dobro došli u hrvatsku! ^EMLJEIJEZICI O o Hrvatskoj O o studentima O o hrvatskoj kulturi i drugim kulturama - dojmoví, sličnosti i razlike O o običaju Ijubljenja O o hrvatskom i drugim jezicima O o učenju stranog jezika 3 o Zagrebu i Hrvatskom zagorju Patunnč cwu>: O upoznavanje i predstavljanje w sklonidbu imenica muškog, ženskog i srednjeg roda 3 funkcije nominativa O tvorbu posvojnih pridjeva 5 tvorbu odnosnih pridjeva O nacionalnosti O zanimanja Učitcermo: O kolokacije i frazéme s riječi jezik 3 davanjeslužbenih podataka RepubUka Hrvatska je jadranská U Hrvatskoj živi oko 4 500 000 stanovnika. Stanovnici su vecinom Hrvati, a manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Romi, Albánci, Slovenci, Madari, Česi, Slováci i drugi. Glavni grad Zagreb ima oko 800 000 stanovnika. Odgovorite na pitanja. Hrvatska ima kontinentálnu, pla-ninsku i mediteransku klimu. Hrvatska ima 8 nacionalnih parková - 4 na moru i 4 na kopnu. Hrvatska ima 21 županiju. Hrvatska je parlamentarna republika Hrvatsk.parWntzoveseSabor Hrvatska ima predsjednika i premijera Hrvatskinovac20vesekunaP Jedna kuna ima 1001ipa SlužbenijezikjehrvatsHapisn.o^^, Kakva jezemlja Republika Hrvatska? Koliko Hrvatska ima stanovnika? Tko su oni? Kakva je klima u Hrvatskoj? Kakav je politickí sústav Hrvatske? Kako se zove hrvatski novac? Predstavíte svoju zemlju! • Gdje se nalazi? • Koliko ima stanovnika? • Tko su stanovnici? • Kakvu ima klimu? • Koji je službeni jezik? • Kako sezove novac? J ZEMLJEI JEZICI 1;» Neki studenti uče hrvatski zato što imaju hrvatsko podrijetlo. Njihovi su tate i mame ili djedovi i bake Hrvati. Oni žele nau-čiti jezik da mogu razgovarati s rodacima. Drugi studenti imaju posao u Hrvatskoj ili su u braku s Hrvatom (Hrvaticom). Žele dobro govoriti hrvatski da mogu ži-vjeti i raditi u Hrvatskoj. Neki od stude-nata studiraju hrvatski ili druge slavenske jezike. Neki studenti nisu ní podrijetlom ni životom ni studijem povezani s Hrvat-skom, ali vole hrvatski i uče ga iz ljubavi. Zanimljivo je čuti kakve dojmové imaju studenti o Hrvatskoj. Odgovorite na pitanja. • Kakvi su studenti koji uče hrvatski jezik na Croaticumul • Zašto oni uče hrvatski jezik? Croaticum Centarw hrvatski kao drugi i stráni jez.k GRAMATIKA IfltlilďHiM NOMINATIV Tko je ovo? Što je ovo? PRIMJERI Hrvatskaje srednjoeuropska zemlja. SUBJEKT Hrvatskaje srednjoeuropska zemlja. DIO PREDIKATA imenice mr (vidjeti gramatickí pregled) njihovi tate (tata - kao Žr, m spoľ) razgovarati s rodacima (k, g, h + i c, z, s + i) ni životom ni studijem (palatal + -em) kakve dojmové imaju studenti UPOZNAVANJE Da vas upoznam - ovo je moja prijateljica Davorka. Drago mi je. Ja sam... Dobar dan! Ja sam Miljenko Murtič. Veselím se što sam Vas upoznao. Zovem se... Moje ime je... Možete li, molim Vas, ponoviti kako se zovete? Oprosti, nisam čuo tvoje ime. Ispričavam se, zaboravila sam Vaše ime, možete li ga ponoviti? PREPOZNAVANJEDRUGIH Mislim da smo se vec upoznali. Žao mi je, ne sjecam se. Čini mi se da se vec známo. Poznati ste mi. Poznajem Vas / te iz videnja. Mi se vec poznajemo, bili smo zajedno na tečaju hrvatskog je-zika. Drago mi je što te opet vidim! DAVANJESLUŽBENIH PODATAKA Zovem se... / Moje ime je... Ime májke je... Ime oca je... Moje djevojačko prežime je... Roden(a) sam... Moja adresa je... Ja sam državljanin/državljanka Njemačke. Broj moje putovnice je... Imam privremeni/stalni boravak u Hrvatskoj. Upoznajmose! Kako se zovete? Odakle ste? Što ste po nacionalnosti? Što ste po zanimanju? Što studirate? Kakav posao radite? Što radite u slobodno vrijeme? U kojím situacijama i s kim govorite hrvatski jezik? Q lfi 2EMUEIJEZICI ZEMUEIJEZICI 17 Ja sam Barbara iz Canberre u Australiji. Studiram geo-grafiju. Želim istraživati prírodu u Hrvatskoj. Zato tre-bam znati hrvatski. Stanujem blizu fakulteta u stanu s jednom simpatičnom Hrvaticom. Zadovoljna sam stanom i cimericom. Došla sam u veljači, a bit ču ovdje do sljedeče zime, do Nove godine. Želim putovati po Istri, Kvarneru i Dalmaciji, upoznati kulturu i prírodu. Čítala sam u knjizi o otoku Mljetu i gledala reportažu o Kornatima. Hrvatska ima očuvanu prírodu. Nema puno zemalja koje to imaju. Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Studentka dolazi iz Australije. Studentka više voli kulturu nego prírodu, Studentica stanuje sama u kuči. Ona je čítala o hrvatskoj priradí. Hrvatska je priroda očuvana. N N N N N PONOVIHQ | imenice žr (vidjeti gramatickí pregied) ovdje u Hrvatskoj (imenice na -ska, -ška čka imaju lokativ -oj) ima puno zemalja (sekundarno a) čitala sam u knjizi (k, g, h + i -> c, z, s + í) TO 0 fa sam Akiko Horvat iz JapanaS Udaná sam za Hrvata iz Zagorja. Inače sam profesorka pjevanja, a sada supruga i májka. Iako zbog djeteta nemam puno vremena, puno učim hrvatski. Dojmovi o Hrvatskoj su dobri, iako je ovdje sve drukčije nego u Japanu. Uglavnom sam zadovoljna. Još ne poznám puno ljudi, ali bit če bolje kad dobro naučím jezik jer ču moci raditi i imati prijatelje. rií Rfit Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Akiko je Kineskinja. Ona je profesorica glazbe. Ona je udaná i ima dijete. Akiko ne želí naučiti hrvatski. Akiko nikada više ne želi raditi. Japanska kultura je različita od hrvatske. T - N T - N T - N T - N T - N T - N PONOVIMO | imenicesr(vidjeti gramatickí pregied) nemam puno vremena (vrijeme - vremena) zbog djeteta (dijete - djeteta) 18 ZEMUE I JEŽICI ZEMUEI JEŽICI 19 Z KjezikJEZlCIjeziciJEZIKjezikJEZICIjeziciJEZIKjezikJEZICIjeziciJEZIKjezikJE; dojmoví o hrvatskoj Stoje neobično u Hrvatskoj? i Thea (SAD): U Hrvatskoj možete pušiti na ulici, a u Americi ne. Tanja (Njemačka): Hrvati imaju perilice u kupaonicama. Mi u Njemačkoj imamo sobe za perilice i rublje. Milan (Češka): Hrvati provode puno vremena u kafičima. 9 Peter (Venezuela): Hrvati se malo ljube. Oni samo kažu: Bog! i to je sve. Mi u Venezueli uvijek se lju- bimo kada vidimo prijatelja. RAZGOVOR • Kakvi su Vaši dojmoví o Hrvatskoj? • Jeste li vidjeli nešto neobično? Jitender (Indija): Hrvati se puno ljube, i to na ulici! U Indiji ne možete vidjeti polju-bac! o pusa Prijateljski poljubac (takozvana pusa) važan je dio sváko-dnevne kultúre u Hrvatskoj. Dobri prijatelji ljube se dva puta u obraz kad se sretnu nakon duljeg vremena. Ljudi se ljube dva puta u obraz i kad jedni drugima nešto če-stitaju. Ako su jako dobri prijatelji i ako su jako sretni što se vide, grle se. Nije običaj da se ljudi ljube i grle kad se prvi put vide ili upoznaju. Kad se upoznaju, ljudi se ru-kuju. Zagrljaj i tapšanje po ramenima normálni su medu prijateljima. RAZGOVOR ■ Kakvi su običaji u vezi s Ijubljenjem u vašoj zemlji? • Grle li se ljudi u vašoj zemlji kad se sretnu?Tapšu li se po ramenima? 20 ZEMUEIJEZICI arapski talijanski hrvatski kineski... madarski švédski slovenskí engleski... hrvatski jezik Hrvatski je južnoslavenski jezik. Ima tri narječja: što-kavsko, čakavsko i kajkavsko. Štokavsko narječje dobilo je ime po zamjenici šifcnjii imi apnty-wi ■ i'i SM IUHlÁi niŕii rSia ,j : ■ i p* i l lÄik ■k . ■- roun f- ■ • "tn- ,i \ KwUiíutíd ôimloB ML anmýf otairsí tinuwiiiľ'i (rn*r*fo dLjTRJtha&inrai ani>l ijft* mi>!iWra f4;3iŕtwuiilin A- awuHit f.viwia gcftnv tjjb WMtMDridtí *iro>«na M' f' w.TľíiíUiiliin jini iniDiima - ("äsiniuii : qiMiui fi'i 4. r íiám{ľ w mwt vatra ,- wimib wj iioiirtruijoii*iiliiw nit- 'ftí-.Enji muiujplí ÍLiinil m tiar^jf^-i io'Íit^it' ■ *pv ľi!l r j if.i.n z*-ir-.:]: xijl ■ aj KRÁTKA ^o\.t HORYATÍKO SLA V EN S k -čki karlovački, bečki, grčki. osnova na -g, -h, -š i -ž + -ki > -ški praški, češki, bogataški. osnova na -s, -z + -ki > -ski osnova na -č + -ki > -čki ruski, francuski... plemički... GRAMATIKA 24 ZEMUEI JEŽICI ZEMLJEIJEZ1CI 25 ZAGREB Zagreb je glavni grad Hrvatske. Prvi put spomi nje se 1094. godine kada je osnovaná Zagrebačka biskupija. Najprije su to bila dva grada - Gradec i Kaptol. Od 1850. g. to jejedan grad, Zagreb. Prvi fakultet osnován je 1669. godine. Danas Zagreb ima oko 800 000 stanovnika. U blizini je park přírodě Medvednica. Crkva svetog Marka Medvednica Hrvatsko narodno kazalište Nacionálna i sveučilišna knjižnica HRVATSKO ZAGORJ E Hrvatsko zagorje regija je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Ima oko 270 000 stanovnika. Ljudi se bave poljoprivredom, i rade u tekstilnoj i drvnoj industriji. Gradovi su Krapina, Ivanec, Zabok i drugi. U Hrvatskom zagorju ima mnogo dvoraca. Ondje je poznato svetište Marija Bistrica. ŕ Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? ■■Gdje ste bili i što ste vidjeli? Predstavíte jednu regiju u svojoj zemlji. • Kako se ta regija zove i gdje se nalazi? • Po čemu je poznata ta regija? • Koji su vážni gradovi i spomenici u njoj? • Koja je boja karakteristična za nju? • Ima li ta regija karakteristične suveníre i proizvode? 2fi ZEMUEI JEŽICI ZEMLJE I JEŽICI 27 kako provesti víkend? KAD CE TAJ VÍKEND Pawvit čmto: Z> o načinima provodenja vikenda Z> o novinskim i internetskim turističkim ponudama O o hotelskom i drugom smještaju 5 o odlascima u posjete u Hrvatskoj O o s reči O o Gorskom kotáru, Kordunu i Moslavini O akuzativ imenica O akuzativ ličnih zamjenica w prezent glagola: -ati > -am; -iti -jeti > -im; -ovati, -evati i -ivati > -ujem; -ati > -em, -ati > -jem UčitcmiX): O akuzativ pridjeva, posvojnih i pokaznih zamjenica O akuzativ i uporabu povratno-posvojnezamjenice O prezent glagola -(n)uti> -{n)em O prezent glagola doči, naci... O kolokacije i frazéme s riječima praznik, blagdan, vikend, odmor, predah, pauza O što kažemo u posjetu - kada dajemo i primamo poklon, kad se ispričavamozbog kašnjenja, kad odlazimo kuči Kad je lijepo vrijeme, ljudi ne žele ostati kod kuce. Idu na izlete na more, na planine, u toplice, vikendice blizu grada. Neki kořistě vikend zakupovinu - u Hrvatskoj ili susjednim zemljama. Ljudi iz susjednih zemalja dolaze u Hrvatsku. Mladi obožavaju vikendom tulumariti s prijateljima. Ne volite morské gužve i vruéine, a trebate sadržajan, raznolik i kvalitetan odmor? Dodite u Varaždin! Barokní grad ponudit če Varn kultúrni program, gastronomski užitak, kupovinu, odmor i wcllness. Informaci je i rezervacije na broj teletona 00385 42 395 395 ili na e-mall: prodaja@ hotel-turist.hr RAZGOVOR . Opišite svoj nezaboravni vikend! . Kako zamišljate idealan vikend? [estenijada Hrvatskoj Kostajnici i kuhani kesteni, slastice od kestena, berba kest na, biciklijada. lokalno stanovništvo angažira se na keste Kontakt: Turistická zajednica opéine Hrv. Kostajnica II. Tekijska 4, 44430 Hrvatska Kostajnica tel.++385(0)44 851 800 ťax.++385(0)44 851 800 tzg-hrvatska-kostajnica@sk.tel.hr RAZGOVOR • Koja Varn je ideja za izlet simpatična i zašto? • Kakvu opremu trebate imati za odlazak na rafting, skijanje ili u toplice? Razgovarajte s organizátorom izleta (telefónom) i rezervirajte smještaj. Upotrijebite sljedeča pitanja: Imate li slobodan apartmán za dvije (tri, četiri) osobe? Koliko košta noéenje u apartmánu (sobi)? Možemo li rezervirati apartmán (sobu) od ... (datum) do ... (datum) na ime KAPCE TAJ VIKEND 2Í) víkend na selu Tanja i Marin su brat i sestra. Marin radi, a Tanja je studentica. Cesto idu za vikend na selo, u vikendicu blizu Delnica. Selo je maleno i mirno. Vikendica je lijepa i ima vrt. Polja oko viken-dice su veliká i zelena. U blizini živi susjed Ivan. fý Tanja i Marin ponekad zovu prijatelje u vikendicu. Tamo ima ' dovoljno mjesta. Sobe su veliké i lijepe. Kakva su polja? GRAMATIKA IJdJfďMM Kakve su sobe? AKUZATIV Koga čekáte? Što čekáte? Kamo idete? PRIMJERI Vikendica ima vrt. IZRAVNIOBJEKT Idu za vikend na selo. VRIJEME, CILJ (SMJER) idemo svi u našu vikendicu! D Martina Tanja: Martina: (Na telefonu.) Bog, Tanja! Bog, Martina! Telepatija! Bašsam maloprije mislila na tebe. Kako si? Tako-tako. Nisám danas mogla doči na predavanje. Išla sam s Danijelom k doktoru. Môžeš li mi donijeti bilježnicu? Naravno, nema problema... Marin Tanja: Martina: Tanja: Martina: Tanja: Martina: Tanja: Martina: ja srno te htjeli nešto pitati. Idemo za vikend u Gorski kotár u svoju vikendicu. Hočete li ti, Josip i Danijela iči s nama? Možemo se odmarati, pripremiti roštilj, šetati, udisati svjež zrak. Imamo i malen vrt, raj za vašu djevojčicu. Krásno! Nisám več sto godina nigdje bila! Samo ne znam hoče li Josip moči iéi, cesto radi i subotom. Pitat ču ga večeras. Morate doči! Vikendica je divná. Sagradio ju je naš pradjed. Dnevna soba ima velik kamin, spavače sobe imaju malene balkone s pogledom napredivnu zelenu dolinu. U daljini je šuma... Pravi raj! Malo se bojim doči u hládnu kuču. Danijela je još mala. Marin če zvati našeg prvog susjeda, gospodina Ivana. On če ujutro za- paliti vatru u kaminu. Navečer če biti toplo. Izvrsno. Ne moramo se brinuti. Vidimo se sutra na faksu? Vidimo se. Donijet ču ti tu bilježnicu. Bog! Bog! Hvala ti na poživu! Odgovorite na pitanja. •Tko jezvaoTanju? •Zašto? • Kakvu ideju ima Tanja? •Gdje je vikendica? •Kakva je vikendica? • Tko je sagradio vikendicu? • Što če prijatelji raditi za vikend? • Zašto Josip možda neče moči doči? • Čega se Martina boji? • Tko je gospodin Ivan? 30 KAPCE TAJ VIKEND KADCETA.il/IKEND 31 kako čemo naci vašu vikendicu? GRAMATIKA AKUZATIV PRIDJEVA PRIMJERI Kakvu vikendku imaju Tanja i Marin? Oni imaju lijepu vikendicu. Kakav vrt imaju Tanja i Marin? Oni imaju zelen vrt. Kakvog susjeda imaju? Imaju dobrog i simpatičnogsusjeda. U kakvo selo idu prijatelji? Oni idu u maleno selo. Kakveprijatelje imaju Tanja i Marin? Imaju drageprijatelje. Kakve sobe imaju? Imaju veliké sobe. Kakvapolja vidimo sprozora? Vidimo zelenapolja. jd mn mr -og/-eg* za živo -0/-i za neživo -e žr -u -e sr -o/-e -a *Nastavak -eg dolazi nakon palatala: č, c, dž, d, j, lj, nj, š, i, st, žd (r, c). U muškom rodu jednine treba razlikovati živo i neživo. šalje: jnsip.iurieviaayahoo.com prima: marin19770gmail.com Bog, Marině! 4Hvala Tanji i tebi na poživu za vikend! Veselimo se što černo doči! Molim te, napiši mi kako možemo naci vašu vikendicu. Ne poznajemo baš dobro Gorski kotár. Hvala! Puno pozdrava do subote! Josip šalje: marinl977(agmail.com prima: josip.jurievicOvahoo.com Bog, Josipe! Drago mi je što čete doči k nama. Evo kako čete nači našu vikendicu: vozite se autocestom Zagreb - Rijeka, izidete kod Ogulina. Vozite ravno. Kad prodete Ogulin, skrenete s glavne cestě desno i udete u naše selo. Opet vozite ravno. Naša kuča je zadnja kuča lijevo. Ako nas slučajno ne nadete, nazovite pa ču doči po vas! Čim dodete, zapálit černo vatru za roštilj. Puno pozdrava tebi i curama! Marin ZaokružiteTakojetvrdnja točna ili N ako je netočna. Josip zahvaljuje Tanji i Marinu na poživu. Josip dobro poznaje Gorski kotár. Marinova iTanjina vikendica je blizu Ogulina. Josip če doči u vikendicu u subotu. Marinova iTanjina vikendica je na selu. T - N T - N T - N T - N T - N 32 KAD C E TAJ VIKEN D KAD ČETAJ VÍKEND 33 kako čemo naci vašu vikendicu? (fil akuzativ pridjeva PRIMJERI Kakvu vikendicu imaju Tanja i Marin? Oni imaju lijepu vikendicu. Kakav vrt imaju Tanja i Marin? Oni imaju zelen vrt. Kakvog susjeda imaju? Imaju dobrog i simpatičnog susjeda. U kakvo selo idu prijatelji? Oni idu u maleno selo. Kakveprijatelje imaju Tanja i Marin? Imaju drageprijatelje. Kakve sobe imaju? Imaju veliké sobe. Kakva polja vidimo s prozora? Vidimo zelena polja. jd mn mr -ogAeg* za živo -o/-i za neživo -e žr -u -e sr -o/-e -a *Nastavak -eg dolazi nakon palatala: č, č, dž, d, j, lj, nj, Š, ž, št, žd (r, c). U muškom rodu jednine treba razlikovati živo i neživo. šalje: jnsip.iurieviaayahoo.com prima: marin1977@gmail.com Bog, Marině! Hvala Tanji i tebi na poživu za vikend! Veselimo se što černo doči! Molim te, napiši mi kako možemo nači vašu vikendicu. Ne poznajemo baš dobro Gorski kotár. Hvala! Puno pozdrava do subote! Josip šalje: marin1977(agmail.com prima: josip.jurievic@vahoo.com Bog, Josipe! Drago mi je što dete doči k nama. Evo kako čete nači našu vikendicu: vozite se autocestom Zagreb - Rijeka, izičfete kod Ogulina. Vozite ravno. Kad prodete Ogulin, skrenete s glavne cestě desno i udete u naše selo. Opet vozite ravno. Naša kuča je zadnja kuča lijevo. Ako nas slučajno ne nadete, nazovite pa ču doči po vas! Čim dodete, zapálit černo vatru za roštilj. Puno pozdrava tebi i curama! Marin ZaokružiteTakojetvrdnja točna ili N ako je netočna. Josip zahvaljujeTanji i Marinu na poživu. T - N Josip dobro poznaje Gorski kotár. T - - N Marinova iTanjina vikendica je blizu Ogulina. T - N Josip če doči u vikendicu u subotu. T - N Marinova iTanjina vikendica je na selu. T - - N 32 KAD ČETAJ VÍKEND KAD ČETAJ VÍKEND ftft PREZENT GLAGOLA DOČI PRIMJERI Čim dodete, zapálit černo vatru za roštilj. Kad prodete Ogulin, skrenete desno. glagol doči ja dodem mi dodemo ti dodeš vi/Vi dodete on, ona, ono dode oni, one, ona dodu Drugi glagoli kao doči: otiči, uči, priči, izači/iziči, nači, običi, proči.. otiči Prezent tih glagola upotrebljava se u složením reče- ft\ nicama (to jest u zavisnoj rečenici uz veznike kad, ako, čim). P0N0VIM0 | iéi: idem, ideš,ide, idemo, idete, idu otiči - otidem, otideš... ali i: odem, odeš, ode, odemo, odeté, odu (Samo glagol otiči konjugira se na dva načina.) perfekt: doči - došao sam, idem - išao sam, otiči - otišao sam, nači - našao sam... Nije svaki dan nedjelja frázemi s riječima praznik, blagdan, vikend, pauza, odmor, predah !i4 KAD ČE TAJ VIKEND godišnji zaslúžení poslijepodnevm školskí aktivan - praznik za oči produljeni kišni sunčani na selu vikend u planinama na moru predah za ručak pauza za kavu KAD ČE TAJ VIKEND 35 frjE U BOLJE LJETOVATI NA MORU ILI U PLANIN AM AI PREZENT 1. GLAGOLI -ati>-am (ati > -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju) PRIMJERI Vikendica ima vrt. Tanja i Marin gledaju televiziju. glagol imati j a imam ti imaš on, ona, ono ima mi imamo vi/Vi imate oni, one, ona imaju _LJETOVANJE NA MORU_I ZA PROTIV • kupanje i plivanje • prímorská mjesta su živa • šetnje uz more • na moru je toplo • možete udisati morski zrak • gužva na plažama • veliké vručine • visoke cijene LJETOVANJE l J PLANINAMA_I ZA PROTIV • planinarenje ■ mír i tišina • planinski zrak • može biti jako hladno čak i Ijeti • nema puno raznih sadržaja Drugi glagoli vršte -ati > -am: imati, nemati, gledati, pričati, pjevati, čitati, čekati, poklanjati... RAZGOVOR • Što vi imate? Što nemate? Što čitate? Što gledate? Koga čekáte? Sto pjevate? 2. GLAGOLI-iti i-jeti >-im (-iti i -jetí > -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e) PRIMJERI Marin radi. U blizini živi susjed Ivan. a) glagol raditi ja radim ti radiš on, ona, ono radi b) glagol živjeti j a živim ti živiš on, ona, ono živi mi radimo vi/Vi radite oni, one, ona rade mi zívimo vi/Vi živíte oni, one, ona žive Drugiiglagoli vrsta -iti, -jeti > -im: raditi, dolaziti, odlaziti, čistit), misliti, kasniti, živjeti, voljeti, željeti, letjeti.. RAZGOVOR ■ Gdje živite? S kim radite? Što volite? Odakle dolazite? 3. GLAGOLI -ovati/-evati/ -ivati > -ujem (-ovati/-evati/-ivati > -ujem, -uješ, -uje, -ujemo, -ujete, -uju) PRIMJERI Martina vjeruje Tanji. One stanujú u centru. glagol vjerovati ja vjerujem mi vjerujemo ti vjeruješ vi/Vi vjerujete on, ona, ono vjeruje oni, one, ona vjeruju Drugi glagoli vrsta -ovati /-evati / -ivati > -ujem: vjerovati, stanovati, kupovati, zimovati, ljetovati, prijateljevati, potpisivati.. RAZGOVOR ■ Gdje stanujete? Komu vjerujete? Gdje zimujete? Gdje Ijetujete? S kim prijateljujete? < < 36 KAD ČETAJ VÍKEND KADČETAJVľKEND 4. GLAGOLI -ati > -em i -ati > -jem 1) -ati > -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u PRIMJER Marin se penje na brdo. glagol penjati se ja se penjem ti se penješ on, ona, ono se penje mi se penjemo vi/Vi se penjete oni, one, ona sepenju Drugi glagoli vršte -ati > -em: penjati se, brijati (se), kašljati, ustajati, trajati... RAZGOVOR • Kad obično ustajete? Koliko traju vaše jutarnje aktivnosti? Čemu se cesto smijete? 