jedna osoba poklanja, a druqa prima poklon. vj ežba Što su one dobile na poklon? Što su rekle? 224 fiAZGOVARAJTE S NAMA! Odgovorite na pitanja. E Što pišu Andrea i Alvaro jedno drugom? 2. Što Alvaro više voli pisati - poruke ili e-mailovel 3. Kakve e-mailove Alvaro piše prijateljima u Čileu? 4. Što Andrea ponekad piše Alvaru? 5. Što Alvaro i Andrea ne pišu? PREZENT GLAGOLA pisati lp RI m í E R: Andrea piše Alvaru poruku jednina množina 1. ja pišem mi pišemo 2. ti pišeš vi/Vi pišete 3- on, ona, ono piše oni, one, ona pišu Alvaro piše Andrei poruku. NEGACIJA: Alvaro ne piše Andrei poruku. PITANJE: Piše li Alvaro Andrei poruku? 9. Napravíte rečenice od ponudenih riječi. I PRIM J ER; Marijana - pisati - brat - popis za trgovinu Marijana piše bratu popis za trgovinu. 1. (ja) - pisati - brat - poruka-_____— 2. (Vi) - pisati - sestra mn - čestitka mn __- 3. (ti) - pisati - Katarina - e-mail mn______.- 4. (oni) - pisati - Josip - razglednica mn vježba PLAN0VI i pokloní 225 j VJEŽBA 10. Što oni pišu? Odgovorite na pitanje koristeči se izrazima: domaia zadača, pismo, objava/post, poruka, e-mail, izvještaj... 11. Što píšete, a što (vise) ne pišete? Razvrstajte ponudene riječi u tablicu: email, komentár mn, blog, razglednica mn, poruka mn, grafit mn, pjesma mn, čestitka mn, objava/post mn, reportaža mn. PIŠEM NEPÍŠEM T-N T-N T-N T-N T-N T-N OdaberiteT(točno) ili N (netočno). Maja je Ivonina sestra. Majajestudentica. Maja čuva Ivonu. Ivona vodí Maju u školu. Maja Ivoni čita priče. Ivona Maji kupuje sitnice za rodendan. 12. Prepričajte tekst Veliká sestra Ivona tako da napravíte rečenice od slje dečih riječi. ^HlMJER: Ivona, čuvati, Maja. Ivona čuva Maju. 1. Ivona, pričati, Maja, priča mn _____ 2. Ivona, čitati, Maja, slikovnica mn__________________ 3. Uom, poklanjati, sestra, lijep poklon m/7_____ 4. Ivona, kupovati, sestra, sladoled_______ 13. Rečenice iz 12. zadatka napišite u futuru. PRIMJER; Ivona če čuvati Maju. HL_________ H.________ HB._________ 4. vježba VELIKÁ SESTRA IVONA Ivona ima malu sestru Maju koja ima samo sedám godina. Kad roditelji rade, Ivona čuva sestru. Vodi je u školu, u knjižnicu i u park. Navečer joj Ivona čita slikovnice i priča priče. Cesto joj kupuje sladoled i druge sitnice, a za rodendan i Božič poklanja joj igračke, knjige i druge lijepe poklone. Ivona i Mája puno razgovaraju i igraju se. Mája cesto kaže da je lijepo imati sestru kakva je Ivona. n UČNĚ ZAMJENICE U DATIVU *RIMJ_ R: Ivona kupuje Maji igračke. Ivona joj kupuje igračke. -> meni, mi_II ti Ť> tebi, ti on, ono -> njemu, mu ] ona ______— ■» njoj, joj nama, nam vama/Vama varn/Varn^ njima, im plánoví i pokloní 227 226 razgovarajte 5 nama! 1. KRÁTKI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU NA DRI .m MJESTU UKUGOM a) b) Ti mi pišeš. Ja ti pišem. Ja mu pišem. Ja joj pišem. Ti nam pišeš. Ja vam/Vam pišem. Ja im pišem. t t ' LIČNA KRATKI OBLÍK ZAMJENICA LIČNE ZAMJENICE U NOMINATIVU U DATIVU Ivan mi piše. Ivan ti piše. Ivan mu piše. Ivan joj piše. Ivan nam piše. Ivan vam/Vam piše. Ivan im piše. t t IMENICA KRATKI OBLÍK U NOMINATIVU LIČNE ZAMJENICE U DATIVU Pišeš mi. Pišem ti. Pišem mu. Pišem joj. Pišete nam. Pišem vam/Vam. Pišem im. t t GLAGOL KRATKI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU 228 RAZGOVARAJTE S NAMA a) 2 DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU Meni pišeš. Tebi pišem. Njemu pišem. Njoj pišem. Nama pišeš. Varna pišem. Njima pišem. t DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU NA POČETKU REČENICE b) Komu pišeš? Njemu. DUGI OBLÍK LIČNE ZAMJENICE U DATIVU U KRÁTKOM ODGOVORU 14. Umjesto imenica napišite zamjenice u dativu. BpRIMJER: Baka kuha Maji juhu. 1. Ivona čita sestri priču. 