2) -ati > -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju (s > š, z > ž, h > š, t > č, g > ž, o č, k > č) PRIMJER Martinapiše Tanji. pisati > pišem vezati > vežem puhati > pušem kretati > krecem s+j = s z+j = š h + j = < t+j = č glagol pisati ja pišem ti pišeš on, ona, ono piše polagati > polažem micati > mičem vikati > vičem mi pisemo vi/Vi pišete oni, one, ona pišu g+j = z c+j = č k + j = č Drugi glagoli vrste -ati > -jem: pisati, brisati (se), sretati, lagati, plakati, rezati, kazati, vikati... RAZGOVOR • Komu pišete mejlove? Komu pišete poruke? Koga cesto srečete? AKUZATIV POKAZNIH ZAMJENICA PRIMJER Tu krásnu kačicu sagradioje našpradjed, Hvala ti za taj izvrsni planí J*p Možemo računati na tog susjeda. NOMINATIV AKUZATIV jd mr ovaj, taj, onaj mr (neživo) ovaj, taj, onaj mr (živo) ovog, tog, onog žr ova, ta, ona i žr ovu, tu, onu sr ovo, to, ono sr ovo, to, ono mr ovi, ti, oni mr ove, te, one mn žr ove, te, one žr ove, te, one sr ova, ta, ona sr ova, ta, ona što čemo jesti? GRAMATIKA Tanja i Martina se dogovaraju što de jesti na izletu. Možemo kupiti rajčice i paprike za salatu, a na roštilju cu ispeci naše domáce tikvice i patlidžane. Povrce na žaru je izvrsno! Martina: Da, samo muž i ja ne možemo bez mesa. Kad ne jedemo meso, gladni smo i nemamo energije. I naša curica voli jesti meso. Možemo li uz vaše tikvice i patlidžane ispeci i meso? Možda piletinu ili kobasice? Tanja: Naravno, možemo ispeéi i meso. A poslije Marin može ispeci kukuruz. To svi prijatelji vole i sigurno de uživati. Martina: U redu! Idemo sada u trgovinu po stvari! Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Tanja želi kupiti povrče za roštiIj. Martina želi jesti samo povrce na roštilju. Oni če kupiti stvari u trgovini. Marin ce peci kukuruz za prijatelje. T T T T N N N N PQNOVIMO I AKUZATIV Po koga/što ideš? PRIMJER Idemo u trgovinu po stvari. RAZLOG KRETANJA 38 kad če taj víkend kadCetajvikend 39 GRAMATIKA AKUZATIV POSVOJNIH ZA PRIMJER1 Na wštilju cu ispeči naše tikvice i patlidžane. Svi prijatelji vole njegov specijalitet. JOS MALO PA GOTOVO! 11 Martina: Morám uzeti Josipove, Danijeline i svoje stvari! Spakirala sam svoju i njezinu odječu. Trebam još spakirati svoje i njezine cipele. Uzeti svoje knjige i njezine igračke! Nemam vise vre-mena pakirati Josipovu odjecu. Reci cu mu da sam spakira svoje stvari. mr žr sr živo neživo mojeg moj moju moje tvojeg tvoj tvoju tvoje njegovog njegov njegovu njegovo njezinog njezin njezinu njezino našeg naš našu naše vašeg vaš vašu vaše njihovog njihov njihovu njihovo mn mr i žr sr moje moja tvoje tvoja njegove njegova njezine njezina naše naša vaše vaša njihove njihova 40 KAD ČE TAJ V1KEND Odgovorite na pitanja. • Tko se pakira? • Čije stvari pakira? POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA PRIMÍER Martina je donijela svoju i njezinu odječu. Ja imam svoju olovku. Ti imaš svoju olovku. On ima svoju olovku. On ima njegovu olovku. Ona ima svoju olovku. Ona ima njezinu olovku. Mi imamo svoju olovku. Vi imate svoju olovku. Oni imaju svoju olovku. Oni imaju njihovu olovku. One imaju svoju olovku. One imaju njihovu olovku. id mn m r živo mr neživo svojeg svoj mr svoje žr svoju žr svoje sr svoje sr svoja Martininu -> svoj Danijelinu -» njezinu NE: Ja imam moju olovku. NE: Ti imaš tvoju olovku. On ima tuctu olovku! Ona ima tudu olovku! NE: Mi imamo našu olovku. NE: Vi imate vašu olovku. Oni imaju tudu olovku! One imaju tudu olovku! NE: Ovo je *svoj auto. Povratno-posvojnu zamjenicu ne upotrebljavamo u nominativu ni izvan řečen ice. KADCETAJVIKENP 41 PREZENT GLAGOLA -(N)UTI > -(N)EM PRIMJER Martina se brine za malu Danijelu. glagolbrinuti se ja se brinem ti se brineš on, ona, ono se brine mi se brinemo vi/Vi se brinete oni, one, ona se brinu -(n)uti > -(n)em, -(n)eš, -(n)e, -(n)emo, -(n)ete, -(n)u Dmgi glagoli vrste -(n)uti > -(n)em: maknuti, gurnuti, tonuti, taknuti, viknuti... RAZGOVOR • Za koga ili što se brinete? • Kako se brinete? (Na primjer, hranite psa, vodite ga u šetnju, vodite ga k veterinářů na cijepljenje...) I kad nas brod plovi, plovi Kad nai brod plo - vi, plo - vi i ri - bu b - vi na jar - bo - / n li - ma sto-ji -mo mi. A da smo^-de-čki de-iki svi to zna-ju 1._ 2. ri - ba ri - ba ■ ri kad uz gi - ta - re pje - va - mo mi, a - da smo mi. Kad naš brod plovi, plovi i ribu lovi, Na jarbolima stojimo mi. Kad naš brod plovi, plovi i ribu lovi, Na jarbolima stojimo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. Kad naš brod tone, tone, a zvona zvone. Na jarbolima stojimo mi. Kad naš brod tone, tone, a zvona zvone, Na jarbolima stojimo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. 4í kad četaj víkend kad ce taj víkend AKUZATIV LIČNIH ZAMJENICA EHIl gramatika STO JE ZA VAS SREČA? Imam divno dijete, izvr-snog muža, dobre prija-telje, studiram ono što želim. To je moja sreča. Za nas je sreca vidati se svaki dan. Sreča? Što je to? | Nekad si sretan, nekad nisi. Za mene je sreča što imam dobré prija-telje. Starci su OK, ne zezaju převise. Sretan sam kad vozim bicikl. E, da, i muzika mi je jako važna. RAZGOVOR • Koja osoba razmišlja slično varna? • Što je za vas sreča? • Što je za vas bila sreča prije pet, deset godina? Za mene je sreca biti Slobodan. Živjeti kako ja hoéu. Prije mi je bilo važno postatí slavan. Sada ne, imam sve što trebam. Imam unuke. Oni su moja najveca sreca. Čo vjek mora imati svoje unutarnje zadovoljstvo mir, ondaje sretan. ja -> mene, me ti 4 tebe, te on, ono -> njega, ga ona -í mu, je/ju N mi vi oni, one, ona A -> nas -> vas njih, ih Duge (naglašene) oblike ličnih zamjenica upotrebljavamo: • iza prijedloga (Dar je za tebe.) • na prvom mjestu u rečenici (Tebe volim.) • kao kratak odgovor na pitanje (Koga čekaš? - Tebe.) • kad izražavaju isticanje (Čekam njega cijeli dan!) • kad izražavaju suprotstavljanje (Volim tebe, a ne njega!) Kratke (nenaglašene) oblike upotrebljavamo na drugom mjestu u rečenici. Na prvom mjestu može biti: • riječ {Čekam te pred fakultetom.) - akcenatska cjelina {Čekat éu te pred fakultetom.) Krátki oblik je mijenja se u ju kada iza njega slijedi oblik pomočnog glagola je. NE:Onjejevolio. DA: On ju je volio odlazak u goste Mnogi Hrvati jako vole primáti posjete. Zato cesto zovu prijatelje i poznanike u svoj dom. Kada ímaju goste, ljudi se trude ugostiti ih što bolje i nude im sve najbolje što imaju i što su pripremili. Obično nude puno jela i pica. Gosti obično dolaze oko 15 minuta poslije vremena kad su pozváni. Kad idemo u goste, osobito kad u neku kuču dolazimo prvi put, pri-stojno je donijeti neki mali dar kao znak pažnje. U dnevne posjete obično se nose čokoláda i kava, a navečer (kad smo pozvaní na večeru) cvijece i pice, najčešče vino. Kad idemo u posjet obitelji s djecom, običaj je donijeti neku sitnicu za djecu. Kad nas domačini nude jelom i pičem, nije pristojno odmah puno jesti i piti, nego trebamo pričekati da nas ponude više puta (barem dva puta). Nije pristojno odbiti jelo i piče da se domačini ne uvrijede ili ražaloste. Nepristojno je i prebrzo otiči kuči. Kad krenu kuči, gosti imaju običaj još dugo razgovarati u hodniku i na vratima. RAZGOVOR Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Mnogi Ijudi u Hrvatskoj vole pozivatí goste kuči. Domačini se ne trude oko gostiju. U redu je zakasniti u goste 15 minuta. Gosti ne nose domačinima nikakve poklone. Običaj je donijeti djeci slatkiše. Gosti cesto dugo ostanu. Domačini obično nude puno jela i piča. T T T T T N N N N N T - N T - N Kakvi su običaji u vašoj zemlji kad idete u goste? Kakve poklone nosite? Kako se odijevate? U koje vrijeme idete u posjet? Koliko dugo ostajete u posjetu? Izuvate ii cipele kad ste u posjetu? Stoje pristojno, a što nepristojno ponašanje u gostima u vašoj zemlji? DAVANJE I PRIMANJE POKLONA Izvolite! Hvala! Hvala Varn! Zaista niste trebali ništa donijeti. Hvala još jednom, cviječe je zaista prekrasno. Poklon je jako lijep! Hvala! Nema na čemu. To je sitnica. RAZGOVOR • Što kážete domačinima kad zakasnite u posjet? ® ISPRIČAVANJEZBOG KAŠNJENJA Oprostite što kasnimo. Bila je veliká gužva u gradu, oprostite. {telefónom) Oprostíte što kasnimo, sad černo tek krenuti, možete početi bez nas. Sve je u redu. NAJAVLJIVANJE ODLASKA KUČI Zar je več toliko sati?! Kašno je, moramo iči kuci. Oprostite, dugo smo se zadržali. Nažalost, sad moramo otiči. foš malo pa moramo iči. Zar več idete?! Kamo se žurite, ostanite još malo. Sjednite, tek ste došli. Nemojte još iči, još je ráno. 46 KAPCE TAJ VÍKEND KAD ČE TAJ VÍKEND 47 ľ GORSKI KOTAR Gorski kotar je regija izmedu središnje Hrvatske i Kvar-nera. Šume čine 63 posto površine. To je atraktívna planinska regija, zeleno srce Hrvatske (planine, brda, rijeke, kanjoni, jezera, nacionálni park Risnjak). Lju-di se bave šumarstvom, seoskim turizmom i drugim. Gradiči u Gorskom kotáru (Dělnice, Čabar, Vrbovsko i drugi) imaju malo stanovnika. Največe su Dělnice (7 tisuča stanovnika). m Dělnice Skijalište Bjelolasica ■ mssmzm Kordun je regija izmedu rijeke Koráne, Mrežni-ce i Kupe, naselja Gline i granice s Bosnom. U središtu Korduna je Petrova gora. Jediní grad je Slunj, a čitava regija gravitira prema Karlovcu. Kordun je jako stradao za vrijeme Domovinskog rata. Karlovac MOSLAVINA Moslavina se nalazi izmedu zagrebačke regije (na západu) i zapadne Slavonije (na istoku). Gradovi su Sisak, Bjelovar, Petrinja, Kutina, Novska i drugi. Razvijeni su industrija, obrti, vinogradarstvo i ratarstvo. J1 Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ma Gdje ste bili i što ste vidjeli? KADCE TAJ VÍKEND 49 kvaliteta života u hrvatskoj KVALITETA ŽIVOTA J I S lokativ posvojnih i pokaznih zamjenica i pridjeva 3 lokativ povratno-posvojnezamjenice O kolokacije i frazéme s riječima cm i bijel O izražavanje mišljenja Prema kvaliteti života na popisu magazína International LivingYírvatska. je na lčř.ynjestu. Na prvom mjestu je Francuska. Na listu mogu doči sve zemlje svijeta, a ove godine broj zemalja je 193. Postoji devět kriterija prema kojima se odreduje indeks kvalitete života u nekoj zemlji: troškovi života, kultura i slobodno vrijeme, ekonomija, oko-liš, sloboda, zdravlje, infrastruktura, sigurnost i rizik te klima. Hrvatska je službeno na šesnaestom mjestu, zajedno s ,m**.**,.*mmm Finskom, Maltom, Lichtensteinom, Portuga-ijm i Moriakom. U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije Hrvatska zauzima najbolje mjesto. Slovenija se nalazi na 32., BiH na 91. mjestu, a odmah iza Bosne na popisu je Srbija. U kate-goriji slobode Hrvatska i Slovenija imaju mak-simalan broj bodová, 100. Prvih pet zemalja na listi su, nakon Francu-ske, Australija, Nizozemska, Novi Zéland i Sjedinjene Americké Državě. U odnosu na vodeču zemlju, Francusku, Hrvatska je lošija u zdravstvu, ekonomiji i brizi za okoliš. (izvor: Zg News) KOVO ISTRAŽIVANJE u liiksemburgu 18 |e puta vecí nego j Buoarsho! Hrvati rade dulje nego graďani EU I:: r - ■; ■ i i: ■ ri i «Uali umirrjviausaWB godina. a naj mladí novl uratrn vlji.ni i:i m Slovenci SKikUKfiWO ZaokružiteTakoje tvrdnja točna ili N ako je netočna. Prema kvaliteti života Hrvatska je na 16. mjestu. T - N Na listi ima ukupno 150 zemalja. T - N Na prvom mjestu je Njemačka. T - N Hrvatska i Slovenija imaju sve bodové u kategoriji slobode. T - N Hrvatska ima lošiju ekonomiju nego Francuska. T - N Razgovor • Komentirajte članako kvaliteti života u Hrvatskoj. Slažete li se s článkom? • Kakva je kvaliteta života u vašoj zemlji? • Stoje u vašoj zemlji dobro, a što loše za kvalitetu života? • Kakva je kvaliteta života u vašoj zemlji u odnosu na Hrvatsku? © sto je kvalitetan život? Sigurno je da sví ljudi žele imati kvalitetan život. Ali što zapravo znáči imati kva-litetan život? O čemu ovisi kvaliteta života? Pitali srno svoje studente što misie o tom problému. Brenda: Za mene je kvalitetan miran život s obitelji, u miru, ljubavi, slozi i vjerí. Carolina: fa mislim da samo dinamičan i aktivan život može biti kvalitetan. Lisa: Život je kvalitetan kad čovjek uz posao ima dosta vremena za obitelj i sebe. Daniel: Kvalitetan život je moguč kad čovjek ima dobre uvjete: dobar posao, dosta novca te dosta vremena za odmor i hobi. Michael: Za obitelj s djecom i kvalitetan život važna je sigurnost, zdravsrveno osigu- ranje, dobre škole, čistoča i red. RAZGOVOR rizik • O čemu ovisi kvaliteta života? Odaberite pet najvažnijih stvari i objasníte svoj izbor: klima „„„„ putovanja Posao reťj sloboda sigurnost '.Íubav . čistoča infrastruktura zdravstvo , , odmor nnv,r okolis rekreacija školovanje obitelj slobodno vrijeme kultura demokracija IMATI ILI BITI-JE LI NOVAC VAŽANZA KVALITETU ŽIVOTA? _novac - važ a n za kvalitetu života | ZA PROTIV • Novac omogučuje lakši život. • Ako imamo mnogo novca, možemo puno putovati. • Ljudi koji imaju mnogo novca žive u lijepim kučama. ■ Ako imamo novca, možemo kupovati kvalitetniju hranu. • Novac omogučuje bolje zdrav-stvene usluge. • Za právu kvalitetu života važne su druge stvari, a ne novac. (Koje?) • Novac kvari ljude. • Bogati ljudi cesto su nesretni i depresivní. •Tko ima mnogo novca, boji se krade, otmice i slično. • Tko ima veliku imovinu (kuče, vikendice, aute...), mnogo se brine. u opatiji Amerikanci Sandra i Tom provode víkend u Opatiji i Istri Čúli su da je Istra vrlo zanimljiva pa su odlúčili malo putovati po njoj. Prvo su sezaustavili u Opatiji. Sjede na terasi jednog restorana. Ovdje je prekrasno! Po ovako lijepom vremenu zbilja je šteta ostati u Zagrebu. Gledaj, skoro sví su u laganoj odječi. Poslije černo se prošetati po ovim ulicama. Naravno. I uz more. Što je ono na lijevoj stráni? Gdje? Tamo u daljiní. Neki kip. Baš zanimljivo. Vidio sam sličan kip u još nekrm gradovima. Pitat černo konobara. (Pita konobara.) Oprostite, kakav je ono kip? x Konobar: To je djevojka s galebom. Nisám siguran, mislim daje tu prije bio kip Madone. Ljudi pričaju da se u blizini utopio neki grof u 19. stolječu. I njegova žena... Njihov se sin spasio. Tužná priča. Ma nečemo o tužnim temama. Imaš pravo. Nakon kave idemo u šetnju. Prvo uz more. Konobar: Opatija je najstariji turistickí grad u Hrvatskoj. Ima mnogo vila, hotela, restorana, izložaba... Sigurno čete uživati! Sandra: Tom: Sandra: Tom: Sandra: Tom: Sandra: Sandra: Tom: Sandra: ZaokružiteT ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Sandra sad želi biti u Zagrebu. Prolaznici nose toplu odječu. Grof je umro u moru. Grófovo dijete takoder je poginulo u moru. Hrvatski turizam počeo je u Opatiji. T - N T - N T - N T - N T - N gramatika lilllihMIjfl LOKATIV O kome/čemu razgovaraju? Gdje provode víkend? Kada se grofutopio? PRIMJERI Neíemo razgovarati o tome. Oni provode vikend u Istri. Grof se utopio u 19. (devetnaestom) stoljeéu. RAZGOVOR TEMA MJESTO VRIJEME Sandra i Tom su oduševljeni Opatijom. Kupili su razglednice. Napisat če ih i posiati. Prvo pišu prijateljima. tPezóVaí; íz Ogatije To je preicťtww tMÍ4H o nama vi —> o vama oni, one, ona -4 o njima IZRAŽAVANJE MIŠLJENJA Po meni... Za mene... Šmátram da ... Siguran/sigurna sam da.. Gotovo sam siguran.. Vjerujem da... Mislim da... Čini mi se da... RAZGOVOR • Izrazite svoj stav, odnosno svoje mišljenje. Što mislite o...? piercing bungie jumping ekstremni športoví krzneni kaputi ekscentrična odječa, obuča i nakit hrvatskoj Istra je najzapadnija regija Republike Hrvat-ske i največi hrvatski poluotok. Ima oko 200 000 stanovnika. Največi grad je Pula, a administra-tivno središte je Pazin. Ljudi se bave turizmom, ekološkom poljoprivredom, vinogradarstvom, in-dustrijom i drugim. Istra ima bogatu i dugu povi-jest te mnogo antičkih i glagoljičkih spomenika. Nacionálni park Brijuni Rovinj Amfiteatar u Puli Misál po zákonu rimskoga dvora - prva hrvatska tiskaná knjiga (na glagoljici, 1483.) Poreč, Eufrazijeva bazilika Poreč Bfrv. mm Hum, najmanji grad na svijetu ^Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? ^Gdje ste bili i što ste vidjeli? I—^ m 1 plánoví, želje, mogučnostiI íe voinnt volontir an je Hrvatska matka iseljenika od 1992. godine organizira volonterski program £o> heritage task force. Mladi iz Hrvatske i svijeta rade na zaštiti okoliša, ureduju botanické vrtove, trim-staze, stare povijesno-kulturne gradevine i spomenike, igrališta, pláže itd. Mladi dolaze iz svih dije-lova svijeta. Zajedno rade, idu na izlete, uče hrvatski jezik i tulumare. Vracajú se kuči sretni jer su napravili nešto korisno za zemlju svojih predáka. Dosad su bili uspješni projekti u Vočinu, Gornjem Brgatu kraj Dubrovníka, Skradinu, Daruvaru, Istri, na Plitvičkim jezerima, na oto-čiču Galovcu kraj Zadra, u Arboretumu kraj Dubrovníka, Motovunu, Zaostrogu, Stonu, Puli, Bakru, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Hre-ljinu, u Kaštelima i na Bjelolasici. (Hrvatska matica iseljenika - projekti) HWMSM OUMPUSKI CENTAR isica Odgovorite na pitanja. •Tko organizira volonterski program Eco heritage task forcel • Što rade mladi Ijudi na tom programu? • Jesu li zadovoljni što sudjeluju? • U kojim su mjestima radili volonteri? planovi,žeue,moguCnosti (ili GRAMATIKA BlEIBi i. Mladi iz domovine i iseljeništva rade na zaštiti okoliša, ureäuju botanické vrtove... NESVRŠENI (IMPERFEKTIVNI) GLAGOLI: raditi, uredivati, dolaziti, iči, učiti, vraéati se... Nesvrsenim glagolima izražava se RADNJA U PROCESU, u trajanju,tj. vršenje radnje. Vracajú se kuči sretnijer su napravili nešto korisno za zemlju svojih predáka. SVRŠENI (PERFEKTIVNI) GLAGOLI: napraviti, urediti, doči, naučiti, vratiti se... Svršenim glagolima izražava se gotova, tj. izvršena radnja. Ta radnja ima REZULTÁT i ne izražava procesualnost. VIDSKIPAROVI nesvršeni glagoli: svršeni giagoli: jesti pojesti piti popiti pisati napisati učiti naučiti kupovati kupiti davati dati uzimati uzeti RADNO LJETO Tanja: Marine, htjela bih imati posebno, drugačije ljeto. Marin: Da? Slušam te. Tanja: Voljela bih upoznati puno ljudi, raditi nešto korisno za druge, ne misliti na ispite. Marin: Nemoj mi reci da se ne bi željela odmarati i tulumariti. Tanja: Naravno! Željela bih se i odmarati i tulumariti. Ali kad bih radila nešto drukčije, to bi bio odmor. Marin: Draga sekice, što misliš o tome da malo volontiraš? Tanja: To nije losa ideja. Gdje? Znáš li neku udrugu? Marin: To barem nije teško! Na internetu češ sigurno naci informacije. Zaokružíte T ako je tvrdnja točna, a N ako je netočna. Tanja želi ovo ljeto raditi nešto novo. Tanji su dosadili odmor i tulumi. Njoj se svil3a icleJa 0 volontiranju. T - N T - N T - N Volonterski centar Zagreb t' * iWB" „m i. 1^ Volonterski centar Osijek Volonterski centar Split Volonterski centar Rijeka •v - Volonterski kampovi Medunarodna suradnja Edukacija volontera Etickí kodeks volontera Zašto volontirati ZAŠTO VOLONTIRATI? Linda: Volontiram jer volim druženja i putovanja. Radim nešto korisno i imam jeftine praznike. Sean: Kada tražim stalni posao u svojoj zemtji, trebam imati radno iskustvo. Zato ovo radim. Ali i zato što mogu upoznati različite ljude. Ana: Sretna sam kada pomažem ljudima. Hans: Kada teško radiš, bolje upoznaš sebe i više cijeniš život. Gregory: Kada volontiram, uvijek naučim nešto novo. Učimo biti kooperativní umjesto kompetitivni. RAZGOVOR • Komentirajte riječi volontera. GRAMATIKA ŽELJE - KONDICIONÁL 1. PRIMJER Vbíjela bih upoznatipuno Ijudi. 1. ja bih volio/voljela 2. ti bi volio/voljela 3. on bi volio ona bi voljela ono bi voljelo RAZGOVOR • Što biste vi voljeli raditi ovo Ijeto? 1. mi bismo voljeli/voljele 2. vi biste voljeli/voljele 3. oni bi voljeli one bi voljele ona bi voljela KONDICIONÁL BEZ LIČNE ZAMJENICE 1. radio/radila bih 2. radio/radila bi 3. rádio bi radila bi radilo bi 1 .radili/radile bismo 2. radili/radile biste 3. radili bi radile bi radila bi KONDICIONÁL - POVRATNI GLAGOLI s ličnim zamjenicama 12 3 4 ja bih se smijala ti bi se smijao on bi se smijao bez ličnih zamjenica i 2 3 smijala bih se smijao bi se smijao bi se PONOVIMO | Redoslijed enklitika (vidjeti tablicu u drugoj lekciji UPITNI KONDICIONÁL 1. Bih li (ja) radio/radila? 2. Bi li (ti) radio/radila? 3. Bi li (on) rádio? Bi li (ona) radila? Bi li (ono) radilo? 1. Bismo li (mi) radili/radile? 2. Biste li (vi) radili/radile? 3. Bi li (oni) radili? Bi li (one) radile? Bi li (ona) radila? Blana: Moja kuča iz snová je kučica na stablu. Nema susjeda! Chris: Želio bih imati drvenu kucu uz more i stan u Kopenhagenu blizu prijatelja. Michie: Željela bih imati velikú kucu u prirodi. Imala bih četiri sobe, dvije kupa-onice, velikú terasu, kučnu pomočnicu i dva psa. Sachiko: Moja kuča iz snová je velik dvorac uz jezero. Ima engleski vrt i glavnog slugu koji se zove George. Eriko: To bi trebala biti stará kuéa. Imala b. oko 300 m2, jacuzzi u velikom vrtu, saunu u kupaonici i komfornu kuhinju kraj vrta. RAZGOVOR Kakvu biste kucu vi željeli imati? Ivan: Želim velikú kucu. S pet soba i kupaonicom u svakoj sobi. Trebala bi imati tenisko igralište i bazén za plivanje. Susjedi moraju biti daleko! Mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj dugo žive s roditeljima. Razlog za to je ekonomski: živjeti s roditeljima jeftinije je. Cesto dvije ili tri generacije žive zajedno u istom stanu ili kuči. Hrvati češče kupujú stanove nego kuče zato što su kuče skúpe i teško ih je održavati. Uglavnom ne vole biti podstanari. Unajmljuju stanove samo dok ne kupe svoj stan. RAZGOVOR • Gdje žive mladi ljudi u vašoj zemlji? • Koliko dugo oni žive s roditeljima? • Je li unajmljivanje stanova/kuča u vašoj zemlji cesto ili ljudi radije kupujú stanove/kuče? O Složná brača kuču grade frjELIBOUEMATIKUÓJILISTAN? kuča I 1 PROTIV • mnogo prostora • visoka cijena • vrt • skupo održavanje • privátnost • veliká odgovornost • sloboda u uredivanju prostora • ne čujemo susjede stan | 1 PROTIV • povoljna cijena malo prostora •lako održavanje nema vrta bučni susjedi malo slobodě u uredivanju prostora U dískusíjí upotrijebite neke od fraza sa sljedeče stranice. ^^JHJI.lWJdllJI^HIHff.t»l OJ IZRAŽAVANJE SLAGANJA Slažem se. Potpuno se slažem. Tako je. / To je očito tako. / Točno tako. Imaš/imate právo. / Uistinu imate právo. 1 ja mislim/razmišljam tako. Točno to i ja mislim. Istina je. / Dobro kažete/kažeš. / Točno. OBJAŠNJAVANJE I ARGUMENTIRANJE Mogu varn dati jedan primjer. Evo, na primjer... Na primjer... Zapravo,... Bolje řečeno,... Riječ je o sljedečem... Radi se o sljedečem... To znáči da... Ne samo... več... To jest,... IZRAŽAVANJE NESLAGANJA Ne slažem se. Ne mogu se složití s Varna. Ne bih se složila s Varna. A, ne! To je pogrešno. Nemate pravo. Ne dijelim Vaše míšljenje. Ne mislim tako. ODGOVARANJE NA ARGUMENTE Da, ali... / Da, medutim... Baš naprotiv... / Baš suprotno... Naprotiv, može se reči da... Možete li nam to malo bolje objasniti? Možete li nam dati primjer? Molím Vas, preeizirajte... Nije to tako jednostavno... plánoví, žeue. mogučnosti ttí> GRAMATIKA MOGUČNOST - KONDICIONÁL 1. PRIMJER Odmarala bih se i tulumarila. Izaberite jednu od terna i u paru napravíte projekt: a) Sto biste radili na pustom otoku? b) Kako biste zabavili skupinu desetogodišnjaka? c) Što biste mogli napraviti za susjede u godinama? Oj UVJET-KONDICIONÁL 1. PRIMJER Kada bih imalapuno vremena, putovala bih svijetom. RAZGOVOR ^% . Ispričajte što biste ví radili kad biste imali puno vremena. DA IMAM VELIKÚ MOC Sachiko: Rebecca Ivan: Eriko: Michie: Deborah; KAD BIH IMAO/IMALA PUNO VREMENA Kada bih imala puno vremena, putovala bih svijetom jednu ili dvije godine. I položila bih vozački ispit. Kada bih imala puno vremena, učila bih puno jezika. Prvo bih učila ruski, onda bih učila kineski i španjolski. Kada bih imao puno vremena, napisao bih knjigu o političkoj korektnosti. Kada bih imala puno vremena, ljetovala bih tri mjeseca na moru i putovala bih po Euro-pi autom. Kada bih imala puno vremena, ja bih učila neki jezik. Putovala bih po mnogim zem-ljama i razgovarala s ljudima. Kada bih imala puno vremena, učila bih balet i svírala obou. O Sachiko- Kada bih imala veliku moč, htjela bih letjeti. Letjela bih svuda! I govorila bih s ve jezike. Michie: Da imam veliku moč, bila bih atletíčarka i dobila bih puno zlatnih medalja na Olimpijskim grama. Chris: Da imam veliku moč, vikend bi ijao tri dana! Rebecca: Da imam veliku moč, promijenila bih sudski sústav u mnogim zemljama. Kada bih imao veliku moč, izumio bih novi izvor energije. 1 Isključite mobitele! GRAMATIKA NEMOGUČI UVJET - KONDICIONÁL 1. PRIMJER Da imam velikú moc, víkend bi trajao tri dana! Dovršíte rečenice. Da imam velikú moč, ja bih... Da imam puno novca, ja bih... Kad bih se opet rodio/rodila, ja bih... VĚZNICI DA IKADA Da imam novca, kupio bih jahtu. PREZENT KONDICIONÁL 1. Kad bih znala pjevati, bila bih pjevačica. KONDICIONÁL 1. KONDICIONÁL 1. da imam = kad bih imao PISANJE ZAREZA Da sam medvjed, spavao bih zimski san. Spavao bih zimski san da sam medvjed. PISEMOZAREZ NEPIŠEMO ZAREZ ULJUDNO PITANJE, MOLBAISAVJET - KONDICIONÁL 1. PRIMJERI Biste li otvorili prozor? Trebali biste popiti tabletu. U hrvatskom jeziku cesto se u tim situacijama upotrebljava imperativ, uz molim te / molim vas. Otvoríte prozor, molim Vas. (ili: Môžete li otvoriti prozor?) Molim te, popij tabletu, (ili: Trebaš popiti tabletu.) RAZGOVOR m . Komentirajte ove natpise i reklame. Traže se volonteri za 18 kamnová u RH Volontiraj i ti! Dodi i ti ... osvoji Citroen C3! Vuci! Vucite! Zaštitite sebe i svoju obitelj! Pripremite svoju kožu za izlaganje suncu! Ne gazite trávu Odredite vid ovim glagolima i zajedno s nastavnikom napišite njihove parnjake. iskljuäti, gurati, vuä, doä, osvojili, zaštititi, potražiti, nasmiješiť, se, pripremiti, gaziti e |.1H,I|.W»JJII4'.I.MII4,'I.L-U^^ gramatika lilMiWf liľl IMPERATIV NIJEČNI IMPERATIV GRAMATIKA infinitiv: kuhati 3.1. mn prezenta: kuhaju imperativ: kuhaj + -o, -mo, -te infinitiv: putovati 3.1. mn. prezenta: putuju imperativ: putuj + -0, -mo, -te infinitiv: potpisivati 3.1. mn. prezenta: potpisuju imperativ: potpisuj + -o, -mo, -te infinitiv: raditi 3.1. mn. prezenta: rade imperativ: rad + -i, -imo, -ite infinitiv: pisati (em) 3.1. mn. prezenta: pišu imperativ: piš + -i, -imo, -ite infinitiv: peci 3.1. mn. prezenta: peku imperativ: pek + -i, -imo, -ite Peci! Pecimo! Pecite! infinitiv: vůči 3.1. mn. prezenta: vuku imperativ: vuk + -i, -imo, -ite Vuci! Vucimo! Vucite! Neka (Petar) ide u trgovinu. Neka se (on) smije. Neka (prijatelji) sviraju i pjevaju. lice jd lice mn 1. - 1. -mo 2. -0 2- I -te glagol biti Budi dobar! Budimo dobři! Budíte dobři! lice jd lice mn 1. - l. -imo 2. -i 2. -ite k, g, h + i * c, z, s lice jd lice mn 3. neka + prezent 3. neka + prezent glagol biti Neka bude dobar! Neka budu dobři! mn nemojmo + infinitiv nemojte + infinitiv nemo; TTneka + neg. prezent 3. neka + neg. prezent A , nemojmo, nemojte - glagol koji ima samo imperativ Nemoj trčati! Neka (on) ne trči! Nemojmo trčati! Nemojte trčati! Neka (oni) ne trče! Nemojmo se smijati! Nemoj se smijati! Nemojte se smijati! Neka se (on) ne smije! Neka se (oni) ne smiju! lice jd lice mn ne + imperativ ne + imperativ 1- - 1. 2. ne + imperativ 2. 3. neka + neg. prezent 3. neka + neg. prezent Ovaj tip imperativa radi se od nesvršenih glagola. Ne trči! Neka (on) ne trči! Ne smij se! Neka se (on) ne smije! Ne trčimo! Ne trčite! Neka (oni) ne trče! Ne smijmo se! Nemojte se smijati! Neka se (oni) ne smiju! ZAURAMJEMO PLAKATIRANJE gramatika IMDHED VOKATIV IMENICA MUŠKOG RODA jd mn -e -e + palatalizacija -u -i a) Josipe b) čovjeke čovječe* c) prijatelju** *PALATAL!ZACIJA: c, k; g, z; h, s + e => č; ž; š + e **c, č, dž, d, j, Ij, nj,š,ž, (r) + u VOKATIV PRIDJEVA MUŠKOG RODA jd mn -i -i Dobri prijatelju! Dobrí prijatelji! VOKATIV IMENICA ŽENSKOG RODA jd mn -o/-a -e -ice -i -i VOKATIV PRIDJEVA I ZAMJENICA ŽENSKOG RODA jd mn -a -e Draga moja (Majo)! Drage moje (kolegice)! VOKATIV IMENICA, ZAMJENICA I PRIDJEVA SREDNJEG RODA jd mn -o/-e -a Dobro jutro, moje drago more! Sunce! Srce! Zlato! Dijete! PODRAVINA Podravina je nizina. Nalazi se izmedu rijeka Dravé i padina planina Macelja, Kalnika, Bilogore, Papuka Krndije. Ta regija poznata je po ratarstvu i pre-hrambenoj industriji. U Podravini se nalazi jediná hrvatska pustinja: Durdevečki peski. Zovemo je Hr-vatska Sahara. Mala je, ima 20 hektára. Naj veci su gradovi Varaždin, Koprivnica, Durdevac. Varaždin je poznat po festivalima Varaždinske barokně večeri i Spancirfest. Koprivnica je poznata po prehrambenoj industriji Podravka (Vegeta i Čokoltno), a Durdevac po legendi o picokima i dječjem karnevalu. Podravska národná nošnja Najsjevernija hrvatska regija zove se Medimurje. Poznata je kao Vrt Hr-vatske. Nalazi se izmedu rijeka Dravé i Mure. To je poljoprivrednikraj. Gradovi su: Čakovec, Mursko Središče i Prelog. Čakovec je administrativno, gospodarsko i kulturno središte Me-dimurja. ŕ Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ŕ Gdje ste bili i što ste vidjeliľ Medimursk národná noši pianoví, žel J e, mogljčnosti i I obiteliuzrokuju gužve u prometu (ffl. TRANSPORT I KOMUNIKACIJA 3 o prometu i prijevoznim sredstvima 3 o prvim tramvajima i automobilima u Hrvatskoj i svijetu 3 o maštanju 3 o izrazu„Samo malo!" 3 oLici PaPtcnnt černo: 3 funkcije dativa 3 dativ imenica 3 dativ ličnih zamjenica KR 870-FJj 3 dijelove automobila 3 kako razgovarati telefónom 3 dativ pridjeva, pokaznih i posvojnih zamjenica 3 dativ povratno-posvojne zamjenice 3 redoslijed enklitika 3 posvojni dativ 3 impersonalne rečenice i dativ kao nositelj stanja 3 prezent glagola -ati > -{j)em Z> lekseme i kolokacije vezane uz ternu automobil Razgovarati mobitelom tijekom vožnje jako je opasno - to več znaju i ptice na grani. Odsjek za psihologiju Sveučilišta ■ Utah dokazao je da su gužve u prometu 1 zbog razgovora mobitelom još vece. Čo-vjek ne može u isto vrijeme koncentrira-no voziti i razgovarati. Zato vozi sporije. (izvor:T-Portal, Automobiíi) RAZGOVOR • Smije li vozač razgovarati mobitelom tijekom vožnje? Objasnite svoj odgovor. • Je li to u vašoj zemlji dopuštěno? • Ako nije, je li kazna veliká? • Što mislite zašto ljudi razgovaraju mobitelom tijekom vožnje? •Je li to potrebno? • Što možemo, manje opasno, raditi tijekom vožnje? transport i komunikacija 79 zajedničko korištenje automobila SUSRET NA ULICI Najčešče jednim automobilom putuje jedna, ponekad dvije osobe. Zbog toga nastaju veliké gužve na gradskim cestama. To je i skupo. Ako odlučimo na posao putovati sa susjedom ili kolegom, jedan dan putovat čemo svojim automobilom, drugi dan njegovim. Tako štedimo novac i automobil, a i manje se umaramo. U mnogim europskím gradovima postoje organizacije u kojima několiko ljudi ima jedan automobil. Na vrijeme morate rezervirati automobil. Imate ga kada varn je potreban, a u ostalo vrijeme koristi ga netko drugi. Zajedno placaté osiguranje, održavanje i registriranje automobila. Manje automobila - manje gužve na cestama, više parkirnih mjesta, manje novca za benzin i čistiji zrak! (izvor: mojaenergija.hr) Zaokružite T ako je tvrdnja točna, a N ako je netočna. Jednim automobilom rijetko putujú više od dvije osobe. T - N Organizacije u kojima několiko ljudi dijeli jedan automobil nalaze se u Europi. T - N U takvim su organizacijama osiguranje, registriranje i održavanje skuplji. T- N Za članovetakvih organizacija održavanje auta je skuplje. T - N Tom úpravo čeka tramvaj. jonr Marine! Koje iznenadenje! Baš mi je drago da srno se sreli! Kako si? Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Hvala, izvrsno. A ti? Odakle ti na tramvajskoj stanici? Imam problema s autom. Odvezao sam ga jutros k automehaničaru. Što ti je s autom? Nije star. Ima samo tri godine, a nešto s kočnicama nije u redu. I ti si bez auta?! Ne stanujem daleko od posla, a preko dana je cesto gužva na cestama, više mi se isplati iči tramvajem i pješíce. Imaš pravo. O, evo, stiže nam tramvaj. Ideš i ti? Da. Idem k jednom poslovnom partneru. Ima ured nasuprot Zagrebačkom velesajmu... Kako je Sandra? Kako su ti djeca? Hvala, Sandra je dobro. Stigla je moja mama iz Amerike. Sandra joj pokazuje grad. Mama mi je bila bolesna, ali sad je dobro. I djeca su dobro. Nadám se da če se tvojoj mami svidjeti Zagreb. Koliko dugo ostaje? Tjedan dana u Zagrebu i desetak dana na moru. Ako imate vremena, navrátíte k nama na kavu. Hvala, vrlo rado. Reči ču Sandri. A kako je Tanja? Priprema ispite. Žali se da joj se stalno spavá. To je valjda zbog prolječa. Da, ja sam iznenaden da se moja mama osječa izvrsno unatoč ovom vremenu i du-gom putovanju. Silazim na sljedečoj stanici. Molim te, pozdraví obitelj. Čujemo se. Hvala. Pozdraví Tanju. Čujemo se uskoro. A4 061725 VRUE KARTA Odgovorite na pitanja. • KamoTom ide? • Kogaje sreo na tramvajskoj stanici? • Zašto se Tom vozi tramvajem? Koľko dana Tomova májka ostaje u Hrvatskoj? Tko koga poziva na kavu? • Kako je Tomova obitelj? • Kako se Tanja osječa u prolječe? DATIV IJlWďHiM GRAMATIKA Komu/čemu se veselimo? PRIMJER Veselimo seprijateljima. INDIREKTNI OBJEKT 110 transport i komunikacija transport i komunikacija {{1 U paru pripremite i odglumite dijalog dva znanca u pet etapa: 1. pozdraví: bog /zdravo/dobar dan/dobra večer... 2. pitanja: kakosi/štoradiš/štoimanovo/kamoideš... 3. raspitivanje za obitelj: kako su tvoji/što radi mama/je H tata dobro... 4. poziv na kavu, poziv u posjet ili na novi susret: imašlivremenaza kavu/ kad češ navratiti k nama/hočemo li se uskoro vidjeti... 5. slanje pozdrava obitelji (prijateljima, kolegama,..}: pozdravi Tanju / reci Ani da sam je pozdravia... DATÍV PRIDJEVA, POSVOJNIH Z AM JEN IC A I POVRATNO-POSVOJNIH ZAMJENICA Prem a komu vozí? Prema čemu vozil PRIMJERI Kojí tramvaj voziprema Novom Zagrebu? Park je nasuprot njihovoj školi. Tom kuha rucak svojoj mami. CIU MJESTO PRIMATEU jd mn mr -om/-em* -im sr -om/-em* -im žr -oj -im *Nastavak -em dolazi nakon palatala: č, c, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št, žd (r, c). DATIV POKAZNIH ZAMJENICA PRIMJER Stanujemo nasuprot onom parku. jd mn mr ovom, tom, onom ovim, tim, onim sr ovom, tom, onom ovim, tim, onim žr ovoj, toj, onoj ovim, tim, onim ESE! prvi tramvaji iautomobili Zagrepčani su 1891. godine dobili prvi tramvaj. Vukli su ga konji. Prvi električni tramvaji počeli su voziti 1905. godine. Četíri godine prije, 1901., prvi automobil pojavio se na zagre-bačkim ulicama. A u svijetu? Prvi tramvaj postavljen je na tračnice 1832. godine u New Yorku. Takoder su ga vukli konji. Prvi električni tramvaj na svijetu izgraden je u tvorni-ci „Werner von Siemens" i pokrenut je 1881. godine u Berlinu, a vozio je maksimalnom brzinom od 20 kilometara na sat. Prvi automobil, marke Mercedes, konstruirao je Gotlieb Daimler 1885. U Francuskoj se prvi automobil pojavio 1890., a u Americi 1892. godine. Proizveo ga je Henry Ford. Zaokružite T ako je tvrdnja točna, a N ako je netočna. Konjski tramvaj u Zagrebu postojaoje na krajů 19. stolječa. Konjski tramvaj u New Yorku prevozioje putnike od 30-ih godina 19. stolječa. Prvi električni tramvaj na svijetu kretao se bržeod 20 km/h. Prvi automobil na svijetu bio je marke Ford i pojavio se 1890. godine. U Zagrebu se prvi automobil pojavio 1905. godine. T - N T - N T - N T - N T - N transport Ikomunikacija S3 [ transport Ikomunikaceja ]{{) (k ^ JELIßOLJE VOZITI SE AUTOM ILIJAVNIM PRIJEVOZOM? vlastiti auto gramatika IJlUhVlIiM DATIV LIČNIH ZAMJENICA PRIMJER Hočete li doči k natna u subotu? D N ja ti on ona ono D mení, mi tebi, ti njemu, mu njoj,joj njemu, mu N mi —> nama, nam vi —» vama, vam oni —» njima, im njima, im njima, im one ona ZA PROTIV • brz je • uvijek na raspolaganju • udoban je • možemo slušati glazbu • vozi od vrata do vrata • skupo gorivo • skupo održavanje • u gradu je veliká gužva • nema mjesta za parkiranje JAVľA 1PRIJEVOZ I ZA PROTIV • jeftin je • ne zahtijeva održavanje • ne zahtijeva angažmán •spor je • treba ga čekati • u tramvajima su gužve • ne vozi od vrata do vrata Pravila za upotrebu dugih i kratkih oblika ličnih zamjenica nalaze se u 2. lekciji. REDOSLIJED ENKLITIKA PRIMJER Dali smo studentima knjigu. Dali smo im je. upitna čestica glagolske enklitike zamjeničke enklitike refleksivna čestica D G/A li sam du mi me se si češ ti te če mu, joj, si ga.je.ju smo čemo nam nas ste čete vam vas su če im ih .--► na telefonu Sandra: Bog, Martina. Martina: Bog, Sandra. Kako si mi? Kako je bilo u Opatiji? Sandra: Dobro sam. U Opatiji je bilo izvrsno! Martina: Baš mi je drago čuti. A kako su ti djeca? Sandra: Dobro su. Došla nam je u posjet Tomova mama. Martina: A, lijepo. Sandra: Pričala sam joj puno o tebi. Želi te upoznati. I želi te pitati mnogo toga o Hrvatskoj. Martina: Ok. Bit če mi drago upoznati je. Sandra: Môžeš li doči sutra ili prekosutra oko šest? Kad ti više odgovara? Martina: Navrátit ču sutra. Prekosutra imam neke obaveze. Sandra: Može. Vidimo se. Martina: Vidimo se. Bog! birati broj zvati koga isključiti mobitel/zvuk pogriješiti broj javiti se na telefon uključiti mobitel/zvuk prekinuti vezu 86 TRANSPORT I KOMUNIKACÍM TRANSPORT I KOMUNIKACÍM 87 POSVOJNI DATIV JAVLJANJE NA TELEFÓN Da, molim? Izvolite? Stan Paulič, izvolite? Croaticum, izvolite? Halo? Molim? iLUJU«»umMuwi u ii.ii ipii.mil lui.ii. | LOSA VEZA ILI PREKID VEZE Halo? Halo? Ne čujem Vas. Veza je losa. Veza se prekinula. Nešto nas je prekinulo. TRAŽENJEODREDENEOSOBE Dobar dan! Ja sam Ivan Šimič. Molim vas, mogu li razgovarati s gospodom Pejič? Bog, ovdje Ivana. Je Ii Ana kod kuče? POGRESAN BROJ Oprostite, pogriješio / pogriješila sam broj. ZAVRŠETAK RAZGOVORA Čujemo se. Vidimo se. Bog! Dovidenja! Izaberite jednu od terna i u paru odglumite dijalog: a) Naručite se telefónom za pregled kod zubára. b) Nazovite prijatelja/prijateljicu i dogovorite se za zajedničko učenje. „SAMO MALO!" Kada dodu u Hrvatsku, ljudi brzo čuju i zapamte: „Hajde, bog!" Drugo je „Samo malo!" Taj izraz ima puno značenja. Na primjer, kad je gužva i kad želimo da se neki čovjek malo pomakne, kažemo: „Samo malo!" Tada to znači: „Molim samo malo mjesta." Kad razgovaramo (na primjer telefónom) i kada želimo da nas sugo-vornik malo pričeka, takoder kažemo „Samo malo!" Tada to znači: „Molim samo malo vremena." Reči „Oprostite, samo malo" pristojan je način kako prekinuti su-govornika. RAZGOVOR • Jeste li čuli izraz„Samo malo!"? • U kojim situacijama? • Što kážete u takvim situacijama na svojem jeziku? U|{ TRANSPORT I KOMUNIKACÍM PRIMJER! Kako su ti djeca? Mama mi je dobro. Kako su tvoja djeca? Moja mama je dobro. 1. 2. 3. Roditelji su mi sada u Kanadi. ■» glagol biti 3.1, mn. na 2. mjestu 1. 2. 3. Majka mi je sada u Kanadi. -* glagol biti 3.1, jd. na 3. mjestu (pogledajtetablicu enklitika) DATIV KAO NOSITELJ STANJA - IMPERSONALNE REČENICE PRIMJER) Spavá tise. Ništa mi se ne radi. Uči nam se hrvatskí jezik. = Želiš spavati. = Ne želim ništa raditi. - Želimo učiti hrvalski jezik. 