2. Tata popravlja sinu bicikl. 3. Alma kupuje Branki knjigu. 4. Muž piše ženi pismo. 5. Brat poklanja bratu bicikl. 6. Mi pišemo prijateljima poruke. 7. Oni kupujú prijateljicama suvenir. 8. Ti i Marta čitate baki novine. Baka joj kuha juhu. Ona__čita priču. On--popravlja bicikl. Ona_kupuje knjigu. On_piše pismo. On___poklanja bicikl. Mi-._pišemo poruke. Oni-kupujú suvenir. Vi- _čitate novine. 15. Rečenice iz 14. zadatka napišite takoda počinju zamjenicom. f PRIMJER: Baka joj kuha juhu. Njoj baka kuha juhu. [1__ 5__ 2__ 6__ 3__ 7__ 4__ 8-- vjezba 1 PLANOVI i POKLONÍ 229 = M Gmail KAKO SI? Q, Pretraživanje pošte Novo Pristigla posta Sa zvjezrjjcom OdgotTeno Poslano Skice Otpad Jos ■ RAMATiKA Draga Diljana, kako si? Dugo se nismo čule. Meni je u Zagrebu zanimljivo. Svaki dan učim nešto novo. Ponekad mi je malo teško, ali kolege su jako dragi. Ljudi su ovdje uglav-nom ljubazni. Vrijeme je slično kao u Bugarskoj. Nije mi hladno. To mi se svida. Nadám se da cemo se uskoro vidjeti. Puno pozdrava, Veronika DATIV - nositelj stanja PRIMJER: Drago mi je. Drago mi je. Žao mi je. Hladno mi je. Svida mi s e. Drago ti je. Žao ti je. Hladno ti je. Svida ti se. Drago mu je. Žao mu je. Hladno mu je. Svida mu se. Drago joj je. Žao joj je. Hladno joj je. Svida joj se. Drago nam je. Žao nam je. Hladno nam je. Svida nam se. Drago vam je. Žao vam je. Hladno vam je. Svida vam s e. Drago im je. Žao im je. Hladno im je. Svida im se. t t í _t NOSITEU STANJA (DATIV) O PAŽITE! glagol u 3. licu jd Svida mi se nova kapa. (já) glagol u 3. licu mn Svidaju mi se nove kape. (mn) j slike i recite što Vam se svida, a što Vam se ne svičta. Ne svida mise... vježba crveni lak za nokte : indijska hrana P REMA SAMOBORU U subotu je vrijeme bilo lijepo i sunčano, baš izvrsno za izlet. Prijatelji su rano ujutro krenuli prema Samoboru. Morali su se vratiti u Zagreb jer je Andrea zaboravila poklon za tetu. Njezina teta živi u Samoboru. Njezin stan je u centru nasuprot knjižnici. Kad su došli u Samobor, prvo su razgledali centar, glavni trg, šetalište uz potok, crkvu i muzej, a poslije su išli k teti u goste. Teta im je ponudila poznáte samoborske kremšnite. Kremšnite su bile pravi šecer za kraj! Prijatelji su se vrátili u Zagreb kašno navečer. Bio je to prekrasan izlet pa jedva čekaju ponov-no iči u Samobor. Vesele se Samoboru i kremšnitama! Odgovorite na pitanja. 1. Kakvo je bilo vrijeme u subotu? 2. Kada su prijatelji krenuli u Samobor? 3. Zašto su se morali vratiti? 4. Tko živi u Samoboru? 5. Kamo su Andrea i društvo išli u Samoboru? 6. Što su Andrea i društvo jeli u Samoboru? 7. Što je bilo šečerza kraj na izletu? 8. Čemu se prijatelji veselé? 230 RAZGOVARAJTE S NAMA! PLANOVI i pokloní 231 f VJEŽBA DATIV - smjer kretania PRIMJER: Prijatelji su rano ujutro krenuliprema Samoboru e -—- ■ 17. Napišite dativ. PRIMJER: Ako želiš iči izZagreba u Split, moraš ičiprema jugu. (jug) 1. Ako želiš iči iz Zagreba u Samobor, moraš iči prema____ (západ) 2. Sada se vozimo prema--(more) 3. Pauk ide prema_ — (Sandra) 4. Studenti su krenuli prema. 5. Djeca su krenula prema_ . (fakultet) -.. (igralište) 6. Na prolječe se ptice vračaju prema_______ 7. Ako želiš iči iz Zagreba u Slavoniju, trebaš iči prema (istok) 8. Ako želiš iči iz Splita u Zagreb, trebaš iči prema___ (sjever) «(sjever) 9. Najesen ptice lete prema - (jug) PRIMJER: Andrea íe iči k teti na kremšnite. k - cilj i smjer (osobe) prema - smjer (mjesto) DATIV - smjer i cilj kretanja řřijedlog k s yativom znaci cilj i smjer te se Češce Odnosi na osobe, dok prijedlog -remflsdativom znáči smjer. Prijedlog k moze se izostaviti The preposition k with the dative case indicates a goal and direction, and it more often refers to people, whereas the preposition prema with the dative case indicates direction. The preposition k can be excluded. El uso de la preposición k con el caso dativo indica un objetivo y una dirección, refiriéndose gene-ralmente a personas, mientras que el uso de la preposición prema con el caso dativo indica una dirección. La preposición k se puede des-cartar. 