3. l.jd./mn. + D + se(+N) RAZGOVOR • ŠtoVam ide od ruke? • Što Vam ne ide od ruke? • ŠtoVam se sada radi? • Što Vam se danas ne radi? fantasticna prica Katarína je ispričala svojoj prijateljici Ani štojoj sejučerdogodilo. Evo njezine priče! Jučer sam imala fantastičan dan! Vozila sam se vlakom iz Šibenika prema Zagrebu. Bila sam sama u kupeu. Na sjedalu pokraj mojega sjedala bio je jedan kofer. Malo sam razmišljala: što da radím? Da otvorím? Ne otvorím? Otvorila sam kofer. Bio je pun eura! Môžeš li zamisliti moje iznenadenje?! Nakon toga izišla sam iz vláka i otišla na kavu jer sam se htjela smirití. Dok sam pila kavu, dogodilo se još nešto fantastično. Pri-šao mi je zgodan muškarac i pitao je možemo li zajedno popiti kavu. Njegovo lice bilo mi je poznato, ali nisam se odmah sjetila tko je on. Onda sam shvatila da je to glumac Goran Višnjič! Môžeš li zamisliti moj šok?! Dok sam se vracala kuči, razmišljala sam o koferu s eurima i o Go-ranu Višnjiču. Pogledala sam nebo i ono je izgledalo nekako čud-no. Pogledala sam još jedanput i vidjela da je na nebu leteči tanjur i jedan izvanzemaljac unutra! To je bilo stvarno fantastično! PREZENT GLAGOLA -ATI/JEM 9 RAZGOVOR ■ Kako je izgledao Katarinin jučerašnji dan? • Što mislite, vjeruje Ii Ana Katarini? • Katarina govori istinu ili laze ili ima„bujnu maštu"? ■ Je li se vama što slično dogodilo? PRIWJER Mislim da Katarina laze. glagol lagati ja lažem g>ž mi lažemo ti lažeš vilažete on, ona, ono laze oni, one, ona lazu JOTACIJA kazati ja kážem... z + j^>ž lagati ja lažem... g + j^ž pisati ja pišem... s + j -i> š mahati ja mašem h + j -»š plakati ja plačem k + j 4 č micati ja míčem c + j->č šaptati ja šapčem t+j -> č VIDSKI PAROVI Nesvršeni glagoli Svršeni glagoli pričati ispričati dogadati se dogoditi se voziti se odvesti se, dovesti se raditi napraviti/uraditi razmišljati razmisliti otvarati otvoriti zamišljati zamisliti izlaziti iziči/izači odlaziti otiči prilaziti priči pitati upitati pití popiti shvačati shvatiti vračati se vratiti se gledati pogledati Odredite vid ovim glagolima i zajedno s nastavnikom napišite njihove parnjake. isključiti, gurati, vuči, doči, osvojiti, zaštiti, potražiti, pustiti, čuvati, pripremiti, gaziti $10 transport I komunikacija TRANSPORT I KOMUNIKACIJA })1 Čemu se vi nadáte? zahvaljivati čuditi se tajili radovati se nadati se prigovarati diviti se veseliti se govoriti smijati se vjerovati pokloniti Lika se nalazi izmedu tri planine: Velebita (največe hrvatí planine), Plješivice i Kapele. Klímaje planinska, s puno snijs zimi. To je poljoprivredni kraj. Poznati su ekološki proizvo sirevi, mlijeko, meso, krumpir i kupus. Krásna priroda (br< planine, šume, nizine i polja) privlači mnoge turisté, osob oko Plitvíčkih jezera. Piitvička jezera su najpoznatiji i najstai hrvatski nacionálni park (od 1949. godine). Najpoznatiji li' gradovi jesu Gospič i Otočac. U Gospicu se nalazi Muzej Li koji ima zanimljiv arheološki, kulturno-povijesni i etnogr ski odjel. Veselimo se pobjedi. PRIMJERI Nadamo se pobjedi. Veselimo se novoj knjizi. gramatika lillHllBIISM ŕ Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? ŕ Gdje ste bili i što ste vidjeli? Ô Nikola Tesla, fizičar i izumitelj roden je u Lici. 92 TRANSPORT I TRANSPORT I KOMUNIKACUA 93 otkriče: muškaraci žena mogu biti dobři prijatelji! ()# Mílii LI V DNOSI, IZGLED, BUDÚCNOSŤ v O o muško-ženskim prijateljstvima Z) o ljudskom karakteru O o vážnosti izgleda 5 o oblačenju za različite prilike O o najboljim prijateljima O o„superlativima"u svijetu i Hrvatskoj O o planovima za budučnost w o Kvarneru O komparativ i superlativ pridjeva 3 kako dati i primiti kompliment O kako izraziti nezainteresiranost O kako izbječi reci svoje mišljenje S> kolokacije i lekseme vezane uz vanjski izgled S futur II. I O sklonidbu pridjeva Mnogi misie da je muško-žensko pri-jateljstvo nemoguče jer ce se, prije ili poslije, pojaviti ljubavne iskre. Ako ta-loro prijateljstvo postoji, drugi prijatelji, partneri ili partnerice sumnjat ce da postoji nešto više u tom odnosu. Bez obzírá na sve to, psiholozi i sociolozi kažu: muškarci i žene mogu biti prijatelji us-prkos raznim poteškočama i izazovima. U prošlosti su žene bile vezane uz dom i djecu, a muškarci su radili. Mogli su se družiti jedino kroz brak. No danas ima-ju priliku družiti se kroz školu, posao, zajedničke interese, sport i izlaske. (izvor: novine 24 sata) ZaokružiteTako je tvrdnja točna, a N ako je netočna: Mnogi ljudi misie da muško-žensko prijateljstvo ne može postojati. T - N Sociolozi i psiholozi kažu da u današnje vrijeme muškarci i žene mogu biti prijatelji. T-N U današnje vrijeme muškarci i žene imaju manje prilika da se bolje upoznaju. T-N RAZGOVOR im i Vjerujete li u muško-ženska prijateljstva? Argumentirajte zašto su moguča ili zašto nisu moguča. 0 kojim temama radije razgovarate s prijateljem suprotnog spola, a o kojima s prijateljem istog spola? Koja su prijateljstva kompliciranija - s istim ili s različitim spolom? Zašto? ODNOSI, IZGLED, BUDUČNOST })5 Klara je Klara: Marin: Klara: Marin: Klara: Marin: Klara: Marin: Klara: tko je bolji? u centru. Zvoni joj mobitel. Bog, Marine! Opet ti? Bog, Klara! Imam prijedlog. Bi li išla sa mnom u kazalíšte večeras? Slučajno vec imam d vije karte... Zvao si me prije pola sata da slučajno imaš dvije karte za kino, a prije dva sata slučajno si imao karte za koncert. Řekla sam ti da nemam vremena večeras. Ah... Dosadan sam? Sto mogu. Volio bih te bolje upoznati. Ti si najsim-patičnija i najzanimljivija djevojka koju sam ikad upoznao. I najljepša! Uh... Hm... I ti si meni drag, ali za danasveč imam dogovor... A sutra? Pa, ne znam još... Nazovi me sutra pa černo se dogovoriti. Izvrsno!!! Cujemo se sutra! Bog! Čujemo se, bog! ara je u dilemi. Večeras prvi put izlazi s Alenom. Alen joj se svida več dugo. Ali Alen je rijetko zove i nikad joj nije rekao da je najsimpatičnija, najzanimljivija i najljepša djevojka koju zna. Kad bolje razmisli, nikad joj nije rekao da je simpatična, zanimljiva i lijepa. Alen je zgodniji i društveniji od Marina. Ali to nije najvažnije. Marin je bio bolji student, marljiv je, mar-ljiviji od Alena. Jako mnogo radi. Nije zabavan kao Alen, ali pametan je, dobar i ljubazan. Uvijek želi pomoci. S Alenom se več tri puta dogovorila za izlazak i svaki put je otkazao u zadnji čas - jedanput su mu iznenada u goste došli prijatelji, drugi put je radije išao na utakmicu, a treči put nije ni rekao zašto ne može doči. A Marin - Marin je pouzdan. Ali Alen joj je draži... Je li ljubav zaista slijepa? Odgovorite na pitanja • Zašto Marin zove Kláru? • Želi li Klara izači s njim? • S kirn Klara izlazi večeras? • Stoje Alen rekao Klari? • Kakavje Alen, a kakav Marin? Nastavíte pricu! a) Klára je nazvala Alena i ispričala se - ne može iziči s njim, zaboravila je da ima drugi dogovor. Nakon toga... b) Klára je ipak izišla s Alenom, ali... ® KOMPARATIV NA -IJI GRAMATIKA PRIMJERI Marin je marljiviji i pouzdaniji. On je pametniji i ljubazniji. pridjev (pozitiv) + nastavak -iji marljiv - marljiviji, pouzdan - pouzdaniji, pametan - pametniji, ljubazan - ljubazniji, star - stariji, nov - noviji, sretan - sretniji, tužan - tužniji, ružan - ružniji, mio - miliji, slan - slaniji, jadan - jadniji, gladan - gladniji... id mn mr stariji automobil stariji automobili žr starija knjiga starije knjige sr starije selo starija sela Marin je simpatičniji nego Alen. Marin je simpatičniji od Alena. nego + NOMINATIV od + GENITIV 96 ODNOSUZGLED, BUDÚCNOSŤ odnosí, izgled, budúcnosť 97 GRAMATIKA KOMPARATIV NA -JI PRIMJER Klarije Marin drag, ali Alen joj je draži. pridjev (pozitiv) + nastavak -ji a) drag - draži b) sladak - sladi brz - brži (z ž) uzak - uži mlad - mladi (d-d) tanak - tanji jak - jači (k-č) kratak - kraci ljut - ljuči (t-č) rijedak - rjedi tih - tiši (h-š) nizak - niži čest - češči (st -» šč) vi sok - viši crn - crnji (n -» nj) širok - širi glup - gluplji (P ~» Pij) dalek - dalji živ - življi (v -» vij) debeo - deblji grub - grublji (b - bij) jd mn mr sladi koláč sladi koláči žr slada torta slade torte sr slade jelo slada jela KOMPARATIV NA -ŠI PRIMJER Tkoje Ijepši, Marin ili Alen? pridjev (pozitiv) + nastavak -ši Samo tri pridjeva: lak - lakši mek - mekši lijep - Ijepši i* mn mr Ijepši park Ijepši parkoví žr ljepša kuča ljepše kuče sr ljepše stablo ljepša stabla Usporedite Hrvatsku i svoju zemlju po: veličini; klimi; cijenama hrane, odječe, stanova, benzina. 98 odnosí, izgled, budúcnosť NEPRAVILNI KOMPARATIV PRIMJER Marin je bio bolji student dobar - bolji zao - gori velik - veči malen - manji dug, dugačak - dulji Jd mn mr bolji film bolji filmoví žr bolja prijateljica bolje prijateljice sr bolje računalo bolja računala lijep - Ijepši, lijen - ljenji, bijel - bjelji, svijetao - svjetliji.. (ije u osnovi riječi -»je u komparativu) SUPERLATIV PRIMJERí Ti si najsimpatičnija i najzanimljivija djevojka koju znam. naj + komparativ najpametniji, najbolji, največi, najmiliji... DEKLINACIJA KOMPARATIVA I SUPERLATIVA Komparativ i superlativ dekliniraju se kao drugi pridjevi, na primjer: Marin je najbolji student. NOMINATIV Dali srno izvrsnu ocjenu najboljem studentu. DATIV Čekám najboljeg studenta. AKUZATIV Razgovaramo o najboljem studentu. LOKATIV l.!.HM.HIWH.l:ll|.iT!i|ľIgý Lijep(a) kao slika IZRAŽAVANJE KOMPLIMENATA Krásno izgledaš danas! Ovo ste izvrsno napravili! Ova boja odlično Varn stoji! Kako lijepo plešete / pjevate! Ovo je jako ukusno! Izvrsno govorite hrvatski! ODGOVARANJE NA KOMPLIMENTE Hvala na komplimentu! Hvala! Hvala lijepa! Hvala ti / Varn! Doista / Stvarno?! Hvala! Hvala, ali pretjeruješ! Hvala, trudila sam se / trudim se. IZRAŽAVANJE NEZAINTERESIRANOSTI Nisám zaniteresiran. Svejedno mi je. Meni je svejedno. To me ne zanima. To nije moja stvar. Nije važno. Nije bitno. Baš me briga, (razg.) DAVANJE NEUTRALNOG 0DG0V0RA UMJESTO PRAVOG MIŠLJENJA Teško je reči... To je vrlo delikatno pitanje. To je zanimljivo. Predugo če trajati da Vam / ti objasním. Što želíte da kazem? A što biste željeli čuti? Reagirajte na sljedece izjave: 1. Ti nevjerojatno dobro pjevaš! 2. Dragi, bi li ti radije išao na koncert ili na izložbu? 3. Največe zemlje najviše zagaduju prirodu. 4. Susjeda Mira je vidjela Majů sa Sanjinim dečkom.. 5. Izvanredno ste glumili u filmu„Put lubenica"! I(K) ODNOSI, IZGLED, BUDÚCNOSŤ Q> Leksemi vezani uz vanjski izgled DOB: mlad oko 30 godina sredovječan stariji star USNE: pune tanke ČELO: visoko nisko TREPAVICE: duge guste USI: male veliké klempave OSTALO: brkovi, brada; obrijan, neobrijan obraz pletenica, punda, šiške, pramenoví, vlasulja; čelav ODNOSÍ, IZGLED, BUDÚCNOSŤ 101 oblačenje U različitim zemljama ljudi se različito oblace za različite prilike. Važno je biti prikladno obučen. Oblačenje za posao Ljudi u Hrvatskoj ne Oblačenje za crkvu oblace se jako formalno u crkvu ne možemo iči u kratkim za posao. MefJutim, hlačama ili majici bez rukava. neke profesije i institucije imaju svoja Oblačenje za kazalište i koncert pravila za oblačenje. Liudi u Hrvatskoj lijepo se oblace za kazalište i koncert, ali ne uvijek jako svečano, Oblačenje za sprovode Ljudi oblace tamnu, neupadljivu odjedu. Ako je umrlá bliska osoba, oblace se u svečanu cm u odječu. Oblačenje za proslavě (za krštenje, svadbu...) Ljudi se oblace vrb lijepo i svečano. RAZGOVOR • Kako se oblace ljudi u vašoj zemlji kada idu na posao, u kazalište, na proslavě...? • Ima li razlika u oblačenju izmectu vaše zemlje i Hrvatske? JE U VANJSKIIZGLED VAŽAN? vanjski izgled je važan JOŠ NEKE LJUDSKE KARAKTERISTIKE ZA PROTIV • Čovjek se bolje osječa kad dobiva • Ljepota je prolazna. mnogo komplimenata. • Ljepota opterečuje. • Ljudi su ljubazniji prema lijepim • Obožavatelji cesto gnjave privlačne ženama i muškarcima. ljude. • Istraživanja pokazuju da zgodni ■ Lijepi ljudi teško podnose starenje. ljudi lakše dobijú posao. • Lijepi ljudi cesto su uobraženi. • Privlačni ljudi lakše sklapaju prijateljstva. RAZGOVOR . što mislite, kakvi su ovi ljudi ljubazan, srdačan, topao, otvoren, prirodan, opuštěn, nježan, blag, veseo, op-timističan, smiren, skroman, povučen, neljubazan, hladan, zatvoren, napět, grub, mrzovoljan, pesimističan, nervozan, bezobrazan, uobražen, naporan mudar kao sova tvrdoglav kao magarac hrabar kao lav vrijedan kao mrav dosadan kao muha glup kao guska odnosi, izgled, budúcnosť KM prijatelji Alma, Anita, Martina, Petar i Igor su prijatelji. Upoznali su se kad su došli na studii u Zagreb. Svi stanujú u študentskom domu. Kada nemajú studentské obaveze, provode puno vremena zajedno. Oni se lijepo druže i dobro se slažu. Anita je najbolja studentica od svih. Ona stu-dira elektrotehniku. Lako uči i uvijek dobiva izvrsne ocjene. Prijatelji kažu da je to zato što je inteligentnija od drugih. Anita kaže da je to samo zato što više uči. Ona je skromná. Martina je sportašica. Ona studira fizičku kulturu. Voli sve športové, a trenira atletiku. Može brže trčati i više skočiti od svih. Zbog sporta skoro uvijek nosi trenirku. Vrlo je prak-tična. Uvijek zna kako riješiti najkomplicira-nije probléme i popraviti sve pokvarene stvari. Kad imaju problém, prijatelji zovu Martinu u pomoč. Petar je student klasične gitare. U slobodne vrijeme radi kao maneken i tako zaraduje svoj džeparac. Djevojke kažu da je on najzgodniji dečko u domu i na fakultetu. On je zadovoljan zbog toga. Kaže da je dobar izgled koristan u životu jer čovjek može lakše dobití bolji posao. Kao maneken zaraduje više nego kao instruktor klasične gitare. Alma je duhovitija i dinamičnija osoba. Ona studira novinárstvo. Ne mari puno za fakultet, ali zato ima puno hobija. Radije se baví sli-kanjem i sviranjem gitare. Uvijek organizira zábavu za cijelo svoje društvo. Uvijek zna gdje su naj-popularniji kluboví, najzabavniji tulumi, najzanimljiviji filmovi i najbolje kazališne predstave. Igor je kompjutoraš. On studira matematiku i informatiku. Njego-vi roditelji nemajú puno novca pa Igor mora sam zaradivati za školovanje. Zbog toga mora više raditi, a manje se zabavljati nego njegovi prijatelji. Radi honorar-no kao programer. Šéfovi su jako zadovoljni Igorom. Kažu da radi kvalitetnije nego drugi studenti jer je pametniji i marljiviji. Odgovorite na pitanja. • Gdje stanujú Alma, Anita, Martina, Petar i Igor? • Tko je najbolja studentica? Što studira? • Čime se bavi Alma? • Koje športové voli Martina? • Zašto Igor mora sam zaradivati za školovanje? • Zaraduje li Petar više kao instruktor klasične gitare ili kao maneken? 104 odnosí, izgled, budúcnosť Odgovorite na pitanja. Prepoznajete li ih?Tko je Anita, Alma, Martina, Petar i Igor? RAZGOVOR . Opišite svoje najbolje prijatelje! Kako se zovu? Gdje žive? Što rade u životu? . Kada ste se i kako upoznali? Kako provodite vrijeme zajedno? KOMPARACIJA PRILOGA PRIMJERI Anita uči bolje, lakše i brže nego Alma, Martina, Petar i Igor. Petar bolje svira gitaru od Igora. Igor radi kvalitetnije nego njegovi kolege. Alma najviše uživa u študentskom životu. Martina može brže trčati i više skočiti nego drugi. mnogo/puno - više - najviše Komparativ priloga jednak je po obliku komparativu pridjeva srednjeg roda. M-nkidij.i:iii.iiroEEr naj-naj u svijetu Najdulja rijeka na svijetu je Nil. Najslanije more je Mrtvo more. Najbrži vjetar puhao jeuSAD-u 1934. godi-ne (371 km/h). Najsuše mjesto na svijetu je pustinja Atacama u Čileu. Najkišovitije mjesto je jedna planina na Havajima (350 dana u godini pada kiša). Najvece jezero na svijetu je Kaspijsko jezero. Najviši vodopadi su u Venezueli - 979 metara. Najniža temperatura bila je na Antarktid u srpnju 1983. godine: -89,2 °C. Najviša temperatura bila je u Libiji u rujnu 1922. godine: 58 °C. NAJUZA ULICA NA SVIJETU Mnogi hrvatski prímorskí gradovi i mjesta imaju uske ulice. Automobili ne mogu voziti po njima. To nije neobično. Medutim, u mjestu Vrbnik na otoku Krku ima ulica koja je tako uska da njome ne mogu proči ne samo automobili nego ni svi ljudi. Mještani kažu da je to najuža ulica na svijetu. naj-naj u hrvatskoj W Najveée jezero u Hrvatskoj je Vransko jezero (njegova je površina 30,7 km2). Najdulja rijeka koja ima izvor i ušce u Hrvatskoj je Kupa (296 km). Najvece hrvatsko selo je Čepin (oko 9000 stanovnika). Najveci su hrvatski otoci Krk i Cres. Najdulja hrvatska spilja je Dulin ponor kraj Ogulina (15 302 m). Najdublje jezero je Crveno jezero kraj Imotskog (319 m). Najveca dubina [adranskog mora je 1233 m. Najkišovitije mjesto u Hrvatskoj je Risnjak (3 700 mm kiše godišnje). NAJMANU GRAD NA SVIJETU Najmanji hrvatski grad je Hum u Istri. Ima dvije ulice i čak dvije crkve. U Humu živi dvadeset i jedan stanovnik. IQfi ODNOSÍ, 1ZGLED, BUDUťNOST IM I.W.»I.H1U.IIJ.|;|II.IIUJI.IAJ^ plánoví za budúcnosť FUTUR II. Mája, Josip, Lorena i Davorzavršavaju fakultet. Imaju različite pianové za budučnost. Mája: Diplomirat ču i odmah tražiti posao. Kad budem radila, dignut ču kredit i kupiti stan. Kad budem tražila stan, pažit ču da bude lijep, svijetao, s balkónom, u mirnom naselju. Josip: Neču odmah tražiti posao. Imam uštedevinu i najprije ču putovati svijetom. Istraživat ču mogučnosti za posao u inozemstvu dok budem putovao. Lorena: Ne znam, još nisam donijela odluku... Zapravo, ne znam još što želím raditi. Možda bih mogla upisati još jedan fakultet. Ako budem studirala, morat ču i raditi, a to neče biti lako. Davor: Ja veó radim, ali htio bih uskoro imati nov posao. Kad budem tražio bolji posao, sigurno ču ga lako nači. Več imam mnogo iskustva u strúci. dignuti kredit upisati fakultet donijeti odluku Odgovorite na pitanja. • Što Maja želi kupiti kad se za posli? • Što če Josip raditi kad diplomira? • Želi li Lorena još studirati? • Zašto Davor misii da če lako nači nov posao? 108 odnosí, izgled, budučnost PRIM Kad budem radila, dignut ču kredit i kupiti stan. Ako budem studirala, morat ču i raditi, a to neče biti lako. Tražit ču posao u inozemstvu dok budem putovao. Futur drugi izriče radnju koja se dogačta prije radnje koju izriče futur pr-vi (Kada avion bude sletio, nazvat ču re.), ili istodobno s njom (Dok budem putovala, bit ču sretna.). jd mn 1. budem radio/radila budemo radili/radile 2. budeš radio/radila budete radili/radile 3. bude rádio bude radila bude radilo budu radili budu radile budu radila Ako budem trenirao, bit ču u dobroj formi. kad/ako/dok + futur drugi futur prvi Dovŕšite rečenice. Ako ne budem doktorirao na vrijeme,... Ako ne budemo pažili,... Kad budem htjela nov posao,... Ako budem jeo mnogo slatkiša,... Dok budemo plovili po Jadranu, ... Ako se ne budem znao vratiti kuči,... Ako budem pobijedio na izborima,... Dok se budemo penjali na najviši vrh,... Upamtimo i vježbajmo vidske parove. dizati - dignuti, dobivati - dobiti, dogovarati se - dogovoriti se, oblačiti (se) - obuči (se), rješavati - riješiti, zaradivati - zaraditi, popravljati - popraviti, tražiti - potražiti, nalaziti - nači govoriti - reči/kazati 9 23S H r vats koj Kvarner se nalazi izmedu Istre i Gorskog ko-tara. Čine ga primorje, more, otoci i planine. Ima blagu mediteransku klimu. Ondje su gra-dovi: Rijeka, Opatija, Crikvenica, Novi Vino-dolskí, Krk, Rab, Novalja... Veci su otoci Krk, Cres, Rab i Pag. Kvarner je poznat po bogatoj kulturnoj baštini (po crkvama, po primorskoj arhitekturi), po kongresima, po turizmu, po ekološkom centru za bjeloglave supové na Cresu i po automo-todromu na Grobniku. J r,r.ŕh6tĎirtiSíi»JDBSiesI3 3rf*ä<íbo''4.í. t .f»*» č; ž; š + e **c, č, dž, d, j, Ij, nj,š,ž, (r) + u VOKATIV PRIDJEVA MUŠKOG RODA jd mn -i -i Dobri prijatelju! Dobrí prijatelji! VOKATIV IMENICA ŽENSKOG RODA id mn -o/-a -e -ice -i -i VOKATIV PRIDJEVA I ZAMJENICA ŽENSKOG RODA }d mn -a -e Draga moja (Majo)! Drage moje (kolegice)! VOKATIV IMENICA, ZAMJENICA I PRIDJEVA SREDNJEG RODA id mn -oAe -a Dobro jutro, moje drago more! Sunce! Srce! Zlato! Dijete! PODRAVINA Podravina je nizina. Nalazi se izmedu rijeka Dravé i padina planina Macelja, Kalnika, Bilogore, Papuka Krndije. Ta regija poznata je po ratarstvu i pre-hrambenoj industriji. U Podravini se nalazi jediná hrvatska pustinja: Durdevečki peski. Zovemo je Hr-vatska Sahara. Mala je, ima 20 hektára. Naj veci su gradovi Varaždin, Koprivnica, Durdevac. Varaždin je poznat po festivalima Varaždinske barokně večeri i Spancirfest. Koprivnica je poznata po prehrambenoj industriji Podravka (Vegeta i Čokolino), a Durdevac po legendi o picokima i dječjem karnevalu. Podravska národná nošnja Najsjevernija hrvatska regija zove se Medimurje. Poznata je kao Vrt Hr-vatske. Nalazi se izmedu rijeka Dravé i Mure. To je poljoprivrednikraj. Gradovi su: Čakovec, Mursko Središče i Prelog. Čakovec je administrativno, gospodarsko i kulturno središte Me-dimurja. ŕ Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ŕ Gdje ste bili i što ste vidjeliľ Medimursk národná noši pianoví, žel J e, mogljčnosti i I obiteliuzrokuju gužve u prometu (ffl. TRANSPORT I KOMUNIKACIJA 3 o prometu i prijevoznim sredstvima 3 o prvim tramvajima i automobilima u Hrvatskoj i svijetu 3 o maštanju 3 o izrazu„Samo malo!" 3 oLici PaPtcnnt černo: 3 funkcije dativa 3 dativ imenica 3 dativ ličnih zamjenica KR 870-FJj 3 dijelove automobila 3 kako razgovarati telefónom 3 dativ pridjeva, pokaznih i posvojnih zamjenica 3 dativ povratno-posvojne zamjenice 3 redoslijed enklitika 3 posvojni dativ 3 impersonalne rečenice i dativ kao nositelj stanja 3 prezent glagola -ar/ > -{j)em 3 lekseme i kolokacije vezane uz ternu automobil Razgovarati mobitelom tijekom vožnje jako je opasno - to več znaju i ptice na grani. Odsjek za psihologiju Sveučilišta ■ Utah dokazao je da su gužve u prometu 1 zbog razgovora mobitelom još vece. Čo-vjek ne može u isto vrijeme koncentrira-no voziti i razgovarati. Zato vozi sporije. (izvor:T-Portal, Automobiíi) RAZGOVOR • Smije li vozač razgovarati mobitelom tijekom vožnje? Objasnite svoj odgovor. • Je li to u vašoj zemlji dopuštěno? • Ako nije, je li kazna veliká? • Što mislite zašto ljudi razgovaraju mobitelom tijekom vožnje? •Je li to potrebno? • Što možemo, manje opasno, raditi tijekom vožnje? transport i komunikacija 79 zajedničko korištenje automobila SUSRET NA ULICI Najčešce jednim automobilom putuje jedna, ponekad dvije osobe. Zbog toga nastaju veliké gužve na gradskim cestama. To je i skupo. Ako odlučimo na posao putovati sa susjedom ili kolegom, jedan dan putovat čemo svojim automobilom, drugi dan njegovim. Tako štedimo novac i automobil, a i manje se umaramo. U mnogim europskim gradovima postoje organizacije u kojima několiko ljudi ima jedan automobil. Na vrijeme morate rezervirati automobil. Imate ga kada varn je potreban, a u ostalo vrijeme koristi ga netko drugi. Zajedno placaté osiguranje, održavanje i registriranje automobila. Manje automobila - manje gužve na cestama, više parkirnih mjesta, manje novca za benzin i čistiji zrak! (izvor: mojaenergija.hr) Zaokružite T ako je tvrdnja točna, a N ako je netočna. Jednim automobilom rijetko putujú više od dvije osobe. T - N Organizacije u kojima několiko ljudi dijeli jedan automobil nalaze se u Europi. T - N U takvim su organizacijama osiguranje, registriranje i održavanje skuplji. T- N Za članovetakvih organizacija održavanje auta je skuplje. T - N Tom úpravo čeka tramvaj. jorn- Marine! Koje iznenadenje! Baš mi je drago da srno se sreli! Kako si? Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Marin: Tom: Hvala, izvrsno. A ti? Odakle ti na tramvajskoj stanici? Imam problema s autom. Odvezao sam ga jutros k automehaničaru. Što ti je s autom? Nije star. Ima samo tri godine, a nešto s kočnicama nije u redu. I ti si bez auta?! Ne stanujem daleko od posla, a preko dana je cesto gužva na cestama, više mi se isplati iči tramvajem i pješíce. Imaš pravo. O, evo, stiže nam tramvaj. Ideš i ti? Da. Idem k jednom poslovnom partneru. Ima ured nasuprot Zagrebačkom velesajmu... Kako je Sandra? Kako su ti djeca? Hvala, Sandra je dobro. Stigla je moja mama iz Amerike. Sandra joj pokazuje grad. Mama mi je bila bolesna, ali sad je dobro. I djeca su dobro. Nadám se da ce se tvojoj mami svidjeti Zagreb. Koliko dugo ostaje? Tjedan dana u Zagrebu i desetak dana na moru. Ako imate vremena, navrátíte k nama na kavu. Hvala, vrlo rado. Reči ču Sandri. A kako je Tanja? Priprema ispite. Žali se da joj se stalno spavá. To je valjda zbog prolječa. Da, ja sam iznenaden da se moja mama osjeéa izvrsno unatoč ovom vremenu i du-gom putovanju. Silazim na sljedeéoi stanici. Molim te, pozdraví obitelj. Čujemo se. Hvala. Pozdraví Tanju. Čujemo se uskoro. A4 061725 VRUE KARTA Odgovorite na pitanja. • KamoTom ide? • Kogaje sreo na tramvajskoj stanici? • Zašto se Tom vozi tramvajem? Koľko dana Tomova májka ostaje u Hrvatskoj? Tko koga poziva na kavu? • Kako je Tomova obitelj? • Kako se Tanja osječa u prolječe? DATIV IJlWďHiM gramatika Komu/čemu se veselimo? PRIMJER Veselimo seprijateljima. INDIREKTNI OBJEKT 110 transport i komunikacija transport i komunikacím {{1 U paru pripremite i odglumite dijalog dva znanca u pet etapa: 1. pozdraví: bog /zdravo/dobar dan/dobra večer... 2. pitanja: kakosi/štoradiš/štoimanovo/kamoideš... 3. raspitivanje za obitelj: kako su tvoji/što radi mama/je H tata dobro... 4. poziv na kavu, poziv u posjet ili na novi susret: imašlivremenaza kovu/ kad češ navratiti k nama/hočemo li se uskoro vidjeti... 5. slanje pozdrava obitelji (prijateljima, kolegama,..}: pozdraví Tanju / reci Ani da sam je pozdravia... dativ pridjeva, posvojnih z am jen ic a i povratno-posvojnih zamjenica Prem a komu vozí? Prema čemu vozí? PRIMJERI Kojí tramvaj vozí prema Novom Zagrebu? Park je nasuprot njihovoj školi. Tom kuha rucak svojoj mami. CIU MJESTO PRIMATEU id mn mr -om/-em* -im sr -om/-em* -im žr -oj -im *Nastavak -em dolazi nakon palatala: č, c, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št, žd (r, c). dativ pokaznih zamjenica PRIMJER Stanujemo nasuprot onom parku. jd mn mr ovom, tom, onom ovim, tim, onim sr ovom, tom, onom ovim, tim, onim žr ovoj, toj, onoj ovim, tim, onim EHS3 prvi tramvaji i automobil! Zagrepčani su 1891. godine dobili prvi tramvaj. Vukli su ga konji. Prvi električni tramvaji počeli su voziti 1905. godine. Četiri godine prije, 1901., prvi automobil pojavio se na zagre-bačkim ulicama. A u svijetu? Prvi tramvaj postavljen je na tračnice 1832. godine u New Yorku. Takoder su ga vukli konji. Prvi električni tramvaj na svijetu izgraden je u tvorni-ci „Werner von Siemens" i pokrenut je 1881. godine u Berlinu, a vozio je maksimalnom brzinom od 20 kilometara na sat. Prvi automobil, marke Mercedes, konstruirao je Gotlieb Daimler 1885. U Francuskoj se prvi automobil pojavio 1890., a u Americi 1892. godine. Proizveo ga je Henry Ford. Zaokružite T ako je tvrdnja točna, a N ako je netočna. Konjski tramvaj u Zagrebu postojaoje na krajů 19. stolječa. Konjski tramvaj u New Yorku prevozioje putnike od 30-ih godina 19. stolječa. Prvi električni tramvaj na svijetu kretao se bržeod 20 km/h. Prvi automobil na svijetu bio je marke Ford i pojavio se 1890. godine. U Zagrebu se prvi automobil pojavio 1905. godine. T - N T - N T - N T - N T - N TRANSPORT IKOMUNIKACIJA S3 [ transport Ikomunikaceja ]{{) (k ^ JELIBOLJE VOZITISE AUTOM ILIJAVNIM PRIJEVOZOM? VLASTITI AUTO gramatika IJlUhVlIiM DATIV LIČNIH ZAMJENICA PRIMJER Hočete li doči k natna u subotu? D n ja ti on ona ono D mení, mi tebi, ti njemu, mu njoj,joj njemu, mu N mi —> nama, nam vi —» vama, vani oni —» njima, im njima, im njima, im one ona ZA PROTIV • brz je • uvijek na raspolaganju • udoban je • možemo slušati glazbu • vozi od vrata do vrata • skupo gorivo • skupo održavanje • u gradu je veliká gužva • nema mjesta za parkiranje JAVľv 1PRIJEVOZ I ZA PROTIV • jeftin je • ne zahtijeva održavanje • ne zahtijeva angažmán •spor je • treba ga čekati • u tramvajima su gužve • ne vozi od vrata do vrata Pravila za upotrebu dugih i kratkih oblika ličnih zamjenica nalaze se u 2. lekciji. REDOSLIJED ENKLITIKA PRIMJER Dali smo studentima knjigu. Dali smo im je. upitna čestica glagolske enklitike zamjeničke enklitike refleksivna čestica D G/A li sam du mi me se si češ ti te če mu, joj, si ga.je.ju je^ smo čemo nam nas ste čete vam vas su če im ih .--► na telefonu Sandra: Bog, Martina. Martina: Bog, Sandra. Kako si mi? Kako je bilo u Opatiji? Sandra: Dobro sam. U Opatiji je bilo izvrsno! Martina: Baš mi je drago čuti. A kako su ti djeca? Sandra: Dobro su. Došla nam je u posjet Tomova mama. Martina: A, lijepo. Sandra: Pričala sam joj puno o tebi. Želi te upoznati. I želi te pitati mnogo toga o Hrvatskoj. Martina: Ok. Bit če mi drago upoznati je. Sandra: Môžeš li doči sutra ili prekosutra oko šest? Kad ti više odgovara? Martina: Navrátit ču sutra. Prekosutra imam neke obaveze. Sandra: Može. Vidimo se. Martina: Vidimo se. Bog! birati broj zvati koga isključiti mobitel/zvuk pogriješiti broj javiti se na telefon uključiti mobitel/zvuk prekinuti vezu 86 transport i komunikacija transport i komunikacím 87 POSVOJNI DATIV JAVLJANJE NA TELEFON Da, molim? Izvolite? Stan Paulič, izvolite? Croaticum, izvolite? Halo? Molim? i.iuia ■■! wowjumi u ují ipii.mil LUi.il. I LOŠA VEZA ILI PREKID VEZE Halo? Halo? Ne čujem Vas. Veza je loša. Veza se prekinula. Nešto nas je prekinulo. TRAŽENJE ODREDENEOSOBE Dobar dan! Ja sam Ivan Šimič. Molim vas, mogu li razgovarati s gospodom Pejič? Bog, ovdje Ivana. Je li Ana kod kuče? POGRESAN BROJ Oprostite, pogriješio / pogriješila sam broj. ZAVRŠETAK RAZGOVORA Čujemo se. Vidimo se. Bog! Dovidenja! Izaberite jednu od terna i u paru odglumite dijalog: a) Naručite se telefónom za pregled kod zubara. b) Nazovite prijatelja/prijateljicu i dogovorite se za zajedničko učenje. „SAMO MALO!" Ir Kada dodu u Hrvatsku, ljudi brzo čuju i zapamte: „Hajde, bog!" Drugo je „Samo malo!" Taj izraz ima puno značenja. Na primjer, kad je gužva i kad želimo da se neki čovjek malo pomakne, kažemo: „Samo malo!" Tada to znáči: „Molim samo malo mjesta." Kad razgovaramo (na primjer telefónom) i kada želimo da nas sugo-vornik malo pričeka, takoder kažemo „Samo malo!" Tada to znáči: „Molim samo malo vremena." Reči „Oprostite, samo malo" pristojan je náčin kako prekinuti su-govornika. RAZGOVOR • Jeste li čuli izraz„Samo malo!"? • U kojim situacijama? • Što kážete u takvim situacijama na svojem jeziku? Sil transport i komunikacím PRIMJER! Kako su ti djeca? Mama mi je dobro. Kako su tvoja djeca? Moja mama je dobro. 1. 2. 3. Roditelji su mi sada u Kanadi. ■» glagol biti 3.1. mn. na 2. mjestu 1. 2. 3. Majka mi je sada u Kanadi. -* glagol biti 3.1. jd. na 3. mjestu (pogledajtetablicu enklitika) DATIV KAO NOSITELJ STANJA - IMPERSONALNE REČENICE PRIMJERI Spavatise. Ništa mi se ne radi. Uči nam se hrvatski jezik. = Želiš spavati, = Ne želim ništa raditi. - Želimo učiti hrvatski jezik. 3. l.jd./mn. + D + se(+N) RAZGOVOR • Što Varn ide od ruke? • Što Varn ne ide od ruke? • Što Varn se sada radi? • Što Varn se danas ne radi? fantasticna prica Katarína je ispričala svojoj prijateljici Ani što joj sejučerdogodilo. Evo njezine priče! Jučer sam imala fantastičan dan! Vozila sam se vlakom iz Šibenika prema Zagrebu. Bila sam sama u kupeu. Na sjedalu pokraj mojega sjedala bio je jedan kofer. Malo sam razmišljala: što da radim? Da otvorim? Ne otvorím? Otvorila sam kofer. Bio je pun eura! Môžeš li zamisliti moje iznenadenje?! Nakon toga izišla sam iz vláka i otišla na kavu jer sam se htjela smirití, Dok sam pila kavu, dogodilo se još nešto fantastično. Pri-šao mi je zgodan muškarac i pitao je možemo li zajedno popiti kavu. Njegovo lice bilo mi je poznato, ali nisam se odmah sjetila tko je on. Onda sam shvatila da je to glumac Goran Višnjič! Môžeš li zamisliti moj šok?! Dok sam se vracala kuči, razmišljala sam o koferu s eurima i o Go-ranu Višnjiču. Pogledala sam nebo i ono je izgledalo nekako čud-no. Pogledala sam još jedanput i vidjela da je na nebu leteči tanjur i jedan izvanzemaljac unutra! To je bilo stvarno fantastično! PREZENT GLAGOLA -ATI/JEM 9 RAZGOVOR ■ Kako je izgledao Katarinin jučerašnji dan? • Što mislite, vjeruje li Ana Katarini? • Katarína govori istinu ili laze ili ima„bujnu maštu"? ■ Je li se vama što slično dogodilo? PRIWJER Mislimda Katarina laze. glagol lagati ja lažem g>ž mi lažemo ti lažeš vilažete on, ona, ono laze oni, one, ona lazu JOTACIJA kazati ja kážem... z + j^>ž lagati ja lažem... g + j^ž pisati ja pišem... s + j -i> š mahati ja mašem h + j -»š plakati ja plačem k + j 4 č micati ja mičem c + j->č šaptati ja šapčem t+j -> č VIDSKI PAROVI Nesvršeni glagolí Svršeni glagolí pričati ispričati dogadati se dogoditi se voziti se odvesti se, dovesti se raditi napraviti/uraditi razmišljati razmisliti otvarati otvoriti zamišljati zamisliti izlaziti iziči/izači odlaziti otiči prilaziti priči pitati upitati piti popiti shvačati shvatiti vračati se vratiti se gledati pogledati Odredite vid ovim glagolima i zajedno s nastavnikom napišite njihove parnjake. isključiti, gurati, vuči, doéi, osvojiti, zaštiti, potražiti, pustiti, čuvati, pripremiti, gaziti $10 transport I komunikacija transport i komunikacija })1 Čemu se vi nadáte? zahvaljivati čuditi se tajili radovati se nadati se prigovarati diviti se veseliti se govoriti smijati se vjerovati pokloniti Lika se nalazi izmedu tri planine: Velebita (največe hrvatí planine), Plješivice i Kapele. Klímaje planinska, s puno snijs zimi. To je poljoprivredni kraj. Poznati su ekološki proizvo sirevi, mlijeko, meso, krumpir i kupus. Krásna priroda (br< planine, šume, nizine i polja) privlači mnoge turisté, osob oko Plitvíčkih jezera. Plitvička jezera su najpoznatiji i najstai hrvatski nacionálni park (od 1949. godine). Najpoznatiji li' gradovi jesu Gospič i Otočac. U Gospicu se nalazi Muzej Li koji ima zanimljiv arheološki, kulturno-povijesni i etnogr ski odjel. Veselimo se pobjedi. PRIMJERI Nadamo se pobjedi. Veselimo se novoj knjizi. gramatika liM!llBIISM ŕ Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? iŕ" Gdje ste bili i što ste vidjeli? Ô Nikola Tesla, fizičar i izumitelj roden je u Lici. 92 TRANSPORT I TRANSPORT I KOMUNIKACUA 93 otkriče: muškaraci žena mogu biti dobři prijatelji! ()# Mílii LI V DNOSI, IZGLED, BUDÚCNOSŤ v O o muško-ženskim prijateljstvima Z) o ljudskom karakteru O o vážnosti izgleda 5 o oblačenju za različite prilike O o najboljim prijateljima O o„superlativima"u svijetu i Hrvatskoj O oplanovimaza budučnost w o Kvarneru O komparativ i superlativ pridjeva 3 kako dati i primiti kompliment 3 kako izraziti nezainteresiranost O kako izbječi reci svoje mišljenje 3 kolokacije i lekseme vezane uz vanjski izgled 3 futur II. I 3 sklonidbu pridjeva Mnogi misie da je muško-žensko pri-jateljstvo nemoguce jer ée se, prije ili poslije, pojaviti ljubavne iskre. Ako ta-Iwo prijateljstvo postoji, drugi prijatelji, partneri ili partnerice sumnjat ce da postoji nešto više u tom odnosu. Bez obzírá na sve to, psiholozi i sociolozi kažu: muškarci i žene mogu biti prijatelji us-prkos raznim poteškocama i izazovima. TJ prošlosti su žene bile vezane uz dom i djecu, a muškarci su radili. Mogli su se družiti jedino kroz brak. No danas ima-ju priliku družiti se kroz školu, posao, zajedničke interese, sport i izlaske. (izvor: novine 24 sata) ZaokružiteTako je tvrdnja točna, a N ako je netočna: Mnogi ljudi misie da muško-žensko prijateljstvo ne može postojati. T - N Sociolozi i psiholozi kažu da u današnje vrijeme muškarci i žene mogu biti prijatelji. T-N U današnje vrijeme muškarci i žene imaju manje prilika da se bolje upoznaju. T-N RAZGOVOR ~* I Vjerujete li u muško-ženska prijateljstva? Argumentirajte zašto su moguča ili zašto nisu moguča. 0 kojim temama radije razgovarate s prijateljem suprotnog spola, a o kojima s prijateljem istog spola? Koja su prijateljstva kompliciranija - s istim ili s različitim spolom? Zašto? ODNOSI, IZGLED, BUDÚCNOSŤ })5 Klara je Klara: Marin: Klara: Marin: Klara: Marin: Klara: Marin: Klara: tko je bolji? u centru. Zvoni joj mobitel. Bog, Marine! Opet ti? Bog, Klara! Imam prijedlog. Bi li išla sa mnom u kazalíšte večeras? Slučajno vec imam d vije karte... Zvao si me prije pola sata da slučajno imaš dvije karte za kino, a prije dva sata slučajno si imao karte za koncert. Řekla sam ti da nemam vremena večeras. Ah... Dosadan sam? Sto mogu. Volio bih te bolje upoznati. Ti si najsim-patičnija i najzanimljivija djevojka koju sam ikad upoznao. I najljepša! Uh... Hm... I ti si meni drag, ali za danasveč imam dogovor... A sutra? Pa, ne znám još... Nazovi me sutra pa černo se dogovoriti. Izvrsno!!! Cujemo se sutra! Bog! Čujemo se, bog! ara je u dilemi. Večeras prvi put izlazi s Alenom. Alen joj se svida več dugo. Ali Alen je rijetko zove i nikad joj nije rekao da je najsimpatičnija, najzanimljivija i najljepša djevojka koju zna. Kad bolje razmisli, nikad joj nije rekao da je simpatična, zanimljiva i lijepa. Alen je zgodniji i društveniji od Marina. Ali to nije najvažnije. Marin je bio bolji student, marljiv je, mar-ljiviji od Alena. Jako mnogo radi. Nije zabavan kao Alen, ali pametan je, dobar i ljubazan. Uvijek želi pomoci. S Alenom se več tri puta dogovorila za izlazak i svaki put je otkazao u zadnji čas - jedanput su mu iznenada u goste došli prijatelji, drugi put je radije išao na utakmicu, a treči put nije ni rekao zašto ne može doči. A Marin - Marin je pouzdan. Ali Alen joj je draži... Je li ljubav zaista slijepa? Odgovorite na pitanja • Zašto Marin zove Kláru? • Želi li Klara izači s njim? • S kirn Klara izlazi večeras? • Stoje Alen rekao Klari? • Kakavje Alen, a kakav Marin? Nastavíte pricu! a) Klára je nazvala Alena i ispričala se - ne može iziči s njim, zaboravila je da ima drugi dogovor. Nakon toga... b) Klára je ipak izišla s Alenom, ali... ® KOMPARATIV NA -IJI GRAMATIKA PRIMJERI Marin je marijiviji i pouzdaniji. On je pametniji i ljubazniji. pridjev (pozitiv) + nastavak -iji marljiv - marijiviji, pouzdan - pouzdaniji, pametan - pametniji, ljubazan - ljubazniji, star - stariji, nov - noviji, sretan - sretniji, tužan - tužniji, ružan - ružniji, mio - miliji, slan - slaniji, jadan - jadniji, gladan - gladniji... id mn mr stariji automobil stariji automobili žr starija knjiga starije knjige sr starije selo starija sela Marin je simpatičniji nego Alen. Marin je simpatičniji od Alena. nego + NOMINATIV od + GENITIV 96 odnosi, izgled, budúcnosť odnosí, izgled, budúcnosť 97 GRAMATIKA komparativ na -JI PRIMJER Klarije Marin drag, ali Alen joj je draži. pridjev (pozitiv) + nastavak -ji a) drag - draži (g-»'ž) b) sladak - sladi brz - brži (z ž) uzak - uži mlad - mladi (d-d) tanak - tanji jak - jači (k-č) kratak - kraci ljut - ljuči (t-č) rijedak - rjedi tih - tiši (h-š) nizak - niži čest - češči (st -» šč) vi sok - viši crn - crnji (n -» nj) širok - širi glup - gluplji (P ~» Pij) dalek - dalji živ - življi (v -» vij) debeo - deblji grub - grublji (b - bij) jd mn mr sladi koláč sladi koláči žr slada torta slade torte sr slade jelo slada jela komparativ na -ŠI PRIMJER Tkoje Ijepši, Marin ili Alen? pridjev (pozitiv) + nastavak -ši Samo tri pridjeva: lak - lakši mek - mekši lijep - Ijepši Jd mn mr Ijepši park Ijepši parkoví žr ljepša kuča ljepše kuče sr ljepše stablo ljepša stabla Usporedite Hrvatsku i svoju zemlju po: veličini; klimi; cijenama hrane, odjede, stanova, benzina. 98 odnosí, izgled, budúcnosť nepravilni komparativ PRIM, Marin je bio bolji student dobar - bolji zao - gori velik - veči malen - manji dug, dugačak - dulji id mn mr bolji film bolji filmoví žr bolja prijateljica bolje prijateljice sr bolje računalo bolja računala lijep - Ijepši, lijen - ljenji, bijel - bjelji, svijetao - svjetliji.. (ije u osnovi riječi -»je u komparativu) superlativ PRIMJERi Ti si najsimpatičnija i najzanimljivija djevojka koju znam. naj + komparativ najpametniji, najbolji, najveéi, najmiliji... deklinacija komparativa i superlativa Komparativ i superlativ dekliniraju se kao drugi pridjevi, na primjer: Marin je najbolji student. NOMINATIV Dali srno izvrsnu ocjenu najboljem studentu. DATIV Čekám najboljeg studenta. AKUZATIV Razgovaramo o najboljem studentu. LOKATIV l.!.HM.HIWH.l:ll|.TI!i|ľIgý Lijep(a) kao slika IZRAŽAVANJE KOMPLIMENATA Krásno izgledaš danas! Ovo ste izvrsno napravili! Ova boja odlično Varn stoji! Kako lijepo plešete / pjevate! Ovo je jako ukusno! Izvrsno govorite hrvatski! ODGOVARANJE NA KOMPLIMENTE Hvala na komplimentu! Hvala! Hvala lijepa! Hvala ti / Varn! Doista / Stvarno?! Hvala! Hvala, ali pretjeruješ! Hvala, trudila sam se / trudim se. IZRAŽAVANJE NEZAINTERESIRANOSTI Nisám zaniteresiran. Svejedno mi je. Meni je svejedno. To me ne zanima. To nije moja stvar. Nije važno. Nije bitno. Baš me briga, (razg.) DAVANJE NEUTRALNOG 0DG0V0RA UMJESTO PRAVOG MIŠLJENJA Teško je reči... To je vrlo delikatno pitanje. To je zanimljivo. Predugo če trajati da Vam / ti objasním. Što želíte da kazem? A što biste željeli čuti? Reagirajte na sljedece izjave: 1 .Ti nevjerojatno dobro pjevaš! 2. Dragi, bi li ti radije išao na koncert ili na izložbu? 3. Največe zemlje najviše zagaduju prirodu. 4. Susjeda Mira je vidjela Majů sa Sanjinim dečkom.. 