18. Napišite dativ. HpRIMJER: Martin i Sara putujú k - Martin i Sara putujú k rodacima u posjet. 1. Unuka ide k--(baka) 2. Móram iči k—---(zubár) 3. Idemo k_na večeru, (prijatelj mn) 4. Ona rijetko ide k .....___(sestra mn) 5. Djed ide k- 6. Djeca idu na vikend k _ 7. Študenti idu k__. 8. Maja ide k__ 9. Vi idete k-_ U posjet. (rodák mn) VJEŽBA iječnik) . (djed, baka) na konzultacije. (profesor) u Osijek. (sestra) . u posjet. (mama, tata) DATIV - pitanja PRIMJERI: Komu češ kupiti poklon? Čemu se prijatelji vesele? padež osoba nije osoba NOMINATIV Tko? Što? DATIV Komu? Čemu? U komunikaciji se upotrebljavaju pitanja koja, uzglagole, suge-riraju upotrebu padeža. Pitanja za dativ Jesu Komu? (za živo) i čemu? (za neživo). When communicating, interrogatives are used which, alongside certain verbs, indicate the use of certain cases. The interrogatives for the dative case are Komu? (for animate things) and Čemu? (for inanimate things). Al comunicarse, se utilizan preguntas que, junto con ciertos verbos, sugieren el uso de determinados casos. Las preguntas para el caso dativo son Komu? (para cosas ani-madas) y Čemu? (para cosas inanimadas). 232 RAZGQVARAJTE 5 NAMA! PLANOVI I POKLONÍ 233 DATIV IPRIJEDLOZI nasuprot, una P RIM J E RI: Njezina teta živí nasuprot knjiinici Q Osim s prijedlo-zima k i prema, dativ dolazi uz prijedloge nasuprot i unatoč/ usprkos. Besides the prepositions k and prema, the dative case also accompanies the prepositions nasuprot, unatoc/usprkos. Ademas de las preposi- I ciones k y prema, el caso dativo también puede estaracompaňadode las preposiciones nasuprot unatoč/usprkos. ^PAŽITE! usprkos = unatoč f VJEŽBA III GRAMATIKA "1 ■ (trgovina) 19. Napišite dativ. PRIMJER: Kafič je nasuprot___ Kafič je nasuprot trgovini 1. Mi stanujemo nasuprot__(pošta) 2. Čekám te nasuprot__(Ijekarna) 3. Usprkos_idemo u školu, (glavobolja) 4. Unatoč _______ idemo na izlet. (kiša) 5. Usprkos__ 6. Unatoč__ 7. Nasuprot _ sretna sam! (problem mn) dolazimo na vrijeme. (gužva) —je kafič. (kino) DATIV IGLAGOLI PRIMJER: Prijatelji se vesele Samoboru i kreminitama. veseliti se S glagolima radovali se upotrebljavamo vjerovati imenske riječi u dativu. približavati se... í Napišite dativ. IMJER: Javjerujem. . (prijatelj mn) la vjerujem prijateliima. (.prijatelji se vesele 2. Turisti se približavaju-_ 3. Mi se radujemo _____—_ 4. Roditelji vjeruju-__-- 5. Ti se veselíš —_—_____—_ _u Samobor. (izlet) . (Dubrovník) _____(odmor) __(djeca) . (sladoled) 21. Upišite upitne zamjenice u dativu {komu, čemu) ■PRIMJER: Učenici se približavaju "skolí. Čemu se približavaju? 1. Turisti se voze prema gradu. Prema 2. Mája je řekla mami tajnu. 3. Mario je dao bratu knjigu. 4. Teta stanuje nasuprot posti. 5. Studenti se vesele Ijetu. 6. Studenti se ne vesele ispitima. 7. Mama i tata se vesele bebi. Nasuprot _____ se turisti voze? je Mája řekla tajnu? je Mario dao knjigu? _____ stanuje teta? se vesele studenti? . se ne vesele studenti? se vesele mama i tata? glagoli: vjerovati, približavati se, veseliti se/radovati se... prijedlozi: prema, k, nasuprot, unatoč/usprkos VJEŽBA 234 RAZGOVARAJTE S NAMA! PLÁNOVÍ I POKLONÍ 235