5. Izvanredno ste glumili u filmu„Put lubenica"! I(K) ODNOSI, IZGLED, BUDÚCNOSŤ Q> Leksemi vezani uz vanjski izgled DOB: mlad oko 30 godina sredovječan stariji star USNE: pune tanke ČELO: visoko nisko TREPAVICE: duge guste USI: male veliké klempave OSTALO: brkoví, brada; obrijan, neobrijan obraz pletenica, punda, šiške, pramenoví, vlasulja; čelav ODNOSÍ, IZGLED, BUDÚCNOSŤ 101 oblačenje U različitim zemljama ljudi se različito oblace za različite prilike. Važno je biti prikladno obučen. Oblačenje za posao Ljudi u Hrvatskoj ne Oblačenje za crkvu oblace se jako formalno u crkvu ne možemo ičj u kratkim za posao. Medutim, hlačama ili majici bez rukava. neke profesije i institucije imaju svoja Oblačenje za kazalište i koncert pravila za oblačenje. Liudi u Hrvatskoj lijepo se oblace za kazalište i koncert, ali ne uvijek jako svečano, Oblačenje za sprovode Ljudi oblace tamnu, neupadljivu odjedu. Ako je umrlá bliska osoba, oblace se u svečanu cm u odječu. Oblačenje za proslavě (za krštenje, svadbu...) Ljudi se oblace vrb lijepo i svečano. RAZGOVOR • Kako se oblace ljudi u vašoj zemlji kada idu na posao, u kazalište, na proslavě...? • Ima li razlika u oblačenju izmedu vaše zemlje i Hrvatske? JE U VANJSKIIZGLED VAŽAN? vanjski izgled je važan JOŠ NEKE LJUDSKE KARAKTERISTIKE ZA PROTIV • Čovjek se bolje osječa kad dobiva • Ljepota je prolazna. mnogo komplimenata. • Ljepota opterečuje. • Ljudi su ljubazniji prema lijepim • Obožavatelji cesto gnjave privlačne ženama i muškarcima. ljude. • Istraživanja pokazuju da zgodni ■ Lijepi ljudi teško podnose starenje. ljudi lakše dobijú posao. • Lijepi ljudi cesto su uobraženi. • Privlačni ljudi lakše sklapaju prijateljstva. RAZGOVOR . što mislite, kakvi su ovi ljudi ljubazan, srdačan, topao, otvoren, prirodan, opuštěn, nježan, blag, veseo, op-timističan, smiren, skroman, povučen, neljubazan, hladan, zatvoren, napět, grub, mrzovoljan, pesimističan, nervozan, bezobrazan, uobražen, naporan mudar kao sova tvrdoglav kao magarac hrabar kao lav vrijedan kao mrav dosadan kao muha glup kao guska ODNOSI, IZGLED, BJDJCNOST KM prijatelji Alma, Anita, Martina, Petar i Igor su prijatelji. Upoznali su se kad su došli na studii u Zagreb. Svi stanujú u študentskom domu. Kada nemajú studentské obaveze, provode puno vremena zajedno. Oni se lijepo druže i dobro se slažu. Anita je najbolja studentica od svih. Ona stu-dira elektrotehniku. Lako uči i uvijek dobiva izvrsne ocjene. Prijatelji kažu da je to zato što je inteligentnija od drugih. Anita kaže da je to samo zato što više uči. Ona je skromná. Martina je sportašica. Ona studira fizičku kulturu. Voli sve športové, a trenira atletiku. Može brže trčati i više skočiti od svih. Zbog sporta skoro uvijek nosi trenirku. Vrlo je prak-tična. Uvijek zna kako riješiti najkomplicira-nije probléme i popraviti sve pokvarene stvari. Kad imaju problém, prijatelji zovu Martinu u pomoč. Petar je student klasične gitare. U slobodne vrijeme radi kao maneken i tako zaraduje svoj džeparac. Djevojke kažu da je on najzgodniji dečko u domu i na fakultetu. On je zadovoljan zbog toga. Kaže da je dobar izgled koristan u životu jer čovjek može lakše dobiti bolji posao. Kao maneken zaraduje više nego kao instruktor klasične gitare. Alma je duhovitija i dinamičnija osoba. Ona studira novinárstvo. Ne mari puno za fakultet, ali zato ima puno hobija. Radije se baví sli-kanjem i sviranjem gitare. Uvijek organizira zábavu za cijelo svoje društvo. Uvijek zna gdje su naj-popularniji kluboví, najzabavniji tulumi, najzanimljiviji filmovi i najbolje kazališne predstave. Igor je kompjutoraš. On studira matematiku i informatiku. Njego-vi roditelji nemajú puno novca pa Igor mora sam zaradivati za školovanje. Zbog toga mora više raditi, a manje se zabavljati nego njegovi prijatelji. Radi honorar-no kao programer. Šéfovi su jako zadovoljni Igorom. Kažu da radi kvalitetnijť nego drugi studenti jer je pametniji i marljiviji. Odgovorite na pitanja. • Gdje stanujú Alma, Anita, Martina, Petar i Igor? • Tko je najbolja studentica? Što studira? • Čime se bavi Alma? • Koje športové voli Martina? • Zašto Igor mora sam zaradivati za školovanje? • Zaraduje li Petar više kao instruktor klasične gitare ili kao maneken? 104 ODNOSÍ, IZGLED, BUDUťNOST Odgovorite na pitanja. Prepoznajete li ih?Tko je Anita, Alma, Martina, Petar i Igor? RAZGOVOR . Opišite svoje najbolje prijatelje! Kako se zovu? Gdje žive? Što rade u životu? . Kada ste se i kako upoznali? Kako provodite vrijeme zajedno? komparacija priloga PRIMJERI Anita uči bolje, lakše i brže nego Alma, Martina, Petar i Igor. Petar bolje svira gitaru od Igora. Igor radi kvalitetnije nego njegovi kolege. Alma najviše uživa u študentskom životu. Martina može brže trčati i više skočiti nego drugi. mnogo/puno - više - najviše Komparativ priloga jednak je po obliku komparativu pridjeva srednjeg roda. M-nkidij.i:iii.iiroEEr naj-naj u svijetu Najdulja rijeka na svijetu je Nil. Najslanije more je Mrtvo more. Najbrži vjetar puhao jeuSAD-u 1934. godi-ne (371 km/h). Najsuše mjesto na svijetu je pustinja Atacama u Čileu. Najkišovitije mjesto je jedna planina na Havajima (350 dana u godini pada kiša). Najveée jezero na svijetu je Kaspijsko jezero. Najviši vodopadi su u Venezueli - 979 metara. Najniža temperatura bila je na Antarktid u srpnju 1983. godine: -89,2 °C. Najviša temperatura bila je u Libiji u rujnu 1922. godine: 58 °C. NAJUZA ULICA NA SVIJETU Mnogi hrvatski primorski gradovi i mjesta imaju uske ulice. Automobili ne mogu voziti po njima. To nije neobično. Medutim, u mjestu Vrbnik na otoku Krku ima ulica koja je tako uska da njome ne mogu proči ne samo automobili nego ni svi ljudi. Mještani kažu da je to najuža ulica na svijetu. naj-naj u hrvatskoj W Najveée jezero u Hrvatskoj je Vransko jezero (njegova je površina 30,7 km2). Najdulja rijeka koja ima izvor i ušce u Hrvatskoj je Kupa (296 km). Najvece hrvatsko selo je Čepin (oko 9000 stanovnika). Najveci su hrvatski otoci Krk i Cres. Najdulja hrvatska spilja je Dulin ponor kraj Ogulina (15 302 m). Najdublje jezero je Crveno jezero kraj Imotskog (319 m). Najveca dubina [adranskog mora je 1233 m. Najkišovitije mjesto u Hrvatskoj je Risnjak (3 700 mm kiše godišnje). NAJMANU GRAD NA SVIJETU N aj ma n j i hrvatski grad je Hum u Istri. Ima dvije ulice i čak dvije crkve. U Humu živi dvadeset i jedan stanovnik. IQfi ODNOSÍ, 1ZGLED, BUDÚCNOSŤ IM i.w[.Hiudid.i;iii.iiiJJi.a^ffi plánoví za budúcnosť futur ii. Mája, Josip, Lorena i Davorzavršavaju fakultet. Imaju različite pianové za budučnost. Maja: Diplomirat ču i odmah tražiti posao. Kad budem radila, dignut ču kredit i kupiti stan. Kad budem tražila stan, pažit ču da bude lijep, svijetao, s balkónom, u mirnom naselju. Josip: Neču odmah tražiti posao. Imam uštedevinu i najprije cu putovati svijetom. Istraživat ču mogučnosti za posao u inozemstvu dok budem putovao. Lorena: Ne znam, još nisam donijela odluku... Zapravo, ne znam još što želím raditi. Možda bih mogla upisati još jedan fakultet. Ako budem studirala, morat ču i raditi, a to neče biti lako. Davor: Ja več radim, ali htio bih uskoro imati nov posao. Kad budem tražio bolji posao, sigurno ču ga lako nači. Več imam mnogo iskustva u strúci. dignuti kredit upisati fakultet donijeti odluku Odgovorite na pitanja. • Što Maja želi kupiti kad se za posli? • Što če Josip raditi kad diplomira? • Želi li Lorena još studirati? • Zašto Davor misii da če lako nači nov posao? 108 odnosí, izgled, budučnost PRIM Kad budem radila, dignut ču kredit i kupiti stan. Ako budem studirala, morat ču i raditi, a to neče biti lako. Tražit ču posao u inozemstvu dok budem putovao. Futur drugi izriče radnju koja se dogada prije radnje koju izriče futur pr-vi (Kada avion bude sletio, nazvat ču re.), ili istodobno s njom (Dok budem putovala, bit ču sretna.). id mn 1. budem radio/radila budemo radili/radile 2. budeš radio/radila budete radili/radile 3. bude rádio bude radila bude radilo budu radili budu radile budu radila Ako budem trenirao, bit ču u dobroj formi. kad/ako/dok + futur drugi futur prvi Dovŕšite rečenice. Ako ne budem doktorirao na vrijeme,... Ako ne budemo pažili,... Kad budem htjela nov posao,... Ako budem jeo mnogo slatkiša,... Dok budemo plovili po Jadranu, ... Ako se ne budem znao vratiti kuči,... Ako budem pobijedio na izborima,... Dok se budemo penjali na najviši vrh,... Upamtimo i vježbajmo vidske parove. dizati - dignuti, dobivati - dobiti, dogovarati se - dogovoriti se, oblačiti (se) - obuči (se), rješavati - riješiti, zaradivati - zaraditi, popravljati - popraviti, tražiti - potražiti, nalaziti - nači govoriti - reči/kazati 9 23S H r vats koj Kvarner se nalazi izmečtu Istre i Gorskog ko-tara. Čine ga primorje, more, otoci i planine. Ima blagu mediteransku klímu. Ondje su gra-dovi: Rijeka, Opatija, Crikvenica, Noví Vino-dolskí, Krk, Rab, Novalja... Veci su otoci Krk, Cres, Rab i Pag. Kvarner je poznat po bogatoj kulturnoj baštini (po crkvama, po primorskoj arhitekturi), po kongresima, po turizmu, po ekološkom centru za bjeloglave supové na Cresu i po automo-todromu na Grobniku. J r,r.ŕh6j!lirtiSíi»JDBSiesI3 3iHiä<íbo''4.í. Grobnik 1 IQ ODNOSÍ. IŽGLŕp, BUDÚCNOSŤ Cres (nocu) í Vinodolski zákon ^Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? ŕGdje ste bili i što ste vidjeli? odnosí, izgled, budúcnosť 111 posao i prijateljstvo Ljudi koji imaju prijatelje na poslu imaju i bolje poslovne rezultáte, píše u knjizi Vital Friends: The People You Can't Afford to Live Without. Istra-živanje je pokazalo da je takvim lju-dima radni dan zanimljiviji. Radije bi radili za manju placu, ali s prijatelji-ma, nego za veču plaču bez prijatelja. I Hrvati se na poslu jako vole družiti. Imaju mnogo prijatelja i s njima se vi-daju i izvan ureda. Malo Hrvata nema prijatelje na poslu (16 posto). (izvor: moj-posao.net) ZaokružiteTakojetvrdnja točna ili N ako je netočna. Ljudi koji imaju prijatelje na poslu imaju lošije poslovne rezultáte. Mnogim Ijudima prijateljstvo na poslu važnije je od veče plače. Hrvati se vole družiti na poslu. Samo 16 posto Hrvata ima prijatelje na poslu. T-N T-N T-N T-N 1. Sto vi mislite o prijateljstvu na poslu? Odaberite jednu od tvrdnji. a) Jako je važno imati prijatelje na poslu. Ja ih imam mnogo. b) Dobro je imati prijatelje na poslu, alí nije jako važno. c) Prijateljstvo je prijateljstvo, a posao je posao. Ne treba ih miješati. 2. S kakvom biste osobom vi htjeli raditi? Recite 5-6 karakteristika te osobe. 3. IMadite idealnog kolegu! (Pitajte kolege u razredu imaju li karakteristike koje su vam vážne.) TKO RADI, NE BOJI SEGLADI HJJ napokon sami! I Tom i Sandra vracajú se kasno s posla autom. Rade u medunarodnoj tvrtki i imaju jako mnogo posla. Sretni su kad je večer i mogu je provesti sa svojom djecom. Za ovaj petak, medutim, Sandra ima drugi pian. Sandra: Dragi, napokon je vikend! Bio je to težak tjedan! Danas sam imala tri sastanka: s poslovnim partnerima iz Njemačke, sa svojim i s tvo-| jim šéfom i s članovima Úprave. Nisám imala vremena ni ručati. Tom: Ja sam danas imao relativno lagan dan. Bio sam sám u uredu. Zatim sam razgovarao s partnerima iz Švédske, zadovoljni su novim projektom. Sve je u redu. Tvoja tajnica mi je rekJa da si zauzeta pa sam ručao s Deanom. Sandra: S kim? Tom: S Deanom, svojim kolegom, upoznao sam te s njim prošli tjedan. Sandra: Aha, sječam se. Simpatičan je. Još malo pa smo napokon kod kuče... Tom: Večer s našom djecom... Sandra: Hm... Danas ne. Iznenadenje! Djeca su s tvojom mamom, a mi smo večeras sami. Tom: To je stvarno iznenadenje! Zaista več dugo nismo bili sami. Što čemo kuhati? Sandra: Nečemo kuhati. Naručila sam jelo iz restorana. Ništa posebno, tje-steninu s mljevenim mesom. Napokon sami! Tom: Da, cijeli dan radimo, jedva se vidimo... » Jesi li znala da pro-sječan par dnevno razgovara samo devet minuta? Sandra: Danas čemo puno više! Tom: Veselím se. Stigli smo. Sandra: Čini mi se da je stigla i naša večera! • • • Zaokružite T ako je tvrdnja točna Mi N ako je netočna. Sandra je imala težak dan na poslu. iTom je imao težak dan. Ručali su zajedno. Djeca su sTomovom mamom. Sandra je naručila tjesteninu s mljevenim mesom. HJAZGOVOR Što vi mislite: • Što je Sandrin iTomovposaou medunarodnoj tvrtki? • Gdjeje njihova kuča? Kakva je? . Oni sad žive u Zagrebu. Gdje su živjeli prije? T - N T - N T - N T - N T - N Izmislite dijalog. Tom i Sandra večeraju na terasi. Vrijeme je lijepo, toplo je. Uživaju u lijepoj večeři i samoči... O čemu su Sandra i Tom razgovarali kad su, nakon mnogo vremena, dobili priliku opet biti sami? instrumental S kim si imala sastanak? Čime se oni vracajú s posla? PRIMJERI Imala sam sastanak s kolegom. DRUŠTVO Vracajú se s posla autom. SREDSTVO instrumental pridjeva, posvojnih zamjenica i povratno-posvojne zamjenice PRIMJERI Sandra je imala sastanak s poslovnim partnerima iz Njemačke. Djeca su s tvojom mamom. Tom je ručao s Deanom, svojim kolegom. Prijedlozi s instrumentalom: s (sa), pod, nad, pred, medu liIll!M'H!U GRAMATIKA mr jd -im mn -im sr -im -im žr oni -im 114 TKO RADI, NE BOJI SE GLADI TKORADI, NE BOJI SE GLADI H5 03) RADNÍ OBIČAJIU HRVATSKOJ IDRUGIM ZEMLJAMA Anna: Prije dvadesetak godina promijenile su se društvene prilike u Hr-vatskoj. Promijenio se život i radne navike. Radno vrijeme prije je bilo od 7 do 3, a danas je najčešče od 9 do 5. Opcenito, Hrvatska ima imidž zemlje s ležernim životom. Medutim, i to se mijenja, osobito u velikim gradovima i osobito kod mlade generacije. Za-htjevi na poslu su veliki pa ljudi rade sve više i više (cesto víkendom i prekovremeno) da bi sačuvali posao i da bi bolje živjeli. U Poljskoj je radno vrijeme obično 8 sati dnevno, od ponedjeljka do pětka. Zaposlenici imaju od 20 do 26 dana godišnjeg odmora. Atraktivní poslovi povezani su s farmacijom, financijama, bankama. Rudolf: U Švicarskoj ljudi žive da bi radili, a u drugim zemljama ljudi rade da bi živjeli. Mariyana: U Bugarskoj je veliká razlika izmedu privatnog i javnog sektora. Zapo- \ slenici u privátnom sektoru moraju raditi puno, više nego ljudi u javnom sektoru. Hermann: U Njemačkoj su dobre mogučnosti za karijeru. Plače su obično dobre. Radno vrijeme može biti od 8 do 17 sati ili od 7 do 16, ovisno o poslu. Godišnji odmor traje 6 tjedana. Nažalost, u Njemačkoj nije lako naci posao. Tko ima posao, može imati dobar život, ali tko ga nema, ima proble-ma. Michael: U mojoj zemlji (SAD) karijera je jako važna. Novac je převise važan. Mladi ljudi, dok su još u srednjoj školi, moraju planirati kako zaraditi puno novca. Ne razmišljaju o tome što vole u životu i što zapravo žele raditi. Konkurencija je vrlo veliká. Radno vrijeme je dugo. Očekuje se da osoba živi za posao. Arri-Pekka: U Finskoj je ponekad teško nači posao. Posao se može tražiti na internetu, ali nisu svi poslovi oglašeni. Najvažnije je „znati ljude" i „imati kon- j takte". Radno vrijeme može biti fleksibilno. Ako čovjek radí više od 35 sati tjedno, onda ima pravo na jednomjesečm placeni odmor. Shinji: Mi u Japanu obično radimo u uredu. Radno vrijeme je od 9 do 17 sati, ali ljudi uvijek rade duže. Moraju doči na posao sat vremena prije posla i moraju raditi nakon 17 sati. Nemamo dug godišnji odmor kao ljudi u Europi. RAZGOVOR • Kakvi su radni običaji u vašoj zemlji? Kakvo je radno vrijeme? Rade li ljudi prekovremeno? Koliko traje godišnji odmor? ... imenica POSAO PRIMJER Tom i Sandra vracajú se kašno s posla. GRAMATIKA id N posao G posla D poslu A posao L o poslu mn N poslovi d poslova D poslovima A poslove L o poslovima I (s) poslom I (s) poslovima id N dio 6 dijela D dijelu A dio 1 o dijelu I (s) dijelom mn N dijelovi G dijelova D dijelovima A dijelove L o dijelovima I (s) dijelovima Kao imenicapttfíjo dekliniraju se i imenice ugao, orao, pepeo, andeo, dio. ČIME ONI RADE? MEHANIČAR čekič, kliješta, odvijač, ključevi... VRTLAR grablje, lopata... KLAUN loptice, šarene mara-mice, baloni... MADIONICAR šešir, plast, kutija, rukáv, marama, čarobni štapič, karte... ZUBAŘ bušilica, kliješta injekcija... LIJECNIK stetoskop, injekcija, svjetiljka... 110 TKO RADI, NE BOJI ŽE GLADI TKO RAPI, NE BOJI SE GlADI H7 fr JE LI BOUEIMATISTALNIILIHONORARNIPOSAO? HONORARNI POSAO ZA • ostavlja puno slobode • može se kombinirati više poslova ■ zaposlenikje„slobodnjak" tj. nije dio kolektiva • ne uključuje zdravstveno osiguranje • ne daje sigurnost STAI JMI POSAO I ZA PROTIV • uključuje zdravstveno i mirovinsko osiguranje • daje sigurnost • ne može se lako promijeniti • veliká jeobveza JESTE LI ZADOVOLJNI SVOJIM POSLOM? Več deset godina radim kao zubař. Jako sam zadovo-ljan ovim poslom. Radim na Telefonskim informa-cijama. Nije loše. No ljudi ponekad pitaju zaista čudne stvari. Mislim da se neču dugo baviti ovim poslom. Oduvijek sam htio biti odgajatelj pasa. Prije sam rádio druge poslove i tim poslovima nisam bio zadovoljan. Sad sam presretan! Bavim se ovim poslom zato što je plača dobra. Posao je ponekad M naporan i opasan, ali uzbudljiv. RAZGOVOR ■ Jeste li vi zadovoljni svojim poslom? ■ Cime ste najviše zadovoljni? • Čime ste manje zadovoljni? Učiteljica uvijek mora imati puno strpljenja, vo-ljeti učenike i predmet koji predaje. Imam sreče, ja obožavam svoj posao. pridjevi s instrumentalom pRIJVJEŕ! Zadovoljan sam poslom. zadovoljan, nezadovoljan, iznenaden, šoki- INSTRUMENTAL ran, bogat, siromašan instrumental pokaznih zamjenica i'PRJMJER Zadovoljna sam ovim poslom. I jd mn mr ovim, tim, onim ovim, tim, onim sr ovim, tim, onim ovim, tim, onim žr ovom, tom, onom ovim, tim, onim IZRAŽAVANJE ZADOVOLJSTVA Zadovoljan sam. Jako sam zadovoljna poslovnim sastankom. Môžete biti zadovoljni! Na izletu je bilo lijepo (prekrasno, izvrsno). Jelo je stvarno dobro (odlično, izvrsno). IZRAŽAVANJE RAZOČARANJA Razočarana sam. Trebali su to napraviti puno bolje. Baš šteta. Očekivali smo puno više. IZRAŽAVANJE ODUŠEVLJENJA Oduševljena sam! Sjajno! Bravo! Samo tako naprijed! To je bilo fantastično! (razg.) IZRAŽAVANJE NEZADOVOUSTVA Nezadovoljan sam rezultátom. Uopče nisam zadovoljna. Posao je loše napravljen. To nije bilo to. Nisam baš zadovoljna. Lagao bih kad bih rekao da sam zadovoljan. RAZGOVOR Izrazite svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo gradom u kojem živite. Na primjer: Sad živím u Zagrebu. Jako sam zadovoljna tržnicama. Uopče nisam zadovoljna prometom, gužva je převeliká. 11 It tko radi. me boji se g ladí tko radi, ne boji 5E gladi lift RAZGOVOR O • Jeste li se ikad javili na natječaj za neki posao? • Jeste li pisali prijavu na natječaj? • Kako je izgledala ta prijava? Ovo je primjer prijave na natječaj na hrvatskom jeziku. Napišite sličnu prijavu u svoje ime. Tanja Miletič Korčulanska 5 10 000 Zagreb mobitel 098 988932 e-mail: t_miletic(S)yahoo.com Biodan d.d. Zagrebačka 7 10 000 Zagreb Predmet: prijava na natječaj Poštová n i, obračam vam se prijavom na natječaj za biologa/biologinju kojí je objavljen u Večernjem listu 21.prosinca 2008. Unaprijed zahvaljujem. Srdačan pozdrav. U Zagrebu 10. prosinca 2008. Priloží: 1. životopis 2. preslika diplome 3. potvrda o nekažnjavanju s kim oni rade? TETA U VRTIČU I djeca, roditelji, peda- 1 POLICAJAC kriminalci, lopovi, násilnici, šverceri NOVINÁRKA političari, glumci, pjevači, fotografi, snimatelji TRÉNER sportaši (profesionalci i rekreativci) VETERINÁRKA kučni ljubimci, male i veliké životinje instrumental ličnih zamjenica gramatika -> N ja ti -> on, ono —» ona —> (sa) mnom (s) tobom (s) njim (s) njom N I mi -» (s) nama vi —5> (s) vama oni, ona, one —» (s) njima 120 TKO RADI, ne SOJI se GLADI TKO RADI, NE BOJI SE GLADI 121 rezent glagola ČUTI PRI M JER Od kolega uvijek čujem što se priča o našem šéfu. ja cujem ti čuješ on, ona, ono čuje mi cirjemo vi čujete oni, one, ona čuju Drugi glagoli kao čuti: piti, liti, kriti, šiti, dobiti, ubiti, umiti se Tko radi, ne boji se gladi Kolokacije i frázemi s riječima posao i raditi stalni / honorami posao posao na odredeno vrijeme posao s punim radnim vremenom pola radnog vremena prijava na natječaj dobro / loše placen posao dobar / loš / zanimljiv / dosadan posao fizičkí / umni posao porodiljni dopust dobiti posao izgubiti posao dobiti odbijenicu dati / dobiti otkaz marljivo / dobro / loše raditi baciti se / bacati se na posao uputiti se u posao mati posla s kim, s čim Sizifov posao raditi kao mrav glagoli s instrumentalom pRIiV ER Zagreb seponosi lijepim parkovima. ponositi se, voziti se, putovati, igrati se, baviti se, lupati, iznenaditi, častiti INSTRUMENTAL ČIME SE PONOSI SPLIT? Split se ponosi-. .prekrásnom rivom i lukom ...Dioklecijanovom palácom i Peristilom ...nogometnim klubom Hajdukom i štadiónom na Poljudu I V .Goranom Ivaniševičem i drugim sportašima .. .Markom Maruliéem injegovom Juditom RAZGOVOR ...Grgurom Ninskim ...brdom Marjanom Kime se čovječanstvo ponosi? Na primjer, čovječanstvo se ponosi Thomasom Edisonom, Marie Curie.. Kime još? Kime se (Cime) vi ponosite? Kime se (čime) ponosi vaš grad? Čime se (kime) ponosi vaša zemlja? 122 TKO RAPI. NE BOJI SE GLADI TKO RAPI, NE BOJI SE GLADI 123] dvovidni glagoli čuti, vidjeti, doručkovati, ručati, večerali, čestitati, vjenčati, krstiti, imeno-vati, savjetovati, napredovati, telefoni-rati, operirati, filozofirati, studirati... Dvovidni glagoli - funkcioniraju kao nesvršeni i kao svršeni Glagoli su po vidu nesvršeni, svršeni i dvovidni. glagolski vid u različitim vremenima vid perfekt prezent futur nesvršeni Anita je čitala knjigu. Anita čita knjigu. Anita če čitati knjigu. svršeni Anita je procitala knjigu. Anita če pročitati knjigu. Anita je (jučer) čitala knjigu. Anita (sada) čita knjigu. PROCES Anita če (sutra) čitati knjigu. koji je trajao u prošlosti, ali ne známo je li došao do kraja koji t raj e koji če trajati, ali ne známo hoče li doči do kraja -1 Nesvršeni glagoli upotrebljavaju se u perfektu, prezentu i futuru. Anita je jučer procitala knjigu. Anita sada čita (ne: procitá) knjigu. Anita če sutra pročitati knjigu. Proces je gotov u prošlosti. Proces nije gotov, on još traje. Proces če biti gotov u budúcnosti. U jednostavnim rečenicama u prezentu /\ ne mogu se rabiti svršeni glagoli. ' > Svršeni glagoli upotrebljavaju se u perfektu i futuru. Upamtimo i vježbajmo vidske parove: častiti - počastiti, pokazivati - pokazati, vidati se - vidjeti se, voljeti - zavoljeti 124 tko radi, NE boji SE glad wats koj sjevernai srednja dalmacija Sjeverna i srednja Dalmacija su regije koje čine otoci (Brač, Hvar i mnogi drugi) i obala (do planine Velebit). Uz obalu i na otocima klima je sredozemna, ljeta su topia i suha, a zime vlažne. Ljudi se bave turizmom, ratarstvom, vinogradarstvom i drugim. Te regije imaju bogatu i dugu povijest (3 000 godina) i mnogo kulturno-povijesnih spomenika. Split, Dioklecijanova palača nekad Nacionálni park Kornati Park prírode Vransko jezero Zlatni rat na Braču ŕ Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ŕ Gdje ste bili i što ste vidjeli? tko radi ne boji segladi 125 susret nakon 60 godina Ruskinja Anna i njezin su-prug Boris bili su razdvojeni 60 godina. Posljednji put vidjeli su se tri dana nakon vjenčanja. Boris je otišao u rat, a Anna u Sibiř. Nisu se više sreli. Boris se nakon rata vjenčao s drugom ženom, a Anna s drugim muškarcem. Slučajno su se sreli u rodnom selu nakon 60 godina. Kad je Boris vidio Annu, viknuo je: „Moja ljubavi! Cijeli život te čekám! Ženo moja!" Rekao je da se cijeli život sječao Anne i mislio na nju. Sad je Boris udovac, a Anna udovica, pa če se opet vjenčati. (ízvor: novine 24 sato) Koliko se dugo nisu vidjeli Boris i Anna? Kamo je Boris otišao tri dana nakon vjenčanja? Je li se Anna udala za drugog muškarca? Gdje su se sreli nakon 60 godina? Hoče li se Boris i Anna opet vjenčati? 3 vremenski genitiv 3 genitiv pripadnosti i objekta 3 genitiv posvojnih i pokaznih zamjenica i pridjeva 3 genitiv povratno-posvojne zamjenice 3 posebnosti genitiva množine 3 lekseme, kolokacije i frazéme uz ternu vrijeme 3 izražavanje odnosa prema vremenu 3 prezent glagola -ati > -im 12G sječanja 'ŕ f *** • Jeste li ikada slučajno sreli neku vama vážnu osobu koju niste dugo vidjeli? • Kadajeto bilo? • Kakavje biotaj susret? • Je li vas itko pronašao preko interneta (daleki rodák, prijatelj iz srednje škole...)? ' Sto mislite, mogu li Ijudi nakon mnogo vremena opet postati bliski? SJEČANJA 127 Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: sječaš li se one klare.. Bog! Ima li koga kod kuče? Bog, brate, več si stigao! Ovdje sam, u svojoj sobi! Što radiš? Pospremaš? Želim se osloboditi starih papira. Stol mi je uvijekpun papira i knjiga. Morám malo pospremiti ovaj nered. Vrijedna si... Hej, znáš li koga sam sreo u gradu? Nemam pojma. Sječaš li se svoje prijateljice Klare iz srednje škole? Naravno! Da, da, baš nju sam sreo! Skoro svi dečki iz mojeg razreda bili su zaljubljeni u nju. I Boris, znaš onaj j Boris koji je sada novinař u Bruxellesu. Kad srno imali 18 godina, rekao je da ne može živjeti bez nje. I, kako je Klára? Bila je u Italiji, studirala je povijest umjetností i restauraciju. Zeljela bi su-1 djelovati u restauriranju dvorca Eltz. Vrátila se prošlog pětka. Pitala je zaj tebe. Pozdravila te... Baš lijepo. A zašto si crven kao rak?! Zaljubljen si! Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Tanja posprema svoju sobu. T - N Njezina soba je neuredna. T- N Marin je u gradu sreo kolegicu s fakulteta. T - N Klara je studirala talijanski jezik i književnost. T - N Klara bi željela sudjelovati u restauriranju dvorca Eitz. T - N genitiv pridjeva, posvojnih zamjenica i povratno-posvojne zamjenice Koga se sječate? Čega se sječate? PRIMJERI Sječaš li se Klare iz srednje škole? Skoro svi dečki iz mojeg razreda bili su zaljubljeni u nju. Sječaš li se svoje prijateljice Klare? jd mn mr -og/eg -ih sr -og/-eg -ih žr e -ih 12« SJEČANJA vremenski genitiv ppi; . ER Prošlog pětka Antonio Banderas snimao je film. RAZGOVOP, . Što mislite, što su radili prošlog pětka, prošle subote...? GRAMATIKA Arnold Schwarzenegger sljedeča godina sljedeča nedjelja sljedeče godine (mn) SJEČANJA 12}) vrijeme letí Leksemi, kolokacije i frázemi uz ternu vrijeme danju, noru, ujutro, rano ujutro, jutros, u zoru prijepodne, u pôdne, oko podneva, poslijepodne, kasno poslijepodne jučer, danas, sutra prekjučer, za tri (četiri, pet...) dana, preksutra (prekosutra) Pr'je tri (četiri, pet...) dana sad (sada), prije, što prije, poslije, uvijek, gotovo uvijek/skoro uvijek cijeli dan, svaki dan, svakodnevno: svaki drugi (treči, četvrti...) dan cesto, vrlo cesto (veoma cesto) ponedjeljkom (utorkom, srijedom...) radnim danom, za vrijeme praznika u pravi čas u zadnji čas Krajnje je vrijeme da. IZRAŽAVANJE ODNOSA PREMA VREMENU Vrijeme je za... Zakasnili smo. Sad je pravo vrijeme za... Došli smo prerano. Prekasno je za... Zar je več toliko sati?! Krajnje je vrijeme za... Moramo se požuriti! Prerano je, pričekajmo. Trebali bismo se požuriti. Točno na vrijeme! Još samo malo. Stigli smo točno na vrijeme. Još trenutak. U pravi čas! Samo malo! U zadnji čas! Brojim do tri! (u obračanju djeci) RAZGOVOR • Zamislite i ispričajte několiko situacija u kojima môžete reči U pravi čas! dvorac pejačevič u našicama Dvorac poznáte plemičke obitelji Pejačevič spoinenik je prve kategorije. Pejačeviči su bili stará plemička obitelj u Slavoniji. Ta obi-telj dala je prvu hrvatsku skladateljicu Doru Pejačevič te dva hrvatska bana: Ladislava i Teodora (Dorinog oca). Dvorac je kasnobarokni s elementima klasi-cizma. Sagraden je 1811. godine. Kule i ulaz su iz 1864. godine. Oko dvorca se nalazi velik engleski park. U dvorcu je Zavičajni muzej Našice koji ima etnograf-sku zbirku (tipična slavonska seljačka kuča i tradicijski život tog kraja), lončarsku zbirku (slavonska lončarska radionica), povijesnu zbirku (ar-heologija i povijest, kultura tog kraja) i spomen-sobe osoba rodenih u Našicama i okolici (Izidor Kršnjavi, Dora Pejačevič i drugi). ZaokružiteT ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Dvorac obitelji Pejačevič spomenik je prve kategorije. Park je franeuski. U dvorcu je muzej. U dvorcu je soba Dore Pejačevič. Obitelj Pejačevič dala je dva bana: Ivana i Josipa. T - N T - N T - N T - N T - N GENITIV PRIPADNOSTII OBJASNIDBENi GENITIV PRIMJER! dvorac poznáte obitelji, život ovog kraja, kultura ovog kraja GENITIV POKAZNIH ZAMJENICA PRIMJER Čuvaju se rukopisi tih djela. jd mn mr ovog, tog, onog ovih, tih, onih sr ovog, tog, onog ovih, tih, onih žr ove, te, one ovih, tih, onih SJEÍANJA 131 GRAMATIKA GENITIV LIČNIH ZAMJENICA PRIMJER Boris je rekao da ne može živjeti bez nje. H ja ti on, ono ona mene, me tebe, te njega, ga nje, je N mi vi oni, ona, one G -> nas - > vas —* njih, ih KRÁTKI OBLICI Sjecam te se. Sječat ču te se cijeli život. DUGI OBLICI Sjedim iza njega. Njega se sjecam. Koga se sječaš? - Nje. Sjecam se njih jako dobro! Sjecam se njih, a ne nje. Pravila za upotrebu dugih i kratkih oblika ličnih zamjenica dana su u 2. lekciji, PRIMJER Koliko nogu imapauk? N ruke, noge N oči, uši G ruku, nogu G očiju, ušijú Odgovorite na pitanja. • Koliko nogu ima stonoga? • Koliko nogu ima muha? • Koliko prstiju ima čovjek? • Koľko prstiju ima kokos? • Koliko čete gostiju zvati na rodendan? m r J gosti, prsti, nokti G gostiju, prstiju, noktiju 1,12 sjecanja SJEČANJA: PAVAO PAVLIČIČ Hrvatski pisac Pavao Pavličič roden je u Vukovaru 1946. godine. Radi na Filo zofskom ťakultetu u Zagrebu - predaje književnost. Piše romane, priče, feljto-ne, znanstvene studije i knjige za djecu. Objavio je više od 50 knjiga. Novinárka: Kada ste počeli pisati? pisac: Kad sam bio dječak, pokušavao sam pisati. Čovjek u dje- tinjstvu misii da če biti vatrogasac, svjetski pútnik, pisac, a onda želi opet nešto drugo. Novinárka: Sječate li se što ste pisali? pisac: Za domaču zadaču pisao sam pjesmice. Kad sam imao deset-dvanaest godina, kad sam čitao dječje romane, mislim Kästnera, počeo sam pisati roman. Htio sam pričati o životu na Dunavu, o čamcu, o ribolovu... Napisao sam možda deset stranica. Mislio sam da je to jako mnogo. U gimnaziji sam pisao pjesme, koje, srečom, nikad nisam objavio. Kad sam počeo studirati, počeo sam pisati prózu. Novinárka: Môžete li nam nešto reči o djetinjstvu u Vukovaru? Čega se sječate? Pisac: Sjecam se djetinjstva jako dobro. Moje je djetinjstvo bilo prilično neo- bično, možda zato što je Vukovar grad na dvije rijeke... Morali smo sami izmišljati igre. Nije bilo televizije, u kino smo išli jedanput tjedno. Igrali smo nogomet svaki dan. Penjali smo se po drveču... U gimnaziji sam igrao košarku. Osim toga svirao sam violinu, četiri godine, ne zato što sam bio talent nego zato što sam jako želio nešto svirati. Paralelno sam svirao i mandolínu, jer je to skoro isto. Novinárka: Bili ste vrlo svestrani. Kakvi ste bili u školi? Pisac: U školi sam uvijek dobro prolazio. Novinárka: Jeste li več tada puno čitali? Pisac: Moja májka je velik čitač. Ona me je odvela u knjiž- nicu kada sam imao tri godine. Tada sam zavolio knjižnicu i knjige. Rano sam počeo čitati. Čitao sam sve što sam našao. Novinárka: Hvala Vam na razgovoru. Pisac: Hvala Vama. (prema časopisu Šaljidalje) Pavao ľavličiť Dunav Bdqovorite na pitanja: • Tko je Pavao Pavličič? • Kada je Pavao Pavličič počeo pisati? • Što je pisao? Je li imao uzbudljivo djetinjstvo? Što je svirao? Koliko je godina imao kad je prvi put bio u knjižnici? sječanja i;jx Stjepan büdTc Hrvanja hrvatskoga hit Ivan Aralica Graditelj svratišta Volíte li čitati? Sto obično čitate i kada čitate? priče za djecu krátke priče GRAMATIKA pripovijetke glavni lik, sporedni likovi GLAGOLIS GENITIVOM PRIMJER Sječam se djetinjstva jako dobro. sječati se, bojati se, sramiti se, stidjeti se, osloboditi se, riješiti se, čuvati se... + GENITIV Alen se boji pasa. Hrvatska se oslobodila okupacije. Naviiač se srami poraza. ^ ,. .. Zehm se rnesiti papira. RAZGOVOR Čuvaj se lopova! • Koga/čega se vi bojite? • Koga/čega se vi dobro sječate? Čega se vi želite riješiti? Koga se vi čuvate? • Čitanje o poznatim osobama opušta. • Zabavno je. • Čovjek ne može uvijek čitati samo ozbiljne i pamětné knjige. •Životi poznatih ljudi cesto su zanimljivi. • Svatko ponekad procitá neki članak o poznatim ljudima. ■ Zuti tisak cesto piše neistine. ■ Ulazi u detalje koji nisu zanimljivi (što poznati ljudi jedu, kako se zovu njihovi kučni ljubimci i slično). • Ljudi žive tude živote. 134 SJECANJA hrvatskimedijski prostor U posljednjih petnaestak godina hrvatski medijski prostor jako se promijenio. Prije je postojala samo jedna televizija i ona je imala monopol. Danas postoji više televizija i one se bore za gledatelje. Nove televizijske kuče orijentirane su na zabavni program - humoristične serije, sapunice, reklame... Danas ima mnogo više dnevnih novina i časopisa nego prije petnaest godina. Novine su sve deblje i deblje. Ponekad su u njima pokloni za čitatelje. Uz novine se mogu kupiti i knjige za dobru cijenu. RAZGOVOR • Recite nešto o medijima u svojoj zemlji. Koliko televizija postoji? Na kakav program su orijentirane? Koliko ima dnevnih novina i časopisa? Str. 5. IÍSS2EBB posnid Las Istrc 7 frľAMJSKl LIST «~ 2ss2 ♦ S TRAiyJI 2000. nezávisní oněvnik pbtak líif (ťfiOJittí ňnipnuoJc xdno KAJ ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOS1 UMJETNOST I KULtllBU nnA*iu i FORI Odgovorite na pitanja. • Gdje je računalo? • Gdje su papiri? • Gdje je polica? • Gdjejeormar? • Gdjejecvijet? • Gdjeje slika? prostorni genitiv liMillľHSM gramatika PRIMJER Što je iznad pisačeg stola? iznad, ispod, ispred, iza, blizu, kraj, pokraj, pored, izmedu, izvan, kod, oko... + GENITIV EVO, ETO, ENO + genitiv Um sjeCanja PRIMJER Eno moje drage Klare'. sjecanja 137 čega se boje poznati hrvatii hrvatic1 Ivana Brkljačič je poznata sportašica. Ona je svjetska prvakinja u bacanju kladiva. Zamislite - boji se pasa! Ivana kaže: . Hojím se i malih i velikih pasa! Kad vidim psa, drhtim i ne mogu govoriti." Kad pas reži, naša poznata atletičarka bježi. Ivana se želi riješiti tog straha. Rene Bitorajac je poznat glumac. Film „Ničija zemlja", u kojem je glu-mio, dobio je nagradu Oskar za stráni film. Boji se plina. Bio je svjedok eksplozije plina prije několiko godi-na. Drhti od straha kad se toga sjeti. Siniša Glumičič je poznati estetski kirurg. Uljepšao je neke Hrvatice koje se ne boje kirurškog noža. On kaže: „Moja je fobi-ja - klaustrofobija. Bojim se zatvorenih prostora, posebno liftova i aviona." Poznati kirurg hoda ili trči na deseti kat kad ide k pri-jateljima. Avionom putuje vrlo rijetko. Emilija Kokič je pjevačica iz Zadra. Emilija je jako li-jepa. Nepřístojní muškarci ponekad zvižde za Emili-jom. Čega se boji Emilija? Boji se hodati sama kad je mrak. U ruci uvijek drži sprej za samoobranu. Mladěn Bodalec je pjevač. Pjeva u „Prlja-vom kazalištu", popu-larnoj hrvatskoj grupi. Boji se potresa. Ni-kada nije doživio ve-liki potřes, ali boji se jako kad zemlja drhti. Tada leži na podu i brojí sekundě. (prema časopisu Story) 138 sječanja GRAMATIKA Drugi glagoli vršte -ati > -im: trčati, bojati se, držati (se), ležati, bježati, zviždati, pljuštati, režati Upamtimo i vježbajmo vidske parove. odlaziti - otici, vikati - viknuti, sjecati se - sjetiti se, misliti - pomisliti, vracati se - vratiti se, pisati - napisati, voljeti - zavoljeti, čitati - pročitati ■ napraviti/uraditi SJEČANJA 1,'M) SLAVONIJA I BARANJA rfin li, Slavonija i Baranja su regije u istočnom dijelu Hr-vatske izmedu rijeka Save, Dravé i Dunava, izmedu planina Papuka i Psunja na západu te Fruške gore na istoku. Imaju oko milijun stanovnika. Klima je umjerena kontinentálna. Ljudi se bave ratarstvom, stočarstvom, slatkovodnim ribarstvom, vinogra-darstvom i šumarstvom. Slavonija i Baranja teško su stradale u Domovinskom ratu. Slavonska nošnja Slavonski instrumenti "' Zitnapolja Osijek, katedrála Dakovo Slavonski Brod Dvorac Eitz prije i poslije ratnih razaranja ŕ Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ŕ Gdje ste bili i što ste vidjeli? Požega Vinkovci i . J fíí Vukovar Vučedolska golubica 140 SJECANJA SJEČANJA 141 KCIJA IME JE ZNAK KAZßOvarcvt cemx>: O o imenima ljudi O o hrvatskim imenima i njihovom značenju O o riječima koje su nastale od imena {penkala, doberman, festa...) O o svadbenim običajima O o južnoj Dalmacijí Pmunrit cemo. U Hrvatskoj su trenutačno najpopularnija ova imena: ženská muška Luka, Filip, Karlo, Ivan, Marko, Dominik, Matija, Lana, Laura, Karla, Lara, Ema, Lea, Paula, Tea, Nika, Lucija Učitcemo: O imenice s proširkom -{e)n-O imenice s proširkom -(e)f-3 prezent glagola peä O prezent glagola -sti > -dem S izražavanje simpatije i nesimpatije O lekseme, kolokacije i frazéme uz ternu veza, brak Tin, Josip, Bruno, David (izvor: časopis Moje dijete) RAZGOVOR • Pročitajte koja su imena u Hrvatskoj trenutačno najpopularnija. • Jesu Ii to hrvatska ili internacionálna imena? • Jesu Ii popularnija duga ili krátka imena? • Koja vam se imena s popisa svidaju? • Jesu Ii neka od ovih imena populárna i u vašoj zemlji? Koja? • Koja su druga imena populárna u vašoj zemlji? ime je znak 143 \ radoznala tanja Tanja: Bog, braco! Kako si? Kako je Klara? Jeste li ízišli? Što to radiš? Marin: Ajme, koliko pitanja... Dobro sam. Tu- čem vrhnje za koláč. Tanja: Pečeš koláč? Pa ti ne jedeš koláče! Imaš goste? Marin: Aha. Tanja: Koga? Marin: Ne moraš sve znati! Tanja: Sigurno dolazi Klara! Što je novo? Jeste li izišli? Marin: Jesmo. Bili srno na piču. Lijepo smo se proveli. Tanja: I? Marin: Zanimljiva je. Svida mi se. Tanja: Znáči, zaljubljen si! Ooooooo... Vidi ti njega, kako je ozbiljan! O čemu razmi- šljaš? Kad je vjenčanje? Gdje čete živjeti? Kako če se zvati djeca? Da vidimo... Citala sam na internetu da su sada naj- popularnija imena Filip i Ema... Marin: Tanja, prestaní, molim te! Naravno da nismo razgovarali o vjenčanju i djetetu. Jedanput smo izišli! Ali što se mene tiče, ja sam siguran - to je žena mojeg života. Samo još trebam u to uvjeriti nju. ZaokružiteTako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Marin tuče vrhnje za koláč. On voli koláče. Klara če doči Marinu u posjet. Razgovarali su o vjenčanju i djeci. Marin je siguran da je Klara žena njegovog života. T - N T - N T - N T - N T - N IMENICE S PROŠIRKOM (f)ľ i Dala sam igračku djetetu. jd N dijete djeteta D djetetu dijete dijete L o djetetu (s) djetetom Kao imenica dijete sklanjaju se u jednini: —> imenice unuče, kumče, novorodenče, siroče —> pile, mače, pače, janje, tele, lane, jare (mlade životinje) —> drvo, jaje i dugme dijete sr - djeca (G djece, D djeci.. sklanja se kao imenica žr žena) pile sr - pilad (G piladi, D piladi... sklanja se kao imenica žr ljubav) /h REZULTATI ANKETE „ŠTO MISLITE O DOVODENJU DJETETA NA POSAO?" Što Ijudi misie o dovodenju male djece na po-sao da bi se roditeljima olakšala briga o djetetu? Ispitano je 455 Hrvata. 61% ljudi to smatra dobrom idejom. Roditelj če biti zadovoljniji i produktivniji kad je dijete blizu njega. Takvo rješenje bilo bi i olakšanje za kučni budžet jer roditelji ne bi morali placatí bejbisitericu ili organizirati baka-servis. 34% ljudi misii da je ideja o djeci na poslu losa. Kako májka ili otac mogu raditi svoj po-sao ako stalno moraju pažití što radi dijete? Umjesto toga oni predlažu dulji porodiljni dopust za májku ili oca. 5% ljudi nema mišljenje o toj ideji - trebalo bi precizirati gdje bi djeca bila smještena i tko bi se o njima brinuo. (prema: moj-posao.net) 144 IMEJEZNAK IME JE ZNAK 145 RAZGOVOR Što mislite o ovoj temi? Je li dobra ideja da djeca budu s majkom ili ocem na poslu? Zašto? U Hrvatskoj vrlo mali broj poduzeca ima vrtič za djecu. A u vašoj zemlji? Tko se u vašoj zemlji brine za djecu dok su roditelji na poslu? Biste li vi vodili svoje dijete sa sobom na posao? GRAMATIKA prezent glagola tipa PEČI PRIMJERI Tučem vrhnje. Pečeš koláče? glagol peci ja pečeni ti pečeš on, ona, ono peče mi pecemo vi/Vi pečete oni, one, ona peku 3.1. mn. peku Drugi glagoli kaopeči: vůči, teči, tuči, reči, obuči (se), svuči (se) Glagol reči rijetko se upotrebljava u prezentu. U prezentu se obično upotrebljava glagol kazati: kazati, kážem... glagola -STI > -DEM PRIMJER Ti ne jedeš koláče. glagol jesti ja jedem mi jedemo ti jedeš vi/Vi jedete on, ona, ono jede oni, one, ona jedu -sti > -dem, -deš, -de, -demo, -dete, -du Drugi glagoli vrste -sti > -dem: krasti, bosti, izvesti Uploviti u bračnu luku Leksemi, kolokacije i frázemi uz ternu veza, brak hodati, imati mladica / djevojku, biti u vezi biti zaručen udati se / oženiti se / vjenčati se / stupiti u brak prekinuti / prekinuti vezu, ostaviti koga, razvesti se mladič / dečko, djevojka zaručnik, zaručnica partner, partnerica suprug / muž, supruga / žena, bračni partner veza, ljubavna veza záruke vjenčanje, svadba brak, godišnjica braka, istospolni brak razvod oženjen, neoženjen, udaná, neudaná, zaručen, razveden, u vezi izvanbračna veza, Ijubavnik, Ijubavnica beba, dijete, djeca, dječak, djevojčica, tinejdžer, tinejdžerica očekivati dijete / biti u drugom stanju / biti trudná, roditi dijete, imati dijete, posvojiti dijete, roditelj, skrbnik 1 i* „u dobru i zlu" Svadbeni običaji u Hrvatskoj vrlo se razlikuju od mjesta do mjesta i od generacije do gene-racije. Oni imaju i neke zajedničke karakteris- > tike. Hrvatske svadbe obično su veliké, s pu-no gostiju. Vjenčanja se održavaju ili u crkvi ili kod matičara. Nakon vjenčanja mládenci i gosti odlaze u restoran na večeru. Večera je obično veselá, s puno jela i piča, glazbe i plesa. 'U ponoč se jede torta koju mládenci zajedno * \ režu. Kum (kuma) drži zdravicu. Zabáva tra je cijelu noc. Svadbu obično plačaju roditelji (pola jedni, pola drugi). RAZGOVOR • Ispričajte kakvi su svadbeni običaji u vašoj zemlji. © 146 IMEJEZNAK IMEJEZNAK 147 :» / jr. IZRAŽAVANJE SIMPATIJE Jako je simpatičan. Svida mi se. Odmah mi se svidjela. Drag mi je. Odlično se razumijemo. To je bila ljubav na prvi pogled. On je odličan prijatelj (partner, susjed, kolega). Ostavio je dobar dojam. Ona je za pet. (razg.) On je sasvim OK. (razg.) IZRAŽAVANJE NESIMPATIJE Nije mi simpatičan. Nesimpatičan je. Antipatičan je. Ne svida mi se. Nije baš moj tip. (razg.) RAZGOVOR • Jeste li nedávno upoznali nekoga tko vam se jako svidio? Što biste řekli o toj osobi? ime je znak" („nomen est omen" TO imejepo- Kao što kaže jedna reklama -četak svakog identiteta. Ljudi vole govoriti o svojem imenu -kakvo je podrijetlo njihovog imena (rusko, njemačko, francusko...); po kome su dobili ime (po mami, djedu, někom svecu ili světici, po Elisabeth Taylor, Marlonu Brandu...); je li ime rijetko ili se tako zove „pola grada"; kakve su va-rijante tog imena u različitim jezicinia (Marija, Maria, Mary...); je li ime staro ili moderno. I, najvažnije od svega: vole li svoje ime? Ili bi se radije zvali nekako drugačíje? mW Flora ? (Francuska): Moja májka htjela mi je dati ime Lorance, ali u rodilištu su joj řekli da je to dosadno jme, da se svaka druga beba zove Lorance. Řekli su:„Na primjer, Florance je lijepo ime." i tako sam ja Florance! Moje ime znáči 'uspjeh'. Svida mi se. Chiara (Italija): Kad sam se rodila, liječnikje rekao:„Danas je sveta Chiara - neka se djevojčica zove Chiara!" To je priča o mojem imenu. Zadovoljna sam svojim imenom, mislim da širi dobru energiju. Znáči 'bistra, svijetla'. Hrvatska varijanta mojeg imena je Jasna. Anna (Slováčka): Roditelji su znali kako ču se zvati čim su se vjenčali. Dobila sam ime po pokojnoj baki, maminoj mami. Moje ime je varijanta hebrejskoga imena, a znáči 'dobrota, pomoč, opraštanje'. Ime mi se nije svidalo kad sam bila mlada, ali sad ga volim. Yuzo (Japan): Imam dva brata. Ja sam treči, najmladi. Moje ime na japanskom znáči 'treči'. Imam dobro ime. Laura (SAD): Dobila sam ime po jednoj glumici... Uh! Glumica je grozna, ali ime nije lose. Znáči 'lovor' i asocira na lovorov vijenac, pobjedu i slávu. Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Ljudi vole govoriti o svojem imenu. T - N Francusko ime Florance znáči 'uspjeh'. T - N Slovácko ime Anna znáči 'bistra, svijetla'. T - - N Chiara voli svoje ime. T - - N Laura je dobila ime po jednoj pjevačici. T - - N Ispričajte priču o svojem imenu: • Tkovamjedaoime? • Po kome ste ga dobili? ■ Je li vaše ime cesto ili rijetko? • Voliteliga? • Biste li se htjeli zvati nekako drugačije? IME JE ZNAK 149 GRAMATIKA IMENICE S PROŠIRKOM -(E)N- PRI MAJ E R Zadovoljna sam svojim imenom. jd mn N ime imena C, imena imena D imenu imenima A ime imena V ime imena L o imenu o imenima I (s) imenom (s) imenima Kao imenica ime sklanjaju se imenice prežime, rame, pleme, šijeme, sjeme i vrijeme. N vrijeme, G vremena, 0 vremenu. HRVATSKA IMENA INJIHOVO ZNAČENJE karakterne osobine: Blaženka, Drago, Mila, Mirko, Tihana, Tvrtko, Vedran, Ja-1 sna; hrabrost: Branimir, Branimira, Borna, Boris, Trpimir; mitologija: Lada, Mora-na, Vesna; vjera: Božena, Božidar; biljke: Bosiljka, Dunja, Ljiljana, Višnja, Jagoda; nebeská tijela i svemir: Danica, Luna, Sunčana, Svemir, Zvjezdana; vjetar: Lahorka; vremenske priltke: Snježana; dan. Dan, Zora; nacija:Hrvoje, Hrvojka; regija: GoranJ Goranka; vatra i voda: Iskra, Žarko, Ognjen, Izvor Prokomentirajte imena. Koja vam se imena svidaju? Koja su vam imena neobična? Kad biste imali hrvatsko ime, koje bi to bilo? Zašto? Za koja imena postoji ekvivalent u vašem jeziku? Koja su tradicionalna imena u vašoj zemlji? Koja su imena najpopularnija u vašoj zemlji? TRADICIONALNA ILIMODERNA IMENA? MODERNA IMENA ZA PROTIV • Imamo velik izbor. • Takva imena brzo ulaze u modu i • Raznolika su i neobična. istotako izlaze iz nje. • Osoba neče imati mnogo imenjaka. • Nisu povezana s tradicijom. • Roditelji mogu izraziti svoju ideju. • Neka imena nisu u skladu s • Osoba če biti jedinstvena po imenu. pravopisom odrečíenog jezika. Pogledajte ove fotografije. • Kako se zovu ovi predmeti • Koji je ovo pas? • Kakve asocijacije imate uz fotografije? te Izmislite prku. . Sto bi moglo biti zajedničko predmetima i životinji na fotografiji? . U paru izmislite i ispričajte priču koja na neki náčin povezuje tri fotografije. što je zajedničko penkali, saksofonuidobermanu Roditelji obično dugo i pažljivo biraju ime za dijete. Dijete če nositi ime cijeli život i treba ga pametno izabrati... Takoder, tko zna, možda če to ime jednom nositi neka ulica, škola, poduzeče ili neki predmet. Neka imena postala su nazivi za predmete, životinje, pojave i slično. Na primjer, penkala je dobila ime po slávnom Zagrepčaninu Slavoljubu Penkali. On je izumio penkalu. Saksofon je dobio ime po Belgijancu Adolphu Saxu koji je napravio prvi saksofon. Doberman je nazván po Ludwigu Dobermannu koji je prvi uzgojio dobermana. Takve se riječi u lingvistici zovu eponimi. Drugi su eponimi na primjer sendvič, žilet, nikotin, decibel, tesla, bojkot, doboš-torta (dobošica), mazohizam, petrarkizam, baraba, kvisling. Eponimi u različitim jezicima nemajú potpuno isti oblik - na primjer, u engleskom se pismo za slijepe ljude (koje je izmislio Louis Braille) zove bradle, a u hrvatskom jeziku zove se brajica. slova džidu hrvatskoj brajici sendvič žilet Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Penkala je dobila ime po Zagrepčaninu Slavoljubu Penkali. Saksofon je nazvan po Belgijancu Adolphu Saxu. Ludwig Dobermann prvi je uzgojio psa dalmatinera. Riječi sendvič, žilet i nikotín takoder su nastale od imena Ijudi. RAZGOVOR • Zamislite da če nešto (predmet, hrana, neka ljudska osobina i slično) dobiti ime po vama. Izmislite to ime! • Izmislili ste eponim od svojeg imena. Recite što se krije iza imena - neki predmet, jelo, pojam iz politike, umjetnosti, svakodnevnog života...? Opišite to i recite čemu slúži. JUŽNÁ DALMACIJA( Južná Dalmacija je najjužnija hrvatska regija. Lju-di se bave turizmom i vinogradarstvom. Gradovi su Dubrovník, Ploče i Metkovič. Dubrovník ima izuzetno bogatu povijest. Toj regiji pripadajú i otočí Korčula, Mljet, Lastovo, Elafitski otoci (skupina otoka od Pelješca prema Dubrovníku) i poluotok Pelješac. Najjužnija kopnena točka Hrvatske je Prev-laka. Dubrovačko područje teško je strádalo u Do-movinskom ratu. (NE)KULTURA NAŠA SVAGDAŠNJA: IŠ „Imena luda nalaze se svuda." Na žalost, kakva ironija, i na spomeniku oca hrvatske književnosti Marka Marulica na splitskom Vočnom trgu. Netko je na spomeniku napisao svoje ime. On ne zna ništa o povijesti i kulturi, a htio je ostaviti svoj trag. Da parafraziramo jedan stari vie: je ľ tako i doma šara po spomeniku? (izvor: novine Slobodná Dalmacija) Prokomentirajte članak. Upamtimo i vježbajmo vidske parove. iWtl izlaziti - iziči, jesti - pojesti, dolaziti - doči, razmišljati - razmisliti, dobivati - dobití, davati - dati, raditi - napraviti/uraditi ^Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? ŕGdje ste bili i što ste vidjeli? 152 IMEJEZNAK IME JE ZNAK 153] sklonidbu imenica muškog roda tipa Tokio prezent glagola -vati > -jem {-avati > -ajem, -uvati > -ujem) i -ati > -anem lekseme, kolokacije i frazéme uz ternu zemlja, domovina, svijet izražavanje sumnje, čudenja, iznenadenja; izražavanje žaljenja hrvatska imena stranih gradova što je Hrvatska matica iseljenika 154 HRVATIU SVUETU, SVÍJET U HRVATSKOJ Izvan Hrvatske živi oko dva milijuna Hrvata. Zive na svim kontinenttma. Oni ili njihovi roditelji, bake i djedovi, ili drugi přeci, iselih su se iz Hrvatske iz gospodarskih i političkih razloga. Najpoznatiji hrvatski .seljen.ct su izumitelj Nikola Tesla i kipar Ivan Meštrovič. \ZG0V0R Žive li u vašoj zemlji mnogi Hrvati? Poznajete li neke od njih? Anthony (Tony) Maglica roden je 1930. godine u New Yorku. Odrastao je u Hrvatskoj, na otoku Zlarinu. Godine 1950. vratio se u Ameriku. Imao je malo novca i slabo je govorio engleski. U šupi iza kuče izradivao je dijelove za avione i automobile. Danas ima Mag Instrument, vlastitu tvornicu za izradu svjetiljki. Wall Street Journal nazvao je MagLite „Ca-dillacom medu svjetiljkama". Ona je standardní dio opřeme američkih policajaca. Jednom dávno jedna zlarinska djevojka řekla je za Tonyja da „od njega neée biti ništa, samo harmonika!", a postao je jedan od 400 najbogatijih ljudi u Americi. Kaze: „Uvik triba imati hope" Odgovoritena pitanja. • Gdje se rodio Anthony Maglica? • Gdje je živio do 1950. godine? ■ Je li dobro govorio engleski kada se vratio u Ameriku? • Što proizvodi tvornica Mag Instrument? • Je li Anthony Maglica uspješan poslovni čovjek? Chris Anthony Novoselic (Novoselič), američki glazbenik, gitarist kóji je Kurtom Corbainom osnovao poznatu grunge-skupinu Nirvána, roden je i Americi. Njegovi roditelji su hrvatski iseljenici. Živio je i u Hrvatskoj: roditelji, zabrinuti za svojeg depresivnog tinejdžera, poslali su ga k rodacima u Zadar. Tako je 1980. godine Chris pohadao gimnaziju u Zadru i slušao +l hrvatsku rock-skupinu Azra, koja ga je inspirirala. Iz poštovanja prema hr-vatskim korijenima 1993. godine promijenio je ime Chris u Krist. Tečno govori hrvatski. Izaberitetočan odgovor. Krist Novoselič je američki: a) glazbenik b) slikar c) glumac Kristovi roditelji su: a) poljski iseljenici b) slovenskí iseljenici c) hrvatski iseljenici Krist je pohadao gimnaziju u: a) Zagrebu b) Zadru c) Splitu On govori hrvatski: a) dobro govori b) loše govori c) ne govori uopče ,156 HRVATI U SVIJETU, SVÍJET U HRVATSKOJ Mark je austrálski Hrvat iz Melbournea. Nogometnu karijeru započeo je u Melbourneu 1993. godine. Od 1995. do 1998. igrao je nogomet u Hrvatskoj. Tada je odigrao svoje prve utakmice u Kupu UEFA i Ligi prváka. Iz Hrvat-ske je otišao u Celtic, poslije u druge klubové. Godine 2006. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj Australija je diskvalificirala Hrvat-sku. U australskoj reprezentaciji bilo je tada čak sedám australskih Hrvata! Svi govore hrvatski. I jedna i druga himna na utakmici - australská i hrvat- i ska - njihove su. ZaokružiteT ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Mark je austrálski Hrvat izSydneya. T - N Nogometnu karijeru započeo je u Zagrebu. T - N Od 1995. do 1998. igrao je nogomet u Hrvatskoj. T - N U australskoj reprezentaciji 2006. godine bilo je pet australskih Hrvata. T-N Svi Hrvati u australskoj reprezentaciji govorili su hrvatski. T-N 4) još jedan „hrvatski predsjednik' Hrvati se sale da imaju dva pred-sjednika. Slovácki predsjednik Ivan 1 Gašparovič ima hrvatske korijene. Njegova obitelj živjela je do 1920. godine u Hrvatskoj. U predsjedničkoj kampanji ponosno je isticao hrvatske korijene. Njegova pobjeda na izbo-rima obradovala je i Hrvate. Cesto Ijetuje u Hrvatskoj i posječuje svoje rodake u Crikvenici. I njegova djeca vole Hrvatsku. Hobiji su mu hokej, košarka i automobilizam, sudjeluje na relijima. Ivan Gašparovič Izaberite točan odgovor. Slovácki predsjednik potječe iz: a) Rusije b) Slovenije c) Hrvatske Njegova obitelj došla je u Slováčku: a) 1910. b) 1920. c) 1930. RAZG0V0R Njegovi rodáci žive u: a) Rijeci b) Crikvenici c) Puli Hobiji su mu: a) hokej, košarka i rukomet b) automobilizam, košarka i hokej c) nogomet, rukomet i košarka Ima li vaša zemlja mnogo iseljenika? Gdje oni žive? Poznajete li neke Ijude iz svoje zemlje koji žive u Hrvatskoj? Jeste li vi živjeli u inozemstvu? Gdje? Ispričajte svoje iskustvo života izvan domovine. TlPIWIilit 'I:W:,iilviiu,iiuwjiiii SKLONIDBAIMENICA MUŠKOG RODA TIPA SYDNEY, HOBI, INTERVJU, SAKO I MELBOURNE PRIMJERI „Americkísan"Hrvata Tonyja Svjetiljku Anthonyja Maglice imaju mnoga domaéinstva u Americi i svijetu. Mark je austrálski Hrvat iz Melbournea. Nogomctnu karijeru započeo je u Melbourneu 1993. godine. Ivanu Gašparoviču hobiji su hokej, košarka i automobilizam. Sudjeluje na relijima. N/V Sydney hobi intervju sako Melbourne G Sydneyja hobija intervjua sakoa Melbournea D, L Sydneyju hobiju intervjuu sakou Melbourneu A = N III G Sydney hobi intervju sako Melbourne 1 Sydneyjem hobijem intervjuom sakoom Melbourneom mn N/V hobiji intervjui sakoi G hobija intervjua sakoa D, L,l hobijima intervjuima sakoima A hobije intervjue sakoe Isto i: Albany, Kentucky, New Jersey... taksi, reli, jeti, kikirikí, Helsinki, New Delhi, Mississippi... Peru, kakadu, tabu, guru... metro, sako... Čile, atašé, atelje, foaje, dosje... N guru, kakadu... -Agurua, kakadi zaljubljeniciu hrvatsku U Hrvatskoj su živjeli i žive mnogi stranci. Mnogi su postali pravi zaljubljenici u svoju novu domovinu. Oni su važan dio hrvatske povijesti. Takvi su „stranci" na primjer izumitelj Slavoljub Eduard Penkala, jezikoslovac Bogoslav Šulek, graditelj Hermann Bollé i mnogi drugi. Stranci vole Hrvatsku, i Hrvatska njih. Ovo su priče o nekima od njih. 1) trajni trag hermanna bolléa Hermann Bollé roden je 1845. u Kölnu. Arhitekturu je studirao u Beču. Godine 1876. došao je u Dakovo. U Dakovu je gradio Katedrálu svetog Petra. Poslije je živio u Zagrebu. Restaurirao je Crkvu sv. Marka i katedrálu u Zagrebu. U Hrvatskoj je izgradio ili restaurirao brojne objekte (zagrebačko groblje Mirogoj, zgradu Muzeja za umjetnost i obrt, katedrálu u Križevcima itd.). U Zagrebu je osnovao Graditeljsku školu. Vodio ju je 32 godine. Radio je namještaj, kazališne kostime, nakit, svjetiljke, posude i drugo. Umro je u Zagrebu 1926. godine. Dakovačka katedrála Odgovorite na pitanja. • Gdje je roden Hermann Bollé? • Gdje je studirao arhitekturu? • Koliko dugo je vodio Graditeljsku školu? • Gdje je umro? Mirogoj HRVATIU SVIJETU, SVIJET U HRVATSKOJ Eduardo da Silva, zvan Dudů, roden je u Brazilu 1983. godine. Sigurno nije ni sanjao da ce jednom tečno govoriti hrvatski, biti oženjen Hrvaticom i biti najbolji hrvatski nogometaš. Počeo je igrati nogomet u Brazilu, a u Hr-vatsku je došao kad je imao 15 godina. Godine 2002. postao je hrvatski državljanin. Eduardo je najbolji hrvatski nogometaš - u sezoni 2006.-2007. postigao je 34 gola. Igrao je u zagrebačkom Dinamu, zatim u Arsenalu (na mjestu legendarnog Henryja) te poslije u Shaktaru. Navijači pjevaju: / would walk 500 miles . and I would walk 500 more JjsSifc I just to be the man who walks a thousand miles to see Eduardo score! Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Eduardoda Silva roden je u Argentini. T - IM U Hrvatsku je došao kad je imao 15 godina. T - N Godine 2002. dobio je hrvatsko državljanstvo. T - N Postigao je 43 gola u jednoj sezoni. T - N rún Želite jesti pršut, štrukle ili šarmu i piti gra-ševinu, a u Tokiju ste. Ma nema problema! Restoran Dobro več několiko godina nudi hrvatske specijalitete. Vlasnikrestorana nije Hrvat, nego Japanac Satsuki Kawasaki. Preko nogometa zavolio je Hrvatsku. Dao je otkaz na poslu i iz Tokija doputovao u Hrvatsku. Detaljno je proučio hrvatsku kuhinju i pronašao hrvatskoga kuhara iz Zagorja za svoj restoran. U restoranu ima mnogo licitarskih srca, nogometnih suveníra, bočica vegete. Svira dalmatinska glazba. Satsuki Kawasaki dao je lijepo ime svojem restoranu - Dobro. Ta riječ šíri pozitivně vibracije, obečava dobar obrok, a lako ju je izgovoriti. Dobro došli! Ulaz u hrvatski restoran u Tokiju Ovako se na japanskom piše „štrukli": Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. UTokiju možemo jesti pršut, štrukle ili šarmu i piti graševinu. T - N Vlasnik restorana je Hrvat. T - N Restoran se zove Dobro. T - N U restoranu svira japanska glazba. T - N RAZG0V0R ■ Živi li u vašoj zemlji mnogo stranaca? • Iz kojih su zemalja? Kojí su stranci poznati u vašoj zemlji? Q GRAMATIKA SKLONIDBA IMENICA MUŠKOG RODATIPA TOKIO N Tokio Tokija D, L Tokiju A = NiliG Tokio V Tokio Tokiom ili Tokijem Isto i: radio, Mario, Dario... Tokio - u Tokiju PREZENT GLAGOLA -VATI > -JEM (-AVATI > -AJEM, -UVATI > -UJEM) PRiMJ - Satsuki Kawasaki daje nam primjer kako ostvariti svoj san. glagol davati ja dajem ti daj eš on, ona, ono daje mi dajemo vi/ Vi dajete oni, one, ona daju -vati > -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju STO SU PREDNOSTI, A STO NEDOSTACIŽIVOTA IZVAN DOMOVINE? ŽIVJETI U DOMOVINI 1 PROTIV • Uvijek smo blizu svoje obitelji. • U domovini žive naši prijatelji iz škole, s fakulteta, iz naselja. • Známo jezik i sa svima možemo razgovarati. • Život je miran, nema mnogo novih situacija. • Dosadno je živjeti stalno u istoj zemlji. • Ne známo mnogo o drugim kulturama. • Ne poznajemo mnogo stranaca • Nemamo priliku učiti stráni jezik u zemlji u kojoj se on govori. ŽIVJETI IZi i/AN DOMOVINE 1 * ZA PROTIV • Život je uzbudljiv, ima mnogo novih situacija. • Upoznajemo mnogo novih Ijudi. • Mnogo učimo o drugim kulturama. ■ Učimo stráni jezik u zemlji u kojoj se on govori. • Obitelj je daleko. • Na početku možemo biti jako usamljeni. ■ Nemamo starih prijatelja iz škole, s fakulteta, iz naselja. • Možda (još) ne známo jezik. Drugi glagoli vrste -vati > -jem: a) davati, prodavati, izdavati, udavati (se), poznavati (se)... b) pljuvati.... PREZENT GLAGOLA -ATI > -ANEM [PRIMJER Kadprestane igrati nogomet, doselit če se u Hrvatsku. glagol prestatí ja prestanem ti prestaneš on, ona, ono prestane mi prestanemo vi/Vi prestanete oni, one, ona prestanú -ati >-anem, -aneš, -ane, -anemo, -anete, -anu Drugi glagoli vrste -ati > -anem: stati, ustati, ostati, prestatí, nastati, nestatí, pristáti... Upamtimo i vježbajmo vidske parove. vračati se - vratiti se, mijenjati - promijeniti, odlaziti - otiči, posječivati - pos-jetiti, graditi - izgraditi, dolaziti - doči, jesti - pojesti, voljeti - zavoljeti, davati - dati 104 HRVATI U SVUETU, SVUET U HRVATSKOJ ľllUJH.«»JII!l: grad neobičnog imena Nisám razumjela lektoricu - gdje je studirao Hermann Bollé? Florance: UBeču. Tina: Gdje je to? Florance: Kako gdje je to? Pa u Austriji. Beč je glavni grad Austrije. Tina: Što? Misliš - Wien, Vienna!? Florance: Da, Hrvati kažu - Beč. Tina: Sigurna si? Ne mogu vjerovati! To ne može biti istina! E, svašta! Cijeli svijet kaže Vienna ili Wien! Florance: Pa, nije baš tako. I u nekim drugim jezicima Beč se zove drugačije. Kao i neki drugi gradovi, na pri- mjer Rim ili Venecija. Iznenadena sam. Nisám nikad raz- mišljala o imenima gradova u drugim jezicima. NEKA HRVATSKA IMENA STRANIH GRADOVA Lavov Aténa Kijev Firenca Venecija Budimpešta Temišvar Rim Beč Prag Peking Ženeva Napulj Moskva Bečko Novo Mjesto Varšava Lisabon Pariz Trst IZRAŽAVANJE SUMNJE, ČUDENJA, IZNENADENJA jeste li sigurni? Ne mogu u to povjerovati. Ne vjerujem. To ne može biti istina. To je čudno / neobično. Čudim se. Svašta! To je nekakva zabuna. Iznenaden sam. To je iznenadenje. Što?! i IZRAŽAVANJEZALJENJA \ Žao mi je što sam... Žao mi je što nisam... i Jako mi je žao što... Bilo bi bolje da sam,.. Da mogu vratiti vrijeme, Ne mogu prežaliti što... Pogriješila sam kad sam. Ne mogu si oprostiti. To je neoprostivo. I dan-danas mi je žao. To je moja največa greška. Dovŕšite rečenice: Žao mi je što nisam... Nikad nisam požalio što sam. Domovina je ondje gdje ti je srce Leksemi, kolokacije i frázemi uz ternu zemlja, domovina, svijet država, zemlja, domovina zavičaj dom stará domovina, pradomovina, djedovina druga domovina, drugi dom tuzemstvo - inozemstvo odseliti se - doseliti se bijeli svijet doči na svijet napustiti ovaj svijet vidjeti (proči) svijeta sunarodnjak zemljak iseljenik - useljenik povratnik predák, preci/predci Recite jednu izreku s riječi dom na svojem jeziku i objasnite njezino značenje. PI:i'MIIU';l.llM GRAMATIKA IMENICE KOJE IMAJU SAMO MNOŽINU (PLURALIA TANTUM) PRIMJERI Svidaju mi se májke s natpisom na prsima. Pročitaoje to u novinama. novine zr N, A, V novine novina D, L, I novinama ír novine, naočale, hlače, gace, škáre, ljestve... prsa, vrata, usta, leda, pluca, križa, kola... Te imenice sklanjaju se kao i druge imenice u hrvatskom jeziku, ali nemajú jedninu, nego samo množinu. N, G, A, V grudi D, L, I grudi m a grudi Ova imenica sklanja se kao imenice ženskoga roda na suglasnik. Časopis Matice hrvatskir. iseljenika .■Znáte li gdjejošžive hrvatski iseljenici? «■ Jeste li bili u tim gradovima (zemljama)?